Professional Documents
Culture Documents
Utjecaj Medija Na Formiranje Slike o Sebi, Stavova I Vjerovanja Te Zdravstvenog Ponašanja Kod Adolescenata
Utjecaj Medija Na Formiranje Slike o Sebi, Stavova I Vjerovanja Te Zdravstvenog Ponašanja Kod Adolescenata
SMJER: SESTRINSTVO
Ak. god. 2013./2014
Minela Kovaec
SADRAJ:
SADRAJ:..................................................................................................................................2
1.UVOD......................................................................................................................................3
2. KRITIKI OSVRT - UTJECAJ MEDIJA U ADOLESCENCIJI.........................................4
3.ZAKLJUAK..........................................................................................................................6
LITERATURA:..........................................................................................................................7
1. UVOD
Svatko od nas ima drugaiju percepciju ljepote. Zato onda tu misao ne moemo
prenijeti na samog sebe i shvatiti da je svatko od nas drugaiji? Zato nismo i ne moemo biti
zadovoljni s onim kako izgledamo? U dananjem svijetu, odgovor je jednostavan zato to
nam tu sliku serviraju mediji. Dobna skupina ljudi u kojoj je utjecaj medija najizraeniji su
adolescenti. Mediji svakodnevno, milijunima ljudi, prikazuju ono to oni smatraju da bi
ljepota trebala biti. Te slike imaju veliki utjecaj na drutvo, posebice na adolescente. Veina
tih slika su nerealne i alju nezdrava oekivanja o tome kako bi trebali izgledati, a samim time
slika o naim tijelima postaje iskrivljena. Ljudi su tada psihiki nesvjesno prisiljeni da troe
vie novca da bi izgledali onako kako mediji prezentiraju da bi trebali. Sve to dovodi do toga
da sve vie mladih ljudi ima probleme u jedenju koji su najvie izraeni u mladih djevojaka
(anoreksija i bulimija).
Slika o sebi je prvotno slika u naoj glavi, psiholokog karaktera, nije rije o tome
kako izgledamo ve kako se osjeamo u svojoj koi. Slika o sebi je uvjetovana vlastitim
samopouzdanjem i samopotovanjem. Zapravo je to jedan zatvoreni krug. Ona je uvjetovana i
trenutnim raspoloenjem i uvjetima u okolini, te iskustvom. Ljudi kojima se adolescenti dive,
njihovi vrnjaci, roditelji i, naravno, mediji utjeu na sliku o sebi. 1 Na primjer, ako svi u
obitelji imaju tamnu kosu, a adolescent ne, to ve moe imati utjecaj na vlastitu tjelesnu sliku.
Meutim, ta injenica se ne temelji na tome kako drugi percipiraju dotinog adolescenta, ve
je to sve u njegovoj glavi. Nerealne slike tijela u medijima mogu poslati negativne signale
mladim djevojkama, koje se trude izgledati poput svoje omiljene manekenke, to sve dovodi
do loeg zdravstvenog ponaanja, psihikih poremeaja, problema u prehrani i malnutricije. O
tim problemima e biti rije u nastavku.
S. Bordo, L. Heywood: Unbearable Weight: Feminism, Western Culture, and the Body (University of
Califronia Press, 1993.)
djevojke su meta takvih oglaivaa. Kae se da je reklama najmonija ruka svih masovnih
medija, a mnogi od nas vjeruju kako smo imuni od njezinih uinaka. Mislim da je ova
pogrena predodba jedan od glavnih razloga zato je tako uinkovita.
Neke od normalnih tjelesnih promjena u adolescenciji su akne, nespretnost kao
posljedica naglog rasta, mutiranje i gubitak glasa kod djeaka, te najkritinija, kojoj mediji
najvie daju podlogu za razvijanje iskrivljene slike o sebi teina i visina. Djevojice u
adolescenciji su najpogodnije razvijanju raznih psihikih poremeaja tijekom razvoja.
Poremeaji uzimanja hrane poput anoreksije i bulimije pogaju oko 3% adolescentske
populacije, dok se dranje dijete i opsesije vezane uz hranu javljaju u svim dobnim
skupinama.5 Uestalost ovih poremeaja je proporcionalna s poveanjem koliine medija,
interneta, modnih asopisa koji propagiraju mravost i koji mladima alju iskrivljene slike o
ljepoti. u sve veem porastu. Iz tog razloga, sve se vie strunjaka interesira za tu tematiku.
Interesiraju se o nainu manifestiranja, osnovnim odrednicama nastanka tih poremeaja, te
isto tako o moguoj prevenciji i lijeenju samih poremeaja u prehrani.
Utjecaj medija na mlade, posebice na djevojice, postaje se vea i opasnija svaki dan.
Oglasi u medijima su tu samo s jednim ciljem: da bi profitirali. Mijenjaju realnu sliku
normalnog fizikog izgleda. Utjeu na um djevojica u negativnom smislu, to esto vodi do
injenice da se djevojice pogledaju u ogledalo i osjete nezadovoljstvo i gaenje. Sve to vodi
do niskog samopotovanja jer ne izgledaju kao svoji idoli, to na kraju dovodi do bulimije,
anoreksije, i openitog nezadovoljstva sobom, pada koncentracije u koli jer je fokus na
fizikom izgledu. 53% djevojica u Americi u dobi od 13 godina je nezadovoljno sa svojim
tijelom, a postotak naraste do 78% u dobi od 17 godina.6
Potonje su navedeni neki od, meni osobno, okantnih podataka vezanih uz fiziki
izgled i medije, pronaeni na internetu.
Veina modela tei prosjeno 23% manje od tipinih ena (prije 20 godina
razlika je bila samo 8%);
Prije 20 godina, biznis sa dijetom nije bio profitabilan kao to je danas (iz
razloga to mediji nisu bili toliko rasprostranjeni kao danas), na godinjoj
razini industrija dijete profitira sa 33 bilijuna dolara;
5
6
3. ZAKLJUAK
Na temelju napisanog teksta i proitanih knjiga, osobno bih svoje miljenje o
medijima i njihovom utjecaju na adolescente, ovako prezentirala:
MEDIJI
ISKRIVLJENE
PLASIRANJE
SLIKE
LANIH
SEBI
IDEALA
PAD
LJEPOTE
STVARANJE
SAMOPOTOVANJA
LITERATURA: