Zakon o Bankama FBiH

ZAKON O BANKAMA
Nezvanino preieni tekst

("Sl. novine Federacije BiH" broj 39/98, 32/00,
48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)

I - OPTE ODREDBE

lan 1.
Ovim zakonom ureuje se osnivanje,
poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak
pravnih lica koja obavljaju poslove primanja
novanih depozita i davanja kredita, kao i drugih
poslova u skladu sa ovim zakonom (u daljem
tekstu: banka) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljem tekstu: Federacija).
Banka se osniva i posluje kao dioniarsko
drutvo.

lan 2.
Niko ne moe u svoje ime i za svoj raun
primati ili omoguiti primanje depozita u novcu niti
davati kredite na podruju Federacije, ako nema
dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u skladu
sa ovim zakonom.
Pod kreditima iz stava 1. ovog lana ne
smatraju se mikrokrediti koje odobravaju
mikrokreditne nedepozitne i neprofitne
organizacije.
Niko ne moe koristiti rije "banka" ili
izvedenice te rijei u smislu oznake djelatnosti,
proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlatenja
Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je
takva upotreba utvrena i odobrena posebnim
zakonom ili meunarodnim sporazumom, ili je iz
konteksta u kojem se koristi rije "banka" jasno da
se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti.
Banka ne moe u svom nazivu koristiti
rije koja bi mogla asocirati na bilo koju dravnu,
federalnu ili kantonalnu instituciju ukoliko bi to, po
ocjeni Agencije, moglo dovoditi javnost u zabunu.

lan 2a
Definicije koje se koriste u ovom zakonu
imaju slijedea znaenja:
Dopunski kapital banke iznos trajnih
prioritetnih kumulativnih dionica, iznos opih
rezervi za kreditne gubitke za aktivu klasifikovanu
kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do
50% visine osnovnog kapitala, iznos hibridnih
instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog
kapitala i druge stavke koje propie Agencija.
Dopunski kapital ne moe prei 100% iznosa
osnovnog kapitala.
Kapital banke zbir osnovnog i dopunskog
kapitala banke.
Nadzorni odbor tijelo koje je odgovorno
za nadzor poslovanja banke i ima i druge
nadlenosti koje su navedene u ovom zakonu.
Skuptina dioniara bira nadzorni odbor i
predsjednika nadzornog odbora koji moraju
djelovati u skladu sa ovim zakonom.
Neaktivni raun raun na kojem nije bilo
aktivnosti od vlasnika rauna, ukljuujui
deponovanje ili povlaenje sredstava sa rauna od
vlasnika u periodu od jedne godine od dana
poslednje aktivnosti vlasnika rauna, a u sluaju
oroenih depozita godinu nakon datuma dospijea.
Neto kapital banke zbir osnovnog i
dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke
definirane i propisane aktima Agencije.
Osnovni kapital banke sastoji se od
gotovine i materijalne imovine date za sve obine
dionice, prioritetne nekumulativne dionice, kao i
ope zakonske rezerve, zadranu dobit i druge
stavke koje propie Agencija.
Povezane banke jedna ili vie banaka
koje dijele dva ili vie lanova nadzornog odbora ili
je zajedniko vlasnitvo istog pravnog ili fizikog
lica najmanje 10% od njihovih obinih dionica u
vlasnitvu dioniara.
Povezana lica dva ili vie pravnih lica i/ili
fizikih lica koji posebno ili zajedno imaju:
- direktnu ili indirektnu kontrolu nad
nadzornim odborom, upravom banke,
ili znaajnim vlasnikim interesom; ili
- koji zajedno djeluju u uspostavljanju
znaajnog vlasnikog interesa u cilju
pruanja uticaja na poslovanje banke.
Prioritetne dionice dionice sa fiksnom
dividendom koje su bez prava glasa i koje su tekue
ukoliko nisu konvertovane u obine dionice.
Prioritetne dionice mogu biti konvertovane samo u
obine dionice nakon prethodnog odobrenja
Agencije i potom odobrenja dioniara. Vlasnici
prioritetnih dionica imaju pravo potraivanja prije
vlasnika obinih dionica u sluaju likvidacije
banke.
Supsidijarno lice bilo koje pravno lice za
koje banka dri ekvivalent od 50% ili vie od
http://www.advokat-prnjavorac.com
2
ukupne vrijednosti dionica s pravom glasa, a to
omoguava banci da ostvaruje pravo kontrole nad
upravom i politikom tog pravnog lica. Ako je
supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka
mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve, u skladu sa
ovim zakonom.
Uplaeni dioniki kapital iznos gotovine
uplaene od dioniara za sve obine i prioritetne
dionice.
Uprava direktor, zamjenik direktora i
izvrni direktori koje imenuje nadzorni odbor, a
koji su nadleni za upravljanje poslovanjem banke,
u skladu sa Zakonom.
Vlasniki udio bilo koji vlasniki udio
dioniara odreen valjano registriranim ugovorom
u nadlenim institucijama kojim je definiran
doprinos u novcu ili drugoj imovini koja
predstavlja proporcionalan interes u pravu
upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.
Znaajan vlasniki interes ima bilo koje
pravno ili fiziko lice koje posjeduje najmanje 10%
ukupnih glasakih prava drugog pravnog lica ili
banke.

lan 3.
Agencija nee izdati dozvolu za poslovanje
pravnom licu osnovanom sa namjerom da privue
uplate depozita obeanjem finansijske ili druge
dobiti na osnovu geometrijskog ili drugog
progresivnog poveanja broja osoba koje uplauju
depozite.
Agencija je ovlatena da kod nadlenog
suda pokrene postupak oduzimanja imovine i
poslovnih knjiga i likvidacije pravnih lica koje
obavljaju djelatnost iz stava 1. ovog lana.

lan 4.
Banke sa sjeditem izvan Federacije mogu
uz odobrenje Agencije otvoriti predstavnitvo u
Fedraciji.
Uz zahtjev za odobrenje za otvaranje
predstavnitva podnosi se:
1. podaci o nazivu, pravnom statusu i
sjeditu banke;
2. statut banke;
3. podatke o finansijskom poslovanju
banke;
4. akt o osnivanju predstavnitva;
5. naziv i sjedite predstavnitva;
6. djelatnost predstavnitva;
7. program rada predstavnitva;
8. podaci o vodeim osobama;
9. ovlatenje osobe odgovorne za rad i
zastupanje prestavnitva;
10. ovjerenu izjavu banke za preuzimanje
odgovnosti za sve obaveze koje e
nastati u poslovanju predstavnitva.
Predstavnitvo u smislu ovog zakona je
organizacioni dio banke u kojem se ne obavljaju
bankarske aktivnosti, nego se vri prezentiranje,
prikupljanje i davanje podataka.
Rjeenje o izdavanju ovlatenjapo zahtjevu
iz stava 2. ovog lana Agencija je duna donijeti u
roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

lan 5.
Banka sa sjeditem izvan Federacije moe
u svoje ime i za svoj raun da prima novane
depozite i daje kredite na podruju Federacije
putem filijale koju je ovlastila Agencija, u skladu
sa l. 36. i 37. Zakona.
Uz zahtjev za izdavanje ovlatenja za
otvaranje filijale banka je duna priloiti ovjerenu
izjavu da svojom imovinom odgovara za obaveze
koje e nastati u poslovanju filijale banke.
Filijala banke u smislu odredaba ovog
zakona jeste poslovni dio banke, sa ovlatenjima i u
platnom prometu, koja su utvrena statutom banke.

lan 6.
Radi obezbjeivanja podataka o poslovanju
na podruju Federacije banaka sa sjeditem izvan
Federacije, kao i podataka o poslovanju izvan
Federacije banaka sa sjeditem u Federaciji,
Agencija sarauje sa Centralnom bankom Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) i
institucijama nadlenim za izdavanje dozvola i
superviziju banaka sa sjeditem izvan Federacije.

lan 6.a
Banke mogu osnovati nezavisna bankarska
udruenja kao dobrovoljna neprofitabilna
udruenja.
Statut udruenja banaka mora osigurati da
banke ne mogu potpisati ugovor sa drugim
bankama ili udruenjima, a koji bi mogli ograniiti
princip slobodnog trita i transparentne
konkurencije u poslovanju banaka.

3
II - IZDAVANJE BANKARSKE DOZVOLE I
OVLATENJA

lan 7.
Zahtjev za izdavanje banakarske dozvole
osnivai podnose Agenciji pismeno, a sadri
slijedee podatke i isprave:
1. ugovor o osnivanju potpisan od svih
osnivaa, nacrt statuta i drugih
osnivakih akata prema uputstvu
Agencije;
2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu
predvienog nadzornog odbora i uprave
banke;
3. iznos dionikog i drugih oblika kapitala
banke;
4. plan i projekcije poslovanja koji, izmeu
ostalog, sadri vrste predvienih
djelatnosti i strukturu organizacije
banke; i
5. popis vlasnika banke.

lan 8.
Rjeenje o izdavanju dozvole po zahtjevu
iz lana 7. ovog zakona Agencija je duna donijeti
u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana moe se, u
roku od 8 dana od dana dostavljanja, uloiti
prigovor direktoru Agencije.

lan 9.
Bankarska dozvola je uslov za upis u
sudski registar.
Agencija podnosiocu zahtjeva uruuje
bankarsku dozvolu samo ako je prethodno uplaen
iznos dionikog kapitala iz lana 20. ovog zakona i
ako je uvjerena:
1. da e banka ispunjavati uslove iz ovog
zakona i da su dokumentovane
perspektive za budue finansijsko
stanje banke;
2. da predvieni lanovi nadzornog
odbora i uprave banke imaju
odgovarajue kvalifikacije i iskustvo za
djelatnosti za koje se banci izdaje
dozvola; i
3. da sva lica koja imaju znaajan
vlasniki interes imaju zadovoljavajuu
finansijsku sposobnost i odgovarajue
poslovno iskustvo.
Ukoliko je podnosilac zahtjeva pravno lice,
kriteriji iz stava 2. take 2. i 3. ovog lana
primjenjuju se na svakog lana organa upravljanja i
rukovoenja pravnog lica i lica koja u njemu imaju
znaajan vlasniki interes.
lanovi nadzornog odbora i uprave banke u
smislu odredaba ovog zakona su radnici banke koji
imaju posebna ovlatenja i odgovornosti, u skladu
sa statutom banke.

lan 10.
Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica
banke sa sjeditem izvan Federacije dodjeljuje se
samo ako ta banka posjeduje dozvolu za obavljanje
bankarskih poslova izdatu od institucije nadlene za
izdavanje dozvola i superviziju te banke.
(Stav 2. je brisan)

lan 11.
U sluaju iz lana 10. ovog zakona,
Agencija bankarsku dozvolu izdaje nakon
konsultacija sa institucijom nadlenom za izdavanje
dozvola i superviziju banke osnivaa i prijema
izvjetaja te institucije o izvrenoj kontroli banke
osnivaa.

lan 12.
Agencija je duna odbiti izdavanje
bankarske dozvole ili ovlatenja ako zakoni ili
drugi propisi koji se odnose na banke sa sjeditem
izvan Federacije, na bilo koji nain sprjeavaju ili
ometaju uspjeno provoenje kontrolnih funkcija
Agencije.
Agencija je ovlatena i duna traiti od
banaka da joj dostave podatke i isprave neophodne
za stalno praenje uslova iz stava 1. ovog lana.

lan 13.
Svojstvo pravnog lica banka stie upisom u
sudski registar.
Prijava za upis osnivanja banke u sudski
registar podnosi se u roku od 30 dana od dana
dobivanja bankarske dozvole od Agencije.
U sudski registar se upisuju i organizacioni
dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u
sudski registar poslovnih dijelova pravnih lica s
ovlatenjima u pravnom prometu.

lan 14.
4
Bankarska dozvola se izdaje na neodreeno
vrijeme i nije prenosiva.
Bankarskom dozvolom odreuju se
djelatnosti kojim se banka moe baviti.
Sve banke kojima je Agencija dodijelila
bankarsku dozvolu bit e dune ispuniti uvjete
lanstva za osiguranje depozita kako bi zadrale
svoju dozvolu.

lan 15.
(Stav 1. je brisan.)
Filijale stranih banaka imaju status pravnog
lica i dune su podnijeti zahtjev za izdavanje
ovlatenja.

lan 16.
Agencija vodi poseban registar banaka, u
kojem se evidentiraju naziv i adresa sjedita banke i
njenih dijelova, i uvaju vaei dokumenti iz lana
28. stav 2. ovog zakona.
Evidencije i druge informacije koje se
odnose na banke kojima je ukinuta bankarska
dozvola briu se iz posebnog registra.
Podatke iz posebnog registra banaka
Agencija moe javno objaviti.

lan 17.
Agencija moe rjeenjem ukinuti bankarsku
dozvolu ili ovlatenje u slijedeim sluajevima:
1. zahtjeva banke iz lana 18. ovog
zakona;
2. kanjavanja banke za prekraj iz lana
65. ovog zakona;
3. preporuke privremenog upravnika, iz
lana 58. stav 2. taka 1. ovog zakona;
4. utvrivanja da je bankarska dozvola ili
ovlatenjeizdata na osnovu nezakonito
izdatih ili lanih isprava, ili drugih
nepravilnosti uinjenih u vezi sa
zahtjevom za izdavanje dozvole;
5. da prijava za upis u sudski registar nije
podnesena u roku od 30 dana od
dobijanja bankarske dozvole, ili banka
nije poela sa obavljanjem bankarskih
djelatnosti u roku od 90 dana od upisa
u sudski registar, ili banka ne prima
novane depozite niti daje kredite due
od est mjeseci;
6. spajanja, pripajanja ili podjele banke;
7. da je iznos kapitala i rezervi banke
manji od minimalnog iznosa utvrenog
zakonom i propisima Agencije; i
8. odluke vlasnika banke da likvidiraju
banku, ili prestanka postojanja banke
kao pravnog lica.
9. neispunjenja uvjeta lanstva za
osiguranje depozita.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana moe
se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uloiti
Rjeenje iz stava 1. ovog lana Agencija
dostavlja banci narednog dana po donoenju.

lan 18.
Banka moe podnijeti zahtjev Agenciji da
joj ukine bankarsku dozvolu.
Agencija je duna donijeti i banci dostaviti
rjeenje po zahtjevu iz stava 1. ovog lana,
najkasnije 60 dana od dana njegovog prijema.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana moe
se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uloiti

lan 19.
Rjeenjem iz lana 17. ovog zakona,
Agencija utvruje dan na koji se ukida bankarska
dozvola ili ovlatenje.
Rjeenje o ukidanju bankarske dozvole ili
ovlatenja objavljuje se u "Slubenim novinama
Federacije BiH" i u jednom domaem dnevnom
listu koji se izdaje na teritoriji Federacije i jednom
dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji
Republike Srpske i Distrikta Brko.
Agencija je duna dodatno informirati
Centralnu banku bosne i Hercegovine i Agenciju za
osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog
sljednika o svim poduzetim mjerama definiranim u
lanu 17. Zakona.
Od dana ukidanja bankarske dozvole ili
ovlatenja utvrenog rjeenjem iz lana 17. ovog
zakona, banci je zabranjeno da se bavi bankarskim
djelatnostima iz lana 39. ovog zakona i banka je
duna da okona postojee ugovore o depozitu,
isplati svoje obaveze i likvidira svoju aktivu.
U provoenju radnji iz stava 4. ovog lana,
banka je obavezna primjenjivati odredbe ovog
zakona na isti nain kao da posjeduje bankarsku
dozvolu ili ovlatenje.

5
III KAPITAL I VLASNITVO BANKE

lan 20.
Minimalni iznos dionikog kapitala u
novcu banke i najnii iznos neto kapitala koji banka
mora odravati, ne mogu biti manji od 15.000.000
(petnaestmiliona) konvertibilnih maraka (u daljem
tekstu: KM).
Banka ne moe smanjiti kapital niti
pogorati njegovu strukturu otkupom vlastitih
dionica, bez prethodnog pismenog odobrenja
Agencije.
Uplaenim dionikim kapitalom ne moe
se smatrati onaj iz:
- sredstava kredita koji je odobrila banka
u iji kapital se vri uplata;
- kredita koji je druga banka odobrila za
drugu namjenu; ili
- za iji porat je garantovala banka u iji
kapital se vri uplata.
Kada se kod korisnika kredita ili njegovog
povezanog lica moe utvrditi veza izmeu
dobijenog kredita i uplaenog dionikog kapitala,
ili uplaenog dionikog kapitala banke i dobijenog
kredita, takav uplaeni dioniki kapital banke nema
pravno djelovanje, bez obzira na to da li su uinjeni
na isti ili neki drugi dan.
Agencija ima pravo da izvri provjeru toka
novanih sredstava kod banke, korisnika kredita i
njegovog povezanog lica. Agencija takoer, ima
diskreciono pravo da odlui da li je uplaeni
dioniki kapital izvren u skladu sa Zakonom i da,
u sluaju povrede Zakona, odbije da prizna i iz
uplaenog dionikog kapitala iskljui uplate
izvrene na takav nain.
Odredbe ovog lana primjenjuju se i na
filijale stranih banaka.

lan 21.
Fiziko, niti pravno lice, samostalno ili u
sporazumu sa drugim licima ne moe stei ili
poveati znaajnog glasako pravo u banci preko
10%, 33%, 50%, i 66,7% uea u kapitalu banke
ili u ukupnom broju dionica banke s pravom glasa,
bez odobrenja Agencije.
Za dobijanje odobrenja iz stava 1. ovog
lana, zainteresirano lice duno je podnijeti
Agenciji zahtjev, sa podacima u skladu sa
propisima Agencije.
Sticanje ili poveanje znaajnog glasakog
prava u banci u smislu stava 1. ovog lana bez
odobrenja Agencije nema pravno dejstvo.
Agencija je duna odgovoriti na zahtjev iz
stava 2. ovog lana u roku od 60 dana, od dana
prijema zahtjeva.
Politika stranka ili partija, kao i sa njima
povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti
dioniari banke.

lan 22.
Banka ne moe, direktno ili indirektno, bez
prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati:
1. znaajan vlasniki nteres u pravnom
licu ili indirektno u supsidijarnom licu
tog pravnog lica koji prelazi iznos od
5% osnovnog kapitala banke ili
2. ukupnu neto vrijednost svih vlasnikih
udjela banke u drugim pravnim licima
i u supsidijarnim licima tih pravnih lica
iznad 20% osnovnog kapitala banke.
Banka ne moe, direktno ili indirektno,
imati vlasniki udio u jednom pravnom licu koji
prelazi 15% njenog osnovnog kapitala, a vlasniki
udio u nefinansijskom licu ne moe prei 10%
njenog osnovnog kapitala, niti vlasniki udio moe
prei 49% vlasnitva nefinansijskog pravnog lica.
Ukupan iznos svih vlasnikih udjela banke
u drugom pravnom licu ne moe prei 50% njenog
osnovnog kapitala, a ukupan iznos vlasnikih
udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne
moe prei 25% osnovnog kapitala banke.
Krediti banke pravnim licima u kojima
banka ima investicije smatrat e se investicijama u
smislu ogranienja u ovom lanu.
Ni banka ni supsidijarno lice ne mogu
investirati u bilo koje pravno lice ija je primarna
aktivnost proizvodnja naoruanja, kockanje,
prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim
prostorijama, niti moe davati donacije ili kredite
bilo kojoj politikoj stranci. Agencija pored toga,
moe propisima ili odlukama, uvesti dodatna
ogranienja na investicije ili donacije.

lan 23.
Agencija moe odbiti da izda odobrenje za
sticanje ili poveanje znaajnog vlasnikog interesa
u banci iz slijedeih razloga:
1. loeg finansijskog stanja podnosioca
zahtjeva;
6
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva
podnosioca zahtjeva, zbog kojeg bi
mogli biti ugroeni interesi banke ili
njenih deponenata;
3. ako bi izdavanje takvog odobrenja
dovelo do krenja zabrane iz lana 40.
ovog zakona;
4. ako je podnosilac zahtjeva dostavio
informacije koje su netane ili nisu u
skladu sa ta. 1. do 3. ovog lana i
propisa Agencije, ili je podnosilac
zahtjeva odbio da dostavi podatke koje
je Agencija traila radi donoenja
odluke po zahtjevu.

lan 24.
Kada je pravno lice podnosilac zahtjeva iz
lana 21. stav 2. ovog zakona, kriteriji iz lana 23.
ovog zakona primjenjuju se i na svakog lana
organa upravljanja ili vlasnika znaajnog glasakog
prava u tom pravnom licu.

lan 25.
Izuzetno, u sluaju zahtjeva multilateralnih
kreditnih ili regionalnih razvojnih institucija i kada
se radi o sticanju dionica bez prava glasa, Agencija
moe odobriti da se na te institucije ne primjenjuju
uslovi i ogranienja utvreni odredbama l. od 21.-
do 24. ovog zakona.

lan 26.
Banka moe vriti statusne promjene
spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodno
odobrenje Agencije.
Banka je duna podnijeti zahtjev za
odobrenje statusne promjene, sa elaboratom o
ekonomskoj opravdanosti i planom poslovanja
ishodne banke ili banaka u skladu sa propisima
Agencije.
Statusna promjena banke koja nije izvrena
u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog lana nema
pravno dejstvo.

lan 27.
Agencija moe odbiti da izda odobrenje za
statusnu promjenu banke iz sljedeih razloga:
1. ako ishodna banka ne bi bila u stanju
da ispuni zahtjeve minimalnog kapitala
koje je propisala Agencija,
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva
nadzornog odbora i uprave ishodne
banke, koji moe ugroziti interese
banke ili njenih deponenata;
3. ako je podnosilac zahtjeva dostavio
podatke koji su netani ili nisu u skladu
sa zahtjevima koje je propisala
Agencija, ili je podnosilac zahtjeva
odbio dostaviti traene podatke.
Kada postoji uska veza izmeu banke i
drugih fizikih ili pravnih lica, Agencija moe
izdati odobrenje za statusnu promjenu banke samo
ako te veze ne sprjeavaju uspjeno sprovoenje
nadzornih funkcija Agencije.

lan 28.
Statutom banke obavezno se utvruje:
sjedite, djelatnost, nadlenosti, nain rada organa
banke, iznos dionikog i druge vrste kapitala, vrste,
broj i nominalna vrijednost dionica, prava glasa
vezana za dionice, nain donoenja optih akata i
druga pitanja znaajna za rad banaka.
Banka je duna dostaviti Agenciji ovjeren
primjerak statuta i drugih optih akata banke, listu
slubenika banke ovlatenih da preuzimaju obaveze
u ime banke, sa granicama ovlatenja, i ovjeren
pregled potpisa ovlatenih potpisnika.
Saglasnost na statut banke daje Agencija.

IIIa UPRAVLJANJE BANKOM

lan 29.
Organi banke su:
1. skuptina,
2. nadzorni odbor,
3. uprava.

lan 29.a
1. Skuptina
Skuptinu banke ine dioniari.
Skuptina se, u pravilu, odrava u mjestu
sjedita banke.
Radom skuptine predsjedava
predsjedavajui skuptine, koji se bira na poetku
zasjedanja skuptine.
7
Na prijedlog predsjedavajueg, skuptina
imenuje zapisniara, dva dioniara koji ovjeravaju
zapisnik i lanove skuptinskog odbora za glasanje.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora,
lanovi uprave duni su prisustvovati skuptini.
lanovi nadzornog odbora u bankama do
pet dioniara nisu duni prisustvovati skuptini.
U banci sa jednim dioniarem ovlatenja
skuptine vri dioniar.

lan 29.b.
Skuptina se odrava najmanje jednom
godinje.
Skuptinu saziva nadzorni odbor, osim u
sluajevima kada je ovim zakonom drugaije
odreeno.
Pravo glasanja u skuptini ima dioniar koji
se na listi dioniara kod Registra nalazio 45 dana
prije datuma odravanja skuptine.
Trokove odravanja skuptine snosi
banka.

1.1. Sazivanje skuptine

lan 29.c
Obavjetenje o dnevnom redu, mjestu,
datumu i vremenu odravanja skuptine mora biti
objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji
se izdaje u Federaciji najkasnije 30 dana prije
datuma odreenog za zasjedanje skuptine, sa
izuzetkom banaka do pet dioniara.
Ako je odravanje skuptine zakazano van
mjesta sjedita banke, obavjetenje iz stava1. ovog
lana mora biti u istom roku upueno svakom
dioniaru preporuenim pismom, telefaksom ili
elektronskom potom na adresu iz liste dioniara iz
lana 29.b stav 3. ovog zakona.

1.2. Sazivanje vanredne skuptine dioniara

lan 29.d
Veina lanova nadzornog odbora moe
izglasati da se odri vanredna skuptina dioniara, i
to prije roka od 30 dana iz stava 1. lana 29.c ovog
zakona. Meutim, svi dioniari moraju biti
obavijeteni o vanrednoj skuptini dioniara, svrsi i
dnevnom redu vanredne skuptine dioniara na
nain predvien lanom 29.c. Vanredna skuptina
dioniara se moe odrati samo u sluaju da su
dioniari koji imaju 75% ukupnih postojeih
dionica prisutni i da su u mogunosti da glasaju.
Bilo koji korak poduzet na vanrednoj sjednici
dioniara mora biti odobren od dvije treine
zastupljenih dionica.

1.3. Odluivanje

lan 29.e
Dioniar ili grupa dioniara sa najmanje
5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima
pravo pisano predloiti izmjenu dnevnog reda i
prijedloga odluka skuptine najkasnije osam dana
od dana objavljivanja obavjetenja iz lana 29.c
stav 1. Zakona.
Nadzorni odbor duan je o prijedlozima
dioniara iz stava 1. ovog lana objaviti
obavjetenja na isti nain kao i obavjetenje o
sazivanju skuptine u skladu sa lanom 29.c stav 1.
ovog zakona.
Prijedlog iz stava 1. ovog lana nadzorni
odbor nije duan objaviti ako je:
1. nezakonit ili suprotan odredbama
statuta banke;
2. zasnovan na netanim i nepotpunim
podacima ili sadri takve podatke;
3. isti prijedlog bio razmatran na skuptini
najmanje dva puta u posljednjih pet
godina i nije bio podran od drugih
dioniara sa vie od 5% ukupnog broja
dionica sa pravom glasa;
4. predlaga najavio da neeprisustvovati
skuptini.
Trokove objavljivanja pojedinanih
prijedloga iz stava 1. ovog lana koji sadre do 100
rijei snosi banka, a za due prijedloge trokove
snosi predlaga.

lan 29. f.
Zahtjev za sazivanje skuptine moe
podnijeti:
1. dioniar ili grupa dioniara sa vie od
10% ukupnog broja dionica s pravom
glasa;
2. dva lana nadzornog odbora;
3. odbor za reviziju.
Zahtjev za sazivanje skuptine, sa
prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom
odboru u pisanoj formi.
Ukoliko nadzorni odbor u roku od 45 dana
od dana podnoenja zahtjeva ne objavi obavjetenje
8
o sazivanju skuptine, na nain iz lana 29.c ovog
zakona, podnosilac zahtjeva ovlaten je na isti
nain neposredno sazvati skuptinu i obavezan je o
tome pisano obavijestiti Agenciju.
Lica iz stava 1. ovog lana ovlatena su
neposredno sazvati skuptinu i u sluaju da
skuptina nije sazvana est mjeseci po isteku roka
za izradu godinjeg obrauna.

lan 29.g.
Skuptina moe odluivati ukoliko su
zastupljeni, lino ili putem punomonika, dioniari
sa vie od 50% dionica s pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog
vremena poetka skuptine nije postignut kvorum
za odluivanje iz stava 1. ovog lana, skuptina se
odgaa, a nadzorni odbor je duan najranije za 15,
a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog
dana odravanja objaviti obavjetenje o ponovnom
sazivanju skuptine.
U sluaju iz stava 2. ovog lana kvorum
ini treina dionica s pravom glasa.

lan 29.h
Skuptina banke odluuje o:
1. utemeljenju osnovnog kapitala banke
putem emisije ili poveanja obinih
dionica i emisije ili poveanja
prioritetnih dionica;
2. poveanju i smanjenju osnovnog
kapitala;
3. godinjem finansijskom izvjetaju sa
izvjetajem vanjskog revizora,
nadzornog odbora i odbora za reviziju;
4. raspodjeli dobiti i isplati dividende;
5. nainu pokria gubitka;
6. spajanju sa drugim drutvima i
pripajanju drugih drutava banci osim
spajanja ili pripajanja supsidijarnog
lica;
7. podjeli i prestanku banke;
8. kupovini, prodaji, zamjeni, davanju u
najam, i drugim transakcijama sa
imovinom, direktno ili putem
supsidijarnih lica u toku poslovne
godine, od iznosa koji prelazi jednu
treinu knjigovodstvene vrijednosti
imovine banke;
9. prodaji i kupovini imovine ija je
vrijednost izmeu 15% i 33%
knjigovodstvene vrijednosti ukupne
postojee imovine banke, ako takva
transakcija nije prethodno odobrena
jednoglasnom odlukom nadzornog
odbora;
10. izboru i razrjeenju lanova nadzornog
odbora pojedinano;
11. osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji
supsidijarnih lica i odobravanju
njihovog statuta;
12. naknadama lanovima nadzornog
odbora i odbora za reviziju;
13. donoenju, izmjenama i dopunama
statuta; i
14. drugim pitanjima bitnim za poslovanje
banke, u skladu sa Zakonom i statutom
banke.

lan 29.i
Dioniar ima pravo, od dana objavljivanja
obavjetenja o sazivanju skuptine, u prostorijama
banke izvriti uvid u finansijski izvjetaj, sa
izvjetajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i
odbora za reviziju i druge isprave koje se odnose na
prijedlog odluka uvrtenih u dnevni red skuptine.

lan 29.j
Skuptina dioniara donosi odluku veinom
dionica sa pravom glasa, osim za pitanja iz lana
29.h st. 2., 6. i 13. Zakona (greka zakonodavca,
umjesto stav 2., 6. i 13. treba da stoji take 2., 6. i
13.) za koja se odluke donose dvotreinskom
veinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.
Skuptina dioniara donosi odluku o
izvjetajima iz lana 29.h taka 3. ovog zakona
najkasnije est mjeseci nakon zavretka poslovne
godine.

lan 29.k
Glasanje u skuptini vri se putem
glasakih listia koji sadre ime ili firmu dioniara i
broj glasova kojim raspolae.
Glasanje se vri zaokruivanjem na
glasakom listiu odgovora za ili protiv
prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru
organa banke.
Rezultate glasanja utvruje odbor za
glasanje.

1.4. Odluivanje putem punomonika
9

lan 29.l
Punomonik dioniara mora imati
ovlatenje za zastupanje dioniara potpisano od
dioniara fizikog lica ili zastupnika dioniara
pravnog lica i ovjereno od nadlenog organa.

lan 29.m
Punomonik je duan predati odboru za
glasanje pisano ovlatenje za zastupanje dioniara.
Odbor za glasanje duan je provjeriti
valjanost ovlatenja i identitet punomonika.

lan 29.n
Ukoliko dioniar ili njegov punomonik u
roku od sedam dana odravanja skuptine, dostavi
odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioniara, javnu
ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija
valjanost ovlatenja, odbor za glasanje e proglasiti
nevaeim glasove po osnovu tog ovlatenja i o
tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.
Nadzorni odbor je duan obustaviti od
izvrenja odluku za ije donoenje su nevaei
glasovi bilo odluujui i sazvati skuptinu radi
ponovnog odluivanja o tim pitanjima najkasnije 30
dana od dana prijema obavjetenja odbora za
glasanje o nevaeim glasovima.

1.5. Zapisnik skuptine

lan 29.o
O radu skuptine sainjava se zapisnik koji
obavezno sadri:
1. firmu i adresu sjedita banke;
2. mjesto i vrijeme odravanja skuptine;
3. ime i prezime predsjedavajueg,
zapisniara, lica koja ovjeravaju
zapisnik i lanova odbora za glasanje;
4. dnevni red;
5. odluke;
6. podatke o glasanju;
7. prigovore dioniara i lanova
nadzornog odbora na odluke skuptine.
Uz zapisnik se prilau pisani prijedlozi i
izvjetaji podneseni skuptini.
Nadzorni odbor je duan osigurati da se
zapisnik saini u roku od 30 dana od dana
odravanja skuptine.
Zapisnik potpisuju predsjedavajui
skuptine, zapisniar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
Dioniar moe zahtijevati da mu se dostavi
kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve
skuptine banke.

lan 29.p
Banka je obavezna trajno uvati zapisnike
skuptine, evidenciju o prisustvu i glasanju
dioniara, obavjetenja i pozive za skuptinu.
Likvidator je duan osigurati uvanje
dokumenata iz stava 1. ovog lana najmanje 10
godina nakon prestanka rada banke.

lan 30.
1.6 Zatita manjine u odluivanju i
pobijanje odluka skuptine

Ako skuptina odbije prijedlog dioniara sa
vie od 20% dionica sa pravom glasa za
imenovanje vanjskog revizora za vanredno
ispitivanje svih predmeta koji se odnose na
osnivanje i poslovanje banke u poslednjih pet
godina, vanjskog revizora e imenovati Agencija.
Odluka skuptine banke nitavna je ako:
1. skuptina nije sazvana na nain utvren
lanom 29.c ovog zakona;
2. nije unesena u zapisnik;
3. je nitavnost utvrena odlukom suda.
Postupak za pobijanje i ponitenje odluke
skuptine kod suda kod kojeg je banka upisana u
sudski registar moe pokrenuti:
1. dioniar koji zastupa najmanje 33%
vlasnitva, koji je bio zastupljen na
skuptini i iji je prigovor na odluku
unesen u zapisnik ili nije pravilno
unesen u zapisnik;
2. dioniar koji nije prisustvovao
skuptini zbog sazivanja skuptine
protivno odredbama lana 29.c ovog
zakona;
3. nadzorni odbor i uprava i svaki lan
nadzornog odbora i uprave ukoliko bi
izvrenjem odluke poinio privredni
prijestup ili krivino djelo ili banci
nanio tetu.
Postupak iz stava 1. ovog lana moe se
pokrenuti u roku od 60 dana od dana odravanja
skuptine.
10
U postupku iz stava 1. ovog lana banku
zastupa direktor ili drugi lan uprave, po ovlatenju
direktora.
Ako je tuilac lan uprave, banku zastupa
lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su
tuioci nadzorni odbor i uprava ili njihovi lanovi,
zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije
imenovala skuptina.

lan 31.
2. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sainjavaju predsjednik i
najmanje etiri lana, a najvie est lanova, koje
imenuje i razrjeava skuptina, s tim da ukupan broj
lanova nadzornog odbora mora biti neparan,
ukljuujui i predsjednika.
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora
imenuju se istovremeno na period od etiri godine.
Isto lice moe biti imenovano za
predsjednika ili lana nadzornog odbora vie puta
bez ogranienja.
upisuju se u registar kod Agencije.

lan 31.a
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne
moe biti lice:
1. osueno za krivino djelo i za privredni
prijestup iz oblasti privrednog i
finansijskog kriminala;
2. kojem je presudom suda zabranjeno
obavljanje aktivnosti u nadlenosti
nadzornog odbora;
3. starije od 70 godina na dan
imenovanja.

lan 31.b
Kandidata za lana nadzornog odbora moe
predloiti dioniar ili grupa dioniara s najmanje
5% dionica s pravom glasa.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog lana
podnosi se pisano najkasnije osam dana od dana
objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine u
iji je dnevni red ukljueno i pitanje izbora
predsjednika i lanova nadzornog odbora.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog lana koji
je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja
obavjetenja iz lana 29.c ovog zakona mora biti
dostavljen dioniarima zajedno sa drugim
materijalima.
Kandidati za predsjednika i lanove
nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu
izjavu o prihvatanju kandidature.

lan 31.c
biraju se glasanjem, u skladu sa lanom 29.j ovog
zakona, pri emu svaki dioniar moe dati jedan
glas za svaku dionicu sa pravom glasa. Svaki
dioniar sa pravom glasa moe sve svoje glasove
dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na vie od
jednog kandidata.
Svaki dioniar dobiva glasaki listi na
kojem u vrhu pie broj glasova kojim dioniar
raspolae, u skladu sa stavom 1. ovog lana.
Kandidata koji je dobio najvei broj
glasova skuptina proglaava za predsjednika, a
kandidate sa sljedeim najveim brojem dobijenih
glasova proglaava za lanove nadzornog odbora.
U sluaju da dobiju jednak broj glasova,
nadzorni odbor moe odabrati predsjednika iz
redova nadzornog odbora.

lan 31.d
zakljuuju sa bankom ugovore koje odobrava
skuptina.
Svaki ugovor, u ime banke, potpisuje
direktor, u skladu sa odobrenjem skuptine.

lan 31.e
Predsjednik i lanovi nadzornog odbora u
prvom mandatu biraju se na osnivakoj skuptini u
skladu sa odredbama l. 31.b i 31.c ovog zakona.

lan 31.f
Direktor i lan uprave banke ne moe biti
predsjednik i lan nadzornog odbora te ili bilo koje
druge banke u Bosni i Hercegovini.
Izabrani zvaninici i svi uposlenici vlade na
dravnom, entitetskom, kantonalnom i opinskom
nivou, ukljuujui i druge vladine institucije, ne
mogu obavljati funkciju lanova uprave niti jedne
banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.
Izabrani zvaninici, ministri i zamjenici
ministara vlade na dravnom, entitetskom,
kantonalnom i opinskom nivou, ukljuujui i
druge vladine institucije, ne mogu obavljati
funkciju lanova nadzornog odbora niti u jednoj
11
banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu
nakon prestanka obavljanja navedenih funkcija.
Svi uposlenici vlade na dravnom,
entitetskom, kantonalnom i opinskom nivou,
ukljuujui i druge vladine institucije, koji
obavljaju funkciju lanova nadzornog odbora bilo
koje banke moraju odbaciti ponudu ili se uzdrati
od toga da budu ukljueni u bilo kakvu raspravu ili
donoenje odluka u okviru vlade, a koje se tiu
banke u kojoj su oni kao lanovi nadzornog odbora.
Lice ili ovlateni zastupnik pravnog lica ne
moe biti predsjednik ili lan nadzornog odbora u
jednoj ili vie banaka istovremeno, osim ukoliko to
lice ili to pravno lice posjeduje vie od 50% dionica
u svakoj banci.
Isto lice ne moe istovremeno biti
predsjednik ili lan nadzornog odbora u vie od tri
banke.

lan 31.g.
Sjednici nadzornog odbora odrava se po
potrebi, a najmanje jednom tromjeseno.
Sjednicu nadzornog odbora saziva
predsjednik nadzornog odbora.
Predsjednik nadzornog odbora duan je
sazvati sjednicu, na zahtjev direktora banke ili dva
lana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od
dana podnoenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu
je ovlaten sazvati podnosilac zahtjeva. Meutim,
ako su svi lanovi nadzornog odbora pozvani i ako
je uz dnevni red poslat materijal za sve take
dnevnog reda, veina lanova nadzornog odbora
moe sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana
od kada je donesena odluka nadzornog odbora da se
vanredna sjednica i odri. Sve odredbe lana 31.i se
primjenjuju na vanredne sjednice nadzornog
odbora.

lan 31.h
Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora,
u kojem su naznaeni mjesto i datum odravanja,
vrijeme poetka i dnevni red sjednice, dostavlja se
lanovima nadzornog odbora najkasnije 7 dana
prije datuma odravanja sjednice.
Uz poziv za sjednicu dostavljaju se
materijali za svaku taku dnevnog reda.

lan 31.i
Za odravanje sjednice nadzornog odbora
potrebna je veina ukupnog broja lanova.
Nadzorni odbor donosi odluke veinom
glasova ukupnog broja lanova.
Predsjednik i lan nadzornog odbora ne
moe glasati o pitanjima koja se odnose na njega
lino.
Lica koja nisu lanovi nadzornog odbora
mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu
pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.

lan 31.j
Nadzorni odbor banke nadlean je da:
1. nadzire poslovanje banke;
2. nadzire rad uprave;
3. usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po
polugodinjem obraunu sa bilansom
stanja i bilansom uspjeha, godinji
obraun sa bilansom stanja i bilansom
uspjeha i izvjetaj interne i vanjske
revizije;
4. podnosi skuptini godinji izvjetaj o
poslovanju banke, koji obavezno
ukljuuje izvjetaj internog i vanjskog
revizora, izvjetaj o radu nadzornog
odbora i odbora za reviziju i plan
poslovanja za narednu poslovnu
godinu;
5. imenuje upravu banke;
6. imenuje vanjskog revizora;
7. predlae raspodjelu i nain upotrebe
dobiti i nain pokria gubitka;
8. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu,
lizing i druge transakcije imovinom,
direktno ili posredstvom supsidijarnih
drutava u toku poslovne godine u
obimu od 15% do 33%
knjigovodstvene vrijednosti ukupne
imovine banke;
9. osigurava da su utvrene i da se
provode odgovarajue interne kontrole
banke;
10. osigurava da se provode odgovarajue
interne i vanjske revizije;
11. formira rezerve na teret trokova za
kreditne gubitke, uspostavlja potrebne
rezerve iz neto profita banke i utvruje
dividende;
12. imenuje predsjednika i lanove odbora
za naknade i odbora za imenovanje;
13. obrazuje povremene komisije i utvruje
njihov sastav i zadatke;
12
14. saziva skuptinu;
15. odobrava emisiju novih dionica
postojee klase u iznosu do treine
zbira nominalne vrijednosti postojeih
dionica i odreuje iznos, vrijeme
prodaje i cijenu ovih dionica koja ne
moe biti manja od prosjene trine
vrijednosti postojeih dionica iste klase
u 30 uzastopnih dana prije dana
donoenja odluke;
16. donosi ope interne akte banke,
poslovne i druge politike i procedure; i
17. odluuje o pitanjima koja Zakonom ili
statutom nisu data na odluivanje
drugom organu banke.

lan 31.k
duni su svoje obaveze i odgovornosti izvravati u
skladu sa interesima dioniara i banke i ne mogu
obavljati konkurentnu djelatnosti banke bez
obavjetavanja i saglasnosti drugih lanova
nadzornog odbora.
duni su prilikom predlaganja emisije novih i
otkupa vlastitih dionica banke i drugih vrijednosnih
papira saoptiti sve bitne podatke koji se odnose na
poslovanje banke.
Predsjednik i lan nadzornog odbora duni
su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u
pravnom licu s kojim banka ima ili namjerava da
stupi u poslovni odnos.
U sluaju iz stava 3. ovog lana
predsjednik i lan nadzornog odbora ne mogu
odluivati o pitanjima koja se tiu odnosa banke i
drugih pravnih lica u kojima predsjednik i lan
nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni
finansijski interes.

lan 31.l
Ako predsjednik ili lan nadzornog odbora
postupaju suprotno odredbama lana 31.k ovog
zakona, banka ima pravo da zahtijeva naknadu tete
koju je usljed toga pretrpjela.
Banka moe odustati od potraivanja iz
stava 1. ovog lana nakon isteka tri godine od dana
isticanja zahtjeva za naknadu tete ako se sa
odustajanjem saglasi skuptina, a protiv te odluke
nije podnesen prigovor dioniara koji posjeduju
najmanje 10% dionica s pravom glasa.

lan 31.m
pojedinano ili solidarno odgovaraju za tete koje
prouzrokuju neizvravanjem ili neurednim
izvravanjem svojih dunosti.

31. n
imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i
prisustvo lanova uprave sjednicama nadzornog
odbora.
imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke.

lan 32.
3.Uprava
Uprava organizuje rad i rukovodi
poslovanje.
Upravu banke ine direktor i izvrni
direktori, kao i zamjenik direktora kojeg moe
imenovati nadzorni odbor na osnovu diskrecionog
prava.

lan 32.a
Direktor predsjedava upravom, rukovodi
poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i
odgovara za zakonitost poslovanja.
Mandat direktora je etiri godine i moe
biti obnovljen bez ogranienja vezano za broj
mandata.
Poloaj, ovlatenja, odgovornosti i prava
direktora ureuju se ugovorom izmeu nadzornog
odbora i direktora.
Direktor se ne moe imenovati bez
prethodnog odobrenja Agencije.

lan 32.b
Zamjenik direktora mijenja direktora u
sluaju njegovog izostanka, a u sluaju kada banka
nije imenovala zamjenika direktora, direktor pisano
ovlauje jednog od izvrnih direktora da ga
zamjenjuje i utvruje ovlatenja.
Izvrni direktori organizuju rad, zastupaju
banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u
poslovima i obimu utvrenim pisanim aktom
direktora.
Izvrne direktore imenuje i razrjeava
nadzorni odbor na prijedlog direktora za period za
koji je imenovan direktor.
13
Plaa i druga materijalna prava izvrnog
direktora ureuju se ugovorom izmeu direktora i
izvrnog direktora, uz prethodno odobrenje
nadzornog odbora.

lan 32.c
Direktor, zamjenik direktora i izvrni
direktori duni su prijaviti nadzornom odboru svaki
direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa
kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni
odnos.
U sluaju iz stava 1. ovog lana direktor,
zamjenik direktora i izvrni direktori mogu
uestvovati u poslovnom odnosu na osnovu pisane
saglasnosti nadzornog odbora.

lan 32.d
U sluajevima da je direktor smijenjen, dao
otkaz, zatim u sluajevima smrti ili bolesti, ili je iz
drugih razloga odsutan(a) sa dunosti bez
prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu
duem od trideset uzastopnih dana, nadzorni odbor
mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji
ili imenovati privremenog direktora koji e
obavljati tu funkcuju dok nadzorni odbor ne
imenuje novog direktora.
Privremeni direktor moe obavljati tu
funkciju maksimalno devedeset dana bez odobrenja
Agencije.
Prije isteka perioda od devedeset dana
nadzorni odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za
odobrenje direktora banke ili zahtjev za produenje
za privremenog direktora za narednih devedeset
dana na odobrenje Agenciji. Agencija ima 45 dana
da postupi po ovom zahtjevu.
Ukoliko Agencija ne odobri zahtjev za
produetak za privremenog direktora ili ukoliko
nadzorni odbor ne imenuje direktora i ukoliko
Agencija nije dala odobrenje za direktora, Agencija
e imenovati privremenog upravitelja.

lan 32.e
Banka ima sekretara, koga imenuje
nadzorni odbor na prijedlog direktora banke za isti
period za koji je imenovan i direktor.
Plaa i druga materijalna prava sekretara
ureuju se ugovorom izmeu sekretara i nadzornog
odbora na prijedlog direktora.

lan 32.f
Sekretar je odgovoran za voenje knjige
dioniara, registra zapisnika skuptine i nadzornog
odbora i uvanje dokumenata utvrenih Zakonom i
statutom banke, osim finansijskih izvjetaja.
Sekretar je ovlaten za provoenje odluka
skuptine, nadzornog odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica
i voenje zapisnika skuptine i nadzornog odbora.

4. Odbor za reviziju

lan 32.g
Banka mora formirati odbor za reviziju
imenovan od nadzornog odbora.
Odbor za reviziju ima pet lanova koji se
imenuju na etiri godine. lanovi mogu biti ponovo
imenovani.
Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor
provoenja i angairanje vanjske revizorske firme
koja e obaviti reviziju godinjih finansijskih
izvjetaja.
Odbor za reviziju e nadzornom odboru i
skuptini prezentirati kompletnu reviziju godinjeg
finansijskog izvjetaja.
Odbor za reviziju je, takoer duan
nadgledati poslove interne revizije ukljuujui
kontrolu godinjeg obrauna kao i, na zahtjev
dioniara sa najmanje 10% dionica sa pravom
glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke i o
tome dostaviti izvjetaj skuptini i nadzornom
odboru najkasnije osam dana po okonanju revizije.

lan 32.h
Predsjednik i lan odbora za reviziju ne
moe biti imenovan iz grupe koja ukljuuje
predsjednika ili lanove nadzornog odbora i ne
smije biti lan uprave banke ili osoblja banke, niti
moe imati direktni ili indirektni finansijski interes
u banci, izuzev naknade po osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava lanova odbora za
reviziju ureuju se ugovorom na osnovu osluke
skuptine.
Odbor za reviziju direktno odgovara
nadzornom odboru.

lan 32.i
Odbor za reviziju je odgovoran za
provoenje odluka skuptine dioniara u vezi sa
izborom i upoljavanjem vanjskog revizora.
14

lan 32. j
Odbor za reviziju ovlaten je zahtijevati
sazivanje sjednice nadzornog odbora i skuptine
kada smatra da su ugroeni interesi dioniara ili
utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova
nadzornog odbora, direktora ili izvrnih direktora.

lan 32.k
Interni revizor je odgovoran za
identifikaciju, praenje i ocjenu rizika u poslovanju
banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem
interne kontrole koji osigurava da se rizicima
upravlja na nain kojim se rizici umanjuju na
prihvatljivu mjeru.
U provoenju svojih nadlenosti interni
revizor mora imati ovlatenja za neogranien i
neometan rad i duan je da sarauje sa odborom za
reviziju banke.
Interni revizor direktno izvjetava odbor za
reviziju banke. Meutim, u sluajevima znaajnih
neslaganja interni revizor obavjetava nadzorni
odbor, a nadzorni odbor mora razrijeiti sluaj.
Internog revizora imenuje nadzorni odbor.
Plae i druga materijalna primanja internog
revizora utvruju se ugovorom zakljuenim izmeu
nadzornog odbora i internog revizora.

lan 33.
Direktor banke je odgovoran za zakonito
poslovanje i provoenje utvrene poslovne politike.
Predsjednik i svi lanovi nadzornog
odbora, direktor, zamjenik direktora i izvrni
direktori kreditnih odjela banke ne mogu biti
imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije.
Direktor banke ne moe biti:
1. lan nadzornog odbora iste banke ili
druge banke registrovane u Federaciji,
osim ako ta banka ima uske veze sa
bankom iji je on generalni direktor;
2. lice koje se u periodu od posljednje
dvije godine nalazilo na funkciji
direktora ili zamjenika direktora
Agencije, osim ako je dobilo prethodnu
saglasnost Upravnog odbora Agencije.
Direktor banke:
1. predstavlja i zastupa banku;
2. izvrava odluke skuptine, odbora za
reviziju i nadzornog odbora banke;
3. organizuje rad i rukovodi poslovanjem
banke;
4. odluuje o svim pitanjima koja nisu u
nadlenosti skuptine, odbora za
reviziju ili nadzornog odbora banke;
5. obavlja druge poslove u skladu sa
zakonom, statutom i optim aktima
banke.
Direktor moe prenijeti dio ovlatenja na
druga lica.

lan 34.
Lica imenovana za lanove uprave banke
ne smiju biti starija od 65 godina i moraju
ispunjavati uvjete utvrene propisima Agencije i
opim aktima banke.
Lica imenovana za internog revizora ne
mogu biti vezana po krvi i po tazbini do treeg
stepena sa bilo kojim lanom nadzornog odbora,
uprave ili bilo kojim licem koje ima znaajan
vlasniki interes.
U sluaju da Agencija odbije zahtjev
pojedinca iz lana 33. Zakona banka ne moe
podnijeti novi zahtjev za imenovanje tog lica na
istu funkciju dok se razlozi navedeni u odluci
Agencije, zbog kojih je davanje saglasnosti
odbijeno, ne uklone.

lan 34.a
Nadzorni odbor, uprava i lanovi njihove
ue porodice koji sa njima ive u zajednikom
domainstvu, ili koji imaju zajednika ulaganja
treba pojedinano da priloe potpisanu izjavu o
svom imovnom stanju, u roku od trideset
kalendarskih dana od dana preuzimanja dunosti
lanova nadzornog odbora, odnosno uprave.
U izjavi o imovnom stanju opisuje se sva
imovina, ukljuujui i podatke o svim ulaganjima,
svi zajmovi ili krediti preko iznosa od 20.000 KM,
te podaci o pravnim licima u kojima imaju 5% ili
vie dionica ili dionikog kapitala sa glasakim
pravima, kao i svi drugi podaci koje Agencija
zatrai.
Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje
Agencija. Svako lice koje podlijee obavezi popune
ove izjave mora Agenciji podnositi redovne
godinje aurirane izjave prvog radnog dana svake
kalendarske godine.

lan 35.
15
Nadzorni odbor, uprava, svi uposlenici, kao
i svako lice koje se angauje za rad u banci po bilo
kom osnovu, duni su da uvaju poslovnu tajnu
vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u
toku obavljanja poslova za banku i ne mogu je
koristiti za linu korist, niti pruati drugim licima
osim Agenciji za bankarstvo, ukljuujui kontrolore
i revizore koje Agencija imenuje i drugim
nadlenim organima u skladu sa Zakonom.
Lica iz stava 1. ovog lana duna su uvati
poslovnu tajnu i nakon prestanka rada u banci,
odnosno obavljanja funkcije.

lan 36.
Dijelovi banke mogu se osnovati samo uz
pismeno odobrenje Agencije.
Agencija moe odbiti zahtjev banke za
osnivanje filijale ili predstavnitva ako:
1. predvieni kadrovi, prostorije i oprema
ne zadovoljavaju zahtjeve utvrene
propisima Agencije;
2. poslovanje ili finansijsko stanje banke
ukazuje da osnivanje dijela banke ne bi
bilo u skladu s interesom njenih
deponenata;
3. banka sa sjeditem izvan Federacije
nije predmet propisa i supervizije na
konsolidovanoj osnovi.

lan 37.
Nain poslovanja i kontrolu dijelova banke
u Federaciji banaka sa sjeditem izvan Federacije
propisae Agencija svojim aktom.

IV - USLOVI ZA FUNKCIONISANJE BANKE

lan 38.
Banka je duna svoje poslovanje obavljati
u skladu sa zakonom, propisima Agencije,
uslovima i ogranienjima utvrenim bankarskom
dozvolom, te odgovarajuim poslovnim i
raunovodstvenim principima i standardima
utvrenim posebnim zakonom.
Banka je duna u svom poslovanju
neprekidno odravati adekvatan kapital odnosno
solventnost, potreban obim likvidnih sredstava
odnosno sposobnost plaanja i kreditnu sposobnost,
te osiguravati diverzifikaciju svoje aktive.
Diverzifikacija u smislu ovog zakona je
proirenje aktive investiranjem i plasiranjem
sredstava u vie razliitih pravnih osoba.

lan 39.
Banka moe obavljati samo slijedee
djelatnosti:
1. primanje svih vrsta novanih depozita i
drugih novanih sredstava;
2. davanje i uzimanje kredita i finansijski
lizing;. davanje svih oblika novanog
jemstva;
3. davanje svih oblika novanog jemstva;
4. uee, kupovina i prodaja
instrumenata trita novca i kapitala za
svoj ili tui raun;
5. usluge platnog prometa i prenosa
novca;
6. kupovina i prodaja strane valute;
7. izdavanje i upravljanje sredstvima
plaanja (ukljuujui kreditne kartice,
putne i bankarske ekove);
8. pohranjivanje i upravljanje
vrijednosnim papirima i drugim
vrijednostima;
9. usluge finansijskog menadmenta;
10. kupovina i prodaja vrijednosnih papira;
i
11. druge poslove koji proizilaze iz ta. 1.-
10. ovog lana.

lan 40.
Banka ne smije ulaziti u transakcije ili
uestvovati u bilo kojim djelatnostima koje
predstavljaju nelojalnu konkurenciju na
finansijskom tritu.

lan 40.a
Agencija ima pravo regulirati naknade koje
banke naplauju u sluajevima sporazuma banaka o
fiksnim naknadama ili drugim nekorektnim
poslovanjem suprotno propisima Agencije.

lan 41.
Banka je duna pridravati se stopa
ogranienja i rizika vezanih za bilans i vanbilansne
stavke, aktivu i podnderisanu aktivu, kapital i
njegovu strukturu, utvrenih propisima Agencije.
Banka je duna odravati dioniki kapital i
neto kapital, u skladu sa odredbama lana 20. ovog
16
zakona, i istovremeno najmanje u iznosu od 12%
ukupne rizikom ponderisane aktive, pri emu
najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se
sastoji od osnovnog kapitala.
Kapital, dioniki kapital i ponderisana
aktiva banke utvruje se u skladu s propisima koje
donosi Agencija.

lan 42.
Izlaganje banke kreditnom riziku prema
pojedinanom korisniku ili grupi povezanih
korisnika ne smije prei iznos od 40% osnovnog
kapitala banke, sa slijedeom strukturom i
dodatnim ogranienjima da:
1. iznos neobezbijeenog kredita
pojedinanom korisniku illi grupi
povezanih korisnika ne smije biti
vei od 5% osnovnog kapitala banke;
2. kredit pojedinanom krosiniku ili
grupi povezanih korisnika u iznosu
veem od 25% osnovnog kapitala
banke, mora biti potpuno
obezbijeen kvalitetnim utrivim
zalogom ija vrijednost, utvrena
pouzdanim i stabilnim cijenama,
prelazi iznos kredita.
Veliko izlaganje banke kreditnom riziku
predstavlja ukupnu izloenost banke kreditnom
riziku prema pojedinanom korisniku ili grupi
povezanih korisnika u iznosu veem od 15%
osnovnog kapitala banke, pri emu zbir svih velikih
izlaganja banke kreditnom riziku ne smije prei
iznos od 300% osnovnog kapitala banke.
Dva ili vie korisnika smatraju se "grupom
povezanih korisnika", kada zbog njihovih
meusobnih odnosa izloenost banke kreditnom
riziku, pod uslovima koji se blie ureuju
propisima Agencije.

lan 42.a
Ako banka prima uplate sredstava javnih
prihoda, prima depozite i obavlja platne transakcije
za budete i vanbudetske fondove duna je da:
a) po zavretku svakog radnog dana 50%
dnevnog stanja tih sredstava dri u
novanom obliku kao posebnu rezervu
na raunu obaveznih rezervi kod
Centralne banke Bosne i Hercegovine
koji depozitarna banka otvara u skladu
sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine i propisima koji se na
osnovu njega donose; ili
b) potpuno osigura prosjeno dnevno
stanje domaim ili stranim
vrijednosnim papirima koji se dre u
banci koja je trea strana i ija je uloga
uvanje i zatita vrijednosnih papira.
Imalac rauna, banka i banka trea
strana moraju sklopiti sporazum
navodei vrstu vrijednosnih papira.
Vrijednosni papiri se moraju drati u
ime ili u korist imaoca rauna, a
kamata koja se zaraunava na
vrijednosne papire pripada banci.
Vrijednosni papiri moraju osigurati
100% pokria prosjenog dnevnog
stanja. Vrijednosni papiri se mogu
mijenjati i moe se trgovati njima, u
skladu sa sporazumom imaoca rauna,
sve dok su 100% jednaki sa prosjenim
dnevnim stanjem. U sluaju neizvrenja
obaveza, ako je proglaeno da je banka
pod privremenom upravom, ili u
sluaju steaja banke, vrijednosni
papiri pripadaju imaocu rauna. U
suprotnom, ako imalac rauna zatvori
raun ili ako banka prestane biti
depozitna banka vrijednosni papiri se
prebacuju na banku.
U smislu ovog zakona, sredstva javnih
prihoda predstavljaju carine, porezi, naknade,
doprinosi, donacije i drugi prihodi koji pripadaju
dravi, entitetima, kantonima i njihovim
odgovarajuim ministarstvima i institucijama, kao i
opinama.

lan 42.b
Iz jednog izvora banka ne moe drati
sredstva u iznosu veem od 20% od njenih ukupnih
dnevnih depozita.
Ako iz bilo kojeg pojedinanog izvora
banka primi novana sredstva depozita koja prelaze
iznos od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita,
duna je da slijedei radni dan to ukupno
prekoraenje u novanom obliku dri kao posebnu
rezervu na raunu obavezne rezerve kod Centralne
banke Bosne i Hercegovine iz lana 42.a stav 1.
taka a) ovog zakona.
U smislu prethodnog stava jedan izvor
predstavlja jedno pravno lice, jedno fiziko lice ili
17
ukupan zbir svih korisnika sredstava javnih
prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.
Banka je u potpunosti i samostalno
odgovorna za vrenje posebnog nadzora nad svojim
depozitarima, naroito onim koji ine sredstva
javnih prihoda.

lan 42.c
U skladu sa odredbama l. 42.a i 42.b
Zakona, banka je duna da Agenciji dostavlja
izvjetaje, iju formu, sadraj i rokove za dostavu
propisuje Agencija.

lan 43.
Banka ne smije u svoja stalna sredstva
investirati vie od 50% iznosa njenog osnovnog
kapitala bez posebne dozvole Agencije.

lan 43.a
Banka ne smije deponirati sredstva, davati
kredite i vriti ulaganja u jednu povezanu banku u
ukupnom iznosu veem od iznosa 25% niti u sve
povezane banke u ukupnom iznosu veem od 40%
njenog osnovnog kapitala.

lan 44.
Dokumentaciju i evidencije o obavljenim
transakcijama banka je duna uvati u skladu sa
zakonskim propisima.

lan 45.
Banka je duna redovno izvjetavati svoje
klijente o uslovima meusobnog poslovanja, a
posebno o uslovima koji se odnose na depozite i
kredite koji su im dati, ukljuujui i godinju
kamatnu stopu.

lan 45.a
Banka je duna dati obavijest o svim
neaktivnim depozitnim raunima u najmanje tri
dnevna lista koja su dostupna na teritoriji
Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i
Distriktu Brko svakih est mjeseci kada depozitni
raun postane neaktivni depozitni raun.
Nakon to banka izda obavijest o
neaktivnom depozitnom raunu najmanje dva puta
u skladu sa stavom 1. ovog lana, tada se neaktivni
depozitni rauni i svi podaci vezani za njih
prebacuju u Ministarstvo finansija Federacije Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo)
Sredstva se polau u Budet Federacije
BiH dok vlasnik rauna ne dostavi dokaz o
vlasnitvu.
Vlasnik rauna moe u bilo koje vrijeme
Ministarstvu dostaviti dokaz o vlasnitvu nad
sredstvima sa neaktivnog depozitnog rauna.
Ministarstvo e pregledati dokaze i ako su
isti zadovoljavajui novac vratiti vlasniku rauna.
Ministarstvo izdaje propise vezano za
procedure potraivanja sredstava sa neaktivnih
rauna.
Ministarstvo je duno objaviti informacije
o svim neaktivnim raunima jednom godinje u
najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na
teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici
Srpskoj i Distriktu Brko.
Agencija izdaje propise o obraunatim
kamatama i visini naknada za neaktivne raune do
momenta dok se ne prebace na Ministarstvo.
Onog momenta kada se neaktivni rauni
prebace vlasnik rauna nema pravo ni na kakvu
kamatu.

lan 46.
Pri obavljanju poslovanja sa licima
povezanim sa bankom i u ime i za raun lica
povezanim sa bankom, banka ne moe ponuditi tom
licu povoljnije uvjete od onih koje ponudi drugim
licima koja nisu povezana sa bankom.
U smislu stava 1. licima povezanim sa
bankom posebno se smatraju:
1. predsjednik i lanovi nadzornog
odbora, lanovi uprave, lanovi odbora
za reviziju te lanovi njihovih uih
porodica, do treeg stepena po krvnom
srodstvu ili braku, ili lica koja ive u
istom domainstvu ili imaju
meusobno povezane ili zajednike
investicije;
2. lica sa znaajnim vlasnikim interesom
u banci te lanovi njihovih uih
porodica, do treeg stepena po krvnom
srodstvu ili braku, ili lica koja ive u
istom domainstvu ili imaju
meusobno povezane ili zajednike
investicije;
3. pravna lica sa obinim dionicama,
prioritetnim dionicama i glasakim
pravima u banci;
18
4. pravna lica u kojima banka ima
znaajne vlasnike interese;
5. pravna lica u kojima znaajan vlasniki
interes imaju ista ona pravna ili fizika
lica koja imaju znaajan vlasniki
interes u banci;
6. pravna lica u kojima imalac znaajnog
vlasnikog interesa, lan nadzornog
odbora ili uprave jeste jedno od lica
pomenutih u ta. 1. do 5. ovog stava;
7. povezana lica definirana u lanu 1. stav
2. Zakona, kao i povezana lica
dioniara banke.
Banka ne moe dodjeljivati kredite svojim
uposlenicima u iznosu veem od iznosa propisanog
u propisima Agencije.
Agencija donosi propise kojima se
osigurava realizacija ogranienja utvrenih u
odredbama st. od 1. do 3. ovog lana.

lan 47.
Banka ne smije sticati, vriti konverzije ili
transfere, niti posredovati prilikom sticanja,
konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za
koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je
steena vrenjem krivinog djela.
Banka se ne smije upustiti u transakciju za
koju zna ili za koju moe osnovano pretpostaviti da
je namijenjena pranju novca u skladu sa lanom 2.
Zakona o spreavanju pranja novca (Slubene
novine F BiH broj 8/00)
Banka ne smije vriti konverzije ili
transfere, niti posredovati prilikom sticanja,
konverzije ili transfera novca ili druge imovine za
koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi
se mogle koristiti za teroristike aktivnosti ili za
pomaganje lica koja su ukljuena u teroristike
aktivnosti ili njihovo pomaganje, niti smije vriti
konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom
sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge
imovine, za koju zna ili bi mogla osnovano
pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili
pravna lica ili organi koji opstruiraju ili prijete
opstrukcijom ili predstavljaju znaajan rizik od
aktivne opstrukcije provedbe mirovnog procesa; ili
koji materijalno pomau, sponzoriraju ili pruaju
finansijsku ili tehnoloku podrku ili daju robu i
usluge kao podrku takvom opstrukcionizmu; ili
koji su u vlasnitvu ili pod kontrolom, ili djeluju ili
nastoje da djeluju direktno ili indirektno u ime i za
raun bilo koga od gore navedenih.
Svaka banka e uspostaviti internu kontrolu
i komunikacione procedure u cilju otkrivanja i
spreavanja transakcija koje ukljuuju kriminalne
aktivnosti, pranje novca, ili aktivnosti koje
podravaju terorizam, kao i one koje podravaju
opstrukciju mirovnog procesa ili je materijalno
pomau u skladu sa st. 1.,2. i 3. ovog lana.
Svaka banka e preduzeti razumne mjere
kako bi na zadovoljavajui nain ustanovila pravi
identitet bilo kojeg lica koje eli ui u poslovne
odnose sa tom bankom koja obavlja transakciju ili
seriju transakcija u toj banci tako to e od
navedenog lica traiti slubeni dokument kojim se
moe utvrditi njegov identitet (lina karta, rodni
list, vozaka dozvola, paso ili neko drugo sredstvo
za utvrivanje identiteta), a u sluaju da se radi o
pravnom licu potrebno je predoiti izvod iz registra
o osnivanju preduzea. Svaka banka e preduzeti
razumne mjere kako bi ustanovila da li to lice
obavlja navedene poslove u ime drugog lica. Ako
se ustanovi da to lice obavlja navedene poslove u
ime drugog lica, banka e preduzeti razumne mjere
kako bi ustanovila pravi identitet tog lica.
Svaka banka e preduzeti razumne mjere
kako bi na zadovoljavajui nain ustanovila pravi
identitet bilo kojeg lica koje eli izvriti transakciju
od 30.000,00 KM ili vie, ne raunajui iznos
novca potreban za izvrenje transakcije. Nadzorni
odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni su da
automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju
odnosno njenog pravnog sljednika i Agenciju za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovineo svim
transakcijama od 30.000,00 KM ili vie kao i o
svim onim transakcijama banke za koje znaju ili
opravdano sumnjaju da su u suprotnosti sa
odredbama st. 1.,2. ili 3. ovog lana. Takoer su
duni da na zahtjev finansijske policije odnosno
njenog pravnog sljednika, ili Agencije dostave
informacije o navedenim transakcijama.
Osiguravanje informacija, u skladu sa ovim lanom,
nee se smatrati kao otkrivanje poslovnih tajni.
Direktor banke blokira depozitne raune, ili
bilo koji drugi vid rauna, drugu imovinu i
vrijednosti fizikih ili pravnih lica nakon to se
pisani nalog finansijske policije odnosno njenog
pravnog sljednika ili Agencije, koja daje upute o
blokadi, dostavi ili poalje faksom. U sluaju da ne
postupe u skladu sa nalogom za blokiranje prema
19
direktoru banke, ili pojedincu koji nastupa u ime i
za raun banke, postupa se u smislu lana 65. stav
1. taka 23. navedenog zakona kao da sudjeluju u
transakcijama protivno odredbama navedenog lana
47. pri emu se u cijelosti primjenjuje lan 65. kao i
lan 66. zakona. Takvo nepostupanje e se u smislu
lana 67. tretirati kao prekraj iz navedenog lana
65.
Od banaka e se traiti da Agenciji za
bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine
proslijede sve informacije koje se odnose na radnju
poduzetu na osnovu naloga za blokiranje, kao i sve
informacije koje se odnose na pokuaje transakcija
na blokirani raun ili sa blokiranog rauna,
neposredno nakon prijema tih informacija.

V - KNJIGOVODSTVO, REVIZIJA I
KONTROLA

lan 48.
Banka i njena supsidijarna lica duni su
uredno, aurno i kontinuirano voditi
knjigovodstvene evidencije poslovanja i pripremati
godinje finansijske izvjetaje, koji na adekvatan
nain prikazuju njihove aktivnosti i finansijsko
stanje, u obliku i sa sadrajem utvrenim zakonom,
meunarodnim raunovodstvenim standardima i
propisima Agencije.
Knjigovodstvene evidencije i finansijski
izvjetaji banke moraju iskazivati i djelatnosti i
finansijsko stanje njenih supsidijarnih lica
pojedinano i na konsolidovanoj osnovi.

lan 49.
Banka i njena supsidijarna lica duni su
imenovati, uz odobrenje Agencije, nezavisnog
vanjskog revizora, koji:
1. banci daje savjete o primjeni
raunovodstvenih standarda;
2. priprema i organima upravljanja banke
podnosi godinji izvjetaj, sa njegovim
miljenjem da li finansijski izvjetaji
daju potpun, taan i vjerodostojan
pregled finansijskog stanja banke, u
skladu s odredbama ovog zakona i
propisima Agencije;
3. informie nadzorni odbor, odbor za
reviziju, upravu i Agenciju o
protivpravnom postupanju radnika
banke ili njenog subsidijarnog lica, ili
nepravilnosti ili nedostatku u
upravljanju ili poslovanju banke ili
njenog subsidijarnog lica, za koje je
saznao, a koji mogu prouzrokovati
materijalni gubitak za banku ili njeno
subsidijarno lice.
4. u godinjem izvjetaju daje komentare
nadzornom odboru, odboru za
reviziju, upravi banke i Agenciji o
efikasnosti unutranjeg revizora i
sistemu unutranje kontrole.
Banka je duna na zahtjev Agencije odmah
dostaviti dodatne podatke i miljenje revizora o
banci i njenim subsidijarnim licima, na raun
banke, odnosno njenih subsidijarnih lica.

lan 50.
Banka je duna dostaviti Agenciji godinji
finansijski izvjetaj u roku od 75 dana, a izvjetaj
vanjskog revizora u roku od pet mjeseci od isteka te
poslovne godine na koju se izvjetaj odnosi.
Banka je duna da izvjetaj vanjskog
revizora u skraenom obliku, u roku 15 dana po
njegovom prijemu, objavi u jednom ili vie od
dnevnih novina na teritoriji Bosne i Hercegovine i o
tome, uz dostavu kopije objave, izvjesti Agenciju.
Osim objavljivanja revidiranog godinjeg
izvjetaja banka je duna na kraju svakog prvog
polugodita da objavi nerevidirani polugodinji
izvjetaj koji ukljuuje bilans stanja, ukljuujui
cjelokupnu vanbilansnu evidenciju, bilans uspjeha i
iskaz o gotovinskim tokovima, kao i informacije
koje sadre imena lanova nadzornog odbora i
uprave i svih dioniara koji imaju 5% ili vie
dionica sa glasakim pravima.
Izvjetaj iz stava 3. ovog lana banka je
duna objaviti u roku od trideset dana nakon isteka
prvog polugodita u jednom ili vie dnevnih
lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne
i Hercegovine i na svojim alterima njegove kopije
uiniti stalno dostupnim svojim klijentima.

lan 51.
Banka je duna pripremiti i dostavljati
Agenciji izvjetaje o poslovanju, likvidnosti,
solventnosti i rentabilnosti, za sebe i svoja
20
supsidijarna lica pojedinano i na konsolidovanoj
osnovi, u obliku, sa sadrajem i u rokovima
utvrenim propisima Agencije.
Banka i dijelovi banke otvoreni u Distriktu
Brko, kao i dijelovi banke sa sjeditem izvan
Federacije, podlijeu svim oblicima nadzora od
Agencije, u sklada sa propisima Agencije.
Subjekti iz stava 2. ovog lana duni su da
prime kontrolore i revizore koje je Agencija
imenovala i da u potpunosti sarauju s njima.

VI-POSTUPAK STEAJA I LIKVIDACIJE
BANKE

lan 52.
Postupak steaja i likvidacije banaka
provodi se u skladu sa Zakonom o steaju i
likvidaciji ("Slubene novine Federacije BiH", broj
23/98), ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

1. PRIVREMENA UPRAVA I LIKVIDACIJA

lan 53.
Agencija moe imenovati privremenog
upravnika banke kada ocijeni:
1. da je prekren zakon, propis ili odluka
Agencije, ime su ozbiljno ugroeni
interesi deponenata;
2. da je svojim poslovanjem banka
prouzrokovala ili moe prouzrokovati
znaajno pogoranje njenog kapitala ili
finansijskog stanja, ili druge ozbiljne
rizike po interes deponenata;
3. da je banka prekrila i nastavlja sa
povredom propisa iz lana 65. ovog
zakona;
4. da je banka prikrila od Agencije ili
njenih kontrolora i revizora poslovne
knjige, dokumente, evidencije ili
imovinu banke ili je odbila pristup
ovlatenih lica tim knjigama;
5. da je opravdan zahtjev nadzornog
odbora, odbora za reviziju, direktora ili
skuptine dioniara banke za
imenovanje privremenog upravnika
banke;
6. da je kapital banke manji od 50%
visine kapitala iz lana 41. stav 2. ovog
zakona;
7. da banka ne plaa dospjele finansijske
obaveze, 15 dana neprekidno ili 30
dana sa prekidima u toku 45 dana;
8. da je nakon oduzimanja bankarske
dozvole u banci potrebna zatita
interesa deponenata dok nadleni sud
imenuje steajnog upravnika.

lan 54.
Banka se smatra nesolventnom kada
Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je
vrijednost obaveza vea od vrijednosti njene aktive.
U postupku ocjene solventnosti, vrijednost
aktive i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa
standardima i procedurama utvrenim propisima
Agencije, pri emu se u vrijednosti aktive i obaveza
banke za budui period ukljuuje i realna procjena
iznosa prihoda i rashoda banke za taj period.
Agencija je duna ukinuti bankarsku
dozvolu banci za koju utvrdi da je nesolventna, i
pokrenuti postupak za likvidaciju ili podnijeti
zahtjev nadlenom sudu za pokretanje postupka
steaja.
Odluka Agencije o oduzimanju bankarske
dozvole iz stava 3. je konana.

lan 55.
Privremenog upravnika banke Agencija
imenuje rjeenjem, u kojem je duna navesti
razloge imenovanja, u skladu s lanom 53. ovog
zakona.
Rjeenje o imenovanju, razrjeenju ili
produetku mandata privremenog upravnika banke
bez odlaganja se dostavlja privremenom upravniku
i banci u kojoj je imenovan, objavljuje u
"Slubenim novinama Federacije BiH", i upisuje u
registar banaka iz lana 16. ovog zakona i sudski
registar kod nadlenog suda.
Privremeni upravnik ima imunitet i zatien
je od bilo kakve line ili slubene odgovornosti za
preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili
donoenje odluka u okviru njegovih odgovornosti
kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik
ne moe biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve
dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba
ovog zakona.

lan 56.
Privremeni upravnik banke ima pravo
neogranienog pristupa i kontrole svih poslovnih
21
prostorija banke, finansijske aktive,
raunovodstvenih i drugih evidencija, i ostale
aktive banke i njenih supsidijarnih lica.
Privremeni upravnik je duan odmah po
prijemu odluke o imenovanju preduzeti mjere
zatite i sprjeavanja otuenja ili zloupotrebe aktive
i dokumentacije banke i njenih supsidijarnih lica.
U preduzimanju mjera iz svojih nadlenosti
Agencija i privremeni upravnik ovlateni su
zahtijevati pomo nadlenih organa unutranjih
poslova i drugih nadlenih organa.

lan 57.
Privremeni upravnik je ovlaten i
odgovoran za zatitu imovine i preuzimanje
kontrole nad poslovanjem banke i donoenje
odluke o nastavku poslovanja banke.
U toku mandata privremenog upravnika
banke, sva ovlatenja nadzornog odbora, odboraza
reviziju, uprave i dioniara banke za donoenje
odluka ili poduzimanje aktivnosti prestaju.
Privremeni upravnik ima sva ovlatenja
nadzornog odbora, odbora za reviziju, uprave i
dioniara, u skladu sa rjeenjem Agencije o
njegovom imenovanju.
Privremeni upravnik moe odmah da ukine
sva ovlatenja predstavnicima banaka u nadzornim
odborima i upravi i skuptini supsidijarnih lica
banke i u svim vlasnikim udjelima banke, i
ostvaruje direktno ili putem zastupnika sva
ovlatenja takvih predstavnika.
Privremeni upravnik ovlaten je da:
1. vri prodaju imovine i otkup obaveza
banke, s ciljem ouvanja odgovarajue
vrijednosti banke ili zatite interesa
deponenata i drugih kreditora banke;
2. otkae ili jednostrano dopuni i izmjeni
ugovore koje je banka potpisala,
ukljuujui i obustavu obrauna kamata
i promjenu kamatne stope, naknada i
rokova dospijea, a moe izvriti i
prebijanje kredita depozitima istog
fizikog ili pravnog lica;
3. donosi odluke o otputanju,
degradiranju, suspenziji i
rasporeivanju zaposlenih u banci;
4. suspenduje prikupljanje depozita;
5. zakljuuje i potpisuje ugovore i
preuzima obaveze u ime i za raun
banke;
6. podnosi i ulae zahtjeve i tube u ime i
za raun banke, te zastupa banku u
sudskom i upravnom postupku;
7. obustavi sve isplate lanovima
nadzornog odbora, uprave, odbora za
reviziju i dioniarima banke;
8. izvri isplate depozita fizikih lica u
okviru sredstava koja su na
raspolaganju i na pro rata osnovi ako je
primjenljivo.
U zavisnosti od toga kolike su rezerve za
prioritete iz lana 63. ta. 1. i 2. ovog zakona
najvei iznos koji se isplauje fizikom licu bit e
ukupan iznos svih njegovih depozita, umanjen za
bilo koji zakonski ili ugovorni dug koji banci
duguje fiziko lice ili iznos od 5.000 KM, tj. iznos
koji je manji od ta dva.
Depoziti nee obuhvatiti sredstva koja su
poloena na bilo kojem raunu ije vlasnitvo nije
transparentno ili bilo koji depozit koji nije uplaen
na ime ili sredstva koja se uvaju u sefu banke. Isto
tako nee biti obuhvaena sredstva, krediti ili bilo
koja druga transakcija za koju su fizikom licu
isplaene kamate, bez obzira da li preferencijalne ili
druge vrste, i/ili bilo koje druge finansijske olakice
od strane banke koje mogle doprinijeti pogoranju
finansijskog stanja banke.
lanovi nadzornog odbora, uprave banke,
dioniari sa ueem od najmanje 5% u osnovnom
kapitalu banke i lica nadlena za provoenje
Zakonom propisane revizije i kontrole
knjigovodstvene dokumentacije banke nemaju
pravo na bilo kakvu isplatu.
lanovi ue porodice, srodnici lica iz
prethodne reenice po krvi i po tazbini do treeg
stepena, kao i trea lica koja postupaju i ime tih lica
takoe nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.
9. moe da isplati, uz odobrenje Agencije
depozite pravnih lica i ostalih
deponenata na pro rata osnovi nakon
plaanja i rezervisanja sredstava za
vee prioritete i rezervisanja sredstava
za poslovanje i trokove. Privremeni
urpavnik postupa u skladu sa ostalim
uvjetima utvrenim u taki 8. ovog
lana;
10. Agenciji podnese zahtjev za izdavanje
rjeenja svim bankama na podruju
Federacije za obustavu isplata sa
rauna koje neuredni dunici banke
22
pod privremenom upravom i/ili garanti
tih dunika i njihova povezana lica
imaju u drugim bankama sve dok te
obaveze ne izmire.
11. svi transferi obinih i prioritetnih
dionica ukljuujui i prodaju, prenos
prava ili zaloge zahtjevaju prethodno
pismeno odobrenje privremenog
upravnika i Agencije.
Agencija je duna da u roku od 15 dana
postupi po zahtjevu privremenog upravnika iz stava
5. taka 10. ovog lana.
Odluka Agencije iz stava 5. taka 10. ovog
lana i stava 6. ovog lana, izvrava se prije svakog
drugog naloga za isplatu i prije svakog drugog
osnova za naplatu utvrenog u drugim zakonima.
Privremeni upravnik moe odreena
ovlatenja prenijeti i na druga lica.
Privremeni upravnik duan je provoditi
zakone i propise i naloge Agenacije.

lan 58.
Privremeni upravnik duan je sainiti
pismeni izvjetaj o finansijskom stanju i buduim
perspektivama banke, sa projekcijom bilansa stanja
i dokumentovanim pretpostavkama na osnovu kojih
je analiza uraena, ukljuujui podatke koji se
odnose na kamatne stope i mjere za poboljanje
aktive, trokove na kamatne stope i mjere za
poboljanje aktive, trokove odravanja aktive i
nepredviene obaveze, i dostaviti Agenciji u roku
od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom
Agencije nije utvren dui rok.
Privremeni upravnik duan je u izvjetaju
iz stava 1. ovog lana, pored ostalog, razmotriti i
predloiti jednu ili vie slijedeih mjera:
1. ukidanje bankarske dozvole i
likvidaciju banke, s procjenom iznosa
aktive koja e biti realizovana u
likvidaciji banke;
2. sanaciju banke, ukljuujui i poveanje
kapitala banke do propisanog
minimuma, u skladu sa zakonom i
propisima Agencije;
3. prodaju dijelova imovine i / ili otkup
obaveza banke, odnosno prodaju
banke;
4. spajanje ili pripajanje banke sa drugom
bankom.

lan 59.
Ukoliko privremeni upravnik u svom
izvjetaju ne predloi jednu od mjera iz lana 58.
stav 2. ta. 2-4. ovog zakona, Agencija je duna
donijeti odluku o konanom ukidanju bankarske
dozvole, u roku od 30 dana od dana prijema
izvjetaja privremenog upravnika.
Prilikom odluivanja o planu mjera
predloenom u izvjetaju privremenog urpavnika.
Agencija je duna cijeniti i potrebu zatite interesa
deponenata i ostalih kreditora banke, te utvrditi
postojanje realnih pretpostavki da se predloeni
plan uspjeno provede u peiriodu od 12 mjeseci po
donoenju odluke Agencije o izvjetaju
privremenog upravnika.
Agencija moe izmijeniti ili dopuniti plan
predloen od privremenog upravnika, prilikom
usvajanja izvjetaja ili tokom provoenja plana.
Kada na osnovu izvjetaja privremenog
upravnika ukine bankarsku dozvolu i donese
odluku o likvidaciji banke, uzimajui u obzir aktivu
i pasivu banke, Agencija moe po sopstvenoj
procjeni:
1. Imenovati likvidacionog upravnika u skladu sa
lanom 61. ovog zakona i u sluaju kada visina
obaveza ne prelazi i u sluaju kada visina
obaveza prelazi vrijednost aktive banke, koji e
izvriti likvidaciju aktive pod najpovoljnijim
uvjetima koje moe postii uz saglasnost
Agencije i iz ostvarenih sredstava izvriti
isplatu obaveza po redosljedu prioriteta iz l.
63. ovog zakona. Za preostali dio aktive i
obaveza koji eventualno ne moe likvidirati u
razumnom vremenskom roku prema
diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog
likvidacinog upravnika, Agencija moe
podnijeti nadlenom sudu zahtjev za pokretanje
postupka steaja;
ili
2. odmah podnijeti nadlenom sudu zahtjev za
pokretanje postupka steaja i imenovanje
steajnog upravnika banke.
Izuzetno od odredaba zakona kojim se ureuje
prinudno poravnanje, steaj i likvidacija pravnih
lica, samo Agencija moe podnijeti zahtjev za
pokretanje postupka steaja banke.

lan 59.a
Pokretanjem likvidacije banke prestaju svi
parnini sporovi protiv nje.
23

lan 60.
Ovlatenja privremenog upravnika banke
prestaju:
1. rjeenjem Agencije, ili istekom mandata
utvrenog rjeenjem o imenovanju ili kasnijim
rjeenjem o produenju prvobitnog mandata;
2. rjeenjem Agencije o ukidanju bankarske
dozvole i likvidaciji banke;
3. 2. rjeenjem Agencije o imenovanju
likvidacionog upravnika banke; ili
4. rjeenjem nadlenog suda o imenovanju
steajnog upravnika.

lan 61.
Kada na osnovu izvjetaja privremenog
upravnika odlui da banku proda, pripoji drugoj
banci ili likvidira, Agencija moe imenovati
likvidacionog upravnika za provoenje te odluke.
Likvidacionog upravnika banke Agencija
imenuje rjeenjem u kojem navodi i razloge
imenovanja, u skladu sa stavom 1. ovog lana.
Za likvidacionog upravnika banke moe
biti imenovano lice koje ispunjava uslove u
pogledu profesionalnih kvalifikacija, iskustva i
povjerenja, utvrene ovim zakonom i propisima
Agencije.
Rjeenje o imenovanju, razrjeenju ili
produetku mandata likvidacionog upravnika banke
Agencija bez odlaganja dostavlja likvidacionom
upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavljuje je
u "Slubenim novinama Federacije BiH", i upisuje
u registar banaka iz lana 16. ovog zakona i sudski
registar kod nadlenog suda.
Danom imenovanja likvidacionog
upravnika, prestaju sva ovlatenja, nadlenosti i
vlasnika prava lanova nadzornog odbora, uprave,
odbora za reviziju i dioniara banke.
Likvidacioni upravnik je u roku od 7 dana
od dana prijema rjeenja o imenovanju duan da u
najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na
teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici
Srpskoj i jednom u Distriktu Brko izda
obavjetenje da su svi povjerioci duni da
likvidacionom upravniku prijave sva svoja
potraivanja prema banci u roku od 60 dana od
dana izdavanja prve obavijesti.
U roku od 30 dana nakon prve objave
likvidacioni upravnik je duan da objavi drugo
obavjetenje povjeriocima u najmanje tri dnevna
lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i
najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u
Distriktu Brko.
Svi povjerioci su duni da likvidacionom
upravniku prijave svoja potraivanja prema banci u
roku od 60 dana od dana prve objave.
Likvidacioni upravnik duan je postupati u
skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije,
i za obavljanje svojih ovlatenja i odgovornosti
odgovoran je Agenciji.
Likvidacioni upravnik ima imunitet i
zatien je od bilo kakve line ili slubene
odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanja
koraka, ili donoenje odluka u okviru njegovih
odgovornosti kao privremenog upravnika.
Privremeni upravnik ne moe biti sudski gonjen ni
na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u
okviru odredaba ovog zakona.
Likvidacioni upravnik banke, osim
ovlatenja privremenog urpavnika iz lana 57. ovog
zakona, ima ovlatenja da:
1. proda imovinu i otkupljuje obaveze
banke, djelimino ili u cjelini;
2. proda banku ili je pripoji drugoj banci,
uz saglasnost Agencije;
3. likvidira banku i u tom postupku
odluuje o osnovanosti i isplati
zahtjeva prema banci.
Prebijanja potraivanja s
protivpotraivanjima banke mogua su samo uz
pridravanje redoslijeda prioriteta iz lana 63.
Zakona.
Postupak utvrivanja potraivanja i
raspodjele aktive i pasive prilikom likvidacije
banke ureuje se propisima Agencije.
Tokom provoenja plana prodaje banke ili
njenog pripajanja drugoj banci, likvidacioni
upravnik duan je podnositi Agenciji izvjetaj o
realizaciji plana, najmanje jednom tromjeseno.
Tokom provoenja plana prodaje banke ili
njenog pripajanja drugoj banci, Agencija moe uz
pismeni izvjetaj likvidacionog upravnika
obustaviti taj postupak i donijeti odluku o
likvidaciji banke.

lan 62.
Na prijedlog privremenog upravnika ili
likvidacionog upravnika, Agencija moe depozite u
banci i druge obaveze banke proglasiti djelimino
ili potpuno blokiranim.
24
Odluku iz stava 1. ovog lana Agencija
moe donijeti iskljuivo radi pravilnog i potpunog
provoenja plana privremenog upravnika, odnosno
funkcija likvidacionog upravnika, koji je ovlaten i
duan takvu odluku provoditi na nain kojim se
osigurava maksimalna zatita vrijednosti depozita i
sredstava u banci.

lan 63.
U procesu likvidacije ili steaja isplata
obaveza vri se po sljedeem redoslijedu prioriteta:
1. dugovi banke koja je u procesu
likvidacije, po osnovu zajmova datih
banci ili drugih obaveza banke
stvorenih tokom privremene uprave ili
postupka likvidacije banke, u skladu sa
Zakonom;
2. potraivanja osiguranih kreditora do
vrijednosti njihovog osiguranja;
3. potraivanja Agencije za osiguranje
depozita Federacije ili njenog pravnog
sljednika za naknadu isplaenih
depozita fizikim i pravnim licima
najvie do iznosa definiranog Zakonom
o osiguranju depozita;
4. depoziti fizikih i pravnih lica najvie
do iznosa definiranog Zakonom o
osiguranju depozita po deponentu, a
koji nisu na drugi nain isplaeni od
Agencije za osiguranje depozita
Federacije ili njenog pravnog sljednika,
u skladu sa takom 4. ovog lana;
5. ostali depoziti, ukljuujui depozite
fizikih lica iznad iznosa definiranog
Zakonom o osiguranju depozita po
deponentu, a koji nisu isplaeni u
skladu sa takom 4. ovog lana;
6. neaktivni rauni prebaeni na
Ministarstvo;
7. potraivanja ostalih kreditora;
8. potraivanja vlasnika prioritetnih
dionica; i
9. potraivanja vlasnika obinih dionica.
U postupku iz stava 1. ovog lana isplata
obaveza banke prema lanovima nadzornog odbora,
uprave, lanovima odbora za reviziju, dioniarima
sa najmanje 5% udjela, povezanim licima i
povezanim bankama suspenduju se sve dok u
potpunosti ne budu isplaene obaveze prema
drugim licima povjeriocima banke.
Trea lica koja djeluju u ime fizikih i
pravnih lica navedenih u prethodnom stavu, kao i
lanovi ue porodice, srodnici lica iz prethodne
reenice po krvi i po tazbini do treeg stepena,
takoer nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali
povjerioci banke ne isplate u potpunosti.

VI a OBAVEZE I ODGOVORNE STRANE

lan 64.
Prodaju imovine, otkup obaveza, ili
raspodjelu aktive i pasive, odnosno prodaju ili
pripajanje banke, privremeni upravnik ili
likvidacioni upravnik duan je provesti tako da:
1. postigne maksimalnu cijenu takvom
prodajom ili raspodjelom, radi zatite
deponenata i ostalih povjerilaca banke;
2. osigura ravnopravnost moguih kupaca
ili partnera za pripajanje;
3. onemogui bilo koju vrstu
diskriminacije prilikom nadmetanja i
razmatranja ponuda; i
4. osigura da kupac ili partner za
pripajanje bude lice ili banka u
pretenom vlasnitvu i pod kontrolom
privatnih lica, osim ako je to, uz
pismeno odobrenje Agencije, banka u
dravnom vlasnitvu iji je plan
privatizacije odobren od nadlenog
dravnog organa, ili banka u pretenom
vlasnitvu strane drave ili vlade.

lan 64.a
Banka se sudskim postupkom moe
proglasiti odgovornom, pojedinano ili solidarno sa
ostalim bankama ili privrednim drutvima, za
obaveze banke ili privrednog drutva koje je
plateno nesposobno ili je pod steajem, s ti
m da postoje dokazi da se banka i privredna drutva
nalaze u okolnostima povezanog upravljanja.
Povezano upravljanje moe proizai iz
sporazuma izmeu banke i/ili privrednih drutava
ili iz njihovih podzakonskih akata ili kada se u
sastavu nadzornih odbora nalazi veina istih lica, ili
lica povezanih sa bankom, u skladu sa lanom 46.
Zakona, ili je veina dionica u posjedu istih lica.

lan 64.b
Dioniar banke odgovara za obaveze banke
do visine svog udjela.
25
Izuzetno od odredbi stava 1., kad je nad
bankom otvoren steaj ili je banka nesolventna,
dioniari banke, lanovi uprave i nadzornog odbora
banke i druga pravna ili fizika lica, ako su faktiki
imala neposredan ili posredan bitan uticaj na
poslovanje banke ili kontrolu nad bankom,
odgovaraju, pojedinano ili solidarno, za obaveze
banke cjelokupnom svojom imovinom u
sluajevima:
a. kad je banka koritena za ispunjavanje ciljeva
koji su u suprotnosti sa ciljevima banke
utvrenim Zakonom, ili
b. kad se nije pravila razlika izmeu imovine
banke i line imovine navedenih lica, ili
c. kad je banka poslovala s ciljem prevare
povjerilaca ili protiv interesa povjerilaca, ili
d. kad je uzrok steaja ili nesolventnosti banke
namjerno loe rukovoenje ili krajnja nepanja
pri rukovoenju bankom.

VII - KAZNENE ODREDBE

lan 65.
Novanom kaznom od 1.000 do 10.000
KM kaznie se za prekraj banka, odnosno drugo
pravno lice, ako:
1. se bavi primanjem novanih depozita
ili drugih naplativih novanih sredstava
ili daje kredite bez dozvole Agencije,
protivno odredbi lana 2. stav 1.
Zakona;
2. direktno ili indirektno prikuplja
depozite na nain iz lana 3. Zakona;
3. u svom nazivu koristi rijei suprotno
odredbama lana 2. stav 3. Zakona;
4. nastavi da obavlja bankarsku djelatnost
protivno zabrani iz lana 19. stav 3.
Zakona;
5. ne likvidira svoju aktivu i ne isplati
svoje obaveze u skladu sa lanom 19.
stav 3. Zakona;
6. ne odrava uplaeni dioniki kapital i
neto kapital u skladu sa lanom 20.
Zakona;
7. bez odobrenja Agencije prekorai
ogranienja iz lana 21. stav 1. Zakona;
8. banka bez dozvole Agencije, investira
protivno lanu 20. Zakona;
9. bez saglasnosti Agencije preduzima
radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja
ili podjele banke protivno odredbi
lana 26. stav 1. i stavlja u primjenu
izmjene i dopune statuta protivno
odredbi lana 28. stav 3. Zakona;
10. svoje aktivnosti ne obavlja u skladu s
internim aktima iz lana 28. Zakona;
11. za dosije Agencije ne dostavlja
potrebna akta u skladu sa lanom 28.
stav 2. .Zakona;
12. imenuje predsjednika i lanove
nadzornog odbora, direktora i uprave
suprotno odredbama lana 33. Zakona;

13. nadzorni odbor, uprava i lanovi
njihove ue porodice koji s njima ive
u zajednikom domainstvu ne priloe
potpisanu izjavu o svom imovnom
stanju u skladu sa lanom 34.a Zakona;
14. ne uva poslovne tajne, u skladu sa
odredbama lana 35. Zakona;
15. osnuje dio banke suprotno odredbama
lana 36. Zakona;
16. svoje poslovanje obavlja suprotno
odredbi lana 38. Zakona;
17. postupa suprotno odredbama lanova
40. i 40.a Zakona;
18. ulazi u transakcije ili uestvuje u
djelatnostima protivno zabrani
nelojalne konkurencije iz lana 40.
Zakona;
19. ne pridrava se ogranienja u
poslovanju iz l. 41-44. Zakona;
20. ne uva dokumentaciju i evidencije u
skladu sa odredbama lana 44. Zakona;
21. svoje klijente redovno ne izvjetava u
skladu sa lanom 45. Zakona;
22. obavlja transakcije s povezanim licima
protivno odredbama lana 46.Zakona;
23. sudjeluje u tranakcijama protivno
odredbama lana 47. Zakona;
24. ne imenuje nezavisnog vanjskog
revizora u skladu sa lanom 49.
Zakona;
25. ne dostavi Agenciji finansijski
izvjetaj i izvjetaj vanjskog revizora,
ili ukoliko ne objavi finansijske
informacije u skladu sa lanom 50. i
50.a Zakona;
26
26. u postupku kontrole banke ne sarauje
sa Agencijom, u skladu sa odredbama
lana 51. Zakona.
Za prekraje iz stava 1. ovog lana, rok za
otkrivanje prekraja ogranien je na tri godine.
Nakon to je prekraj otkriven, rok predvien za
podnoenje prekrajne prijave Komisiji za
prekraje ogranien je na godinu.
Za prekraje iz stava 1. ovog lana moe se
u srazmjeri i sa visinom priinjene tete ili
neizvrene obaveze izrei novana kazna najvie do
dvadesetostrukog iznosa priinjene tete ili
neizvrene obaveze koja je predmet prekraja.
Nakon to otkrije svjesno loe upravljanje,
Komisija za prekraje moe odrediti da se svaki
naredni dan krenja smatra zasebnim prekrajem.
Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznie
se i odgovorno lice i lice koje je uinilo prekraj u
banci odnosno drugom pravnom licu novanom
kaznom od 200 do 10.000 KM.
Meutim, nakon to otkrije svjesno loe
upravljanje Komisija za prekraje moe odrediti da
se svaki naredni dan krenja smatra zasebnim
prekrajem.
Sve novane kazne propisane u ovom lanu
se plaaju budetu Federacije.
Utvrivanje odgovornosti izricanje mjera,
po ovom zakonu, ne iskljuuje utvrivanje
odgovornosti i izricanje mjera utvrenih drugim
zakonima.

1. PREKRAJNI POSTUPAK

lan 66.
Prekrajni postupak u prvom stepenu vodi i
rjeenje donosi Komisija za prekraje (u daljem
tekstu: Komisija) od tri lana.
lanove Komisije,kao i njihove zamjenike,
imenuje direktor Agencije u skladu sa zakonom.
Komisija vodi prekrajni postupak u skladu
sa Zakonom o prekrajima kojima se povreuju
federalni propisi ("Slubene novine Federacije
BiH", broj 9/96) i ovim zakonom.

lan 67.
Agencija za svaki sluaj pojedinano
odreuje mjere koje su odreene ovim lanom.
Agencija moe preduzeti jednu ili vie
aktivnosti iz ovog lana prema banci, ili lanovima
njenog nadzornog odbora, uprave, uposlenicima
banke, licima koja imaju znaajan vlasniki interes
ili povezanim licima i to:
1. izdati pisano upozorenje;
2. sazvati skuptinu dioniara ili drugih
vlasnika banke u cilju rasprave i
razmatranja sanacionih mjera koje
treba poduzeti;
3. izdati pisani nalog:
a) koji nalae da banka prestane i da se
uzdri od prekraja ovog zakona i
propisa Agencije, te preduzme mjere
za sanaciju, ili
b) u cilju nametanja posebnih zahtjeva za
opreznim poslovanjem koji se razlikuju od
onih koji se inae primjenjuju za datu
banku;
4. izdati pisani nalog koji sadri upute u
vezi sa kamatnom stopom, rokom
dospijea ili drugim uvjetima koji se
primjenjuju na bilo koji vid
finansiranja kojeg je banka izvrila ili
primila (ukljuujui i depozite), ili koji
se odnose na neoekivane obaveze
banke;
5. izrei novane kazne, u skladu sa ovim
zakonom;
6. izdati pisani nalog o privremenoj
suspenziji lanova skuptine,
nadzornog odbora, uprave ili radnika
banke kada:
a) utvrdi da su takva lica napravila jedan
od prekraja koji su navedeni u lanu
54 ovog zakona ( greka zakonodavca,
ispravno je u lanu 65. Zakona); ili
b) ako takva lica ne ispunjavaju uvjete za
kvalifikacijom, iskustvom ili drugim
uvjetima koji su odreeni propisom
Agencije;
7. izdati pisani nalog kojim se zabranjuje
da jedno ili vie lica koja posjeduju
znaajan vlasniki interes u banci imaju
pravo glasa ili kojom se trai od takvih
lica da prodaju ili rasprodaju itav ili
bilo koji dio njihovih vlasnikih prava
u banci, u skladu sa Zakonom i u
vremenskom periodu koji se odredi
nalogom, kada:
a) Agencija utvrdi da su takva lica
namjerno ili grubo poinila jedan od
prekraja koji su navedeni u lanu 54
27
ovog zakona ( greka zakonodavca,
ispravno je u lanu 65. Zakona);
b) Agencija doe do saznanja koja
opravdavaju odbijanje izdavanja
odobrenja za sticanje ili poveanje
znaajnog vlasnikog interesa; ili
c) je znaajan vlasniki interes steen ili
povean bez prethodnog odobrenja
Agencije;
8. odrediti dodatne uvjete za bankarsku
dozvolu u obimu koji je potreban da se
ispravi uinjeni prekraj;
9. imenovati savjetnika za banku uz
saglasnost nadzornog odbora banke sa
ovlatenjima koje odredi Agencija;
10. imenovati vanjskog revizora na troak
banke kako bi on izveo finansijsku i
operativnu reviziju pod uvjetima koje
je postavila Agencija;
11. imenovati privremenog upravnika u
skladu sa odredbama ovog zakona;
12. ukinuti banci bankarsku dozvolu.
U sluaju da Agencija odlui da preduzme
korake propisane ta.3.,9.,11. i 12. o tome e
obavijestiti Agenciju za osiguranje depozita
Federacije ili njenog pravnog sljednika.
U sluaju da Agencija izda nalog za
prodaju svih ili dijela obinih i prioritetnih dionica
potencijalni kupac prvo mora dobiti odobrenje od
Agencije.
Ako je lice na koje se odnosi stav 2. ovog
lana optueno za krivino djelo iz oblasti
privrednog i finansijskog kriminala Agencija moe
izdati pisani nalog kojim se lice privremeno
suspenduje sa njegovih pozicija u banci i, ako je
primjenljivo, suspendovati pravo glasa u banci do
okonanja postupka.
Ukoliko je pravosnanom sudskom
presudom lice iz prethodnog stava proglaeno
krivim, Agencija moe izdati pisani nalog kojim se
takvo lice uklanja sa dunosti koju je obavljao u
banci i, ukoliko je potrebno, moe mu se zabraniti
ostvarivanje pravo glasa u banci i zahtjevati od
njega da proda dio ili cjelokupan udio svog
vlasnitva u banci.
Nije potrebno nikakvo prethodno
obavjetenje ili sasluanje za nalog propisan ovim
stavom.
Ako je bilo koje lice iz stava 2. ovog lana
optueno od Agencije za krenje naloga Agencije
ili bilo koje odredbe lana 65. ovog zakona i ako se
smatra da to krenje moe nanijeti neposrednu tetu
finansijskom poloaju i sigurnosti finansijskog
poslovanja banke, Agencija moe izdati pisani
nalog za neposrednu i privremenu suspenziju tog
lica sa njegovih ili njenih poslova i ovlatenja u
banci i, ako je to primjenjivo, suspenziju koritenja
glasakih prava u banci.
Privremena suspenzija ne moe trajati due
od 45 dana, odnosno do momenta kada Komisija za
prekraje donese odluku.
Nije potrebno nikakvo prethodno
obavjetenje ili sasluanje za pisani nalog propisan
ovim stavom.
Lice ne moe imati poziciju niti uestvovati
u aktivnostima banke bez prethodno izdatog
odobrenja Agencije, ako se na njega odnosi nalog
Agencije u slijedeim sluajevima da se:
1. takvo lice suspenduje ili odstranjuje iz
banke; ili
2. licu zabranjuje da ima znaajan
vlasniki interes u banci ili se od njega
trai da proda znaajan vlasniki
interes koji ima u banci zbog
namjernog ili grubog prekraja; ili
3. dovodi u vezu sa kriminalnim
aktivnostima u skladu sa stavom 3.
ovog lana.
Nalog iz stava 5. taka 3. ovog lana moe
se izdati svakom licu u periodu od pet godina
nakon to je dato lice prestalo biti lan nadzornog
odbora, uprave, odbora za reviziju, dioniar,
uposlenik ili imalac znaajnog vlasnikog interesa
u banci.
U sluaju da je od bilo kojeg lica
zahtijevano da proda dionice sa pravom glasa koje
ima u banci, a prema nalogu izdatom u skladu sa
ovim lanom i ono to ne uini u odreenom
periodu, Agencija je ovlatena da te dionice sa
pravom glasa proda na javnoj licitaciji osim u
sluaju kada se dozvola oduzima zbog
nesolventnosti banke.
Protiv rjeenja iz ovog lana moe se, u
roku od 8 dana od dana dostavljanja uloiti
Podnoenje prigovora ne zadrava
izvrenje rjeenja.
Mjere utvrene ovim lanom ne spreavaju
primjenu drugih graanskih ili krivinih kazni
utvrenih drugim zakonom.
28
Ako se utvrdi da je banka poinila prekraj
iz lana 65. ovog zakona i Komisija za prekraje
izrekne novanu kaznu, i utvrdi da je izvren drugi
isti ili slian prekraj u roku od est mjeseci,
Komisija za prekraje mora dati upute Agenciji da
preduzme jednu ili vie radnji iz stava 2. ta.6., 7. i
8. ovog lana.
U sluaju da ista banka izvri trei isti ili
slian prekraj u roku od est mjeseci od dana kada
je izvren drugi prekraj, a utvreno od Komisije za
prekraje, Komisija za prekraje mora dati upute
Agenciji da provede stav 2., taku 12. ovog lana.

VIII-PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 68.
Banke koje imaju bankarsku dozvolu
moraju uskladiti svoje poslovanje sa lanom 20.
Zakona najkasnije do 31.12.2002. godine.
Rok iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na
Investicijsku banku Federacije BiH i BOR banku.
Banke iz stava 2. ovog lana bit e tretirane
posebnim propisom (IBF) i bit e tretirane
posebnim rokom (BOR). Za period dok ne
osiguraju cenzus pomenute banke ne mogu
prikupljati depozite.

lan 69.
Agencija e uskladiti svoje propise sa ovim
zakonom u roku od etiri mjeseca nakon stupanja
na snagu ovog zakona.
Propisi iz stava 1. ovog lana objavljuju se
u Slubenim novinama Federacije BiH.
Propise koje donosi Agencija u skladu sa
ovim zakonom, kao i aktivnosti Agencije u
primjeni svojih zakonom propisanih ovlatenja
zasnivaju se na osnovnim principima za efikasnu
superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet
za superviziju banaka.

lan 69.a
Banke su dune uskladiti svoje poslovanje
sa odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona, a uvjete iz
lana 14. stav 3. godinu poslije stupanja na snagu
Zakona o osiguranju depozita u Bosni i
Hercegovini.

lan 70.
Danom stupanja na snagu ovog zakona
prestaje da vai Zakon o bankama ("Slubene
novine Federacije BiH" br. 2/95, 9/96 i 25/97) kao i
primjena drugih zakona i propisa koji su regulisali
ovu materiju, a primjenjivali su se na teritoriji
Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 70.a
Ovlauju se Zakonodovno-pravna komisija Doma
naroda i Zakonodavno-pravna komisija
Predstavnikog doma Parlamenta Federacije Bosne
i Hercegovine da utvrde preieni tekst Zakona o
bankama.

lan 71.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od
dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".

NAPOMENA: Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o bankama, objavljen u Slubenim
novinama F BiH broj 41/02 dana 23.08.2002.
godine, stupio je na snagu dana 24.08.2002.
godine od kog datuma tee rok od 6 mjeseci iz
lana 69.a Zakona.
Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne
i Hercegovine objavljen je u Slubenom
glasniku BiH broj 20/02 i stupio na snagu
11.08.2002. godine, od kog datuma tee rok od
godine dana iz lana 69.a Zakona.


Zakon o Bankama FBiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zakon o Bankama FBiH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Bankama FBiH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O BANKAMA

Nezvanino preieni tekst

You might also like