Godinjak 2012/295

UDK 94: 336 (497.6) 04/14

Radi Miobratovi, mercator de Cerniza:
(1467-1506)
Esad Kurtovi
Filozofski fakultet
Sarajevo
Angaman domaih bosanskih trgovaca na dubrovakom podruju uglavnom je vezan
za kreditnu trgovinu. Na ovom mjestu predmet analize je trgovako poslovanje krupnog
cernikog trgovca Radia Miobratovia. Kroz 50 samostalnih kreditnih ugovora u periodu
1467-1503. godine on se predstavlja najjaim cernikim trgovcem druge polovine XV
i poetka XVI stoljea.
Kljune rijei: Radi Miobratovi, Cernica, Dubrovnik, kreditna trgovina
adi Miobratovi predstavlja jednog od najpoznatijih trgovaca u Cernici
u drugoj polovini XV i poetkom XVI stoljea. Impozantan broj dunikih
ugovora napravljenih sa uglednim dubrovakim trgovcima u etiri decenije
poslovnog djelovanja vie je nego dovoljan razlog za skretanje panje na njega i
njegovo zasebno isticanje na ovom mjestu. Informacije o njemu potjeu u potpunosti
iz neobjavljene grae Dravnog arhiva u Dubrovniku sa ijim graanima je bio u
stalnim ekonomskim vezama. Cernianin Radi Miobratovi nije nepoznat strunoj
javnosti. Obraujui cernike trgovce u radu posveenom privredi Cernice na njegov
trgovaki aranman znaajnu panju skrenuo je Bogumil Hrabak.
1
Zbog nedostatka informacija, kao kod veine ljudi iz srednjega vijeka, ni
mladost Radia Miobratovia nije poznata. Prezime Miobratovi zapisivano je u
formama Miobratovi i Milobratovi (Miobratouich, Milobratouich). Njegovo
prezime, uobiajeni patronimik, ukazuje na ime oca Miobrata/Milobrata kojeg
nam poznati izvori nisu zabiljeili ili ga mi u dostupnom materijalu nismo mogli
prepoznati. Ni njegove savremenike iz ue porodice ni direktne potomke ne
1
, , . ,
, 4, , 2008, 64-109.
R
296/Godinjak 2012
KURTOVI
poznajemo najbolje. Jedino se spominje njegov sin Petar (1491-1503). Radiev prvi
spomen nalazi se krajem januara 1467., a njegovog sina Petra krajem januara 1491.
godine. Na oba mjesta radi se o spomenima koji podrazumijevaju odrasle osobe koje
odgovorno ulaze u poslove sa Dubrovanima. Ako bismo pretpostavili da su za takve
poslove trebali imati barem 20 godina, moglo bi se onda rei da se Radi Miobratovi
rodio 40-ih, a da se enio i dobio sina Petra 60-ih godina XV stoljea.
Razliiti dokumenti koji slijedi pokazuju da je Radi bio trgovac. Jedne je prilike,
januara 1489. godine, Radi upravo nazvan trgovcem iz Cernice (Radiz Miobratouich
mercator de Cerniza) to nam je kao interesantna sintagma njegovog vremena i
posluilo za naslov rada.
2
Iako ne znamo nita konkretnije iz njegove mladosti,
prisiljeni smo da konstatiramo da je Radi u okrilju svoje porodice i u svojoj sredini
lako mogao da prepozna trgovinu kao najprosperitetniju granu privreivanja na
cernikom i irem hercegovakom podruju. Cernica predstavlja najvaniju ilu
kucavicu smjetenu na Bosanskom (Drinskom) putu koji je povezivao Dubrovnik
sa Podrinjem, a u njenoj okolici su znaajna privredna i upravna sredita kao to su
Klju, Bilea, Gacko i Samobor.
3
Ti elementi spojeni sa Radievom talentiranou
rezultirali su njegovom trajnijom, rekli bismo ivotnom orijentacijom na polju
trgovine, kojom se uspjeno bavio dugi niz godina.
***
Najbolji prikaz Radieve poslovnosti odaju dubrovake dunike knjige u
kojima je on ostavio znaajnoga traga.
4
Radi se o veem broju kreditnih ugovora
putem kojih je Radi, uzimajui robu od dubrovakih trgovaca na kredit i trgujui
njome u zaleu, obiljeio trgovaku aktivnost Cernice i njene okoline u drugoj polovini
XV i poetkom XVI stoljea. Izgled kreditnog poslovanja Radia Miobratovia
vidljiv je kroz tabelarni pregled:
2
Ego Radiz Miobratouich mercator de Cerniza confiteor quod super me et omnia mea bona
obligo me dare et soluere Johanni Valentinouich ducatos auri sexaginta usque ad menses duos
proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex ser Gauge de Restis
et Pasqualis Primi testis (09.01. 1489.god.), Dravni arhiv Dubrovnik, Debita Notariae, LII, 98v.
3
Pored rada B. Hrabaka za prolost Cernice uporedi, Desanka Kovaevi-Koji, O knezovima
u gradskim naseljima srednjovjekovne Bosne, Radovi Filozofskog fakulteta, 6, Sarajevo, 1971.,
333-345; , , , 1978, 92-93, 176;
Pavo ivkovi, Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom drutvu u XIV i XV stoljeu, Tuzla,
1986., 143-148.
4
O kreditnoj trgovini, Ignacij Voje, Kreditna trgovina u srednjovjekovnom Dubrovniku, Sara-
jevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1976.
Access via CEEOL NL Germany
Zaduivanja Radia Miobratovia 1467-1503:
Godinjak 2012/297
Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506)
298/Godinjak 2012
KURTOVI
Od ovdje prezentiranih poznatih zaduivanja Radia Miobratovia (ukupno
51 zaduivanje) moe se kazati da se on skoro uvijek zaduuje sam. Izuzetak ini
jedno zaduivanje sa zemljacima Vukainom Ratkoviem, te braom Vukom i
Radanom Obratkoviem iz augusta 1489. godine.
5
U svim vremenima samostalan
pristup u kreditnom zaduivanju kroz due vrijeme pretpostavlja izuzetno sposobnog
dunika i trgovca, osobu koja je svjesna svojih materijalnih mogunosti i linih
predispozicija vanih za obavljanje trgovinskih poslova. To su vrline koje bi se mogle
prepoznati kao osnovne iz ovog podugakoga brojanoga niza kreditnih zahvata.
U samostalnih 50 ouvanih ugovora o zaduivanju kroz 36 godina u periodu
1467-1503. godine Radi Miobratovi se zaduio na ukupan iznos od oko 2.570
dukata. To bi znailo da se Radi kroz 36 godina kreditne trgovine prosjeno svake
godine zaduivao na iznos od blizu 70 dukata. Isto tako, to bi znailo da je on u
tolikom iznosu godinje mogao da preproda robe u svojoj sredini. Navedeni iznos
od 70 dukata, koji je dobar pokazatelj za razne analize o mjestu i ulozi pojedinca i
sredine, svakako je samo donja granica Radievog godinjeg poslovanja. Trgovac
ovakvog kalibra svakako je imao i drugih aranmana, prije svega u izvoznom
segmentu iz svoje sredine na dubrovako podruje.
Radi se zaduuje skoro svake godine, a ima situacija da tokom jedne godine
pravi vie zaduivanja, dok rijetko pravi due pauze u zaduivanju. Nije poznato
njegovo zaduivanje 1468., 1469., 1474., 1475. i 1498., a prema poznatom najveu
5
(8. 8. 1489.g.), Debita Notariae, LIII, 137v.
Godinjak 2012/299
Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506)
je pauzu napravio u periodu 1478-1485. godine, kada u nizu od ak osam godina
nema ouvanih ili poznatih njegovih ugovora o zaduivanju. Za ovakvu znaajnu
pauzu u njegovom kreditnom poslovanju podrazumijevamo i znaajan, nama
nepoznat razlog. U isto vrijeme djeluju drugi cerniki trgovci pa ne bismo mogli
pretpostavljati da je problema bilo u opem trgovakom prometu meu susjedima.
Prije e biti da su razlozi u vezi sa Radievom linom pozicijom, kroz koju treba
traiti opravdanje za ovo kreditno pauziranje.
Zaduivanja Radia Miobratovia kreu se u rasponu od najnieg ugovora sa
est dukata do najvieg u iznosu od 200 dukata. Ovi granini najnii i najvii iznosi
su vrlo rijetki. U malim zaduenjima do iznosa od 10 dukata Radi se zaduuje samo
tri puta, u rasponu 12-20 dukata zaduuje se 13 puta, u rasponu 21-40 dukata zaduuje
se 12 puta, u rasponu 40-60 dukata 10 puta, u rasponu 61-90 dukata devet puta,
dok se dva puta zaduuje na iznos od 100 dukata i jedne prilike na iznos od 200
dukata. Na 100 dukata zaduuje se januara 1491. i maja 1497., dok se na 200 dukata
zaduuje septembra 1472. godine. Vie od polovine Radievih zaduivanja su sa
iznosima vie od 40 dukata.
Kako se Radi ne zaduuje svake godine (nema ga u knjigama zaduivanja tokom
12 od 36 godina ukupnog uea u kreditnoj trgovini), proizlazi da bi se njegovo
prosjeno godinje zaduivanje u toku 24 godine zaduivanja moglo raunati sa
iznosima vie od 107 dukata godinje. U ovom svjetlu dolazimo do jo vee polazne
osnove u kojoj se moe raunati mjesto i uloga Radia Miobratovia u trgovini
u dubrovakom zaleu. Detaljnije sagledavanje godinjeg zaduivanja omoguuje
jo nekoliko pojedinosti u Radievom poslovanju. Zahvaljujui kontinuiranom
poslovanju, mogua su i shematska prikazivanja njegovog angamana.
Godinje zaduivanje u dukatima:
Najvie kreditnih ugovora Radi je sainio u
toku 1501. godine. U tadanjih sedam zaduivanja,
maja, augusta i novembra 1501. godine, ukupno
se zaduio na 316 dukata i 21 gro. Najvei iznos
zaduivanja Radi je izvrio tokom 1502. godine,
kada se pet puta zaduio na iznos od 350 dukata.
Inae u osam godina (1472, 1491, 1493, 1497,
1499, 1500, 1501, 1502) Radi se zaduivao u
godinjem iznosu veem od 100 dukata. Tokom
tri godine imao je godinja zaduenja vea od 300
dukata (1472, 1501, 1502).
300/Godinjak 2012
KURTOVI
Ukupno kroz 50 samostalnih ugovora Radi se zaduuje kod dvadesetak razliitih
kreditora. Kreditori Radia Miobratovia uglavnom su predstavnici dubrovakog
graanstva. Istaknuto, to je lanar Pribislav Bogeti. Kod njega se Radi zaduivao
11 puta, od ega konstantnije u periodu 1490-1503. godine. Osim njega, znaajan
broj kreditnih ugovora Radi ima s Marinom Florija Turinoviem (8 ugovora),
Bratutom Gradojeviem i njegovim sinom Nikolom (7 ugovora), Venturom Maroja
Miljkoviem (4 ugovora), dok je u ostalim sluajevima rije o manjem broju ugovora
ili o samo jednom ugovoru.
Godinjak 2012/301
Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506)
Septembra 1493. godine za zaduivanje Radia Miobratovia kod dubrovakog
vlastelina Marka Lukarevia kao Radiev jemac se pojavljuje Marin Seganovi.
6
On je jemac za Radia i deset godina kasnije. Maja 1503. godine Radi se zaduio kod
lanara Pribislava Bogetia na iznos od 44 dukata.
7
U Radievo ime Pribislavljevim
nasljednicima dug je isplaivao podstriga sukna Marin Seganovi januara 1504.
godine.
8
Izostaju konkretnije informacije o vrsti robe koju Radi prima u obliku novanog
kredita. Oito je da se radi o tkaninama kao najvanijem artiklu kreditne trgovine
u Dubrovniku.
U poreenju sa ostalim poznatim trgovcima svoga vremena, sva navedena
statistika prikazuje i krasi Radia Miobratovia kao jednog od plodnijih trgovaca
u dubrovakom zaleu druge polovine XV i poetka XVI stoljea. Veliki broj ugovora
u duem vremenskom trajanju ukazuje na njihovo brzo realiziranje, time i na
njegovo pozitivno poslovanje.
***
Juna 1476. godine Radi Miobratovi je registriran kao dunik lanara Ratka
Radosalia koji mu je dao dva komada tkanine.
9
Osim funkcije dunika, Radia
Miobratovia susreemo i kao jemca. Januara 1494. Radi je bio jemac za svoga
zemljaka Sekula Radovanovia, koji se zaduio kod
6
Ego Radiz Milobratouich de Cerniza confiteor quod super me et omnia mea bona obligo
me dare et soluere ser Marco Mich. de Lucharis ducatos auri triginta quinque grossos 32 usque ad
medium mensem decembris proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc.
Judex et testis ut supra. Marinus Seganouich plegius ad melius tenendum. Renuntiando. Judex et
testis ut supra (26.09. 1493. god.), Debita Notariae, LV, 183v.
7
Ego Radiz Milobratouich de Cerniza confiteor quod super me et omnia mea bona obligo
me dare et soluere Pribissauo Bogetich lanario ducatos auri quadraginta quattuor usque ad menses
sex proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra
(25.05. 1503. god.), Debita Notariae, LXII, 159v.
8
Sa strane i ispod: Die 19 januarii 1504 Paulus Nicolich nepos et unus ex successoribus
testamentariis bonorum contrascripti olim Pribissaui in nome suo et nomine et vice Martini fratris
sui similiter successoris pro quo de rato promisit confessus fuit quod habuit et recepit a suprascripto
Radicio per manus Marini Seganouich cimatoris tamen de denariis dicti Radicii ut dixit ducatos auri
triginta pro parte qui statim soluti fuerunt ser Antonio et ser Clementi Mar. de Goze creditoribus
suprascripti Pribissaui pro parte debiti sibi in presentia mei notarii. Renuntiando, Debita Notariae,
LXII, 159v.
9
Ego Ratchus Radossalich lanario confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me
dare et tradere causa debiti Radicio Miobratouich petias duas bonas pannorum (10.06. 1476.
god.), Debita Notariae, XLIV, 161.
302/Godinjak 2012
KURTOVI
Marina Turinovia na iznos od 104 dukata.
10
Svoje obaveze kao jemac Radi
je morao i provesti, vraajui taj kredit sredinom novembra 1494. i krajem januara
1495. godine.
11
Radi Miobratovi se ponekad pojavljuje i kao kreditor. Decembra 1472. godine
kod njega se na 500 perpera zaduuje mesar Nikola Radivojevi.
12
Januara 1491.
godine Pribislav Bogeti se zaduuje kod Radia sa etiri komada tkanine.
13
Mesar Radoje Vukosali zaduuje se kod Radia na iznos od 60 perpera augusta
1491. godine.
14
Osim istog kreditiranja, Radi se rijetko udruivao u trgovaka drutva (societate
seu collegantia) sa drugim poslovnim ljudima (socii).
15
U jedno takvo je uao zajedno
sa Bratutom Gradojeviem februara 1469. godine. U ovom drutvu Radi je bio socius
tractans, tj. osoba koja je ulagala rad u drutvo (koleganciju). Bratut Gradojevi
bio je socius stans, odnosno osoba koja je u zajedniko drutvo ulagala novac i
10
Ego Seculus Radouanouich de Cerniza principalis debitor et ego Radicius Milobratouich de
dicto loco Cernize plegius qui me tamen principalem constituo debitorem confitemur quod super nos
et omnia nostra bona obligamus nos dare et soluere Marino Florii Turcinouich ducatos auri centum
quattuor hinc ad unum annum proxime futuris. Sub pena etc. Tenente se etc. Renuntiando etc. Hec
autem carta etc. Judex et testis ut supra (30.01. 1494. god.), Debita Notariae, LVI, 39v.
11
Sa strane: 1494 die 15 nouembris Marinus Turcinouich creditor contrascriptus fuit confessus
habuisse et recepisse a contrascripto Radicio plegius et de suis denariis ut dixit ipse Radicius ...
ducatos auri quinquaginta unum pro parte contrascripte obligationis. Renuntiando. Die 28 januarii
1495 Marinus suprascriptus confessus fuit habuisse et recepisse a contrascripto Radicio plegio
dato pro suprascripto Seculo pro parte ... ducatos auri triginta duos. Renuntiando, Debita Notariae,
LVI, 39v.
12
Ego Nicola Radiuoyeuich becharius confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me
dare et soluere Radicio Milobratouich de Cerniza iperperos quingentos ad voluntatem creditoris.
Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra (prije 09.12. 1472.g.),
Debita Notariae, XLI, 59v.
13
Ego Pribissauus Bogetich confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare
et soluere Radicio Milobratouich de Cerniza quattuor petias panni de 60 turchinos bonos et bene
conductos usque ad Pasca resurectionis proximef uturis. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem
carta etc. Judex et testis ut supra (31.01. 1491.g.), Debita Notariae, LIII, 201v.
14
Ego Radoe Vuchossalich bechariis confiteor quod super me et omnia mea bona obligo
me dare et soluere Radicio Milobratouich de Cerniza yperperos sexaginta usque ad tres ebdomadas
proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra
(01.08. 1491.g.), Debita Notariae, LIV, 45v. Ispod: Die X septembris 1491 cassum quia soluit, Isto.
15
O trgovakim drutvima, Gregor remonik, Naa trgovaka drutva u srednjem veku,
Glasnik Zemaljskog muzeja, 36, Sarajevo, 1924, 69-81; , collegantia
, , X-1
( ), , 1970, 289-305; , ,
, : Knowledge, 739-741.
Godinjak 2012/303
Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506)
oekivala zaradu bez ikakvog drugog djelovanja. Uloio je 120 dukata. Radi je sa
novcem trebao trgovati (traficare), a dobit ili teta (lucrum aut damnum) se trebala
dijeliti meu lanovima drutva na nain da se glavnica, tj. uloeni kapital vrati
ulagau, a ostatak podijeli meu njima. Radi je tako prema dogovorenom trebao
dobiti dvije treine zarade, a Bratut jednu treinu.
16
Te je prilike Radi za svoja
poslovanja za svoga prokuratora imao zlatara Jurja Radovanovia. Kao prokurator
on je Radia predstavljao pred Dubrovanima.
17
Drugi put je Radi bio u trgovakom
drutvu sa Milutinom Vlatkoviem i Venturom Miljkoviem. Drutvo je sklopljeno
jula 1505. godine, a ono je podrazumijevalo da Radi i Milutin posluju na podruju
pod osmanskom vlau (ad partes et loca Turcorum) sa 100 dukata Venture Milj-
kovia, dobavljajui na dubrovako podruje ivotinje za tamonju mesaru. Zaradu
bi dijelili po pola na nain da bi prvo Venturi bilo vraeno njegovo ulaganje,
a ostatak bi bio podijeljen po pola izmeu njih i Venture.
18
U jednom sluaju Radi Miobratovi je bio i sudija. U raiavanju preostalih
trgovakih odnosa izmeu Dubrovanina Jurja Rutoevia i Cernianina Radonje
Brajkovia, kupoprodaje konja vrijednosti est dukata kojeg je Juraj prodao
Radonji, birana su dvojica sudija. Od Jurja Rutoevia izabran je Radi Mio-
16
Ego Radiz Milobratouich de Cerniza confiteor quia super me et omnia mea bona habui
et recepi a Bratuto Gradoeuich michi dante et soluente in societatem et collegnatiam inter nos
duraturam ad voluntatem ipsius Bratuti ducatos auri centum viginti. Cum quibus debeo traficare
prout melius mihi videbitur et lucri secuturi tercia pars sit dicti Bratuti et due partes fuit mei
Radizii et similiter sit de damno si quod erit quod auertat Deus. Et in fine presentis societatis
teneor dicto Bratuto ostendere bonam et rectam rationem de administratione per me facta more boni
mercatores et socii et sibi restituere suum capitale suprascripti, videlicet, ducatos auri centum viginti
cum sua tertia parte lucri vel damni prout secuturum fuerit. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec
autem carta etc. Judex et testis ut supra (18.02. 1469. god.), Debita Notariae, XXXVIII, 16.
17
Radiz Miobratouich de Cerniza fecit suum procuratorem Geregorium Radouanouich
aurificem ad petendum, exigendum, recipiendum et recuperandum omne id totum et quic quid dictos
consentiens habere debet seu in futurum debebit a quamcumque persona quamcumque ratione vel
causa (18.02. 1469. god.), Procura de Notariae, IV, 126.
18
Nos Radiz Milobratouich de Cerniza et Milutinus Vlatchouich perlabuch confitemur quod
super nos et omnia nostra bona habuimus et recepimus a Venture de Maroe Miglchouich ibi presente
et nobis dante in societatem duraturam inter nos ad voluntatem partium ducatos auri centum cum
quibus ire debemus ad partes et loca Turcorum ad emendum cum omni auantagio nobis possibili
pro utilitate presentis societatis et conducendum Ragusium vel quo nobis videbitur animalia pro
becharia qui finiri debeant hic aut alibi ubi et prout nobis melius videbitur, lucri autem secuturi
medietas sit dicti Venture et alia medietas nostra et idem intelligatur et sit de donum si quod
sequeritur quod Deus auertat. Et in fine presentis societatis tenemur dicto Venture dare et ostendere
bonam et rectam rationem administrationis nostre et sibi restituere suum capitale suprascriptum,
videlicet, ducatos auri centum cum sua medietate lucri vel damni prout secutum erit. Sub pena etc.
Tenente se etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra (05.07. 1505. god.),
Debita Notariae, LXIV, 61v. Sa strane: Die ultimo martii 1506 cassum quia soluit, Isto.
304/Godinjak 2012
KURTOVI
bratovi, dok je Radonja Brajkovi izabrao Grubiu Rutoevia.
19
Na kraju treba
spomenuti da se Radi javlja i kao tuilac. Januara 1468. godine on je podigao
tubu protiv klobuara Radoslava Ivanovia kojem je u Cernici dao 160 perpera
a koje je ovaj trebao predati dubrovakom vlastelinu Andriji Martolu Crijeviu.
20
***
Spomenuli smo da je Radi imao sina Petra. Krajem januara 1491. godine Petar,
sin Radia Miobratovia (Pethar filius Radicii Milobratouich de Cerniza), obavezao
se za mjesec dopremiti 47 ovnova u Dubrovnik mesarima Vlatku Miliieviu i Radoju
Vukosaliu.
21
Naredno Petrovo spominjanje je deset godina kasnije. On je dva puta,
putem dvije rate, krajem decembra 1500. i krajem februara 1501. godine, vraao
kredit koji je njegov otac Radi imao kod Hieronima Marina de Dimitrija.
22
Posljednji poznati Petrov spomen je iz 1502. godine. Oktobra 1502. godine Petar se
19
Giurag Rutosseuich de Raguseo ex una parte et Radogna Braicouich de Cernia ex altera
pro certa eorum diferentia quam habent occasione unus equi venditi per dictum Giurag dicto Radogne
pro ducatis sex ut dixerunt, compromiserunt quod dicta lite et diferentia, in Radi Millobratouich de
Cernia electum per dictum Giurag et in Grubissam Rutosseuich de Ragusio electum per dictum
Radognam Braichouich tanquam in eorum arbitros arbitratores (18.02. 1474. god.), Diversa
Cancellariae, LXXVI, 76v.
20
Radi Millobratouich de Cernia coram dominis judicibus de criminalis quorum caput
erat ser Aloysius de Georgio lamentum fecit contra Radossauum Iuanouich clobucarium, dicens
quod ipse Radi dedit centum et sessaginta yperperos de grossis Ragusii ipsi dicto Radossauo in dicto
loco Cernia ... dictam peccuniam predictus Radossaus ex parte cuius Radicii defere deberet
et consignare ac dare ser Andree Mart. de Crieua qui Radossaus dictam pecuniam minime dedit
(16.01. 1468. god.), Lamenta de foris, XXXIX, 281v.
21
Ego Pethar filius Radicii Milobratouich de Cerniza confiteor quod super me et omnia mea
bona obligo me dare et consignare Vlatcho Milichieuich et Radoe Vuchossalich bechariis quadraginta
septem castratos ad eorum elictionum de numero castratorum septuaginta quinque usque ad unum
mensem proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut
supra (31.01. 1491. god.), Debita Notariae, LIII, 201v. Ispod: Die ultimo januarii 1494 cassum
quia soluit, Isto.
22
Ego Radiz Milobratouich de Cerniza confiteor quod super me et omnia mea bona obligo
me dare et soluere Hieronymo Marini de Dimitrio ducatos auri octuaginta duos per totum mensem
septembris proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut
supra (04.02. 1499. god.), Debita Notariae, LX, 29. Ispod: Die ultimo decembris 1501 Hieronymus
creditor suprascriptus confessus fuit habuisse et recepisse a suprascripto Radicio debitore pro parte
ducatos auri quadraginta per manus Petari eius filii. Renuntiando. Die 27 januarii 1501 Hieronymus
creditor suprascriptus confessus fuit a suprascripto Radiz habuisse pro parte ducatos auri undecim.
Renuntiando. Die 20 februarii 1501 Hieronymus suprascriptus confessus fuit a suprascripto Radiz
per manus Petri eius filii habuisse ducatos auri decem et septem. Renuntiando, Isto.
Godinjak 2012/305
Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506)
obavezao da e dopremiti u Gacko za 15 dana 382 ovce mesarima Matku Radosaliu
zvanom Bruta, Francisku Radohniu i Radoslavu Radeljiu. Do decembra iste
godine Petar je izvrio svoje obaveze.
23
Zakljuak
Cerniki trgovac Radi Miobratovi predstavlja najjaeg poslovnog ovjeka
cernikog podruja u drugoj polovini XV i poetkom XVI stoljea. Ouvanih
impozantnih 50 samostalnih dunikih ugovora u periodu 1467-1503. godine, a u
kojima se zaduio na ukupan iznos od oko 2.570 dukata, ukazuju na nesvakidanji
kontinuitet u poslovanju jednog trgovca u dubrovakom zaleu. Radi se zaduuje
skoro svake godine, a ima situacija da tokom jedne godine pravi vie zaduivanja,
dok rijetko pravi due pauze u zaduivanju. Nisu poznata njegova zaduivanja
1468., 1469., 1474., 1475. i 1498., a najveu je pauzu napravio 1478-1485. godine.
Zaduivanja Radia Miobratovia su u rasponu od est do 200 dukata. U
zaduenjima do iznosa od 10 dukata Radi se zaduuje samo tri puta, u rasponu
12-20 dukata zaduuje se 13 puta, u rasponu 21-40 dukata zaduuje se 12 puta,
u rasponu 40-60 dukata 10 puta, u rasponu 61-90 dukata devet puta, dok se dva
puta zaduuje na iznos od 100 dukata i jedne prilike na iznos od 200 dukata. Na
100 dukata zaduuje se januara 1491. i maja 1497, dok se na 200 dukata zaduuje
septembra 1472. godine. Vie od polovine Radievih zaduivanja su sa iznosima
veim od 40 dukata. Najvie kreditnih ugovora Radi je sainio u toku 1501. godine.
U tadanjih sedam zaduivanja maja, augusta i novembra 1501. godine ukupno se
zaduio na 316 dukata i 21 gro. Najvei iznos zaduivanja Radi je izvrio tokom
1502. godine kada se pet puta zaduio na iznos od 350 dukata. U osam godina
(1472, 1491, 1493, 1497, 1499, 1500, 1501, 1502) Radi se zaduivao u godinjem
iznosu veem od 100 dukata. Tokom tri godine imao je godinja zaduenja vea
od 300 dukata (1472, 1501, 1502). Ukupno kroz 50 samostalnih ugovora Radi
se zaduuje kod dvadesetak razliitih kreditora. To su predstavnici dubrovakog
graanstva: lanar Pribislav Bogeti kod koga se zaduivao 11 puta, konstantnije
1490-1503. godine, Marin Florija Turinovi (8 ugovora), Bratut Gradojevi i njegov
23
Ego Petar filius Radicii Milobratouich de Cerniza confiteor quod super me et omnia
mea bona obligo me dare et consignare Gazchum Matcho Radossalich dicto Bruta, Francisco
Radochignich et Radossauo Radeglich bechariis aut eorum commisso animalia ouina tercenta
octuaginta duo pro becharia usque ad dies quindecim proxime futuris. Sub pena etc. Renuntiando
etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra (17.10. 1502. god.), Debita Notariae, LXII, 62. Ispod:
Die 16 decembris 1502 Matchus Radossalich Bruta confessus fuit quod a suprascripto Petharo
habuit integre partem suam animalium suprascriptorum. Renuntiando. Die 20 decembris 1502
Franciscus Radochignich confessus fuit quod habuit suam tertiam partem de suprascriptis animalibus
a suprascripto Petro. Renuntiando. Die suprascripta cassum quia satisfecit, Isto.
sin Nikola (7 ugovora), Ventura Maroja Miljkovi (4 ugovora), i drugi. Radievo
godinje zaduivanje u prosjeku od 107 dukata kroz aktivne kreditne 24 godine
u 36 godina poslovanja prikazuje jednog od najjaih trgovaca u dubrovakom
zaleu u drugoj polovini XV i prvoj polovini XVI stoljea. Osim zaduivanja Radi
je bio i jemac, sudija, kao i kreditor drugim trgovcima. Od njegovih nasljednika
poznat je njegov sin Petar (1491-1502).
RADIC MIOBRATOVIC, MERCATOR DE CERNICA (1467-1506)
Esad Kurtovi
Summary
Radic Miobratovic, the merchant from Cerniza, was the most powerful businessman
from Cerniza area during the second half of the 15
th
and the beginning of the 16
th
century.
The preserved imposing fifty independent debtors contracts in period from 1476-1503
indicate to unusual continuity in trade of a merchant in the Dubrovnik hinterland. Radic made
annual debt, averagely 107 ducats through 24 active credit years during 36 years of trade, and
that has shown one of the strongest retailers in the hinterland of Dubrovnik in the second
half of the fifteenth and the first half of the sixteenth century. Besides debts, Radic was the
guarantor, the judge, and the creditor other retailers. His son Peter (1491-1502) was his
successor.
Keywords: Radic Miobratovic, Cerniza, Dubrovnik, trade credit
306/Godinjak 2012
KURTOVI
SADRAJ
UVODNIK
Senadin Lavi: Uvodnik .................................................................................... 9
POLITIKA I DRUTVO
Fikret Beirovi: Moralna odgovornost i pravna perfidnost meunarodne
zajednice .................................................................................................... 15
Hamza Kari: Bosna i Hercegovina: zamrznuti sukob? ................................ 27
Haris Alibai: Pucnji upozorenja iznad Bosne .............................................. 37
Ibrahim Prohi: Bosna i Hercegovina kao politiki eksperiment in vivo .......... 44
Suad Kurtehaji: Kritika dokumenta Akademije nauka i umjetnosti
Republike Srpske ........................................................................................ 50
Ismet Dizdarevi: Relacije izmeu crta linosti i politikog ponaanja ......... 60
Merima amo: Perspektive gradskog naina ivota u Bosni i Hercegovini ... 81
Tahir Mahmutefendi: Sukob civilizacija versus real politik .......................... 92
DRUGI NAUNI SKUP BOSANSKOHERCEGOVAKA
DRAVA I BONJACI
Senadin Lavi: Konstruiranje identiteta: dvoznana upotreba pojmova
narod i nacija ............................................................................................. 107
Vera Krinik-Buki: Izmeu naroda i nacije: historijska odgovornost
Bonjaka za dravu Bosnu i Hercegovinu .................................................. 126
Ugo Vlaisavljevi: Bonjaci u novom dobu: njihov etniki identitet
i poloaj u dravi ........................................................................................ 144
Asim Mujki: Problem unutranjih priznanja u Bosni i Hercegovini ............ 161
Ervin Jahi: Slika aktera bez sustava. (Nekoliko nasuminih teza o bonjakom
pitanju artikuliranih iz zone intuicije, fatalizma, straha i vedrine) .......... 173
Rusmir Mahmutehaji: O bauku bosanstva i njime ustraenima .................. 179
Sinan Gudevi: Koja rije o dvojici prevodilaca ......................................... 222
Amra Hadimuhamedovi: Raslojavanje bosanskog identiteta kulturno
pamenje i njegova savremena interpretacija ........................................... 235
Godinjak 2012/3
GODINJICE
Safet Halilovi: Biser naune i politike misli. (Godina nakon smrti
Nijaza Durakovia) ............................................................................... 257
70. godinjica smrti knjievnika Zije Dizdarevia (1916-1942-2012)
Elvis Fejzi: Politika aksiologija Zije Dizdarevia .................................. 276
100. godinjica roenja knjievnika Reada Kadia (1912-1988-2012)
Sead Mahmutefendi: Ironina istina o Ilhamiji Reada Kadia ............. 283
120. godinjica roenja Muhameda Bekira Kalajdia (1892-1963-2012)
Lamija Hadiosmanovi: Uloga i znaaj Muslimanske biblioteke
Muhameda Bekira Kalajdia ................................................................. 289
IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Esad Kurtovi: Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506) ....... 295
Emina Pita: Muslimansko kulturno drutvo Narodna uzdanica u Brkom 307
Almir Deni: Kulturno-prosvjetno drutvo Gajret u Brkom ..................... 316
KULTURNO STVARALATVO BONJAKA
Tarik ui: Sintagmatske veze u Parry-Lordovoj zbirci epskih pjesama ..... 331
Alen Kalajdija: Kratka pjesma Mula Muhameda Mestvice na bosanskom
jeziku ..........................................................................................................348
Hasnija Muratagi-Tuna: O imenu i govoru glavnog junaka romana
Ja, Danilo Dervia Suia: (lingvostilistika analiza) .............................. 357
Elma Durmievi-Cernica: Reenice bez predikata u funkciji dviju stilskih
figura (elipse i parcelacije) u romanu Most Jasmine Musabegovi .... 373
Amira Sadikovi: Prevodivost historije i kulture Bosne i Hercegovine
u romanu Uhode Dervia Suia ........................................................... 380
Sead emsovi: Bonjaka usmena epika u junoslavenskim antologijama.
Nacrt za jedno kulturoloko itanje ........................................................... 399
Nudejma Softi: Transformacija lika svetog Save od itija do djela
savremenih pisaca ..................................................................................... 407
Sead Mahmutefendi: Fedra ili slika psa koji plae ..................................... 417
Sead Mahmutefendi: Psalmi Nemanjini pred dverima Grada Andrigrada 429
PRIJEVODI
Ahmed Gurbi (prireiva i prevodilac Avdija Salkovi): Kasida o
Novom Pazaru ........................................................................................... 433
4/Godinjak 2012
Access via CEEOL NL Germany
Godinjak 2012/5
Ato Hamdam Leonid igrin: Poslanici perzijskog cara (preveo s ruskog
arko Mileni) ............................................................................................ 445
Otto i Lisa Bihalji-Merin: Jugoslavija. Mala zemlja izmeu svjetova
Sarajevo Ahmed i Emina(preveo s njemakog jezika Zijad ehi) ......... 453
PRIKAZI I OSVRTI
Emina Keo-Isakovi: Sporazumijevanje i dijalog nasuprot medijskom
spektaklu (Rije sa promocije knjige dr. Fahire Fejzi-engi: Rije je
temelj drutvenog ivota, Sarajevo: Dobra knjiga, 2012.) ........................ 465
Senadin Lavi: Promiljanje o bonjakom narodu (air Filandra: Bonjaci
nakon socijalizma: o bonjakom identitetu u postjugoslavenskom dobu,
Sarajevo: BZK Preporod: Zagreb: Synopsis, 2012.) ............................. 469
Senadin Lavi: Opinjenost teritorijama (Esad Zgodi: Teritorijalni
nacionalizam. Ideologija, zlotvorstvo i alternative, Sarajevo: Institut za
istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, 2012.) .... 473
Edin Radui: Rije na promociji knjige dr. Husnije Kamberovia (Husnija
Kamberovi: Demal Bijedi: politika biografija, Mostar: Muzej
Hercegovine, 2012.) ................................................................................. 477
Denan Dautovi: Blago na putevima Bosne i Hercegovine (Stari gradovi
Bosne i Hercegovine, Ferhad Mulabegovi (ur.), Sarajevo: Nacionalni
komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini, 2012., 225 str.) ....................... 480
Semir Hambo: Iz historije Hercegovine (Zbornik radova s Meunarodnog
znanstvenog skupa odranog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009. Hum i
Hercegovina kroz povijest, I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011.) .. 485
Enes Dedi: Znaajan jubilej historije Bosne i Hercegovine (Prilozi, br. 40,
Sarajevo: Institut za istoriju 2011., 466 str.) ............................................. 489
Sedad Belija: Iz osmanske historije, jezika i knjievnosti (Prilozi za orijentalnu
filologiju, 61/2011, Sarajevo: Orijentalni institut, 2012., 504 str.) ........... 493
Lamija Hadiosmanovi: Univerzalne ljubavi iznad svega (Elif Shafak:
etrdeset pravila ljubavi, Zagreb: Hena Com, 2011.) .............................. 497
Nehrudin Rebihi: Knjievne i kulturne osmoze (Enes Durakovi: Obzori
bonjake knjievnosti, Sarajevo: Dobra knjiga, 2012.) ........................... 499
Atif Kujundi: Tragom sevdisanja (Esad Bajtal: Sevdalinka, alhemija due,
Sarajevo: Rabic, 2012.) ............................................................................. 504
IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI
Hatida Duman: Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2012. godinu ... 511
6/Godinjak 2012
Mirsada Balji: Izvjetaj o radu Galerije Preporod za 2012. godinu ...... 516
Isma Kamberovi: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije
BZK Preporod za 2012. godinu ............................................................. 518
Isma Kamberovi: Biblioteka Instituta za bonjake studije BZK Preporod:
dvadeset godina postojanja: 1992-2012. .................................................. 521
Nagraeni radovi na Preporodovom konkursu za literarne i likovne radove
uenika osnovnih kola: 10. godinjica .................................................... 526
Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2012. godini ................... 539
Adresar opinskih drutava BZK Preporod .............................................. 588
Povelja o bosanskom jeziku ........................................................................... 596
BONJAKI MERHUMI (2012)
Isma Kamberovi: Sudionici nae prolosti umrli u 2012. godini ................ 601
Autori priloga .................................................................................................... 617
Upute autorima .................................................................................................. 619
SADRAJ
UVODNIK
Senadin Lavi: Uvodnik .................................................................................... 9
POLITIKA I DRUTVO
Fikret Beirovi: Moralna odgovornost i pravna perfidnost meunarodne
zajednice .................................................................................................... 15
Hamza Kari: Bosna i Hercegovina: zamrznuti sukob? ................................ 27
Haris Alibai: Pucnji upozorenja iznad Bosne .............................................. 37
Ibrahim Prohi: Bosna i Hercegovina kao politiki eksperiment in vivo .......... 44
Suad Kurtehaji: Kritika dokumenta Akademije nauka i umjetnosti
Republike Srpske ........................................................................................ 50
Ismet Dizdarevi: Relacije izmeu crta linosti i politikog ponaanja ......... 60
Merima amo: Perspektive gradskog naina ivota u Bosni i Hercegovini ... 81
Tahir Mahmutefendi: Sukob civilizacija versus real politik .......................... 92
DRUGI NAUNI SKUP BOSANSKOHERCEGOVAKA
DRAVA I BONJACI
Senadin Lavi: Konstruiranje identiteta: dvoznana upotreba pojmova
narod i nacija ............................................................................................. 107
Vera Krinik-Buki: Izmeu naroda i nacije: historijska odgovornost
Bonjaka za dravu Bosnu i Hercegovinu .................................................. 126
Ugo Vlaisavljevi: Bonjaci u novom dobu: njihov etniki identitet
i poloaj u dravi ........................................................................................ 144
Asim Mujki: Problem unutranjih priznanja u Bosni i Hercegovini ............ 161
Ervin Jahi: Slika aktera bez sustava. (Nekoliko nasuminih teza o bonjakom
pitanju artikuliranih iz zone intuicije, fatalizma, straha i vedrine) .......... 173
Rusmir Mahmutehaji: O bauku bosanstva i njime ustraenima .................. 179
Sinan Gudevi: Koja rije o dvojici prevodilaca ......................................... 222
Amra Hadimuhamedovi: Raslojavanje bosanskog identiteta kulturno
pamenje i njegova savremena interpretacija ........................................... 235
Godinjak 2012/3
GODINJICE
Safet Halilovi: Biser naune i politike misli. (Godina nakon smrti
Nijaza Durakovia) ............................................................................... 257
70. godinjica smrti knjievnika Zije Dizdarevia (1916-1942-2012)
Elvis Fejzi: Politika aksiologija Zije Dizdarevia .................................. 276
100. godinjica roenja knjievnika Reada Kadia (1912-1988-2012)
Sead Mahmutefendi: Ironina istina o Ilhamiji Reada Kadia ............. 283
120. godinjica roenja Muhameda Bekira Kalajdia (1892-1963-2012)
Lamija Hadiosmanovi: Uloga i znaaj Muslimanske biblioteke
Muhameda Bekira Kalajdia ................................................................. 289
IZ HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Esad Kurtovi: Radi Miobratovi, mercator de Cerniza: (1467-1506) ....... 295
Emina Pita: Muslimansko kulturno drutvo Narodna uzdanica u Brkom 307
Almir Deni: Kulturno-prosvjetno drutvo Gajret u Brkom ..................... 316
KULTURNO STVARALATVO BONJAKA
Tarik ui: Sintagmatske veze u Parry-Lordovoj zbirci epskih pjesama ..... 331
Alen Kalajdija: Kratka pjesma Mula Muhameda Mestvice na bosanskom
jeziku ..........................................................................................................348
Hasnija Muratagi-Tuna: O imenu i govoru glavnog junaka romana
Ja, Danilo Dervia Suia: (lingvostilistika analiza) .............................. 357
Elma Durmievi-Cernica: Reenice bez predikata u funkciji dviju stilskih
figura (elipse i parcelacije) u romanu Most Jasmine Musabegovi .... 373
Amira Sadikovi: Prevodivost historije i kulture Bosne i Hercegovine
u romanu Uhode Dervia Suia ........................................................... 380
Sead emsovi: Bonjaka usmena epika u junoslavenskim antologijama.
Nacrt za jedno kulturoloko itanje ........................................................... 399
Nudejma Softi: Transformacija lika svetog Save od itija do djela
savremenih pisaca ..................................................................................... 407
Sead Mahmutefendi: Fedra ili slika psa koji plae ..................................... 417
Sead Mahmutefendi: Psalmi Nemanjini pred dverima Grada Andrigrada 429
PRIJEVODI
Ahmed Gurbi (prireiva i prevodilac Avdija Salkovi): Kasida o
Novom Pazaru ........................................................................................... 433
4/Godinjak 2012
Access via CEEOL NL Germany
Godinjak 2012/5
Ato Hamdam Leonid igrin: Poslanici perzijskog cara (preveo s ruskog
arko Mileni) ............................................................................................ 445
Otto i Lisa Bihalji-Merin: Jugoslavija. Mala zemlja izmeu svjetova
Sarajevo Ahmed i Emina(preveo s njemakog jezika Zijad ehi) ......... 453
PRIKAZI I OSVRTI
Emina Keo-Isakovi: Sporazumijevanje i dijalog nasuprot medijskom
spektaklu (Rije sa promocije knjige dr. Fahire Fejzi-engi: Rije je
temelj drutvenog ivota, Sarajevo: Dobra knjiga, 2012.) ........................ 465
Senadin Lavi: Promiljanje o bonjakom narodu (air Filandra: Bonjaci
nakon socijalizma: o bonjakom identitetu u postjugoslavenskom dobu,
Sarajevo: BZK Preporod: Zagreb: Synopsis, 2012.) ............................. 469
Senadin Lavi: Opinjenost teritorijama (Esad Zgodi: Teritorijalni
nacionalizam. Ideologija, zlotvorstvo i alternative, Sarajevo: Institut za
istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, 2012.) .... 473
Edin Radui: Rije na promociji knjige dr. Husnije Kamberovia (Husnija
Kamberovi: Demal Bijedi: politika biografija, Mostar: Muzej
Hercegovine, 2012.) ................................................................................. 477
Denan Dautovi: Blago na putevima Bosne i Hercegovine (Stari gradovi
Bosne i Hercegovine, Ferhad Mulabegovi (ur.), Sarajevo: Nacionalni
komitet ICOMOS u Bosni i Hercegovini, 2012., 225 str.) ....................... 480
Semir Hambo: Iz historije Hercegovine (Zbornik radova s Meunarodnog
znanstvenog skupa odranog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009. Hum i
Hercegovina kroz povijest, I. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2011.) .. 485
Enes Dedi: Znaajan jubilej historije Bosne i Hercegovine (Prilozi, br. 40,
Sarajevo: Institut za istoriju 2011., 466 str.) ............................................. 489
Sedad Belija: Iz osmanske historije, jezika i knjievnosti (Prilozi za orijentalnu
filologiju, 61/2011, Sarajevo: Orijentalni institut, 2012., 504 str.) ........... 493
Lamija Hadiosmanovi: Univerzalne ljubavi iznad svega (Elif Shafak:
etrdeset pravila ljubavi, Zagreb: Hena Com, 2011.) .............................. 497
Nehrudin Rebihi: Knjievne i kulturne osmoze (Enes Durakovi: Obzori
bonjake knjievnosti, Sarajevo: Dobra knjiga, 2012.) ........................... 499
Atif Kujundi: Tragom sevdisanja (Esad Bajtal: Sevdalinka, alhemija due,
Sarajevo: Rabic, 2012.) ............................................................................. 504
IZ PREPORODOVE DJELATNOSTI
Hatida Duman: Izvjetaj o radu BZK Preporod Sarajevo za 2012. godinu ... 511
6/Godinjak 2012
Mirsada Balji: Izvjetaj o radu Galerije Preporod za 2012. godinu ...... 516
Isma Kamberovi: Izvjetaj o radu Biblioteke Instituta za bonjake studije
BZK Preporod za 2012. godinu ............................................................. 518
Isma Kamberovi: Biblioteka Instituta za bonjake studije BZK Preporod:
dvadeset godina postojanja: 1992-2012. .................................................. 521
Nagraeni radovi na Preporodovom konkursu za literarne i likovne radove
uenika osnovnih kola: 10. godinjica .................................................... 526
Aktivnosti opinskih drutava BZK Preporod u 2012. godini ................... 539
Adresar opinskih drutava BZK Preporod .............................................. 588
Povelja o bosanskom jeziku ........................................................................... 596
BONJAKI MERHUMI (2012)
Isma Kamberovi: Sudionici nae prolosti umrli u 2012. godini ................ 601
Autori priloga .................................................................................................... 617
Upute autorima .................................................................................................. 619