porastom populacije dolazi do poveanja negativnih utjecaja ovjeka na okoli Dotadanji problemi bili su lokalnog ili regionalnog tipa Takvo stanje se zadralo sve do pojave industrijske revolucije Poetak dvadesetog vijeka je prekretnica kada dolazi do globalizacije problema okolia te intenzivnije degradacije ovjekove okoline istorijski pregled razvoja odrivosti Degradacija okolia Propadanje lokalnih ekosistema ili cijele biosfere zbog antropogenih aktivnosti Do degradacije okolia dolazi kada se prirodni resursi (stanite, ume, tlo, voda, zrak...) konzumiraju bre no to ih priroda moe nadomjestiti
Odrivost zahtjeva da ljudske aktivnosti koriste samo one prirodne resurse i to do granice u kojoj se mogu prirodno nadomjestiti:
1. Koritenje prirodnih resursa > sposobnost prirodnog nadomjetanja = degradacija okolia 2. Koritenje prirodnih resursa = sposobnost prirodnog nadomjetanja = odrivi razvoj 3. Koritenje prirodnih resursa < sposobnost prirodnog nadomjetanja =obnova okolia, takoer odrivi razvoj Odrivi razvoj Pojam ordrivi razvoj upotrebljava se od 1987. kad je Svjetska komisija za okoli i razvoj usvojila koncept ekoloki prihvatljivog gospodarskog razvoja kao odraz poveane brige za okoli Odrivi razvoj trebao bi omoguiti zadovoljavanje potreba sadanje generacije bez da ugrozi ispunjavanje potreba generacija koje dolaze. Globalno partnerstvo o odrivom razvoju Dogovoreno na Konferenciji UN-a o okoliu i razvoju u Rio de Janeiro-u 1992. 1. Agenda 21 (program za 21 stoljee) kako razvoj uiniti ekoloki, gospodarski i drutveno odrivim 2. Deklaracija o okoliu i razvoju naela u vezi s pravima i obavezama drava u nastojanju oko razvoja i dobrobiti ovjeanstva 3. Deklaracija o umama naela o usmjeravanju upravljanja, ouvanja i odrivog razvoja uma, bitna kako za gospodarski razvoj, ali i za ivot 4. Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama s ciljem smanjenja emisija staklenikih plinova u atmosferu 5. Konvencija o biolokoj raznolikosti 1992. Earth Summit Konferencija UNCED, Rio de Janeiro, 3. - 14. lipnja 1992. Neformlni naziv Earth Summit Sudionci 172 (108 predsjednik drave ili vlade) -Vie od 2 400 predstavnika nevladinih organizacija -17 000 sudionika paralelnih Foruma -Vie od 10 000 novinara Tema Okoli i odrivi razvoj Rezultati Agenda 21, Deklaracija o okoliu i razvoju, Izjava o Naelima uma, Okvirni program UN-a o klimatskim promjenama, UN konvencija o biolokoj raznolikosti Pratei mehanizmi Komisija o odrivom razvoju (CSD) Odrivi razvoj Bazira se na ideji da na kvalitetu ljudskih ivota i stanje naeg drutva utjeu tri faktora EKONOMSKI, SOCIJALNI i OKOLINI Ekonomski ciljevi (produktivnost, konkurentnost, gospodarski rast) optimiziraju se uz uvaavanje ekolokih ciljeva (integritet ekosustava, globalna pitanja, bioloka raznolikost) i socijalnih zahtjeva (humanizacija rada, motiviranost, zajedniko upravljanje, socijalna pokretljivost, drutvena skrb, kulturni identitet) koji su u stalnoj interakciji
Ekonomski ciljevi: rast i uspjeh Socijalni ciljevi: pravednost, smanjenje siromatva Ekoloki ciljevi: upravljanje prirodnim dobrima
Odrivi razvoj U sreditu gospodarske, tehnoloke, drutvene, politike i kulturne preobrazbe
Promjene u gospodarstvu: Promjene ciljeva i pretpostavki koje upravljaju dijelovima preduzea; Promjene svakidanjih postupaka i sredstava
Mnoga preduzea su prihvatila pristup totalnog kvaliteta (TQM) kao poslovnu filozofiju i smatraju da je briga za okoli njihov prirodni nastavak; Strateki ciljevi odrivog razvoja Zatita ekosfere Odravanje kapaciteta okolia Odriva upotreba obnovljivih resursa Minimalna upotreba neobnovljivih reusrsa
Stabilan ekonomski razvoj Rast kvalitete ivljenja Visoka stopa zaposlenosti Stabiliziranje nivoa cijena Izvanekonomska ravnotea
Pravedna raspodjela ivotnih ansi Podjela izmeu pojedinaca Podjela izmeu sjevera i juga Podjela izmeu istoka i zapada Podjela izmeu generacija Odrivi razvoj je put ili cilj koji se ostvaruje sistemom upravljanja okoliem Sistem upravljanja okoliem 1991. postojala je potreba za novim standardima iz podruja okolia 1993. ustanovljena je tehnika komisija TC 207 koja upravlja razvojem novih standarda Serija normi ISO 14000 razvijene je da bi se pomoglo poduzetnicima u zadovoljavanju potreba njihovih sistema upravljanja okoliem Razvija ih od 1991. Meunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), a sastoje se od skupa dokumenata koji se suoavaju s pitanjima ekologije i okolia Struktura normi ISO 14 000 Sistem upravljanja okoliem strukturiraju faze planiraj, uini, provjeri, djeluj prema prikazu sheme modela:
ISO 14000 Upravljaki sistem ukljuuje Definisane ciljeve i probleme Raspodjelu odgovornosti za postizanje tih ciljeva Mjerenje i izvjetavanje o rezultatima Vanjsku verifikaciju zahtjeva
ISO 14000 razvijen je kako bi se udovoljilo potrebama za sistemom upravljanja okoliem koji e biti jednak za vei broj razliitih organizacija
Standard definie osnovu sistema upravljanja okoliem te procedure razvoja potrebne za verifikaciju rezultata
Takoer definie i tri grupe alata vezanih za uvoenje SUO: 1. procjena ivotnog ciklusa 2. procjena uspjenosti upravljanja okoliem 3. ekoloko etiketiranje Prikaz ISO 14 001 EMS piramide:
Prikaz djela dokumentacije normi ISO 14000:
Prikaz razrade ISO 14 000 EMS modela Prednosti implementacije EMS sistema potpomognutog normama ISO 14 000 racionalnije koritenje sirovinskih i energetskih resursa, smanjenje rizika vezanog uz zatitu okolia, Visok nivo udovoljavanja okolinim normama i zakonskim propisima, postizanje izvrsnosti vezano uz zatitu okolia, smanjenje emisija to rezultira smanjenjem trokova ukupnog poslovanja, kvalitetniji imid i poveana konkuretnost organizacije opa prednost na tritu, smanjivanje trokova osiguranja, poveane mogunosti razvoja organizacije, poveana sigurnost na radu u organizaciji, poboljanje odnosa sa zajednicom u kojoj organizacija djeluje, poboljanje odnosa s agencijama za zatitu okolia Prednosti certifikacije upravljanja okoliem Usvajanje nekog sistema upravljanja okoliem predstavlja strateku odluku koja zahtijeva razumnu mjeru ekonomskog i organizacijskog ulaganja i kojom se i kratkorono ostvaruje znatna ekonomska korist za organizaciju; U pojedinim sektorima pravilno upravljanje okoliem znatno utie na imid ponuenih proizvoda ili usluga te za potroae moe predstavljati odluujui faktor odabira; Mnoga meunarodna preduzea koja djeluju na ekoloki tradicionalno osjetljivim tritima (poput Njemake, Skandinavije, Japana) ve su usvojila odreene sisteme upravljanja okoliem i njime namjeravaju obuhvatiti itav dobavljaki lanac Prednosti certifikacije upravljanja okoliem Posjedovati certifikat predstavlja prednost pred konkurencijom i omoguava zadovoljavanje dobavljaevih zahtjeva Certifikacija upravljanja okoliem tvrtkama omoguuje ukljuivanje i integraciju u odreeno podruje i unapreenje odnosa sa javnim slubama i slubama za nadzor te lokalnim organizacijama i zajednicom Sprijeiti ili ograniiti ekoloke incidente znai izbjei trokove naknadnih poboljanja zemljita i voda, raspolaganja otpadom, nadoknada teta nanesenih osobama i dobrima, a da ne zaboravimo spomenuti ekonomsku tetu koja moe proizii iz nekog negativnog dojma na potroae Studija sluaja: Certifikacija u organizaciji Ford Motor Company Zbog ega se uvodi ISO 14001 certifikacija? Prijelaz iz multinacionalne u globalnu kompaniju - Ford 2000 elja za vjerodostojnim globalnim sistemom, ukljuujui sistem okolia Podravanje Fordovih strategija Certifikacija od tree strane je dodatni izvor praenja kvalitete te osigurava kredibilnost Potencijalno poveanje prodaje Poboljanje imida, potencijalne kompetitivne prednosti Poboljavanje veza s vladinim agencijama Background
William Clay Ford, Jr. Predsjednik upravnog odbora Za nas ne postoji konflikt izmeu poslovnih ciljeva te socijalnih i okolinih zahtjeva. Vjerujem da je razlika izmeu dobrog i izvrsnog preduzea to dobro preduzee proizvodi izvrsne proizvode i usluge, a izvrsno preduzee proizvodi izvrsne proizvode i usluge i jo stigne svijet uiniti ljepim mjestom Postignua: Poboljanje stanja okolia Smanjenje trokova Dio tvornice u Ohio-u smanjio je potronju sredstva za ienje za 30% to je rezultiralo u godinjim utedama od $104,000 Dio tvornice u Kentucky-u smanjivanjem pritiska u dijelu proizvodnje s 105 PSI na 95 PSI rezultiralo je utedama od $150,000 Kanadska tvornica motora zamjenila je 3200 florescentnih svjetiljki enegretski efikasnijim kuglama to je znailo utedu od 1,04 miliona kWh godinje te smanjenje trokova za $44,000 Postavljanje jedinstvenog sistema upravljanja standardima i procesima Integrisanje s drugim sistemima upravljanja Poveanje kredibilnosti u javnosti Poveanje kompetitivnosti Poboljanje odnosa s vladinim agencijama Znak zatite okolia Dodjela znaka zatite okolia potie razvoj manje oneiujuih tehnologija i manje tetnih proizvoda smanjujui oneienje okolia i racionalizirajui upravljanje sirovinama i energijom Dodjeljuje se proizvodima koji su se razvili kao alternativa tetnim proizvodima Njima se smanjuje potronja okolia Znak pomae potroau u doprinosu zatiti okolia najboljim izborom proizvoda Postupak dodjele znaka Potroau vie nisu vani samo cijena i kvaliteta proizvoda ve i ekoloka prihvatljivost proizvoda (dodatna kvaliteta) Kupcima se obavijest o ekolokoj prihvatljivosti proizvoda nudi na ambalai (bio, eko, natural) nisu vjerodostojne jer je oznauju proizvoai Eko oznaka neupitna vjerodostojnost U EU European Flower nosi oko 250 proizvoda Da bi se dobio sagledava se cjelokupni ivotni ciklus proizvoda tj. koliki je utjecaj na okoli pri odabiru sirovina, koliko proces proizvodnje utjee na okoli pri odabiru sirovina, koliko proces proizvodnje utjee na okoli tj. da li je taj utjecaj smanjen, procjenjuje se utjecaj na okoli koji nastaje prijevozom i upotrebom proizvoda i na kraju koliki je utjecaj na okoli koji nastaje odlaganjem upotrebljenog proizvoda tj. otpada Trenutno ima 15 grupa proizvoda kojima se u EU dodjeljuje znak zatite okolia
perilice rublja, hladnjaci, perilice sua, osobna raunala, prijenosna raunala, papir za fotokopiranje, kuhinjske papirne role i toaletni papir, tekstilni proizvodi, obua, boje i lakovi za unutarnje radove, deterdenti za pranje rublja, deterdenti za perilice sua, arulje Svrha dodjele znaka Ekoloko etiketiranje slui za kategoriziranje tipova etiketa te razvoja razliitih standarda
Svaki proizvod ima vie/manje nepovoljan utjecaj na okoli koji se oituje u svim fazama ivotnog ciklusa: od proizvodnje (koritenje sirovina i s tim u vezi emitiranjem otpadnih plinova i vode), prijevoza do prodavaa i potroaa (upotreba goriva), uporabe (odbacivanje ambalae i ostataka neiskoritenog proizvoda), odlaganje nakon upotrebe (oneienje podzemnih voda...)
Dodjela znaka ustanovljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje tetnih za okoli, smanjenje oneienja okolia i racionalnog gospodarenja sirovinama i energijom