Trako Poljak

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No.
2
Tijana Trako Poljak: Percepcija religijskih simbola u hrvatskom drutvu: kri, polumjesec i Davidova zvijezda
147
UDK 003:2]:316.644(497.5)
xxx
xxx
Izvorni znanstveni rad.
Primljeno: 23. 05. 2011.
Prihvaeno: 21. 06. 2011.
PERCEPCIJA RELIGIJSKIH SIMBOLA U HRVATSKOM
DRUTVU: KRI, POLUMJESEC I DAVIDOVA ZVIJEZDA
Tijana Trako Poljak
Odsjek za sociologiju
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Ivana Luia 3, 10 000 Zagreb
e-mail: ttrako@zg.hr
Saetak
Odnos prema religijskim simbolima otkriva stav prema tim religijama. Danas se u javnoj sferi po-
sebno upotrebljava mo vizualne reprezentacije u iznoenju tog stava (isticanje religijskih simbola ili
zabrana njihovog isticanja pa ak i javno paljenje). U radu se integracijom Durkheimovog shvaanja
simbola s teorijom simbolikog interakcionizma dolazi do (radne) distinkcije univerzalnih i parti-
kularnih simbola. Istraivanjem percepcije univerzalnih religijskih simbola mogue je dublje istra-
iti relacijske dimenzije identiteta - odnos prema sebi (svojoj religiji) i drugome (religiji drugih)
te je ovo i prvo takvo istraivanje u nas.
1
Istraivanje je provedeno na reprezentativnom uzorku graana/ki Republike Hrvatske (2010.;
N=1008). Cilj istraivanja bio je utvrditi: 1) opu percepciju univerzalnih simbola triju religija
u Hrvatskoj: kri (kranstvo), polumjesec (islam) i Davidova zvijezda (idovstvo); 2) odgovaraju li
rezultati dodatnom instrumentu anketnog upitnika koji je direktno istraivao miljenja o pripadnici-
ma ovih religija; 3) postojanje predviene faktorske strukture percepcije religijskih simbola: evaluacija
i aktivnost; i 4) povezanost percepcije s religijskim obiljejima ispitanika. Instrument se sastojao od
ljestvice semantikog diferencijala s 10 bipolarnih pridjeva. U obradi podataka koritene su metode
univarijatne, bivarijatne i multivarijatne statistike.
Rezultati su potvrdili poetne hipoteze te je opi zakljuak da hrvatsko drutvo znaajno najpozitiv-
nije percipira simbol kria (simbol sebe, jer je veina ispitanika bila katolike, odnosno kranske
vjeroispovijesti), zatim Davidove zvijezde pa polumjeseca. Na instrumentu je dobivena oekivana
faktorska struktura te usporedbom s anketnim upitnikom visoka pozitivna korelacija rezultata.
Kljune rijei: kolektivne reprezentacije, znaenjski simbol, socijalni simbolizam, simboliki inte-
rakcionizam, univerzalni simbol, partikularni simbol, percepcija, religijski simboli, kranstvo,
islam, idovstvo, relacijski identitet
1 Empirijsko istraivanje je provedeno u sklopu znanstvenog projekta Modernizacija i identitet hrvatskog
drutva: sociokulturne integracije i razvoj (130-1301180-0915), pod vodstvom prof. dr. sc. Ivana Cifria,
Nastavak je znanstvenog projekta Modernizacija i identitet hrvatskog drutva (130400), od 2004. do
2007. godine.
SE-2 2011 book.indb 147 12.7.2011. 17:42:08
Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 2
148
1. UVOD
1.1 Znaaj religijskih simbola u dananjem svijetu
O jaini i moi religijskih simbola u dananje doba prije svega svjedoe sukobi razliitih
(ne)religijskih skupina (neke se klasifciraju kao religijske ali i ateisti, agnostici, nevjerni-
ci, protivnici religije, i sl.) oko tih simbola. Islamofobija, kranofobija, antisemitizam i
ostali oblici religijske diskriminacije i ksenofobije najglasnije se mogu izraziti vizualnom
reprezentacijom u iju svrhu simboli mogu posluiti kao dobro sredstvo prenoenja
poruke. Vizualna prisutnost (ili odsutnost) simbola neke religije predstavlja snanu po-
ruku u odreenom (socio-kulturnom pa i fzikom, geografskom) prostoru i esto joj
nisu potrebna mnoga dodatna pojanjenja. Prisjetimo se samo nekoliko primjera koji su
posljednjih godina doveli do brojnih rasprava u Europi i ire, a tiu se javne, vrlo vidljive
upotrebe religijskih simbola: odredbe oko noenja odjee povezane s religijskom pripad-
nou, primjerice, na javnim mjestima u Francuskoj (J. O. de la Rpublique Franaise,
2004:5190, u: Manzini, 2008:2629; Adrian, 2009:345-374), povezane s imigrantskim
manjinskim skupinama, kao odredbe oko noenja turbana u Ujedinjenom Kraljevstvu
(Employment Act, 1989:11, Road Traf c Act, 1988:16, u: Sandberg/Doe, 2007:302-
303), te upotrebe ovih i drugih religijskih simbola na javnim prostorima poput kola
(npr. rasprava oko krieva u uionicama), radnim mjestima ili fotografjama za slubenu
dokumentaciju (Rorive, 2008:2669; Langer, 2010:863-951; Garca Oliva, 2008:877-
896). Mnogo je rasprava bilo i oko religijskih graevina, primjerice, podizanja minareta
na damijama u vicarskoj (Antonsich/Jones, 2010:57-62). Kada pogledamo dogaaje
u Europi i ire, ekstremniji naini vizualne (zlo)upotrebe religijskih simbola ukljuuju
javna gaenja ili paljenja religijskih knjiga kao Biblije ili Kurana (Asher, 2011), nagri-
vanje religijskih simbola poput, primjerice, crtanja svastika po idovskim spomenicima
(Herszenhorn, 1998; Monterescu, 2010), itd. Napadi na simbole, koji otvaraju pitanja
o religijskim slobodama i toleranciji, istovremeno govore o moi vizualne simbolike re-
prezentacije i odnosu prema religijama koje oni predstavljaju. Odnos prema simbolima
sebe i drugoga, odnosno nain na koji percipiramo i reagiramo na simbole odreene sku-
pine, u ovom sluaju religijske, uvelike ovisi o tome kakav je na stav prema toj skupini
i njenim pripadnicima. Istraivanjem percepcije simbola neke religije stoga moemo
dobiti sliku o percepciji nje same.
1.2 Teorijska pozadina rada - socijalni simbolizam i simboliki interakcionizam
Dok je o simbolima dosta pisano u sklopu semiotike (semiologija, lingvistika), njima
se mnogo manje bavilo u drutvenim znanostima te nema zadovoljavajue teorije soci-
jalnog simbolizma (Haas, u: Denzin, 2008:131). U radu se polazi od teorije socijalne
simbolizacije koju su uspostavili simboliki interakcionisti, s posebnim naglaskom na
G. H. Meada, ali se naslanja i na funkcionalistiko shvaanje simbola E. Durkheima.
Durkheim tvrdi da, kako bi drutvena integracija bila mogua, mora postojati ope
slaganje oko znaenja kolektivnih reprezentacija (reprsentations collectives), odnosno
univerzalnih simbola u kolektivnoj svijesti (conscience collective) drutva (Nmedi, u:
SE-2 2011 book.indb 148 12.7.2011. 17:42:08
149
Pickering, 1999:80-97). Religijske reprezentacije su za njega kolektivne reprezentacije
koje predstavljaju kolektivne stvarnosti meu kojima posebno istrauje religiju kao
drutvenu stvar/predmet (Durkheim, 1995:9; 440-441). Mead govori o znaenjskim
simbolima (signifcant symbols) ija smislenost uvijek pretpostavlja drutveni proces
iskustva ili ponaanja u kojem nastaje (...) uvijek se implicira univerzum diskursa kao
kontekst u ijim odrednicama, ili kao polje unutar kojeg, znaenjske [op.a.]
2, 3
geste ili
simboli doista imaju smisao. Taj univerzum diskursa konstituira skupina individua koje
provode zajedniki drutveni proces, i sudjeluju u zajednikom drutvenom procesu,
iskustva i ponaanja unutar kojega te geste ili simboli imaju ista ili zajednika znae-
nja za sve lanove te skupine (Mead, 2003:86). Za razliku od Durkheima, on mnogo
vie mjesta daje individui u uspostavi univerzuma diskursa, smatrajui da ja (...)
neto pridonosi skupini i mijenja je. Njegova gesta onda izaziva neku gestu koja e
biti malo drugaija i mijenja je (Mead, 2003:318), te mnogo vie naglaska stavlja na
inter(akciju), sam proces simbolizacije. Simboliki interakcionisti dalje razvijaju nje-
govu teoriju naglaavajui razliku izmeu simbola i znaka u tome to se kod simbola
uz dogovorena, univerzalna znaenja koja im se pridaju kao sredstvu komunikacije u
odreenoj grupi, uvijek mogu pridavati i neka dodatna ili druga znaenja (druge grupe
mogu istom simbolu pridati drugaija pa ak i potpuno suprotna znaenja, primjerice,
simbol svastike u hinduistikoj i europskoj tradiciji; simbol moe poprimiti drugaija
znaenja s obzirom na kontekst, i sl.) (Trako Poljak, 2011:3). Odnosno, za razliku od
znakova, simboli se ne odnose na stvari na neki konstantan nain; oni su promjenjivi
i dvosmisleni, podloni interpretaciji (Haas, u: Denzin, 2008:133). Simboliki inte-
rakcionizam stoji kao most izmeu objektivizacije struktura znaenja (funkcionalisti)
i subjektivnog iskustva namjeravanih, intersubjektivnih znaenja (fenomenologija)
4
(Haas, u: Denzin, 2008:138). Naime, iako simboli jesu znakovi koji bi izgubili obi-
ljeja koja ih ine znakom kada vie ne bi bilo onih koji ga mogu interpretirati (Peir-
ce, u: Hoopes, 1991:240)
5
, arbitrarnost i subjektivnost interpretacije ne znae nuno i
beskrajnu vieznanost. Jezik jest arbitraran (ista rije mogla bi dogovorno oznaavati
2 Na engleskom jeziku Meadov pojam glasi signifcant symbol a ne meaningful symbol pa je stoga i pogreno
preveden u hrvatskom prijevodu izvornika (Mead, 2003:389) kao smisleni simbol. Ovdje se misli na simbol
kao nositelj znaenja, ne smisla (smisao se ostavlja interpretantu), pa je mnogo bolji prijevod znaenjski
simbol (Kalanj, u: Cifri, 2008:18). Razliku izmeu smisla i znaenja se moe laiki prikazati na sljedeem
primjeru: ako govorimo neto to nema znaenja (druga osoba ne razumije jezik kojim govorimo) onda
to nuno nekome ne moe imati niti smisla. Moemo pak govoriti neto to ima znaenje (druga osoba
razumije rijei), ali nema smisla (ne razumije to smo htjeli rei). U naem jeziku dolazi do usloavanja zbog
dodatnih sinonima rijei znaenje kao, npr., kada kaemo to mi nita ne znai u (Meadovom) smislu da
neto ne razumijemo (ne razumijemo jezik) ali i u smislu (ne)zanimanja za neto (ta mi osoba nita ne
znai, to mi je beznaajno).
3 Zahvaljujem prof. dr. Stipi Botici na korisnim sugestijama.
4 Socijalni fenomenolog A. Shtz naglasak stavlja na individualno, subjektivno iskustvo simbola i ne ulazi
u nastanak znaenja na pragmatinom nivou komunikacijske akcije (Haas, u: Denzin, 2008:132-133;
Schtz, 1962:292).
5 Pojam znaka kod Peircea je nadreen pojam te razlikuje tri podvrste znakova: ikone, indekse i simbole.
SE-2 2011 book.indb 149 12.7.2011. 17:42:08
150
i neto drugo) (Saussure, 2000:121-127), no kada je jednom postignut konsenzus oko
znaenja rijei unutar jezika ona se (esto) ne mijenjaju, zbog ega je jezik kao simboli-
ki sustav komunikacije i mogu (Mead, u: Alcof/Mendieta, 2003:32).
Stoga je nuna distinkcija simbola kod kojih su znaenja univerzalnija i dogovorena
izmeu veeg broja ljudi i kao takva mnogo ire prihvaena od simbola kojima se do-
datna, druga, nova znaenja mnogo lake i bre pridaju bez veih reakcija
6
. Haas
daje neke naznake takvog razlikovanja kada kae da postoje konteksti upotrebe simbola
na globalnoj skali koja ide od dominacije jednog ideolokog sustava, sve do slobodnih
agora dogovornih znaenja i vrijednosti (Haas, 2002:7). Ponudit emo radni naziv
univerzalni i partikularni simboli. Univerzalne simbole shvaamo kao one simbole
ije je znaenje manje podlono promjenama i ire, globalnije prihvaeno kao takvo.
Time su vrlo bliski durkheimovskim kolektivnim reprezentacijama i meadovskim uni-
verzalijama na globalnijoj skali i kao takvi, kada je dogovor oko njih postignut, gotovo
da stoje u prostoru izmeu simbola i znaka. To su, primjerice, osim ve spomenutog
jezika, kri, polumjesec i Davidova zvijezda, koji su iroko shvaeni kao reprezentacije
triju religija: kranstva, islama i idovstva. Nisu jednostavno znakovi jer njihova inter-
pretacija ne mora uvijek biti jednoznana, primjerice, ovisno o kontekstima u kojima
se upotrebljavaju (npr. na religijskim graevinama ili zastavama zemalja; tijekom religij-
skih rituala; na vojnim uniformama) ime mogu dobiti dodatna znaenja (ali nerijetko
povezana s osnovnim znaenjem). Nisu jednostavno niti simboli jer je njihova mogu-
nost interpretacije kada se koriste u uobiajenom kontekstu ograniena. Partikularne
simbole shvaamo kao one simbole ije znaenje nije globalno, iroko prihvaeno te se
taj simbol kao sredstvo prenoenja poruke moe koristiti za prenoenje vrlo razliitih
poruka s obzirom na razliite povijesne i socio-kulturne prostore. Vano je naglasiti da
oni takoer mogu biti kolektivne reprezentacije ili univerzalije za skupine koje ih
koriste, ali kao takve ostaju ograniene samo na te skupine, odnosno znaenje koje nose
za te skupine nije i globalno prihvaeno. Primjerice, poruka javnog paljenja bijelog lji-
ljana ne bi veini ljudi, posebno nekranske orijentacije, bila sasvim jasna, no paljenje
kria najvjerojatnije veini ljudi na svijetu poruuje protivljenje kranstvu.
7

Za ovo istraivanje je, da bi se moglo metodoloki provesti, bilo vano pronai upravo
one religijske simbole koji postoje kao univerzalni simboli, univerzalije, kolektivne
reprezentacije u kolektivnoj svijesti hrvatskog drutva.
6 M. Douglas je u jednom emailu o Durkheimu rekla: Ne moram se pitati je li neka ideja kolektivna repre-
zentacija ili neto to je nekome juer palo na pamet. To se moe utvrditi provjerom je li dolo do (reakcije)
uvrijeenosti (reaction of outrage), koja se javlja kada doe do ugroavanja svetog; ako vidite da je do toga
dolo, a to obino poprima prilino brutalan oblik, moete sa sigurnou ustvrditi da ste prepoznali sveto,
to god ono bilo (Douglas, 1996, u: Pickering, 1999:159).
7 Ovdje govorimo o globalnim simbolima s univerzalnim znaenjem (simbol kria, polumjeseca, Davi-
dove zvijezde). No postoje i globalni simboli partikularnog znaenja koje smo na drugom mjestu radno
nazvali simboli irokog dometa (Trako, 2007:42) gdje se misli na one simbole koji se pojavljuju globalno,
u gotovo svim kulturama i drutvima svijeta, ali poprimaju vrlo razliita znaenja (npr. simbol stabla, u:
Viskovi, 2001).
SE-2 2011 book.indb 150 12.7.2011. 17:42:09
151
1.3 Zato koristiti vizualne simbole u istraivanju odnosa prema religijama?
Sve svjetske religije upotrebljavaju vizualne simbole koji slue jaoj integraciji pri-
padnika iznutra (partikularniji) i predstavljanju religije kao sustava prema van
(univerzalniji). Kri je prije svega simbol kranstva par excellence (Bottomley, u: Or-
la-Bukowska, u: Haas, 2002:149), koji onda moe poprimiti i dodatna znaenja (Orla-
Bukowska, u: Haas, 2002:149-150); estokraka Davidova zvijezda je simbol idovstva
u svijetu, iako svoju simboliku vue iz Davidova tita, magen David, a povezuje ju se i s
etnikom identitetom (Orla Bukowska, u: Haas, 2002:149); polumjesec (srp mladog
mjeseca) sa zvijezdom je simbol islama koji, iako se pojavljuje i na dravnim zastavama,
je najuestaliji kao simbol upravo tog religijskog sustava (OConnell et al., 2007:52). S
obzirom da se ova tri simbola smjetaju na kraju ljestvice oznaavanja dominacije jed-
nog ideolokog sustava (Haas, 2002:7), polo se od pretpostavke da je mogue preko
tih simbola (prikazanih neovisno o kontekstu) ispitanike hrvatskog drutva indirektno
pitati o njihovom odnosu prema onome to za njih predstavljaju, odnosno samim re-
ligijskim sustavima. Ove tri religije odabrane su zbog njihove ukorijenjenosti u hrvat-
skom drutvu kao tradicionalno najvanije vjerske zajednice (Krito, 2001:9).
Zato preko vizualnih simbola istraivati odnos ispitanika prema ove tri religije? Kori-
tenje rijei (npr. anketni upitnik) je neto direktniji i ee koriten nain dobivanja
odgovora od ispitanika (mada neki autori tvrde da i tu postoji mogunost individualne
interpretacije ispitanika, utjecaja istraivaa, i sl.). Kako bi odgovorili na to pitanje, po-
novno se pozivamo na Durkheima koji kae da ne iznenauje da reprezentacije mogu
imati vei utjecaj na ljude od onoga to predstavljaju: one mogu postati vanije od
stvarnosti. (...) Simboli - reprezentacije - postaju stvarniji od onoga to predstavljaju
(Durkheim, u: Pickering, 1999:113). Simboli izazivaju jae osjeaje i dublje promilja-
nje o onome to predstavljaju (ovjek kao animal symbolicus - Cassirer, 1979:26; homo
symbolicus - Eliade, 1959:95). Sociolozi nisu uvijek prepoznavali kljuno mjesto sim-
bola u drutvu i interakciji, ili su ovaj komunikacijski aspekt uzimali zdravo za gotovo,
koncentrirajui se prije svega na jezik. Vano je provjeriti moemo li obuhvaajui jedan
iri totalitet simbolinoga, poput vizualnog oznaavanja, otvoriti prostor i drugaijim
nainima istraivanja drutvene stvarnosti. S obzirom da izazivaju mnogo jae reakcije
ispitanika i tjeraju ih na dublje promiljanje i osjeaje, preko njih esto moemo doi do
dubljih i vie dimenzija razmiljanja ispitanika o pojedinim aspektima drutva.
1.4 Relacijske dimenzije identiteta (odnos prema simbolima sebe i drugoga)
U razumijevanju relacijskih dimenzija identiteta
8
ponovno polazimo od Meada koji
istie da sebstvo moe postojati samo u tono odreenoj relaciji s drugim sebstvima.
Ne moe se povui vrsta i jasna granica izmeu naeg sebstva i sebstava drugih, s ob-
zirom da naa vlastita sebstva postoje i ulaze kao takva u nae iskustvo samo ukoliko
8 Prethodno istraivanje na projektu dokazalo je polaznu teorijsku pretpostavku postojanja relacijskih
dimenzija identiteta (identitet se formira samo u relacijama prema nekomu ili neemu: sebi, drugima,
prirodi, bogu ili transcendentnom, svetom i svijetu) (Cifri, 2008:62-65).
SE-2 2011 book.indb 151 12.7.2011. 17:42:09
152
postoje sebstva drugih koja takoer ulaze u nae iskustvo. Pojedinac sadri sebstvo samo
u relaciji sa sebstvima drugih lanova svoje drutvene grupe (Mead, u: Alcof/Mendi-
eta, 2003:40). S obzirom da je relacija prema sebi, svom (u ovom sluaju religijskom)
identitetu, nuno vezana za relaciju prema drugome (religijskom identitetu drugih), ua
postavka naeg istraivanja su upravo te dvije relacijske dimenzije. Iako su statistike
procedure provedene i za dio reprezentativnog uzorka koji obuhvaa pripadnike drugih
religija osim kranske (katolike, kojih je najvie obuhvaeno uzorkom), odnos tih sku-
pina prema simbolima sebe i drugih se samo spominje u radu bez konanih zakljuaka
jer je njihov broj u sveukupnom uzorku bio vrlo malen
9
. Stoga emo se ograniiti na
zakljuivanje samo za krane (katolici i pravoslavci), a proirenje ovog istraivanja u
budunosti trait e stratifcirani uzorak koji bi obuhvatio i druge skupine.
2. METODOLOKA NAPOMENA
U radu e biti predstavljeni rezultati empirijskog istraivanja provedenog na reprezenta-
tivnom uzorku punoljetnih graana/ki Republike Hrvatske, 30. studenoga - 12. prosin-
ca 2010. godine. Istraivanje je provedeno u sklopu znanstvenog projekta Moderniza-
cija i identitet hrvatskog drutva: sociokulturne integracije i razvoj. Reprezentativnim
uzorkom je obuhvaeno 1008 ispitanika u 20 upanija i Gradu Zagrebu.
2.1 Cilj istraivanja
Cilj istraivanja bio je utvrditi (1) smjer ope percepcije vizualnih simbola triju tradici-
onalnih religija u Hrvatskoj: kri (kranstvo), polumjesec (islam) i Davidova zvijezda
(idovstvo) te postoje li statistiki znaajne preferencije ispitanika usporedbom prosje-
nih vrijednosti odgovora za ova tri simbola; (2) slaganje u odgovorima dobivenim izrav-
nim ispitivanjem ispitanika na anketnom upitniku o odnosu prema pripadnicima ove
tri religije i percepciji njihovih simbola dobivenom instrumentom semantikog diferen-
cijala; (3) postojanje predviene faktorske strukture (evaluativna dimenzija i dimenzija
aktivnosti) na instrumentu semantikog diferencijala od 10 bipolarnih pridjeva; te (4)
postojanje statistiki znaajnih razlike u preferenciji ispitanika s obzirom na njihova
religijska obiljeja (stupanj religioznosti i religijska pripadnost).
2.2 Instrument
U istraivanju je koritena metoda semantikog diferencijala, odnosno semantika ljestvi-
ca sastavljena od razliitih bipolarnih pridjeva prilagoenih cilju istraivanja. Utemeljitelj
je C. Osgood koji je dugogodinjim istraivanjima doao do stabilnog seta bipolarnih
pridjeva koji mogu posluiti za istraivanje viedimenzionalnosti ljudskog kognitivnog
shvaanja, odnosno percepcije odreenog predmeta. Upravo zbog mogunosti dubljeg
istraivanja viedimenzionalnosti, instrument se pokazao posebno koristan u istraiva-
nju percepcije simbola. Postoje istraivanja same metode semantikog diferencijala koja
9 Uzorak je obuhvatio sljedee skupine: katolici (88,5%), pravoslavci (3,7%), muslimani (0,4%), ostali:
protestanti i drugi (0,4%), nijedne (6,1%) i ne mogu odgovoriti (1,0%).
SE-2 2011 book.indb 152 12.7.2011. 17:42:09
153
tee unapreenju instrumenta (Heise, 1969; Maguire, 1973; Friborg et al., 2006; Yu et
al., 2003), kao i ona koja se bave odreenim temama koristei ovaj instrument: istra-
ivanja percepcije krajobraza (Beza, 2010; Korpela et al., 2002; Anii, 1999; Cifri/
Trako, 1998a; 1998b), pripadnika svoje i drugih kultura (Nathan et al., 1999; Osgood,
1964:171-172), stavova prema smrtnoj kazni (Brinton, 1967), bolesnicima s mentalnim
potekoama (Olmsted/Durham, 1976), preprekama u ljudskoj komunikaciji (Back et
al., 1972), politikim strankama (Leduc, 1976), itd. Iako nema mnogo istraivanja re-
ligijskih simbola, postoje neka koja treba spomenuti a koja su prepoznala i prednost
metode semantikog diferencijala. Najvie je istraivanja provedeno o percepciji razliitih
slika/prikaza i koncepata boga (Francis, 2006; Lawrence, 1997; Benson/Spilka, 1973;
Rizzuto, 1970, u: Lawrence, 1997; Hood et al., 2009:97-98). Muthn et al. istrauju
religijske simbole predstavljene rijeima (oltar, Krist mirotvorac, ljubav, molitva za Bo-
ju pomo, razapeti Krist, Bog) (Muthn et al., 1977:278-279). Neka su se istraivanja
bavila pojavom religijskog podteksta u televizijskim reklamama (Dotson/Hyatt, 2000)
te vanou religioznosti u ivotima ispitanika (Atchley, 1997). Dosadanja istraivanja
potvrdila su postojanje Osgoodovog semantikog prostora strukturiranog od tri glavne
dimenzije: evaluacija, aktivnost i potencija. Osim ovih dimenzija, koje su u ponovljenim
istraivanjima objanjavale najvie ukupne varijance, pojavljivali su se i dodatni faktori
(faktor stabilnosti ili stability factor; napetosti ili tautness; noviteta ili novelty, prijemljivo-
sti ili receptivity, itd.) (Osgood et al., 1967:73-74; Osgood, u: Cifri/Trako, 2008:221-
222). Iako su objanjavali vrlo mali postotak ukupne varijance, na njima su se saturirali
oni bipolarni parovi pridjeva koji se nisu pojavljivali na tri glavna faktora (Osgood, u:
Cifri/Trako, 2008:221-222). Nadalje, u drugim novijim istraivanjima pojavljuju se i
neki dodatni faktori kao faktor religioznosti (Weima, 1966:151; Francis et al., 2006; Ci-
fri/Trako, 2008:227-228). Predtestiranjem na prigodnom uzorku studenata Filozofskog
fakulteta u Zagrebu (2010.; N=41) u istraivanju religijskih simbola izdvojili su se samo
faktori evaluacije i aktivnosti (slino kao kod Muthn et al.), odnosno oni su objanjavali
najvie ukupne varijance te su odabrani bipolarni pridjevi na njima visoko korelirali i
odravali relativno stabilnu faktorsku strukturu za sva tri simbola.
Instrument semantikog diferencijala upotrijebljen u ovom istraivanju sastojao se tako
od semantike ljestvice od 10 bipolarnih pridjeva koji su trebali initi dvije dimenzije
(evaluacija, ili moralna evaluacija - loe/dobro, odbojno/privlano, nepoeljno/poelj-
no, nemoralno/moralno, lano/istinito; i aktivnost, ili vrednovanje otvorenosti religije -
nepromjenjivo/promjenjivo, tradicionalno/moderno, zatvoreno/otvoreno, ratoborno/
miroljubivo, prisilno/dobrovoljno). Ispitanicima su na karticama zasebno prikazani
simboli kria, polumjeseca i Davidove zvijezde te su zamoljeni da popune jednaku se-
mantiku ljestvicu za sva tri simbola tako da na ljestvici od 5 stupnjeva ocijene koliko
im osobno znai ono to predstavlja prikazani simbol.
Drugi instrument koji je bio ukljuen u ovo istraivanje, kao i ono na prethodnom pro-
jektu Modernizacija i identitet hrvatskog drutva iz 2004. godine, je anketni upitnik
kojim se ispitivao odnos prema pripadnicima drugih religija. Radi se o instrumentu za
mjerenje odnosa prema pripadnicima svoje i drugih vjera (Nikodem, u: Cifri, 2008:248).
SE-2 2011 book.indb 153 12.7.2011. 17:42:09
154
Skala ocjenjivanja se sastojala od sedam stupnjeva (naknadno kodirano na pet - izrazito
loe+prilino loe; ni loe ni dobro; izrazito dobro+prilino dobro) na kojoj su ispitanici
trebali odgovoriti na pitanje Kakvo je vae miljenje o tipinim pripadnicima sljedeih
vjerskih skupina: pravoslavci, muslimani, idovi, protestanti, alternativne religije, ateisti i
sl.. U instrumentu iz 2010. godine dodan je i odnos prema pripadnicima katolike vjere.
S obzirom na dio upitnika koji je ispitivao socio-demografska obiljeja i orijentacije
ispitanika u radu e zbog saetosti biti izloeni samo rezultati za religijska obiljeja ispi-
tanika (stupanj religioznosti i religijska pripadnost). Skala stupnja religioznosti korite-
na u upitniku se sastojala od pet stupnjeva a preuzeta je iz meunarodnog istraivanja
Aufbruch 1997 (Nikodem, u: Cifri, 2008:117) gdje, unutar religioznih i nereli-
gioznih, postoji razlikovanje onih ispitanika koji se smatraju religioznima u skladu sa
crkvenim uenjem i religioznima na svoj nain, kao i onih koji nisu sigurni jesu li
religiozni ili ne, nisu religiozni i koji su protivnici vjere. Kod ispitivanja religijske
pripadnosti koristila se uobiajena nominalna skala gdje su ispitanici odgovarali smatra-
ju li se pripadnicima neke od navedenih vjeroispovijesti (katolike, pravoslavne, islam-
ske, protestantske, neke druge - navesti koje, niti jedne, ne mogu odgovoriti).
2.3 Statistika obrada
U obradi rezultata koritene su metode univarijatne statistike (frekvencije, postoci,
prosjene vrijednosti), bivarijatne (t-test i Pearsonov test korelacije) te multivarijatna
analiza (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij redukcije di-
menzionalnosti; oblimin transformacija za utvrivanje faktorske strukture). Koriten je
statistiki paket SPSS 17,0.
2.4 Hipoteze
H1
Prva hipoteza se odnosi na smjer vrednovanja tri simbola: kri, polumjesec i
Davidova zvijezda te je stoga podijeljena na tri podhipoteze:
H1.1
- Veina ispitanika e pozitivno vrednovati simbol kria na veini varijabli (bi-
polarnih pridjeva). Ova se hipoteza temelji na injenici 1) da je veina ispitani-
ka kranske (katolike, pravoslavne) vjere; odnosno da je 2) veina ispitanika
odrastala u Hrvatskoj kao zemlji s veinskim kranskim stanovnitvom te im
taj simbol predstavlja dio svakodnevnog socio-kulturnog (i religijskog) okru-
enja.
H1.2
- Veina ispitanika e na veini varijabli negativnije (vie na sredini ili prema
lijevoj strani semantike ljestvice) vrednovati simbole Davidove zvijezde u od-
nosu na simbol kria.
H1.3
- Veina ispitanika e na veini varijabli negativnije (vie na sredini ili prema
lijevoj strani semantike ljestvice) vrednovati simbol polumjeseca u odnosu na
simbol kria, odnosno negativnije (vie prema lijevoj strani semantike ljestvi-
ce) u odnosu na simbol Davidove zvijezde.
SE-2 2011 book.indb 154 12.7.2011. 17:42:09
155
Ove dvije hipoteze se temelje na injenici da 1) veina ispitanika je kranske
vjere te e stoga simbole drugih vrednovati negativnije od simbola sebe. No s
obzirom da su islam i idovstvo tradicionalne religije u Hrvatskoj, ne oekuje-
mo da to vrednovanje bude izrazito negativno; 2) rezultati anketnog upitnika
na prijanjem projektu Modernizacija i identitet hrvatskog drutva (130400)
(2004.; N=1202) pokazuju da su od religijskih skupina najvie prihvaani i-
dovi (najvie ispitanika odgovorilo da ne misle nita loe niti dobro o njima,
odnosno na sredini ljestvice), a najvea distanca je postojala prema (redom od
najvee distance): alternativnim religijama, ateistima, muslimanima te pravo-
slavcima (najvie ispitanika je odgovorilo da misli izrazito ili prilino loe o
ovim skupinama) (Cifri, 2008).
H2
- Usporedbom rezultata dvaju instrumenata iz upitnika empirijskog istraiva-
nja iz 2010. godine, anketnog upitnika o stavu ispitanika prema pripadnici-
ma razliitih (ne)religijskih skupina i instrumenta semantikog diferencijala
o percepciji simbola triju religija: kranstvo, islam i idovstvo, pokazat e se
visoka pozitivna korelacija, odnosno podudaranje rezultata. Ova hipoteza se
temelji na iznesenim teorijskim postavkama istraivanja te prijanjim istraiva-
njima koja pokazuju visoku validnost i pouzdanosti instrumenta semantikog
diferencijala, primjerice, u usporedbi s jednakim pitanjima na Likertovoj skali
(Friborg et al., 2006).
H3
- Faktorska analiza e utvrditi faktorsku strukturu procjena na semantikom
diferencijalu 1) koja e naelno odgovarati pretpostavljenim dimenzijama do
kojih se dolo na temelju prijanjih istraivanja (vidi 2.2 Instrument): evalu-
acija i aktivnost; te 2) kod koje e 10 bipolarnih pridjeva zadrati relativno
stabilnu strukturu za sva tri simbola (visoke korelacije na istim faktorima).
H4
- Pokazat e se statistiki znaajne razlike s obzirom na religijska obiljeja ispi-
tanika. Ovo je u skladu s injenicom da je jaina vjerovanja u naela odreene
religije, indikacija jaine uronjenja u religijski sustav (Di Guiseppe, 1981, u:
Dotson/Hyatt, 2000:64). Stoga bi religijski simboli kao konkretan prikaz neke
religije trebali biti znaajniji onima koji rangiraju vie na stupnju religijskog
dogmatizma (Dotson/Hyatt, 2000:64). Oekujemo, dakle, da e visoko reli-
giozni ispitanici znaajno vie preferirati sva tri simbola od ispitanika koji su
manje religiozni ili uope nisu religiozni.
S obzirom na religijsku pripadnost, na temelju teorijske postavke rada o odnosu
prema simbolima sebe i drugih, oekujemo da e pripadnici kranske vjere zna-
ajno vie preferirati simbol kria u odnosu na simbole polumjeseca i Davidove
zvijezde. Za pripadnike drugih (ne)religijskih skupina ne moemo zakljuivati s
obzirom da reprezentativni uzorak nije obuhvatio dovoljan broj tih ispitanika u
odnosu na krane ali oekujemo neke naznake u istom smjeru.
SE-2 2011 book.indb 155 12.7.2011. 17:42:09
156
3. REZULTATI ISTRAIVANJA
3.1 Pregled osnovnih rezultata istraivanja
Tablica 1. Opa distribucija rezultata za simbol kria (%).
A
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
P
o
d
j
e
d
n
a
k
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

o
b
j
e

k
o
l
o
n
e
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
B
2 1 0 1 2
Loe 2,3 3,4 17,3 30,9 46,2 Dobro
Odbojno 2,2 5,3 22,6 30,4 39,6 Privlano
Nepoeljno 2,3 4,2 21,1 29,1 43,4 Poeljno
Nepromjenjivo 25,2 19,8 26,5 15,0 13,5 Promjenjivo
Tradicionalno 43,2 28,2 13,9 5,3 9,5 Moderno
Zatvoreno 13,4 13,5 23,7 17,9 31,5 Otvoreno
Nemoralno 1,9 2,6 18,3 28,7 48,6 Moralno
Ratoborno 2,3 2,8 16,0 27,6 51,4 Miroljubivo
Prisilno 2,5 2,6 20,3 25,8 48,8 Dobrovoljno
Lano 2,7 3,4 22,4 26,0 45,5 Istinito
Iz ope distribucije rezultata (Tablica 1) je vidljivo da je simbol kria potpuno prihvaen
na desnoj strani ljestvice na veini varijabli, odnosno da su ispitanici neodluni i vie
prihvaaju simbol kria na lijevoj strani ljestvice samo na varijabli nepromjenjivo/promje-
njivo te potpuno prihvaaju na lijevoj strani ljestvice na varijabli tradicionalno/moderno.
Za veinu ispitanika, dakle, simbol kria predstavlja neto u potpunosti dobro, privlano,
poeljno, otvoreno, moralno, miroljubivo, dobrovoljno i istinito. S obzirom na to da, kako e
biti pokazano, ostale dvije varijable (nepromjenjivo/promjenjivo i tradicionalno/moderno)
ine i zaseban faktor aktivnosti, moemo pretpostaviti da je ovdje dolo do neke vrste
obrtanja polova semantike ljestvice, odnosno da ispitanici koji ocjenjuju simbol kria
kao tradicionalniji i nepromjenjiviji ne smatraju da je to nuno neto negativno.
Opa distribucija rezultata za simbol polumjeseca (Tablica 2) pokazuje da je veina is-
pitanika neodluna na veini varijabli (loe/dobro, odbojno/privlano, nepoeljno/poeljno,
nepromjenjivo/promjenjivo, zatvoreno/otvoreno, nemoralno/moralno, ratoborno/miroljubi vo,
prisilno/dobrovoljno, lano/istinito), osim na varijabli tradicionalno/moderno gdje veina
ispitanika naginje lijevoj strani semantike ljestvice, tj. smatra da je simbol polumjeseca
vie tradicionalan. Ovi su rezultati oekivani s obzirom da u hrvatskom drutvu nema za-
biljeene ope netolerancije prema onome to simbol polumjeseca predstavlja, odnosno
islamu. Takoer, oekivano je da ispitanici uglavnom nemaju ekstremne reakcije prema
religijama koje im nisu bliske ili kojima ne pripadaju a koje su dio njihovog svakodnev-
SE-2 2011 book.indb 156 12.7.2011. 17:42:09
157
nog socio-kulturnog okruenja (uzimamo ovdje naravno u obzir da je veina ispitanika
katolike, kranske vjeroispovijesti).
Tablica 2. Opa distribucija rezultata za simbol polumjeseca (%).
A
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
P
o
d
j
e
d
n
a
k
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

o
b
j
e

k
o
l
o
n
e
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
B
2 1 0 1 2
Loe 6,2 13,0 52,1 20,6 8,1 Dobro
Lano 4,5 8,6 59,4 18,8 8,7 Istinito
Tablica 3. Opa distribucija rezultata za simbol Davidove zvijezde (%).
A
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

A
P
o
d
j
e
d
n
a
k
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

o
b
j
e

k
o
l
o
n
e
V
i
e

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
P
o
t
p
u
n
o

s
e

s
l
a
e
m

s

o
p
i
s
o
m

i
z

k
o
l
o
n
e

B
B
2 1 0 1 2
Loe 6,0 12,4 53,7 20,2 7,7 Dobro
Lano 4,3 8,6 58,6 19,0 9,4 Istinito
Simbol Davidove zvijezde (Tablica 3) je veina ispitanika percipirala neodluno na vei-
ni varijabli (loe/dobro, odbojno/privlano, nepoeljno/poeljno, nepromjenjivo/promjenjivo,
zatvoreno/otvoreno, nemoralno/moralno, ratoborno/miroljubivo, prisilno/dobrovoljno, la-
SE-2 2011 book.indb 157 12.7.2011. 17:42:09
158
no/istinito). Ponovno je jedina iznimka par pridjeva tradicionalno/moderno na kojem
ispitanici percipiraju simbol Davidove zvijezde kao vie tradicionalan.
Iz usporedbe prosjenih vrijednosti percepcije simbola kria, polumjeseca i Davidove
zvijezde jo je vidljivije da veina ispitanika na veini varijabli vie preferira simbol kria
te da podjednako manje preferira simbole Davidove zvijezde i polumjeseca. Takoer je
vidljivo da simbol Davidove zvijezde pozitivnije preferiraju na vie varijabli od simbola
polumjeseca.
Tablica 4. Usporedba prosjenih vrijednosti rezultata za simbole kria, polumjeseca i Davidove
zvijezde.
Kri Polumjesec Davidova zvijezda
sd sd sd
Loe/dobro 4,15 0,98 3,12 0,93 3,11 0,95
Odbojno/privlano 4,00 1,02 2,91 0,91 2,97 0,88
Nepoeljno/poeljno 4,07 1,01 2,86 0,88 2,92 0,84
Nepromjenjivo/promjenjivo 2,72 1,35 2,62 1,00 2,49 1,04
Tradicionalno/moderno 2,10 1,28 2,07 0,92 2,10 0,94
Zatvoreno/otvoreno 3,41 1,40 2,47 1,07 2,51 1,10
Nemoralno/moralno 4,20 0,95 3,30 0,92 3,30 0,94
Ratoborno/miroljubivo 4,23 0,97 2,86 0,98 3,09 1,05
Prisilno/dobrovoljno 4,16 1,00 3,10 0,94 3,16 0,99
Lano/istinito 4,08 1,03 3,19 0,88 3,21 0,88
Graf 1. Usporedba prosjenih vrijednosti rezultata za simbole kria, polumjeseca i Davidove
zvijezde.
1 2 3 4 5
Lano/Istinito
Prisilno/Dobrovoljno
Ratoborno/Miroljubivo
Nemoralno/Moralno
Zatvoreno/Otvoreno
Tradicionalno/Moderno
Nepromjenjivo/Promjenjivo
Nepoeljno/Poeljno
Odbojno/Privlano
Loe/Dobro
POLUMJESEC DAVIDOVA ZVIJEZDA KRI
SE-2 2011 book.indb 158 12.7.2011. 17:42:09
159
3.2 Odnos prema svojoj i drugim religijama - usporedba dva instrumenta: anketni upit-
nik i semantiki diferencijal
Na drugom instrumentu, anketnom upitniku o odnosu prema pripadnicima drugih
religija, rezultati iz 2004. godine su pokazali da su najvie prihvaeni idovi (s time da
je najvie ispitanika odgovorilo da ne misle nita loe niti dobro o njima, odnosno na
sredini ljestvice) a najvea distanca je postojala prema alternativnim religijama, neto
manja prema ateistima, muslimanima pa pravoslavcima (najvie ispitanika je odgovorilo
da misli izrazito ili prilino loe o njima) (Cifri, 2008). Tada nije ispitan odnos prema
pripadnicima katolike vjeroispovijesti (Cifri/Nikodem, u: Cifri, 2008:268) to je po-
pravljeno u novom istraivanju iz 2010. godine.
Tablica 5. Miljenja o pripadnicima razliitih (ne)vjerskih skupina u anketnom upitniku iz
2010. (%).
Vjerske skupine
I
z
r
a
z
i
t
o

l
o
e

+

p
r
i
l
i
n
o

l
o
e

(
1
+
2
)
N
i

l
o
e

n
i

d
o
b
r
o

(
3
)
I
z
r
a
z
i
t
o

d
o
b
r
o

+

p
r
i
l
i
n
o

d
o
b
r
o

(
4
+
5
)
sd
Katolici 1,7 24,4 73,9 4,04 0,82
Pravoslavci 15,4 54,8 29,9 3,14 0,85
Protestanti 19,3 58,3 22,3 3,00 0,85
Krani ukupno 12,14 45,83 42,03
Muslimani 20,4 53,2 26,4 3,06 0,86
idovi 15,2 57,7 27,0 3,10 0,86
Alternativne religije 60,1 29,4 10,5 2,14 1,09
Ateisti, agnostici 31,2 49,7 19,2 2,79 1,03
U odnosu na istraivanje iz 2004. godine, miljenje o pripadnicima pravoslavne i islam-
ske vjere te ateistima je pozitivnije (najvie ispitanika je odgovorilo da ne misli nita
loe ni dobro o njima). Pripadnici alternativnih religija su najloije prihvaeni (60,1%).
Neto bolje su prihvaeni ateisti i agnostici (49,7% ni loe ni dobro), zatim muslimani,
idovi (57,7% ni loe ni dobro, dok ih 26,4% ispitanika dobro prihvaa), protestanti
(58,3% ni loe ni dobro) pa pravoslavci (54,8% ni loe ni dobro, dok ih 29,9% dobro
prihvaa). Dodatak je odnos prema pripadnicima katolike vjere koji su izrazito i prili-
no dobro prihvaeni (73,9%).
Kada se zbroji odnos prema kranima openito vidljivo je da se veina ispitanika svr-
stava na sredinu ljestvice (45,8% ni loe ni dobro) te prema prilino i izrazito dobrom
prihvaanju (42,0%). Usporeujui percepciju krana s ostalim skupinama, ispitanici
najbolje prihvaaju kranstvo, zatim idovstvo, islam, ateizam (agnosticizam i sl.) a
najloije pripadnike alternativnih religija (Tablica 5, osjenano).
SE-2 2011 book.indb 159 12.7.2011. 17:42:10
160
Tablica 6. Miljenje katolika/krana o pripadnicima razliitih (ne)vjerskih skupina u anket-
nom upitniku iz 2010. (%).
MILJENJE O:
Katolici Krani ukupno
loe
(1+2)
(3)
dobro
(4+5)
loe
(1+2)
(3)
dobro
(4+5)
N N N N N N
Katolicima 0,67 21,75 77,58 0,75 22,37 76,88
Pravoslavcima 16,03 56,17 27,80 15,38 54,95 29,68
Muslimanima 20,96 54,04 25,00 20,86 53,33 25,81
idovima 15,36 59,39 25,34 15,16 58,71 26,13
Protestantima 20,29 58,63 21,08 19,89 58,60 21,51
Prip. alternativnih religija 62,56 28,14 9,30 62,04 28,39 9,57
Ateistima i sl. 33,30 50,00 16,70 33,01 49,57 17,42
Rezultati anketnog upitnika, kada se postotke odgovora skalira za svaku skupinu po-
sebno, pokazuju da 77,58% katolika ima pozitivno miljenje o katolicima, 21,75%
katolika nema ni dobro ni loe miljenje, dok manje od 1% ima negativno miljenje.
Od ostalih skupina katolici najnegativnije percipiraju pripadnike alternativnih religija
(62,56%), dok pripadnike ostalih skupina percipiraju najvie na sredini ljestvice (ni loe
ni dobro). Ateisti i sl. su sljedea negativnije percipirana skupina (33,30%). Katolici
najpozitivnije percipiraju pravoslavce (27,80%), zatim idove (25,34%), muslimane
(25%) te protestante (21,08%).
Rezultati za ostale skupine takoer ukazuju na najvee preferiranje pripadnika svoje sku-
pine no, zbog malog udjela tih skupina u uzorku, to su samo naznake (primjerice, veina
pravoslavaca - 72,97% - ima pozitivan odnos prema pripadnicima pravoslavne vjere).
Usporedbom rezultata anketnog upitnika s percepcijom simbola triju glavnih religija
dobivene na semantikom diferencijalu vidljivo je da su rezultati vrlo slini. Na seman-
tikom diferencijalu simbol kria (kranstvo) najvei postotak ispitanika na najveem
broju varijabli pozitivno percipira, zatim simbol Davidove zvijezde (idovstvo) te simbol
polumjeseca (islam). Isto se pokazalo i na sveukupnom uzorku i pojedinano za katolike
(krane) na anketnom upitniku gdje se najpozitivnije percipiraju katolici, zatim idovi
pa muslimani. Smjer percepcije je takoer vrlo slian to je, primjerice, vidljivo kod re-
ligija drugoga gdje su odgovori i na anketnom upitniku i na semantikom diferencijalu
veinom neodluni, na sredini ljestvice.
3.3 Testiranje statistiki znaajnih razlika rezultata za simbole kria, polumjeseca i
Davidove zvijezde
Razlike u odgovorima za svaki par simbola (kri/polumjesec, kri/Davidova zvijezda,
polumjesec/Davidova zvijezda) dodatno su testirane t-testom na razini rizika p<0,01
kako bi se utvrdili oni parovi pridjeva na kojima su razlike statistiki znaajne.
SE-2 2011 book.indb 160 12.7.2011. 17:42:10
161
Tablica 7. T-test rezultata za simbole kria i polumjeseca.
KRI POLUMJESEC
t p > / <
sd sd
Loe/dobro 4,15 0,98 3,12 0,93 27,263 0,00 KRI>PM
Odbojno/privlano 4,00 1,02 2,91 0,91 28,282 0,00 KRI>PM
Nepoeljno/poeljno 4,07 1,01 2,86 0,88 31,685 0,00 KRI>PM
Zatvoreno/otvoreno 3,41 1,40 2,47 1,07 20,241 0,00 KRI>PM
Nemoralno/moralno 4,20 0,95 3,30 0,92 38,396 0,00 KRI>PM
Ratoborno/miroljubivo 4,23 0,97 2,86 0,98 32,586 0,00 KRI>PM
Prisilno/dobrovoljno 4,16 1,00 3,10 0,94 27,859 0,00 KRI>PM
Lano/istinito 4,08 1,03 3,19 0,88 25,342 0,00 KRI>PM
Ispitanici statistiki znaajno vie preferiraju simbol kria na svim varijablama osim va-
rijabli nepromjenjivo/promjenjivo i tradicionalno/moderno (Tablica 7). Ispitanici smatraju
da je ono to kri predstavlja neto bolje, privlanije, poeljnije, manje zatvoreno, moral-
nije, miroljubivije, dobrovoljnije i istinitije od simbola polumjeseca.
Tablica 8. T-test rezultata za simbole kria i Davidove zvijezde.
KRI
DAVIDOVA
ZVIJEZDA t p > / <
sd sd
Loe/dobro 4,15 0,98 3,11 0,95 27,852 0,00 KRI>DZ
Odbojno/privlano 4,00 1,02 2,97 0,88 27,048 0,00 KRI>DZ
Nepoeljno/poeljno 4,07 1,01 2,92 0,84 29,988 0,00 KRI>DZ
Nepromjenjivo/promjenjivo 2,72 1,35 2,49 1,04 5,101 0,00 KRI>DZ
Zatvoreno/otvoreno 3,41 1,40 2,51 1,10 18,494 0,00 KRI>DZ
Nemoralno/moralno 4,20 0,95 3,30 0,94 24,481 0,00 KRI>DZ
Ratoborno/miroljubivo 4,23 0,97 3,09 1,05 30,022 0,00 KRI>DZ
Prisilno/dobrovoljno 4,16 1,00 3,16 0,99 26,927 0,00 KRI>DZ
Lano/istinito 4,08 1,03 3,21 0,88 24,635 0,00 KRI>DZ
Rezultati t-testa za simbole kria i Davidove zvijezde (Tablica 8) pokazuju da ispitanici
percipiraju ono to simbol kria predstavlja kao neto bolje, privlanije, poeljnije, manje
nepromjenjivo, manje zatvoreno, moralnije, miroljubivije, dobrovoljnije i istinitije od sim-
bola Davidove zvijezde. Nema statistiki znaajnih razlika samo na varijabli tradicional-
no/moderno, gdje su i prosjene vrijednosti jednake ( = 2,10).
SE-2 2011 book.indb 161 12.7.2011. 17:42:10
162
Tablica 9. T-test rezultata za simbole polumjeseca i Davidove zvijezde.
DAVIDOVA
ZVIJEZDA
POLUMJESEC
t p > / <
sd sd
Nepromjenjivo/promjenjivo 2,49 1,04 2,62 1,00 3,564 0,00 PM>DZ
Ratoborno/miroljubivo 3,09 1,05 2,86 0,98 -6,844 0,00 DZ>PM
Statistiki znaajne razlike kod odgovora za simbole Davidove zvijezde i polumjeseca
(Tablica 9) su se pokazale samo na dvije varijable, odnosno para pridjeva: nepromjenjivo/
promjenjivo gdje ispitanici smatraju da je polumjesec, odnosno ono to on predstavlja,
promjenjivije od simbola Davidove zvijezde te ratoborno/miroljubivo gdje smatraju da
Davidova zvijezda predstavlja neto miroljubivije od simbola polumjeseca.
3.4 Faktorska analiza
Faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrak-
cije faktora provedena je kako bi se utvrdilo grupiraju li se parovi pridjeva na dva pret-
postavljena faktora. Prokazani su rezultati oblimin rotacije na razini rizika p<0,01. Za
svaki od tri simbola varijable su se svrstale na dvije dimenzije, odnosno dva faktora koji
tumae preko 60% ukupne varijance (za simbol kria 73,82%; za simbol polumjeseca
64,76%; za simbol Davidove zvijezde 69,60%). Faktori su nazvani faktor evaluacije i
faktor aktivnosti (Osgood, 1969:73-74).
Tablica 10. Faktorska struktura percepcije simbola kria.
PAROVI PRIDJEVA F1 - faktor evaluacije F2 - faktor aktivnosti
Lano/istinito 0,891 -0,011
Ratoborno/miroljubivo 0,883 -0,080
Prisilno/dobrovoljno 0,882 -0,049
Nepoeljno/poeljno 0,873 0,016
Nemoralno/moralno 0,867 -0,085
Loe/dobro 0,863 -0,035
Odbojno/privlano 0,845 0,025
Zatvoreno/otvoreno 0,607 0,270
Tradicionalno/moderno 0,009 0,908
Nepromjenjivo/promjenjivo -0,041 0,885
Faktorskom analizom za simbol kria utvrena su dva faktora (Tablica 10). Prvi faktor
evaluacije u bazinoj soluciji tumai 57,04% ukupne varijance dok drugi faktor ak-
tivnosti tumai 16,78% ukupne varijance. Na prvom faktoru visoko koreliraju parovi
SE-2 2011 book.indb 162 12.7.2011. 17:42:10
163
pridjeva lano/istinito, ratoborno/miroljubivo, prisilno/dobrovoljno, nepoeljno/poeljno,
nemoralno/moralno, loe/dobro, odbojno/privlano (svi preko 0,8) te neto nie varija-
bla zatvoreno/otvoreno (0,607). Drugi faktor ine dvije varijable: tradicionalno/moderno
(0,908) i nepromjenjivo/promjenjivo (0,885).
Tablica 11. Faktorska struktura percepcije simbola polumjeseca.
Loe/dobro 0,821 0,009
Ratoborno/miroljubivo 0,791 0,086
Tradicionalno/moderno -0,157 0,904
Nepromjenjivo/promjenjivo 0,043 0,715
Za simbol polumjeseca faktorskom analizom su takoer utvrena dva faktora (Tablica
11): faktor evaluacije koji tumai 49,36% ukupne varijance i faktor aktivnosti koji u
bazinoj soluciji tumai 15,41% ukupne varijance. Na prvom faktoru evaluacije visoko
(svi iznad 0,7) koreliraju iste varijable kao i na simbolu kria, osim varijable zatvoreno/
otvoreno (0,904) koja zajedno s varijablama tradicionalno/moderno (0,612) i nepromjenji-
vo/promjenjivo (0,715) tvori drugi faktor aktivnosti.
Tablica 12. Faktorska struktura percepcije simbola Davidove zvijezde.
Loe/dobro 0,841 0,018
Ratoborno/miroljubivo 0,818 -0,005
Tradicionalno/moderno -0,168 0,897
Nepromjenjivo/promjenjivo 0,042 0,810
SE-2 2011 book.indb 163 12.7.2011. 17:42:10
164
Faktorskom analizom za simbol Davidove zvijezde (Tablica 12) su ponovno utvrena
dva faktora: faktor evaluacije koji u bazinoj soluciji tumai 50,92% ukupne varijance
i faktor aktivnosti koji tumai 18,68% ukupne varijance. Jednako kao i za simbol po-
lumjeseca, faktor evaluacije ini istih sedam varijabli (sve iznad 0,8) a ostale tri: tradi-
cionalno/moderno, nepromjenjivo/promjenjivo i zatvoreno/otvoreno visoko koreliraju (sve
iznad 0,7) na drugom faktoru aktivnosti.
3.5 Analiza varijance za simbole kria, polumjeseca i Davidove zvijezde prema religij-
skim obiljejima ispitanika
Provedena je analiza varijance na razini rizika p<0,01 na dvije utvrene dimenzije za
svaki od tri simbola. Zbog saetosti u radu e se iznijeti samo rezultati za religijska obi-
ljeja ispitanika (stupanj religioznosti i religijska pripadnost). Ostala socio-demografska
obiljeja i orijentacije te analiza varijance na svakom pojedinom paru pridjeva e ovdje
biti izostavljeni.
Sljedee statistiki znaajne razlike su se pokazale prema stupnju religioznosti ispitanika:
1. Religiozni u skladu s crkvenim uenjem, odnosno ispitanici koji prihvaaju sve do-
gme svoje religije, znaajnije vie preferiraju simbol kria na faktoru evaluacije od ostalih
ispitanika.
Ispitanici koji su religiozni na svoj nain vie preferiraju simbol kria na faktoru evalua-
cije od ispitanika koji nisu sigurni u to vjeruju, nisu religiozni ili su protivnici religije.
Nadalje, ispitanici koji nisu sigurni i koji nisu religiozni ipak vie preferiraju kri na
faktoru evaluacije znaajnije od protivnika religije.
2. Za simbol polumjeseca rezultati na faktoru evaluacije su slini: religiozni u skladu s
crkvenim uenjem i religiozni na svoj nain znaajno vie preferiraju simbol polumjese-
ca od ispitanika koji su protivnici religije.
Ispitanici koji su religiozni na svoj nain vie preferiraju ovaj simbol od onih koji nisu
religiozni.
Takoer, ispitanici koji nisu sigurni ili nisu religiozni vie preferiraju simbol polumjese-
ca od protivnika religije.
3. Kod simbola Davidove zvijezde statistiki znaajne razlike su se pokazale na faktoru
evaluacije kod ispitanika koji su religiozni u skladu s crkvenim uenjem koji vie prefe-
riraju simbol Davidove zvijezde od ispitanika koji su protivnici religije.
Ispitanici koji su religiozni na svoj nain, nisu sigurni ili nisu religiozni vie preferiraju
simbol Davidove zvijezde na faktoru evaluacije od protivnika religije.
Na faktoru aktivnosti ispitanici koji nisu sigurni smatraju da je simbol Davidove zvijez-
de moderniji, promjenjiviji i otvoreniji od ispitanika koji su protivnici religije.
Zanimljivo je da ispitanici koji su religiozni na svoj nain vie preferiraju simbol Davi-
dove zvijezde od ispitanika koji su religiozni u skladu s crkvenim uenjem. S obzirom
da je uzorak bio reprezentativan te time obuhvatio veinu kranskih ispitanika te da je
veina kranskih ispitanika religiozna u skladu s crkvenim uenjem (N=444 - zbroj za
katolike, pravoslavce i protestante), odnosno religiozna na svoj nain (N=427 - zbroj za
SE-2 2011 book.indb 164 12.7.2011. 17:42:10
165
Tablica 13. ANOVA za simbole kria, polumjeseca i Davidove zvijezde prema religioznosti
ispitanika.
F
A
K
T
O
R
I
F

(
4
,
1
0
0
3
)
STUPANJ RELIGIOZNOSTI p > / <
K
R
I

-

e
v
a
l
u
a
c
i
j
a
7
2
,
0
5
2
religiozni u skladu s crkv. uenjem 0,386
0,00
religiozni u skladu s crkv.
uenjem >
religiozni na svoj nain;
nesigurni; nereligiozni;
protivnici vjere
religiozni na svoj nain >
nesigurni; nereligiozni;
protivnici vjere
nesigurni; nereligiozni >
protivnici vjere
religiozni na svoj nain -0,115
0,00
nesigurni -0,722
0,00
nereligiozni -1,159
0,00
protivnici vjere -3,397
0,00
nesigurni -0,722
0,00
nereligiozni -1,159
0,00
nesigurni -0,722
0,00
nereligiozni -1,159
0,00
P
M

-

e
v
a
l
u
a
c
i
j
a
8
,
4
1
2
religiozni u skladu s crkv. uenjem -0,013
0,00
uenjem; religiozni na svoj
nain >
protivnici vjere
nereligiozni
protivnici vjere
religiozni na svoj nain 0,086
0,00
nereligiozni -0,350
0,00
nesigurni 0,019
0,00
nereligiozni -0,350
0,00
D
Z

-

e
v
a
l
u
a
c
i
j
a
9
,
9
2
2
0,00
uenjem >
protivnici vjere
uenjem; protivnici vjere
protivnici vjere
0,00
0,00
nesigurni 0,155
0,00
nereligiozni -0,073
0,00
D
Z

-

a
k
t
i
v
n
o
s
t
4
,
6
3
7
nesigurni 0,519
0,01
nesigurni >
protivnici vjere
SE-2 2011 book.indb 165 12.7.2011. 17:42:10
166
katolike, pravoslavce i protestante), ovi se rezultati mogu uzeti kao reprezentacija per-
cepcije krana. Takva bi razlika stoga mogla ukazivati na neku vrstu vee otvorenosti
prema simbolima drugih religija (u ovom sluaju idovstva) od strane ispitanika koji i
sami imaju neke zadrke prema svim dogmama svoje, kranske religije.
Rezultati za stupanj religioznosti su u skladu s injenicom da ako je jaina vjerovanja
u naela odreene religije indikacija jaine uronjenja u religijski sustav (Di Guiseppe,
1981, u: Dotson/Hyatt, 2000:64), onda bi religijski simboli, kao konkretni prikazi neke
religije, trebali biti znaajniji onima koji rangiraju vie na stupnju religijskog dogmatiz-
ma (Dotson/Hyatt, 2000:64).
Tablica 14. ANOVA za simbole kria, polumjeseca i Davidove zvijezde prema religijskoj pripad-
nosti ispitanika.
FAKTORI
F
(5,1002)
RELIGIJSKA
PRIPADNOST
p > / <
KRI -
evaluacija
50,802
katolici 0,148
0,01
katolici >
pravoslavni; drugi;
nijedne; ne mogu odg.
pravoslavni >
drugi; nijedne
pravoslavni -0,380
katolici 0,148
0,00
drugi -2,219
katolici 0,148
0,00
nijedne -1,508
katolici 0,148
0,00
ne mogu odg. -1,144
pravoslavni -0,380
0,00
drugi -2,219
pravoslavni 0,380
0,00
nijedne -1,508
KRI -
aktivnost
4,253
pravoslavni 0,507
0,00
pravoslavni >
nijedne
nijedne -0,394
PM -
evaluacija
4,822
katolici 0,035
0,00
katolici >
nijedne
nijedne -0,473
PM -
aktivnost
2,897
pravoslavni 0,403
0,01
pravoslavni >
nijedne
nijedne -0,325
DZ -
aktivnost
4,159
katolici -0,001
0,00
pravoslavni >
katolici; nijedne
pravoslavni 0,607
pravoslavni 0,607
0,00
nijedne -0,243
SE-2 2011 book.indb 166 12.7.2011. 17:42:11
167
Tablica 15. ANOVA za simbole kria, polumjeseca i Davidove zvijezde prema religijskoj pripad-
nosti ispitanika (openito za krane).
FAKTORI F (3,994)
OPA
RELIGIJSKA
PRIPADNOST
p > / <
KRI -
evaluacija
76,648
krani 0,126
0,01
krani >
muslimani,
drugi, nijedne
muslimani -1,349
krani 0,126
0,00
drugi -2,824
krani 0,126
0,00
nijedne -1,508
KRI -
aktivnost
3,621
krani 0,031
0,01
krani >
nijedne nijedne -0,394
PM -
evaluacija
8,191
krani 0,037
0,00
krani >
nijedne nijedne -0,473
DZ -
evaluacija
5,546
krani 0,024
0,00
krani >
drugi drugi -0,595
Analiza varijance, najvjerojatnije zbog neujednaenosti uzorka, nije mogla ponuditi ja-
sne rezultate kakvi su, primjerice, vidljivi iz usporedbe prosjenih vrijednosti percepcije
simbola na semantikom diferencijalu i miljenja ispitanika o sebi i drugima na anket-
nom upitniku (Tablica 4 i 5). Dobiveni rezultati ipak odgovaraju opim zakljucima:
1) Simbol kria na faktoru evaluacije katolici znaajnije vie preferiraju od pravoslavaca,
pripadnika alternativnih religija, nijedne i onih koji ne mogu odgovoriti. Pravoslavci ga
vie preferiraju od drugih i pripadnika nijedne religije. Odnosno, krani openito zna-
ajno vie preferiraju simbol kria od muslimana, drugih i pripadnika nijedne religije.
Simbol kria na faktoru aktivnosti pravoslavci znaajnije vie preferiraju od pripadnika
nijedne religije. Rezultati su jo jasniji kada zbrojimo krane koji na faktoru aktivnosti
znaajno vie preferiraju ovaj simbol od pripadnika nijedne religije.
Katolici vie preferiraju simbol polumjeseca na evaluativnom faktoru (kao i krani op-
enito), odnosno pravoslavci na faktoru aktivnosti, od pripadnika nijedne religije, to
vidimo i iz usporedbe prosjenih vrijednosti.
Krani openito vie preferiraju simbol Davidove zvijezde od pripadnika alternativnih
religija, dok pravoslavci vie preferiraju ovaj simbol na faktoru aktivnosti od katolika i
pripadnika nijedne religije, tj. smatraju da je simbol Davidove zvijezde promjenjiviji,
moderniji i otvoreniji od ove druge dvije skupine.
Kako bi rezultati bili jasniji bit e iznesene i prosjene vrijednosti za simbole kria, po-
lumjeseca i Davidove zvijezda prema religijskoj pripadnosti ispitanika s napomenom,
naravno, da se radi o opim rezultatima, a ne statistiki znaajnim razlikama.
SE-2 2011 book.indb 167 12.7.2011. 17:42:11
168
Tablica 16. Usporedba prosjenih vrijednosti za simbole kria, polumjeseca i Davidove zvijezde
prema religijskoj pripadnosti ispitanika.
Vjerske skupine
KRI POLUMJESEC
DAVIDOVA
ZVIJEZDA
F1 F2 F1 F2 F1 F2
katolici 4,16 2,42 3,07 2,39 3,12 2,37
pravoslavci 3,74 2,97 3,10 2,74 3,33 2,86
protestanti 3,63 2,00 2,71 3,00 3,86 2,00
KRANI UKUPNO 4,15 2,44 3,07 2,41 3,13 2,39
muslimani 2,87 2,00 3,39 2,83 3,21 2,42
alternativne religije 1,63 2,50 1,81 1,89 1,57 1,78
ateisti, agnostici 2,74 1,95 2,69 2,08 2,93 2,16
ne mogu odgovoriti 3,04 2,00 2,93 2,13 2,97 1,97
Iz prosjenih vrijednosti na faktoru evaluacije simbola dobiva se jasnija slika. Pripadnici
katolike i pravoslavne vjere, odnosno krani openito najpozitivnije preferiraju simbol
svoje vjere - kri.
U buduim istraivanjima bi trebalo istraiti preferencije pojedinih skupina koje nisu
dovoljno obuhvaene ovim uzorkom kako bi se dobili konkretniji zakljuci. Ovdje e
biti samo naznaene s obzirom na percepciju simbola. Muslimani najvie preferiraju sim-
bol polumjeseca to je u skladu s pretpostavkom preferiranja simbola sebe, no uzorak je
premalen za ikakve zakljuke. Pripadnici alternativnih religija preferiraju polumjesec no
preferencije su vrlo sline za sva tri simbola. Ateisti i sl. vie preferiraju Davidovu zvijezdu
no preferencije su ponovno vrlo sline za sva tri simbola. Obje skupine vie preferiraju
kri u odnosu na Davidovu zvijezdu. Ispitanici koji ne mogu odgovoriti kojoj religiji
pripadaju vie preferiraju simbol kria. Ovi rezultati su u skladu sa zakljukom da e oni
koji ne pripadaju ni jednoj religiji vie preferirati kri zbog socio-kulturnog (kranskog)
okruenja u kojem su odrasli i s ovim se simbolom svakodnevno susretali. Protestanti vie
preferiraju simbol polumjeseca nego simbola kria no s obzirom na vrlo mali broj u uzor-
ku o tome se ne moe nita zakljuivati. Ako bi se to pokazalo i na veem uzorku moglo
bi se povezati s onim to istie Orla-Bukowska da se unutar kranstva rimokatolici,
pravoslavni i protestanti mogu razlikovati u percepciji znaaja i znaenja kria kao simbo-
la (Orla-Bukowska, u: Haas, 2002:150). Ona naime navodi da bi to kod Protestanata
moglo biti zbog primjerice raskola od drugih krana koji se izmeu ostalog dogodio i
zbog odmaka od oboavanja kria (Orla-Bukowska, u: Haas, 2002:149).
Zanimljivo je naznaiti i negativne preferencije - katolici vie preferiraju simbol Davi-
dove zvijezde od simbola polumjeseca, pravoslavci takoer, odnosno krani openito.
SE-2 2011 book.indb 168 12.7.2011. 17:42:11
169
Ovo se slae i s rezultatima za cjelokupni uzorak (Tablica 4). Muslimani vie preferiraju
Davidovu zvijezdu pa tek onda kri.
4. ZAKLJUAK
Osnovna funkcija religijskih simbola, o kojoj je meu prvima u sociologiji govorio
Durkheim, slui poveanju kohezivnosti unutar odreene drutvene skupine (Durkhe-
im, 1995:234). No simboli nisu nikada sluili samo pozitivnoj funkciji povezivanja
ljudi i stvaranja kohezije unutar grupe. Simbole se oduvijek upotrebljavalo i za isticanje
razliitosti, odvojenosti od drugih, za predstavljanje grupe prema van. Kod velikih
ideolokih i religijskih sustava je bilo posebno vano i da znaenja simbola koji ih pred-
stavljaju prema van budu to jasnija na globalnoj skali. U potrazi za upravo takvim
simbolima triju tradicionalnih monoteistikih religija u Hrvatskoj - kranstva, islama
i idovstva - odabrani su simboli kria, polumjeseca i Davidove zvijezde. Oni su op-
eprihvaeni u svijetu kao gotovo znakovne reprezentacije ovih religija, univerzalni
simboli.
U ovom istraivanju cilj je bio utvrditi opu percepciju simbola sebe (veine katolikih,
kranskih ispitanika) i drugih u hrvatskom drutvu. eljelo se indirektno utvrditi neke
od tendencija ka veoj ili manjoj toleranciji prema ovim trima religijama, posebno u
svjetlu dananjih religijskih tenzija i sukoba u svijetu. Oekivalo se i da e se rezultati
dobiveni instrumentom semantikog diferencijala poklopiti s rezultatima o miljenjima
pojedinih religija direktno ispitanim neto ee koritenim instrumentom anketnog
upitnika.
Sekundarni cilj istraivanja ticao se samog instrumenta koji je jo uvijek novina u sli-
nim istraivanjima. Na temelju teorijskih razmatranja simbolikih interakcionista i dru-
gih teoretiara socijalnog simbolizma moe se zakljuiti da simboli ovjeka tjeraju na
dublje razmiljanje pa se oekivalo da e se instrumentom semantikog diferencijala
dobiti viedimenzionalnost miljenja ispitanika (u ovom sluaju dvodimenzionalnost:
evalucija i aktivnost) o religijama koje ovi simboli predstavljaju. To bi moglo otvoriti
vrata koritenju ove metode u istraivanjima slinih tematika u kojima bi bilo vano
dublje istraiti sloenost ljudske kognitivnosti.
U istraivanju se polo od nekoliko osnovnih hipoteza, te su dobiveni sljedei rezultati:
Hipoteza 1.1 je potvrena te veina ispitanika pozitivno vrednuje simbol kria na veini
varijabli (bipolarnih pridjeva). Za veinu ispitanika simbol kria je neto u potpunosti
dobro, privlano, poeljno, otvoreno, moralno, miroljubivo, dobrovoljno i istinito.
Hipoteza 1.2 je takoer potvrena te veina ispitanika na veini varijabli negativnije
vrednuje simbol Davidove zvijezde u odnosu na simbol kria. Rezultati su potvreni i
t-testom.
Hipoteza 1.3 je potvrena i veina ispitanika na veini varijabli negativnije vrednuje
simbole polumjeseca u odnosu na simbol kria. Takoer simbol polumjeseca, kada se
pogleda usporedba prosjenih vrijednosti, je negativnije vrednovan od simbola Davido-
ve zvijezde. Statistiki znaajne razlike izmeu ova dva simbola se ipak nisu pokazale
SE-2 2011 book.indb 169 12.7.2011. 17:42:11
170
na veini varijabli s obzirom da su rezultati za simbole polumjeseca i Davidove zvijezde
vrlo slini. Zanimljivo je moda za neka budua istraivanja ipak naznaiti da se simbol
polumjeseca statistiki znaajnije percipira kao ratoborniji i promjenjiviji to je mogue
povezati sa suvremenim svjetskim dogaanjima koji se tiu islama kao religije.
Hipoteza 2 je potvrena te je usporedbom rezultata dvaju instrumenata, anketnog upit-
nika o miljenju ispitanika o pripadnicima razliitih (ne)religijskih skupina i instru-
menta semantikog diferencijala o percepciji simbola triju religija: kranstva, islama
i idovstva, pokazano da postoji visoko slaganje u rezultatima. Ispitanici koji su vie
preferirali kranstvo pa zatim idovstvo, islam (zatim ateizam, agnosticizam a najmanje
alternativne religije) na anketnom upitniku, jednako su odgovorili i za simbole - najvie
preferiraju simbol kranstva pa idovstva te islama.
Ova je hipoteza i dodatno potvrena kada su usporeeni rezultati procjene katolika
koji su najzastupljeniji u uzorku o pripadnicima sebe i drugih na anketnom upitniku i
semantikom diferencijalu. Rezultati su ponovno slini: katolici (i krani openito) na
oba instrumenta vie preferiraju pripadnike svoje religijske skupine i simbole sebe (zatim
simbole Davidove zvijezde i idove te polumjesec i muslimane).
Hipoteza 3 je potvrena te su faktorskom analizom dobivena dvije oekivane dimenzije.
Jedino je neoekivana promjena u sadraju faktora gdje su se bipolarni pridjevi rato-
borno/miroljubivo i prisilno/dobrovoljno umjesto na faktor aktivnosti svrstali na faktor
evaluacije. No s obzirom da je faktorska struktura ostala stabilna za sva tri simbola to
nije utjecalo na rezultate. Bipolarni pridjev zatvoreno/otvoreno se na simbolu kria smje-
stio na evaluacijski faktor pa bi ga u buduim istraivanjima trebalo zamijeniti nekim
stabilnijim pridjevima.
Hipoteza 4 je potvrena te su se statistiki znaajne razlike pokazale s obzirom na religij-
ska obiljeja ispitanika u predvienom smjeru. Zakljuivano je prije svega za katolike
(kranske) ispitanike zbog nedovoljne zastupljenosti drugih skupina u uzorku. Pripad-
nici katolike i pravoslavne vjere, odnosno krani openito najvie preferiraju simbol
svoje vjere - kri. Iz usporedbe prosjenih vrijednosti vidimo naznake da je to istina i za
pripadnike islamske vjere. Takoer, postoje naznake da ostali ispitanici preferiraju sva
tri simbola podjednako.
Visoko religiozni ispitanici (religiozni u skladu s crkvenim uenjem i na svoj nain)
znaajno vie preferiraju simbol kria. Sline rezultate nalazimo i za ostala dva simbola
to je u skladu s teorijskim i metodolokim polazitem rada (Di Guiseppe, 1981, u:
Dotson/Hyatt, 2000:64).
Zakljuno, instrument semantikog diferencijala se pokazao kao dobra metoda ispiti-
vanja odnosa prema drugim religijama preko prikazivanja simbola jer: 1) mo vizual-
nog je danas posebno oita u dogaajima koji su usko povezani za religijske simbola u
svijetu i potrebno ih je detaljnije istraiti; 2) otkriva viedimenzionalnost kognitivne
percepcije sebe i drugoga. Bilo bi dobro otkriti i neke dodatne dimenzije osim evaluacije
i aktivnosti u nekim buduim istraivanjima te dodatno ispitati razloge koji stoje iza
odreenog smjera percepcije ispitanika. To je posebno vano kod onih dimenzija se-
mantikog diferencijala koje nisu evaluativne kao npr. kod dimenzije aktivnosti u ovom
SE-2 2011 book.indb 170 12.7.2011. 17:42:11
171
istraivanju. Naime, kako je ve spomenuto, ponekad dolazi do neke vrste obrtanja
polova semantike ljestvice, odnosno ispitanici koji su, primjerice, ocijenili neki simbol
kao tradicionalniji i nepromjenjiviji ne smatraju nuno da je to uvijek neto negativno
iako se nalazi na lijevoj strani semantike ljestvice. Kod evaluativne dimenzije je situa-
cija mnogo jednostavnija jer je i sam odnos negativno/pozitivno evaluacijski pa dolazi
do poklapanja strana ljestvice i sadraja pridjeva. U radu se stoga uopeno o pozitivnoj
i negativnoj percepciji govori samo kada se objanjavaju rezultati percepcije u sklopu
evaluativne dimenzije dok su kod dimenzije aktivnosti naznaeni tono odreeni pri-
djevi koji ju sainjavaju te je i analiza varijance provedena zasebno na oba faktora za
svaki simbol kako bi se jasnije uoile mogue razlike u shvaanju ispitanika i a priori
koncepciji istraivaa.
Zajednika simbolizacija omoguuje kooordiniranost djelovanja, vremenski konti-
nuitet, kolektivno sjeanje, tradiciju i povijest, kae Haas, te dodaje da su simboli
instrumenti socijalne integracije, ali i dezintegracije i socijalne transformacije (Haas,
2002:7). Moemo stoga rei da se boljim shvaanjem o (ne)slaganju oko simbola religija
koje su tradicionalno sastavne niti naeg drutva mogu odrediti poetne toke s kojih
se moe poeti razvijati bolje i tolerantnije drutvo. Naime, postoje naznake toleran-
tnijeg odnosa prema muslimanima i idovstvu u odnosu na rezultate iz 2004. godine
jer su 2010. godine na anketnom upitniku i percepciji simbola ispitanici odgovarali
vie na sredini a ne na negativnoj strani ljestvica. No injenica je da je u hrvatskom
drutvu simbol idovstva kao i pripadnici idovske religije neto pozitivnije percipiran
od islama i njegovog simbola. Takoer, religijski identitet, tonije stupanj religioznosti
i vrsta religije kojoj ispitanici pripadaju, ima velik utjecaj na njihovu percepciju, odno-
sno oni daleko najpozitivnije percipiraju simbole sebe (krani same krane i kri). Sve
ovo ukazuje na tono odreen prostor na kojem mogu djelovati socijalne politike koje
tee poveanju tolerancije u drutvu. Nadalje, s obzirom na mo simbolinoga, simboli
se kao sredstvo prenoenja poruke mogu upotrijebiti i za poveanje tolerancije prema
drugima (primjerice, usporedba sa simbolima sebe, pojavljivanje u slinim kontekstima,
isticanje simbola zajedno kao ravnopravnih, isticanje pozitivne poruke, i sl.). Pozitivnija
interpretacija simbola drugih moe indirektno doprinijeti boljoj percepciji pripadnika
tih religija preko njihovih simbola a time i boljem razumijevanja meu religijama.
LITERATURA
Adrian, M. (2009). France, the Veil and Religious Freedom. Religion, State & Society,
37(4):345-374.
Alcof, L. M./Mendieta, E. /ur./ (2003). Identities. Race, Class, Gender and Nationality.
Oxford, USA, Australia, Germany: Blackwell Publishing Ltd.
Anii, B. (1999). Procjena boravinog potencijala vrtnog prostora metodom semanti-
kog diferencijala. Poljoprivredna znanstvena smotra, 64(4):243-251.
Antonsich, M.; Jones, P. I. (2010). Mapping the Swiss Referendum on the Minaret Ban.
Political Geography, 29:57-62.
SE-2 2011 book.indb 171 12.7.2011. 17:42:11
172
Asher, J. (2011). Muslim Desecrates Bible in Pakistan to Avenge Quran Burning.
Christian Post, 9. travnja 2011. URL: http://www.christianpost.com/news/muslim-
desecrates-bible-in-pakistan-to-avenge-quran-burning-49767/ (svibanj, 2011.)
Atchley, R. C. (1997). Te Subjective Importance of being Religious and its Efect on
Health and Morale 14 Years Later. Journal of Aging Studies, 11(2):131-141.
Back, K. W.; Bunker, S.; Dunnagan, C. B. (1972). Barriers to Communication and
Measurement of Semantic Space. Sociometry, 35(3):347-356.
Benson, P., & Spilka, B. (1973). God image as a function of selfesteem and locus of
control. Journal for the Scientifc Study of Religion, 12:297-310.
Beza, B. B. (2010). Te aesthetic value of a mountain landscape: A study of the Mt.
Everest Trek. Ladscape and Urban Planning, 97:306-317.
Brinton, J. E. (1961). Deriving an Attitude Scale From Semantic Diferential Data. Te
Public Opinion Quarterly, 25(2):289-295.
Cassirer, E. (1972). An Essay on Man. An Introduction to a Philosophy of Human Culture.
New Haven and London: Yale University Press.
Cifri, I. /ur./ (2008). Relacijski identiteti. Prilozi istraivanju identiteta hrvatskog dru-
tva. Zagreb: Biblioteka Razvoj i okoli.
Cifri, I.; Trako T. (2008a). Kultivirani i tehniki krajobraz. Usporedba percepcije dvaju
krajobraza. Socijalna ekologija, 17(3):215-235.
Cifri, I.; Trako T. (2008b). Usporedba percepcije prirodnog i kulturnog krajobra-
za u Hrvatskoj. Primjena metode semantikog diferencijala. Socijalna ekologija,
17(4):379-403.
Denzin, N. K. /ur./ (2008). Studies in Symbolic Interaction, Vol. 30. United Kingdom,
North America, Japan, India, Malaysia, China: JAI Press.
Dotson, M. J.; Hyatt, E. M. (2000). Religious Symbols as Peripheral Cues in Adverti-
sing: A Replication of the Elaboration Likelihood Model. Journal of Business Rese-
arch, 48:63-68.
Durkheim, E. (1995). Te Elementary Forms of Religious Life. New York, London, To-
ronto, Sydney, Tokio, Singapore: Te Free Press.
Eliade, M. (1959). Methodological Remarks on the Study of Religious Symbolism.
U: Kitagawa, J.; Eliade, M. (1959). Te History of Religions: Essays on Methodology.
Chicago: University of Chicago Press.
Francis, L. J.; Robbins, M.; Gibson, H. M. (2006). A revised semantic diferential scale
distinguishing between negative and positive God images. Journal of Beliefs & Valu-
es: Studies in Religion & Education, 27(2):237-240.
Francis, L. J.; Robbins, M.; Gibson, H. M. (2006). A revised semantic diferential scale
distinguishing between negative and positive God images. Journal of Beliefs and
Values, 27(2):237-240.
Friborg, O.; Martinussen, M.; Rosenvinge, J. H. (2006). Personality and Individual
Diferences, 40:873-884.
Garca Oliva, J. (2008). Religious Symbols in the Classroom: A Controversial Issue
in the United Kingdom. Brigham Young University Law Review, 2008(3):877-896.
SE-2 2011 book.indb 172 12.7.2011. 17:42:11
173
Haas, E. /ur./ (2002). Symbols, Power and Politics. Frankfurt am Main, Berlin, Bern,
Bruxelles, New York, Oxford, Wien: Peter Lang.
Heise, D. R. (1969). Some Methodological Issues in Semantic Diferential Research.
Psychological Bulletin, 72(6):406-422.
Herszenhorn, D. M. (1998). Vandals Deface 40 Graves at Jewish Cemetery. Te New
York Times, 23. rujna 1998. URL: http://www.nytimes.com/1998/09/23/nyregion/
vandals-deface-40-graves-at-jewish-cemetery.html (svibanj, 2011.)
Hood, R. W. Jr.; Hill, P. C.; Spilka, B. (2009). Te Psychology of Religion. An Empirial
Approach. New York: Te Guilford Press.
Hoopes, J. /ur./ (1991). Peirce on signs: writings on semiotic by Charles Sanders Peirce.
USA: Te University of North Carolina Press.
Korpela, K. M.; Klemettil, T.; Hietanen, J. K. (2002). Evidence for rapis afective eva-
luation of environmental scenes. Environment and Behavior, 34(5):634-650.
Krito, J. (2001). Sukob simbola: politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Dravi Hrvat-
skoj. Zagreb: Globus.
Langer, L. (2010). Panacea or Pathetic Fallacy? Te Swiss Ban on Minarets. Vanderbilt
Journal of Transnational Law, 43(4):863-951.
Lawrence, R. T. (1997). Measuring the Image of God: the God Image Inventory and
the God Image Scales. Journal of Psychology and Teology, 25(2):214-226.
Leduc, L. (1976). Semantic Diferential Measures of British Party Images. British Jour-
nal of Political Science, 6(1):115-123.
Maguire, T. O. (1973). Semantic Diferential Methodology for the Structuring of Atti-
tudes. American Educational Research Journal, 10(4):295-306.
Manzini, S. (2008). Te Power of Symbols and Symbols as Power: Secularism and Re-
ligion as Guarantors of Cultural Convergence. Cardozo Law Review, 30(6):2629-
2668.
Mead, G. H. (2003). Um, osoba i drutvo. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Monterescu, D. (2010). Defning the Indeterminate Urban Situation: Symbolic In-
teraction and the Palestinian-Israeli Confict. Izlaganje na meunarodnom znan-
stvenom simpoziju Present and Future of Symbolic Interactionism, Pisa, 3.-5. srpnja
2010.
Muthn, B; Olsson, U.; Pettersson, T.; Stahlberg, G. (1977). Measuring religious atti-
tudes using the semantic diferential technique: an application of three-mode factor
analysis. Journal for the Sceintifc Study of Religion, 16(3)275-288.
Nathan, J. H.; Marsella, A. J.; Horvath, A. M.; Coolidge, F. L. (1999). Te Concepts
of Individual, Self and Group in Japanese National, Japanese-American, and Euro-
pean-American Samples: a Semantic Diferential Analysis. Int. J. Intercultural Rel.,
23(5):711-725.
OConnell, M.; Airey, R.; Craze, R. (2007). Te Complete Illustrated Encyclopedia of
Symbols, Signs and Dream Interpretation. London: Lorenz Books.
Olmsted, D. W.; Durham, K. (1976). Stability of Mental Health Attitudes: A Semantic
Diferential Study. Journal of Health and Social Behavior, 17(1):35-44.
SE-2 2011 book.indb 173 12.7.2011. 17:42:11
174
Osgood, C. (1964). Semantic Diferential Technique in the Comparative Study of Cul-
tures. American Anthropologist, New Series, 66(3):171-200.
Osgood, C., Suci, G. J., Tannenbaum, P. H. (1967). Te measurement of meaning. USA:
University of Illinois Press.
Pickering, W. D. F. /ur./ (1999). Durkheim and Represenations. Routledge Studies in Soci-
al and Political Tought, 22. New York, London: Routledge. str. 80-97.
Pickering, W. D. F. /ur./ (1999). Durkheim and Represenations. Routledge Studies in So-
cial and Political Tought, 22. New York, London: Routledge.
Rorive, I. (2008). Religious Symbols in the Public Space: in Search of a European
Answer. Cardozo Law Review, 30(6):2669-2698.
Sandberg, R.; Doe, N. (2007). Religious Exemptions in Discrimination Law. Cambrid-
ge Law Journal, 66(2):302-312.
Saussure, F. de (2000). Teaj ope lingvistike. Zagreb: ArTresor naklada.
Schutz, A.; Breda, H. L. van; Natanson, M. A. /ur./ (1962). Collected Papers I. Te Pro-
blem of Social Reality. Te Hague: Martinos Nijhof.
Trako Poljak, T. (2011). Zastava Europske unije - to nam zapravo simbolizira? Izlaganje
na nacionalnom kongresu Hrvatskog sociolokog drutva Sociologija i promjena -
izazovi budunosti, Zagreb, 7.-8. travnja 2011. URL: http://www.hsd.hr/portal/
images/stories/kongres/trako_poljak_tijana.pdf (svibanj, 2011.)
Trako, T. (2007). Simbol ruke. Razmatranja o pojavi i znaaju simbola ruke u kontekstu
svakodnevne komunikacije. Socijalna ekologija, 16(1):35-57.
Viskovi, N. (2001). Stablo i ovjek. Prilog kulturnoj botanici. Zagreb: Izdanja Antibar-
barus.
Weima, J. (1966). Research and debate. About the independence of a religious factor
in the application of the semantic diferential technique. Social Compass, 13:151-
157.
Yu, J. H.; Albaum, G.; Swnson, M. (2003). Is a central tendency error inherent in the
use of semantic diferential scales in diferent cultures? International Journal of Mar-
ket Research, 45(2):213-228.
SE-2 2011 book.indb 174 12.7.2011. 17:42:11
175
THE PERCEPTION OF RELIGIOUS SYMBOLS IN CROATIAN
SOCIETY: the cross, crescent moon and star of David
Tijana Trako Poljak
Summary
Te empirical research was conducted on the representative sample of Croatian citizens (2010; N=1008).
Te main aim was to determine: 1) the general perception of universal symbols of three religions in Croa-
tia: the cross (Christianity), crescent moon (Islam) and star of David (Judaism); 2) whether these results
correspond to those obtained by the additional instrument of questionnaire which examined more directly
the opinions about the members of these three religions; 3) the presupposed factorial structure of the percep-
tion of religious symbols: evaluation and activity; and 4) the correlation between the perception and the
religious characteristics of the respondents. Te instrument was a semantic diferential scale consisting of 10
bipolar adjectival pairs. Te methods of univariate, bivariate and multivariate statistics were used in the
analysis of data.
Te results have confrmed the initial hypotheses. Te general conclusion is that the Croatian society most
positively perceives the symbol of the cross (the symbol of self , as the majority of the respondents declared
themselves as Catholics, i.e. Christians), followed by the star of David and then the crescent moon. Te
factor analysis revealed the expected factorial structure and the results show a high positive correlation with
those from the questionnaire.
Key words: collective representations, signifcant symbol, social symbolism, symbolic interactionism, uni-
versal symbol, particular symbol, perception, religious symbols, Christianity, Islam, Judaism, relational
identities
DIE WAHRNEHMUNG VON RELIGIONSSYMBOLEN IN DER
KROATISCHEN GESELLSCHAFT: das Kreuz, der Halbmond und Davids Stern
Tijana Trako Poljak
Zusammenfassung
Die Forschung wurde an einem reprsentativen Muster von kroatischen BrgerInnen (2010; N=1008)
durchgefhrt. Das Ziel der Forschung war, Folgendes festzustellen: 1) eine allgemeine Wahrnehmung uni-
versaler Symbole der drei Religionen in Kroatien: das Kreuz (das Christentum), der Halbmond (der
Islam) und Davids Stern (das Judentum); 2) ob die Resultate einem zustzlichen Instrument des Umfrage-
fragebogens entsprechen, das direkt die Meinungen ber die Angehrigen der genannten Religionsgruppen
untersuchte; 3) das Bestehen einer vorgesehenen Faktorstruktur der Wahrnehmung von Religionssymbolen:
Evaluierung und Aktivitt; 4) Verbindung der Wahrnehmung mit den Religionsmerkmalen der Befragten.
Das Instrument bestand aus einer Skala des semantischen Diferentials mit 10 bipolaren Adjektiven. Bei
der Datenverarbeitung wurden die Methoden der univariaten, der bivariaten und der multivariaten Sta-
tistik angewendet.
Die Resultate haben die Ausgangshypothesen besttigt, man kann im Allgemeinen schlieen, dass die kroa-
tische Gesellschaft mit Abstand am positivsten das Symbol des Kreuzes wahrnimmt (das Symbol sich
selbst, weil die meisten Befragten katholischer bzw. christlicher Konfession gehrten), danach kommt Da-
vids Stern und dann der Halbmond. Am Instrument wurde die erwartete Faktorstruktur erhalten und
durch den Vergleich mit dem Fragebogen eine hoch positive Korrelation von Resultaten.
Schlsselwrter: kollektive Reprsentierungen, Bedeutungssymbol, sozialer Symbolismus, symbolischer In-
teraktionismus, universales Symbol, partikulares Symbol, Wahrnehmung, Religionssymbole, Christen-
tum, Islam, Judentum, Verhltnisidentitt
SE-2 2011 book.indb 175 12.7.2011. 17:42:11

Trako Poljak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Trako Poljak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No.

You might also like