Wolfgang Spiller

U CRIJEVU VREBA SMRT

Napomena: prouavanja i rezultati o primjenama u ovoj knjizi
bili su briljivo ispitani i prikazani po najboljem znanju i savjesti.
Sve informacije nikako ne nadomjetaju meutim savjet i pomo
lijenika ili ljeitelja bez visokokolske strune naobrazbe.
WOLFGANG SPILLER
U CRIJ EVU
VREBA SMRT
SADRAJ
PREDGOVOR PRVOM IZDANJ U
UVOD - ZDRAVO J E CRIJ EVO NAJ BOLJ A
ZATITA CJ ELOKUPNA ZDRAVLJ A
CRIJ EVO - ORGAN I NJ EGOVE FUNKCIJ E...
Putovi hrane
Inteligencija crijeva
Mozak u trbuhu
Nain rada malog mozga u crijevu
Enteralni ivani sustav kao klju za lijeenje
poremeene probavne djelatnosti
Zatita od utjecaja okolia
Obrambene tvari u majinu mlijeku
Zatita od crijevnih problema i alergija
Znaenje crijevne flore
Razvoj mikroflore naeg probavnog sustava . .
Eubioza i disbioza
Zadatak intestinalne flore
Metabolika aktivnost crijevne flore
Sinteza vitamina
Detoksikacija
Normalan nalaz i patoloki nalaz
Znaenje pH - vrijednosti za crijevnu floru . .
5
. 9
11
15
16
21
24
26
28
29
31
32
33
34
42
47
49
50
51
52
55
CRIJ EVO - POREMEAJ I OBOLJ ENJ A
TOG ORGANA
Intestinalna autointoksikacija -
kad crijevo truje ovjeka
Overgrowth - sindrom - kad bakterije putuju . .
Naseljavanje stranih bakterija -
kad se zdrava crijevna flora mora boriti
Mikoze - kad gljivice nanose tetu organizmu . .
Bolesti koje su povezane s poremeajem crijeva.
Kronine infekcije
- Alergije
- Reuma
- garavica
- Helicobacter - opasan podstanar?
- Zaepljenje - kad vie nita ne ide
- Nadimanja - kad se ini da e se
trbuh raspuknuti
- Proljev: kad pobjegne u gae
- Kad boli trbuh
Kad je crijevo ozbiljno bolesno
Celijakija ili sprue
- Divertikuloza ili divertikulitis
- Morbus Crohn
- Colitis ulcerosa
- Crijevni polipi
- Rak crijeva
6
METODE PREGLEDA 133
Program postavljanja dijagnoze crijeva 133
Objanjenja o mikrobiolokim
ispitivanjima stolice 134
Utvrivanje organskih funkcionalnih poremeaja
Elektroakupunkturom prema Vollu 138
Bioenergetska - biometrika dijagnoza krvi . . 140
Test nepodnoljivosti ivenih namirnica . . . . 146
TERAPIJ A 150
Probiotika terapija - zato trebamo
zdravu crijevnu floru 150
Nespecifini oblik probiotike terapije
orijentiran na sredinu u crijevu 153
Nespecifino limfatiki orijentiran
oblik probiotike terapije 154
Nespecifino - imunoloki oblik
probiotike terapije 155
Specifino - bakterijski orjentirani
oblik probiotike terapije 156
Terapija nosidima 157
Dodatne mjere u sklopu probiotike terapije . . 158
Enzimska terapija 158
- Hipoaciditet i hiperac iditet 159
- Imunostimulacija 160
- Aktiviranje metabolizma 161
- ienje crijeva kolono - hidroterapijom . . . 162
7
59
60
62
64
67
76
76
80
85
89
91
96
102
110
113
114
115
116
118
120
121
125
- Obnova sluznice
- Mikroimunoterapija
- Terapija vitalnim tvarima
Koncept cjelovita zdravlja crijeva:
tjedan sanacije crijeva
POGOVOR
DODATAK
Adrese za daljnje informiranje
Rjenik strunih pojmova
O autoru
Daljnja literatura
8
P R E DGOV OR
PRVOM IZDANJU
Budui da sam ve dugo ekalo na knjigu poput
ove, osobito me raduje da sada mogu napisati predgo-
vor za nju. Gospodinu Spilleru uspjelo je uzorno pri-
kazati za nae zdravlje nadasve vanu temu zdravlja
crijeva, uzimajui u obzir sve bitne aspekte, tako daje
ova knjiga riznica znanja za lijenike i ostale terapeu-
te koji djeluju na podruju zdravlja, a istodobno je ra-
zumljiva za zainteresirane laike.
Iz svoga dugogodinja djelovanja kao lijenice za
prirodno lijeenje znam da jo jedva ima zdravih ljudi.
Nunije preduvjet za stvarno zdravlje zdravo crijevo,
jer je ono odgovorno za oko sedamdeset posto naeg
imunolokog sustava. Toj se temi dosada u kolskoj
medicini poklanjalo premalo panje; i praktino se
uope nije uzimala u obzir injenica daje prehrana od
osnovnog znaenja za stanje crijeva.
A tako je oito da utjecaji dananjeg okolia - bio
to na uurbani nain ivota, pogubne prehrambene
navike s negativno promijenjenim, umjetno aromati-
ziranim ivenim namirnicama, koje su k tomu treti-
rane kemikalijama ili zraenjem - ine zdravlje
gotovo nedostinim idealom.
9
. . 164
. 166
. . 168
. . 170
. . 173
, . 176
. . 176
, . 178
. 184
. 185
Osnovni je preduvjet za zdravlje mojih pacijenata
uvaavanje tih meusobnih povezanosti. Zbog toga je
za mene odravanje zdravlja crijeva ili njegovo pra-
vodobno i uinkovito lijeenje bilo od poetka moje
djelatnosti kao lijenice vana tema kojoj sam se rano
mogla posvetiti, jer sam uila od ljeitelja prirodnim
metodama koji su bili iskusni na tom podruju.
Moram rei da o toj temi postoji jo daleko prema-
lo sadrajno uvjerljive literature koja bi mogla - i na
kolskomedicinskom podruju - iriti to znanje. Ova
e knjiga sigurno pridonijeti tome da se popuni ta
praznina, to vie to lijenici i terapeuti mogu u njoj
nai veoma korisne i dobro primjenjive terapijske pri-
jedloge.
Ono to me osobito raduje i to smatram neizmjer-
no vanim, to je da gospodin Spiller pripisuje tako ve-
liko znaenje prehrani, koja bi se to veim dijelom
trebala sastojati od bioloki uzgojene prijesne hrane.
Bez tog temelja ne moe se nikada postii pravo
zdravlje crijeva i time najbolje mogue zdravstveno
stanje.
Tako mi na kraju ovog predgovora ostaje jo samo
elja da ovu knjigu proita mnogo ljudi: ona daje
vaan doprinos odgovorima na bitna zdravstvena pi-
tanja.
Dr. med. Petra Bracht
Frankfurt, sijenja 1993.
10
UVOD - Zdravo je crijevo
najbolja zatita
cjelokupnog zdravlja
Priroena je inteligencija ljudskog tijela najvii i
najuzvieniji veleum; u njoj se odraava mudrost sve-
mira.
U svakom ljudskom tijelu postoji ljekarna, a ta je
ljekarna sposobna proizvesti udotvorne lijekove:
sredstva za umirenje, sredstva za spavanje, supstanci-
je za jaanje imunolokog sustava i lijekove protiv
raka. Moramo samo dati mogunost toj inteligenciji
da to ini."
Dr. med. J ean-Paul Pianta
Probavni su problemi u naem vremenu est raz-
log da se posjeti lijenika. Bilo da se radi o neugodnu i
mrsku nadimanju, garavici ili proljevu ili kroninu
zaepljenju, osjeaju teine u elucu ili nepodnolji-
vosti hrane, oni se danas u ljudi mnogo ee javljaju.
Ali tko misli da ti problemi mue samo ljude da-
nanjeg vremena, taj se vara. Ve su Perzijanci, Indijci
11
i Egipani starih civilizacija izvjeivali o probavnim
smetnjama i njihovim posljedicama. Da bi se od toga
zatitili ili lijeili, sluili su se napravama za klistiran-
je i probranim ajevima od ljekovita bilja. Zamisao da
se crijevo redovito proiava nije dakle nova. Ljudi
su ve u ono doba znali kakva vana imbenika pred-
stavlja zdravo crijevo za zdravije i za dobro osjeanje.
Crijevo koje je zagaeno tetnim tvarima moe biti
uzrok mnogih tegoba. Danas se govori o naelu uzro-
na lanca, na ijem se poetku nalazi loa funkcija cri-
jeva. Povezanosti izmeu zagaena crijeva i bolesti
mogu se prepoznati poevi od neiste koe do raka
dojke. Suvremena znanost mikrobiologije i iskustve-
no znanje prirodne medicine otkrivaju i dokazuju uvi-
jek iznova te povezanosti. Tako je dakle zdravo
crijevo najbolja zatita od bolesti.
Tegobe pacijenata s funkcionalnim crijevnim
poremeajima (mogue i vie navoda)
1
promjena psihe / ponaanja 83%
srane tegobe 3 5 %
problemi s oima, uima, nosom 64%
trbuni simptomi 81%
1 Izvor: Studie des Laboros Dr. Bayer, Stuttgart
12
problemi s glavom 80%
nepodnosivost ivenih namirnica 58%
neotpornost na infekcije 26%
tegobe u podruju trbuha 48%
slaba otpornost 68%
problemi s koom 80%
Mnoge bi se bolesti mogle izlijeiti ili ak sprijei-
ti kad bi se pridavala vea vrijednost dobroj probavi.
Ostanu li predugo u probavnom traktu tvari koje se
trebaju izluiti, nastaju procesi vrenja i truljenja koji
mogu imati kratkotrajni ili dugotrajni tetni utjecaj na
zdravlje. Poremeti se crijevna flora, uzronici bolesti i
crijevni otrovi mogu dospjeti u krvotok, itavu je or-
ganu crijevu nanijeta teta i oslabljena njegova
obrambena funkcija. Posljedice toga mogu biti: gubi-
tak vitalnosti, umor, depresije, ali i infekcije, upale,
reuma, kone bolesti, alergije i migrene. Svi ti simpto-
mi mogu biti povezani s nepravilnim radom crijeva.
Zato pod lijeenjem uzroka pri tim simptomima i te-
gobama shvaam u prvom redu saniranje crijeva nji-
hovim ienjem i detoksikacijom odnosno
odstranjivanjem otrova, poslije ega moe tada slije-
diti obnova crijevne flore, sluznice crijeva i po-
boljanje enzimske probavne funkcije.
13
U kojoj se mjeri upravo sastav crijevne flore moe
opisati kao normalan" ili bolestan", o tome se razi-
laze miljenja ak i u strunim krugovima. To mi je
postalo osobito jasnim pri pripremnim radovima za
ovu knjigu. Naao sam mnogo oprenih miljenja,
razliite definicije i veliki broj teorija o lijeenju crije-
va i odravanju njegova zdravlja, tako da je po mome
miljenju krajnje vrijeme da se sredi obilje tog materi-
jala i ovom knjigom stvori osnova koja moe biti po-
mo kako terapeutima tako i laicima. Kako bi
zainteresirani dobili pristup pojmovima koji bi svaka-
ko mogao biti od koristi i pri itanju daljnje strune li-
terature na tu temu.
14
Crijevo - organ
i njegove funkcije
Prije nego to emo se posvetiti pravoj temi bak-
terijske flore u ljudskom crijevu", moramo se radi bo-
ljeg razumijevanja pozabaviti cjelokupnim probav-
nim sustavom. Potrebno je poblie razmotriti upravo
funkcije pojedinanih dijelova tog sloenog sustava i
njihove odnose prema mikroflori, jer se inae nee
moi nikada potrebno razumjeti pojmovi poput eubio-
ze (zdrave crijevne flore), disbioze (bolesne crijevne
flore) i simbiozna djelovanja. Postoji dovoljno prim-
jera koji jasno pokazuju da za disbakteriju crijeva (bo-
lesnu crijevnu floru) moe biti odgovorna loa
odnosno nepravilna funkcija jetreno-unog sastava
ili guterae ili eluca.
Probavni trakt poinje od eluca iz kojeg izlazi
prvi dio crijeva, a crijevo zavrava anusom odnosno
marom. To je sustav duljine ca. 9-11 m i ukupne pov-
rine od oko 400 kvadratnih metara, golem organski
sustav s glavnim zadatkom da hranjive tvari primljene
s hranom razlae, usvaja i iskoritava, kako bi se dobi-
la energija potrebna za ivot. Ta tvornica razgradnje
sa svim svojim pomagaima i pomagaima pomaga-
15
a, osobito crijevnom florom, predstavlja na taj nain
jedinstveni sustav. Pojedini e njegovi dijelovi biti
prikazani na sljedeim stranama (vidi i crte na 20.
strani).
Putovi hrane
Pratite jabuku na njezinu putu kroz probavni su-
stav. Ona prevali pritom udaljenost od oko 6,5 meta-
ra, da bi se na posljetku iskrcala na mirnom
mjestacu" (u zahodu). Povrina probavna sustava iz-
nosi oko 400 kvadratnih metara. Ona je dakle veliine
gotovo kao nogometno igralite.
Prva je postaja jabuke u usnoj upljini: ona sadri
zube, jezik, pljuvane lijezde ili slinovnice i limfni
sustav. Zubi i jezik slue za usitnjavanje hrane, slinov-
nice za enzimsku razgradnju, a limfni sustav za filtri-
ranje mikrobnih bjelanevina. J abuka se tamo samo
kratko zadrava. Tamo se jabuka zaslini odnosno po-
mijea sa sokom slinovnica koje dnevno proizvedu 1
do 2 litre sline to sadri prije svega enzime, elektroli-
te, bikarbonat i imunoloke tvari (imunoglobin A).
2 Napomena: nogometno je igralite veliine 105 m x 70 m. U
usporedbi s tim imaju plua kontaktnu povrinu ca. 100 m
2
, koa
ca. 2 m
2
.
16
Koliina sline ovisna je o izgledu hrane, njezinu
mirisu, i naravno o teku. Ve prireena jela ugodna
mirisa potiu pojaano nakupljanje sline u ustima.
Tko temeljito provae i snano zaslini hranu, uinio
je ve dobar posao pripreme za probavu u elucu i cri-
jevu i uinio dobru uslugu svom eluano-crijevnom
traktu. Briljivo provakana hrana lake se probavlja i
bolje rastvara.
Kad se jabuka proguta, klizne pravo kroz jednjak,
prije nego to dospije u eludac. Jednjak (ezofagus)
ima duljinu od ca. 25 centimetara i predstavlja mii-
nu cijev prekrivenu sluznicom. On slui za prijenos
smjese usitnjene hrane do eluca.
Sljedea je postaja jabuke eludac. To je organ
koji prethodi pravom probavnom traktu; on sakuplja u
sebi smjesu usitnjene pojedene hrane i stvara posebni
probavni sok: dvije litre solne kiseline dnevno, pomi-
jeane s enzimima. eluani je sok dakle kiseo. Nje-
gova pH - vrijednost iznosi izmeu 1,2 i 2. Time
predstavlja eludac kiselinsku branu za mikroorganiz-
me i neka je vrsta kemijskog unitavatelja gotovo svih
uljeza. eludac po pravilu prerauje odnosno probav-
lja pet sati smjesu usitnjene pojedene hrane. On za to
proizvodi pepsin (enzim koji pomae probavi bjelan-
evina), solnu kiselinu, sluz i intrinzini faktor, bez
kojega se ne moe primati i iskoritavati vitamin Bi
2
.
U elucu se dakle hrana uini slobodnom od klica bo-
17
lesti i dalje razgrauje. Dok se u usnoj upljini dogaa
pretprobava ugljikohidrata, u elucu se razgrauje
bjelanevina. Od one jabuke nije vie mnogo ostalo.
eluani mii vratar puta uvijek hranu samo malo
pomalo da prijee u tanko crijevo.
Fino usklaenim pokretima probave odlazi ona
dalje kroz tanko crijevo duljine pet metara, koje je
razdijeljeno u tri dijela: dvanaesnik - tato crijevo -
vito crijevo (duodenum - jejunum - ileum). Vrijeme
prolaska kroz tanko crijevo iznosi samo nekoliko sati.
Tanko je crijevo glavno pretovarno mjesto primljenih
hranjivih tvari. Njegova je unutarnja povrina oprem-
ljena s vie prijenosnih sustava i specijalizirana za to
da hranjive tvari propusti u tijelo. Pri tome pomae
nekoliko probavnih sokova: pola litre ui
3
koja oso-
bito razgrauje masti, oko dvije litre soka guterae
4
koji sadri nebrojene enzime za razgradnju spojeva
eera i bjelanevina, te dvije litre soka tankog crijeva
koji se uglavnom brine za neutralizaciju eluane sol-
ne kiseline. Sve to skupa razgrauje hranu u tankom
3 u (probavni sekret to se kroz uni izvodni kanal izluuje u
tanko crijevo) nosi u sebi kao vaan sastavni dio unu kiselinu,
osim toga uno bojilo i male koliine kolesterola.
4 Sok probavne lijezde guterae ili pankreasa (koji se kroz glavnu
izvodnu cijev izlijeva u tanko crijevo) sadri izmeu ostaloga
enzime koji razgrauju bjelanevine, masti i ugljikohidrate, te
enzime koji razgrauju nukleinsku kiselinu.
18
crijevu u niskomolekularne supstancije, da bi one za-
tim pomou crijevnih resica mogle biti unijete u krvo-
tok i limfni put.
Probavni sustav proizvodi prema tome osam litara
tekuine dnevno, plus oko dvije litre to ih unesete j e-
denjem i pijenjem. To ini zajedno deset litara tekui-
ne dnevno u trbuhu, od kojih meutim jo samo pola
litre dospije u posljednju postaju, debelo crijevo.
Kad su zavreni bitni tijekovi probave, prispije
sada ve prilino neprepoznatljiva jabuka u debelo
crijevo. Tamo se ostatak, prije svega neprobavljive
vlaknaste tvari, dalje zgunjava i uz davanje vode tije-
lu priprema za izluivanje iz tijela, da bi nakon 12-24
sata nestao u vodenom vrtlogu zahodske koljke. I de-
belo je crijevo podijeljeno u nekoliko dijelova: slijepo
crijevo - uzlazno debelo crijevo - popreno debelo
crijevo - silazno debelo crijevo - zadnje crijevo (Coe-
cum - colon ascendens - colon descendens - rectum).
19
Probavni sokovi
Inteligencija crijeva
Da bi na organizam iskoristio primljenu harnu i
titio se od moguih prodiruih uzronika bolesti i
stranih bjelanevina, slui se svojim inteligentnim or-
ganskim sustavima.
Smrt vreba u crijevu" ili Crijevo, izvor tvoje
ivotne snage" ili Na mozak je u trbuhu", tri su cita-
ta koji s razliitih gledita istiu znaenje crijeva i tva-
ri to ih ono sadri. Smrt vreba u crijevu zato to
nepovoljne biokemijske reakcije stvaraju veliki broj
veoma otrovnih supstancija koje mogu znatno optere-
titi jetru i cjelokupni organizam. Prvi citat potjee od
jednog ljeitelja empiriara od prije vie od 100 godi-
na, koji je ve tada spoznao da su mnoge bolesti pove-
zane s bolesnim" crijevom. Zaepljenje, proljevi,
upale, irevi, divertikuli (zaobljene izboine u crije-
vu), slabost enzima, loa probava, smanjena peristalti-
ka (gibanje) crijeva i disbioze sve do gljivina
oboljenja, to su smetnje koje mogu same po sebi nani-
jeti takvu tetu organizmu da on moe ozbiljno obo-
ljeti. Tko ne zna za nelagodno osjeanje i neistu kou
krupnih pora pri zaepljenju? Ili za uestalo nepodno-
enje ivenih namirnica pri gljivinu oboljenju? Tko
ne zna za katkada smrtonosni proteinski ok pri zata-
jenju vlastitog crijevnog imunolokog sustava? Koji
21
bi jo cjelovito orijentirani terapeut danas provodio li-
jeenje alergije bez saniranja crijeva?
Formulacija Smrt vreba u crijevu" moda je malo
pretjerana, ali kome je poznato pritajeno trovanje tije-
la otrovima to se stvaraju u bolesnu crijevu, taj zna da
to trovanje s vremenom bezuvjetno vodi u smrt, jer ti-
jelo vie nije u stanju neutralizirati te otrove. Ono to
se strunim medicinskim jezikom naziva intestinal-
na auto intoksikacija" mora se gledati kao najei uz-
roni princip bolesti. Koji imbenici dovode do takva
samotrovanja pokazat e sljedea objanjenja.
Crijevo je zbog toga izvor nae ivotne snage, jer
neoteeni imunoloki sustav u sluznici crijeva titi
od viestrukih oboljenja. Pogledamo li drugi citat, tu
vidimo klju za ozdravljenje tijela. Zdravo crijevo ja-
mi dobro osjeanje, otpornost, optimalnu detoksika-
ciju i odlian metabolizam.
Da bi se udovoljilo svim tim zahtjevima nije do-
voljno baviti se iskljuivo crijevnom bakterijskom
florom, ve se mora uzeti u obzir itav probavni su-
stav sa svim njegovim funkcijama.
K tomu se treba rei da probavni trakt ovjeka
predstavlja najveu povrinu kontakta s vanjskim svi-
jetom. Kontaminacija (oneienje) tijelu stranim
supstancijama i u mnogo sluajeva tvarima to znatno
oteuju organizam, dobiva u dananje vrijeme sve
vee znaenje i daje toj temi neku drugu dimenziju.
22
Dok je do prije 50 godina u prvom redu pogreni nain
prehrane nanosio tetu naem probavnom traktu i
sluznici, danas na probavni sustav kontaminira i o-
teuje veliki broj kemijsko-sintetskih tvari. Dodatne
tvari u tvorniki proizvedenim ivenim namirnica-
ma, insekticidi, pesticidi, fungicidi, teki metali i dru-
ge supstancije, lijekovi i ostale tvari, stavljaju nas tu
uvijek iznova pred velike zadatke. Tko ozbiljno raz-
milja o svemu tome, nee se uditi da danas u Njema-
koj vie od 25 milijuna ljudi pati od alergija, jer im je
poremeena funkcija crijeva.
Procjenjujemo da irom svijeta 500 milijuna ljudi
izravno ili neizravno obolijevaju, jer su putem pro-
bavna trakta akutno ili kronino zatrovani sintetskim
supstancijama. Srediti poremeenu floru moe tu biti
samo popratna terapeutska mjera.
Kako osjetljivo reagira crijevna flora na te vanjske
utjecaje pokazalo je istraivanje SANTA. Onje otkrio
da se ve samo nakon unoenja u tijelo aroma za pe-
enje i dodataka za ukuhavanje voa i povra, snize
normalne koli-bakterije sa 134 na 4 vrste.
SANTO, RUSCH i KOLB uspjeli su pokusima
dokazati da penicilin u otopini od 1:10 milijuna u roku
kratka vremena uzrokuje izrodivanje normalnih cri-
jevnih bakterija. A to li tek mogu uiniti pesticidi?
Kad ujemo na primjer da je danas najei uzrok
smrti u djece rak, znai daje uistinu krajnje vrijeme da
23
se kritiki ispitaju uvrijeeni nazori i rasvijetle mnoge
stvari i meusobne povezanosti u medicini i drutvu.
Nemarom i oholou ne moe se danas vie nita
pokrenuti u pozitivnu pravcu. Zastraujue je kakvo
se malo znaenje pridaje u medicini crijevnoj flori.
Zato ne udi da laboratorije za istraivanje ljudske cri-
jevne flore vode veterinari, a ne humani medicinari.
Pritom se zaboravlja da je ovjek tijekom evolucije
(razvoja) morao ui u simbiozu (tijesni suivot) s mik-
roorganizmima, ako je elio uope preivjeti. Ta sim-
bioza izmeu ovjeka i mikroorganizama to ive u
njemu, jedan je od bitnih imbenika za zdravlje i do-
bro osjeanje.
O mozgu u trbuhu" govori se zato to probavni
trakt posjeduje vlastitu, njemu svojstvenu ivanu
inteligenciju" kojom provodi mnogostruke programe
transporta i ienja.
Mozak u trbuhu
J e li vam to poznato? Imate ispit i dobijete proljev.
Ili ste zaljubljeni i imate leptirie u trbuhu". Tada vas
moda nee iznenaditi da se u crijevu nalazi druga po
veliini skupina ivaca. Tamo je u crijevnim stjenka-
ma mreasto isprepleteno 100 milijuna ivanih stani-
ca, vie nego to ih ima u kraljenikoj modini.
24
Crijevo raspolae dakle golemom vlastitom uklop-
nom centralom, koja osim toga radi jo i neovisno o
mozgu. Razlog za to nalazi se u povijesti razvitka
ivih bia i ovjeka. U pradavna vremena posjedovale
su ivotinje samo jedan ivani sustav u tijelu. S
daljnjim razvojem u vie ivotinje postao je potreb-
nim kompleksan mozak, i tako se razvio drugi ivani
sustav, mozak. Budui da su potomci razvijenijih
ivih bia morali poslije roenja biti sposobni jesti i
probavljati, ostavila je priroda prvi mozak" u trbuhu.
Crijevni je ivani sustav ostao ouvan kao samostal-
ni sustav. Taj ivani sustav moe zahvaljujui svojoj
sloenosti potpuno samostalno djelovati, gibati se i
osjeati. Ta se okolnost mora uzeti u obzir pri nekim
funkcionalnim crijevnim poremeajima. Za pojedine
zadatke postoje specijalizirane ivane stanice.
Tako postoji program transporta za harnu. ivane
stanice u sluznici crijeva mogu osjetiti gdje se hrana
upravo nalazi. Tada se pred komadom hrane crijevna
cijev rairi, zatim se mii stegne. Tako se hrana ko-
mad po komad pomie dalje.
Poslije jela aktivira ivani sustav program spre-
manja i ienja. Pritom poinje u gornjem tankom
crijevu valovito gibanje koje potiskuje ostatak hrane
ili opasne bakterije u debelo crijevo. To je kao da cri-
jevo samo sebe mie. Takvo ienje treba zatiti od
25
toga da se u tankom crijevu ne ugnijezde bakterije
koje bi inae tamo izazvale bolesti.
Zatim postoji jo i program uzbune u suradnji s
tjelesnom obranom; one su specijalizirane za to da
prepoznaju to je u tijelu strano. One izluuju glasni-
ke" tvari. A budui da se obrambene stanice i ivane
stanice nalaze posve blizu jedne drugima, tako prima
vijest i ivana stanica. Ona brzo odgovara i daje za-
povijed: uzbuna. Najprije se u unutranjost crijeva
puta vie tekuine, nepoeljne se bakterije i strane
bjelanevine razrjeuju. K tomu ivane stanice poja-
avaju gibanje miia. Sve se to dogaa da bi uljez
bre ieznuo. Vie tekuine u crijevu i pojaano gi-
banje crijeva - to je proljev, u ovom sluaju uinkovit
zatitni mehanizam. Ovdje smo saznali mnogo o naj-
novijim istraivakim spoznajama znanosti, a tu se
osobito istaknuo dr. GERSHON sa svojom knjigom
Der kluge Bauch".
Na i n rada mal og moz ga u cri j evu
5
Enteralni (crijevni) ivani sustav ovjeka sastoji
se od oko 100 milijuna ivanih stanica kojima je
5 Izvor: Prof. dr. Peter Holzer, Institut fur Experimentelle und
Klinische Pharmakologie der Karl-Franzens-Universitat Graz.
Weitere Informationen finden sie unter www.meduni-graz.at.
/pharma/ ph-allg. Html.
26
proet itav gastrointestinalni trakt, te crijevna mu-
skulatura i crijevna sluznica.
Enteralni neuroni stvaraju visokospecijalizirane
uklopne i regulacijske krugove koji omoguavaju da
se programiraju i odvijaju sloeni probavni procesi.
Osobito je kompliciran proces gibanja, peristalti-
ka koja otprema sadraj crijeva dalje u jednom prav-
cu. Peristaltiko se gibanje pokrene kad smjesa hrane
pomijeana s probavnim sokom rastegne crijevnu
stjenku. To rastezanje zamjeuju neuroni osjetljivi na
napetost to pritom nastaje, i oni aktiviraju specifine
ivane putove po visoko organiziranom uklopnom
planu poiva peristaltika na vremenski i prostorno to-
no ureenom slijedu kontrakcija (stezanja) i labav-
ljenja crijevne muskulature.
Komunikacijski i upravljaki procesi u enteral-
nom ivanom sustavu dogaa se oslobaanjem tvari
prijenosnika, pri emu su acetilikoni, supstancija P i
duini monoksid (NO) bili osobito istraeni i razja-
njeni u njihovoj funkciji. Za svaki od tih transmitera
postoje razliiti receptori, tako da djelovanja transmi-
tera mogu biti razliite snage i uinkovitosti, ovisno o
opremljenosti komunicirajuih neurona receptorima.
Tona analiza transmitera enteralnog ivanog su-
stava i njihovih mehanizama djelovanja nije od velika
znaenja samo za razumijevanje regulacije probave,
27
ve i za precizno utvrivanje mjesta udara lijekovima
pri poremeenoj probavi.
Enteral ni i vani s us t av kao klju za
l i jeenje poremeene probavne dj el at nost i
Iako enteralni ivani sustav nije sam po sebi
sklon poremeajima, u posljednje se vrijeme pokazalo
da mnogi patoloki poremeaji probave poivaju na
oslabljenosti crijevnog ivanog sustava. Opa narko-
za i operacije u podruju trbuha mogu uzrokovati tro-
most odnosno zamrlost crijeva (postoperativni ileus)
za to je odgovoran poremeaj enteralnog peristalti-
kog programa. Crijevni je zastoj esta nepoeljna nu-
spojava lijekova protiv boli i umirujuih sredstava
(osobito opijata), jer te supstancije ne djeluju samo na
veliki mozak u glavi, ve i na mali mozak u crijevu.
Enteralni neuroni upravljaju osim crijevnom mo-
torikom jo i opskrbom probavnim sokom. Nekontro-
lirana sekrecija elektrolita i vode u crijevnu upljinu
dovodi do proljeva, kao to je na primjer sluaj pri
bakterijskoj crijevnoj infekciji. Proljeve to se javljaju
pri koleri izaziva prekomjerna stimulacija sekretno
uinkovitih ivanih putova.
Iz tih se primjera vidi da se mnogi probavni pore-
meaji mogu pripisati disftinkciji enteralnog ivanog
sustava.
28
Zatita od utjecaja okolia
Crijevo sa svojom povrinom od preko 400 kva-
dratnih metara predstavlja po povrini jedan od najve-
ih sustava naeg organizma. Tako velika kontaktna
povrina mora se dobro tititi od utjecaja okolia i hra-
ne, kako strane tvari i mogui uzronici bolesti to se
unesu s hranom, ne bi mogli nakoditi tijelu.
Da bi crijevo moglo uspjeno vriti tu funkciju
razvilo se u na najvei imunoloki organ. Oko 80%
imunoloka sustava pripada probavnu traktu.
Odranju tog sloenog sustava pridonose mnogi me-
hanizmi. Oni se dijele na specifini i nespecifini
obrambeni sustav.
Nespecifinim komponentama pripadaju:
- crij evna flora u udublj enj ima crij evne stj en-
ke
- izluine crijevnih lijezda
- kiseli uvjeti u elucu
- miino gibanje
- filtracij sko dj elovanj e j etre
- enzimi
- una kiselina u soku
- prirodna antitijela
- crijevna sluz
29
Specifini obrambeni sustav ine:
- limfociti, poseban oblik leukocita
- plazma stanice; one proizvode vanu
obrambenu tvar - fekalni imunoglobulin A
- fagociti - stanice koj e prodiru" strana tij e-
la i bakterije
- peyerove ploe, vaan imunoloki organ u
sluznici
- limfni vorovi
Budui da ovjek poslije roenja jo ne posjeduje
izgraen obrambeni sustav probavnog trakta, uredila
je priroda tako da su u majinu mlijeku sadrane sve
vane obrambene tvari. Ono sadri enzime, fagocite,
limfocite i imunoglobulin A. Ta je hrana osim toga
sterilno zapakirana". Na povrini jabuke nalazi se
naprotiv mnotvo klica koje su u stanju unititi tako
nedirnuti imunoloki sustav kao to je u posve mala
djeteta.
Ljudi su se dugo vremena udili zato dojena djeca
rjee pate od infektivnih bolesti i alergija nego ona
koja nisu dojena. ezdesetih se godina uspjelo doka-
zati da majino mlijeko sadri u velikoj mjeri imuno-
globulin tipa A. Taj imunoglobulin A prelazi granicu
eluca i stvara imunoloku zatitu na povrini crijeva.
30
Majka daje osim toga djetetu putem svoga mlijeka i
fagocite, te limfocite. To su stanice koje se mogu bori-
ti protiv svake vrste uzronika bolesti. K tomu su imu-
noglobulin A (skraeno IgA) i fagociti u stanju drati
alergene iz hrane podalje od crijevne stjenke. Djeca
koja se hrane gotovim pripravcima ne izvlae korist
od takve prehrane. Ona su naprotiv osjetljiva na infek-
tivne bolesti, sklonija alergijama i u njih se nedostatno
izgrauje taj IgA zatitni film na crijevnoj stjenci.
Obrambene tvari u majinu
mlijeku
6
Odmah nakon roenja prima dojeno dijete od maj-
ke s majinim mlijekom gotove obrambene tvari pro-
tiv uzronika bolesti u njegovu okoliu, i tako je
zatieno od mnogih infekcija. Osim toga pomau
masne kiseline i odreeni glikoproteini (bjelanevin-
ski spojevi) iz majina mlijeka pouzdano pri imuno-
lokoj obrani. Najnovija istraivanja daju naslutiti da
posebni proteini (lactadherin) vezanjem na viruse
mogu znatno smanjiti mogunost infekcije ro-
6 Izvor: www.lifeline.de - Gesundheit im Internet.
31
ta-virusima. Rota-virusi uzrokuju u djece elua-
no-crijevne upale i u vezi s tim proljev.
Zatita od crijevnih problema
i alergija
S privikavanjem na krutu hranu - to je u dojene
djece potrebno od esta mjeseca ivota (u dojene dje-
ce hranjene boicom jedan do dva mjeseca ranije), ra-
ste malo pomalo broj drugih vrsta bakterija
8
u
crijevnoj flori: nakon prijelaza na mijeanu hranu do-
gaa se naseljavanje debela crijeva razliitim mikro-
organizmima, stoje tipino stanje u odraslih. Da bi se
sprijeili crijevni problemi i istodobno se rizik od
alergije sveo na najmanju moguu mjeru, trebalo bi se
u program prehrane uvesti probiotiko bebi-mlijeko.
Stalnim unoenjem probiotikih bifido-bakterija s
hranom ostaje u djejem crijevu ouvana bifido-flora
i time njezino zatitno djelovanje.
7 Vidi i poglavlje Naseljavanje stranih bakterija - kad se zdrava
crijevna flora mora boriti".
8 Daljnje informacije o zdravoj prehrani beba - i u vezi sa
spreavanjem alergija -, nai ete u knjizi Naturiiche nahrung flu-
mem Baby" ute Schain-Emmerich i Ralfa Molla. NaturaViva
Verlag GmbH.
32
Znaenje crijevne flore
Iako u naem probavnom sustavu prebiva preko
400 razliitih vrsta bakterija i tamo posjedujemo broj-
ano vie mikroorganizama nego vlastitih stanica,
iako bez tih bakterija ne bismo uope bili sposobni za
ivot i na bi imunoloki sustav u roku nekoliko sati
posve smalaksao, ipak kolska medicina jedva da
poklanja pozornost tim mikroorganizmima. Ta se
tema dugo vremena posve zanemarivala - danas se za
nju sve vie zanimaju terapeuti koji misle cjelovito.
Empirijska zapaanja s njihova terapijskog podruja
dobivaju tek polako znanstveno priznanje. Danas po-
stoji ve obilje pisanih radova o crijevnoj flori, ali ih
malo dospije u iru javnost. Pojmovi poput disbioze
poznati su dodue mnogim pacijentima, ali veoma
malo njih tono razumije to se time misli.
ak i u strunim krugovima postoje razliita shva-
anja i do danas zapravo nitko ne zna kako treba izgle-
dati normalna" crijevna flora, a kako ona bolesna".
Nitko ne moe tono rei o emu se zapravo radi pri
sanaciji crijeva, stoje kod nje vano da bi uistinu bila
uspjena.
33
Razvoj mikroflore
naeg probavnog sustava
Danas vlada podudarnost miljenja o razvoju mik-
roflore u probavnu traktu ovjeka. To nije uvijek bilo
tako. J o su se u ezdesetih godina vodile estoke ra-
sprave u vezi s tim. CREMER (1960.) i KANDLER
(1969.) bili su jo uvjereni u nevanost crijevnih bak-
terija. LUCEY (1963.) je ak dokazao da je mogue
ivotinje sa sterilnim crijevom odrati na ivotu kroz
vie narataja.
Nasuprot tome dokazali su radovi GLIMSTEDTA
da ivotinje uzgojene bez bakterija preive najvie 90
dana.
Kao sigurno vai meutim da je crijevo novoro-
eneta sterilno. Naseljavanje mikroorganizama do-
gaa se ili tijekom prolaska kroz poroajni kanal ili
tek malo nakon roenja pri sisanju na majinim grudi-
ma. Kad zavri to naseljavanje crijeva, tamo prebiva
ca. 400 vrsta mikroorganizama. ini se da se naselja-
vanje dogaa po odreenoj shemi i da odstupanja od
nje imaju znatne posljedice na prirast mikroba.
Po FLASCHENTRAGERU naseljavaju se prve
poslije roenja okrugle bakterije eschericha, koje me-
utim uskoro potisnu bifido bakterije, kasnije entero-
koki i najzad koli bakterije. SEEGER (1971.) smatra
34
da se u djece hranjene na boicu najprije nasele en-
terokoki i razne vrste koli bakterija, koje stvaraju dak-
le drugaije stanje crijevne flore.
Ovdje u uputiti na djelo prof. dr. med. MAYERA
(ravnatelja Sveuiline djeje klinike Homburg/Saar)
i gospoe dr. med. BUCHHOLZ (glavne lijenice
Djeje klinike okruene bolnice Merzig/Saar) iz
1970. godine, koje se bavi uincima takozvanih indu-
strijskih proizvedenih gotovih hrana na crijevnu floru
dojeneta. Autori objanjavaju u svom djelu da djeca
hranjena majinim mlijekom imaju u svom crijevu
tamo posvuda vladajuu bifido-floru, dok djeca hran-
jena na boicu kriju u svom crijevu preteno ko-
li-aerogenu-koka floru. Poslije hranjenja dojenadi
gotovim hranama Humana 0, Humana I, Humana I I ,
Multival, Nan, Aponti, Pomil, Alete FL, Alete I, Alete
II, Pelargon, Hippon, Honigmilch, Milumil i Eldon
bilo je u pregledanih beba ustanovljeno daje ivotno
nuna bifido-flora bila znatno oslabljena u korist flore
koja uvjetuje poveanu neotpornost na infekcije. Dru-
gim rijeima: Bifidna flora crijeva dojeneta posje-
duje u izvjesnom opsegu koeu snagu koja spreava
naseljavanje koli bakterija to izazivaju dispepsiju"
(citat MAYER/KESCHAWARZI).
Naseljavanje intestinalnog trakta bifido-bakterija-
ma i naposljetku koli-bakterijama malo nakon roenja
ima jo jedno ivotno vano znaenje za novoroe-
35
ne. J er poslije naseljavanja crijeva koli-bakterijama
poinje stvaranje vitamina K, ime se postepeno
smanjuje opasnost od krvarenja u dojeneta. Djeci ro-
enoj u sterilnim uvjetima modernih klinika ubrizga-
va se preventivno vitamin K odmah poslije roenja.
Ta je mjera postala nunom, jer u sterilnim uvjetima
to tamo vladaju i - kao to smo gore vidjeli - jo do-
datno uz sterilnu hranu iz boice, ne moe vie doi do
normalna razvoja crijevne flore. To je mjera koja je
danas meutim opet veoma dvojbena, jer je skupina
engleskih istraivaa dokazala da se injekcijama vita-
mina K to se daju djeci, moe u njih veoma poveati
rizik obolijevanja od raka (izvjee DPA od 10. 01.
1993. - Welt am Sonntag). Spoznajama mikrobiolo-
kih istraivanja postizane su sve bolje analize uvjeta
naseljavanje a eluano-crijevnu traktu, tako da se da-
nas moe prilino tono dati informacija o poetnom
naseljavanju i razvoju normalne flore. Danas vai kao
sigurno da pri poetnom naseljavanju mikro- organi-
zama u dojeneta igra veliku ulogu majina vaginama
flora, a ne tek sisanje na majinim grudima. Besprije-
korna vaginalna flora majke odluuje o optimalnom
razvoju normalne flore novoroeneta.
U zdravim uvjetima vaginalne flore nalaze se u
prvom redu laktobacili i bifido-bakterije. Te se bakte-
rije prenose tijekom poroaja. Daljnja se kontamina-
cija bakterijama dogaa u analnom podruju. Tu
36
prevladavaju prije svega enterobakterije, enterokoki i
bifido-bakterije. A trei se doticaj sastoji u konom
kontaktu pri dojenju, i to sa streptokokima i laktobaci-
lima. Djeca roena carskim rezom, kao i kasnije ona
hranjena na boicu, izloena su neizbjenoj opasnosti
da se u njih razvije pogrena, nezdrava flora.
Poetno naseljavanje flore probavnog trakta
Flaschentrager
(1955.)
Seeger(1973.) Schuler(1989.)
Kuglaste Streptococcus Bifido bakterije
bakterije lactici ++++
Escherichia Lactobazillus Laktobacili
Bifido bakterije acidophilus ++
Enterokoki Bifido bakterije Bakteroidi
Koli bakterije ++
Koli bakterije
Koli bakterije +
Ostale
Enterobakterije +
Klostridiji +
Eubakterije +
37
Kad je zavrena prva faza naseljavanja, ostaje flo-
ra po Schuleru nepromijenjena od poetka prihranji-
vanja djeteta, bez obzira na to da li se naselila
normalna ili pogrena, nezdrava flora. Trea i naj-
vanija faza naseljavanja poinje prihranjivanjem dje-
teta. Sada odluuje nain daljnje prehrane o razvoju
crijevne flore. Hrana igra vanu ulogu, kao to se po-
kazalo pri istraivanju djece hranjene gotovim proiz-
vodima. I upravo u toj fazi uine po mome miljenju
roditelji i terapeuti velike, presudne pogreke.
Najvea je opasnost to prijeti djetetu u treoj
fazi naseljavanja, prodor bakterija truljenja koje se u
veine vrsta trebaju gledati kao mogui uzronici bo-
lesti. Po SCHULERU moe prvi dodir s tim bakterija-
ma dovesti ne samo do izbijanja bolesti
(nekrotizirajueg enterokolitisa), ve i do smrti ako
dijete nije prije bilo dojeno, te nije zatieno imuno-
globulinom A to ga sadri majino mlijeko.
SCHULER pie o tome: Znaenje normalne zatitne
flore protiv bakterijskih infekcija ne moe se dakle ni-
kada dovoljno visoko vrednovati - i to ne samo u do-
jeneta."
U treoj se fazi po pravilu razvije flora uivatelja
mijeane hrane". To znai da su eludac, duodenum i
jejunum relativno slobodni od bakterija, u ileumu se
nalaze prvi laktobacili i enterokoki, u donjim dijelovi-
ma ileuma ima jo bifido-bakterija, bakterioda, klo-
38
stridija i drugih, u debelom se crijevu nalaze
uglavnom bifido-bakterije, bakteroidi, eubakterije,
klostridiji koli-bakterije i drugo.
Toan pregled bakterija probavna trakta daje nam
sljedea tablica dr. SCHULERA, uzeta iz knjige
,,Physiologie und Pathologie der Intestinalflora".
Intestinalna flora uivatelja mijeane hrane
1. eludac: Helicobacter pylori
(90% puanstva)
1 .a. Duodenum, jejunum: bez klica
ili malo klica
2.a. Ileum: proksimalni dijelovi:
laktobacili +-++
enterokoki +-++
2.b. Ileum, distalni dijelovi:
laktobacili +++
enterokoki +++
2.c. Ileum, termalno podruje:
laktobacili ++++
enterokoki +++
bifido-bakterije ++- +++
bakterioidi ++- +++
eubakterije ++- +++
klostridiji +- ++
ostalo ++
39
3. Colon
bifido-bakterije ++++
bakteroidi +++++
eubakterije ++++
klostridiji ++
anaerobni koki ++
enterokoki ++
streptokoki ++
escherichia coli ++
ostale enterobakterije +
+ =rijetko se pojavljuju
++ =redovito se pojavljuju u malom broju
+++ =redovito se pojavljuju u velikom broju
+++(+) =redovito se pojavljuju u veoma velikom broju
Veina radova o toj temi intestinalne flore temelji
se na istraivanjima ljudi u Srednjoj Europi i Sjever-
noj Americi, koji se normalno" prehranjuju. Ne po-
stoje na alost opsena istraivanja onih ljudi koji su
se godinama prehranjivali odstupajui od norme",
tako na primjer makrobiotiki, vegetarijanski, vegan-
ski, iskljuivo prijesnom hranom (uglavnom svjeim
povrem i voem) ili na neki drugi nain. O kratkoro-
nim dijetetskim promjenama i njihovim uincima na
mikrofloru probavnog sustava imamo dovoljno infor-
macija, dijelom iz vlastitog rada, dijelom iz
40
istraivanja drugih. Etnoloke studije pokazuju naime
da flora probavnog sustava ovisi veoma mnogo o pre-
hrambenim navikama i ivotnoj sredini. J a se na te-
melju svojih spoznaja usuujem sumnjati u to da se
mikroflora takozvanog uivatelja mijeane hrane
moe oznaiti kao normalna. Zato emo se tijekom
ove knjige mnogo baviti tim aspektom, prije svega da-
nas poznatim tvrdnjama o normalnoj flori, nezdravoj
flori i sredini u kojoj se odvija probava.
Nakon to smo prikazali crijevnu floru, zakljui-
mo tu temu time to emo pogledati koje bakterije
ive u ostalim dijelovima probavnog trakta.
Nabrojat emo bez tumaenja najvanije vrste
bakterija.
Bakterijska flora prostora usta - drijela:
lactobazillus acidophilus, casei, brevis, buchne-
1 ri, plantarum, fermenti, diplostreptokoki.
Glavna skupina A =patogeni streptokoki
Glavna skupina B =anaerobni streptokoki
Jednjak i eludac su bez bakterija
Floru tankog i debelog crijeva vidi gore
Perianalna flora: bakterioidi, bifido-bakterije,
enterobakterije i enterokoki.
Tko razmatra mnotvo bakterija, stoje za laika po-
neto teko s obzirom na znanstveve oznake i tuma-
enja vrsta bakterija, te znaenja pojedinih vrsta za
41
ivot ovjeka, taj nee imati mnogo razumijevanja za
to da se tom fenomenu poklanja u medicini tako malo
panje. Tek je u oujku 1991. prof. dr. LUDVI G
DEMLI NG nazvao crijevnu floru ovjeka zaborav-
ljenim organom". On je zakljuio: Crijevna je flora
daleko vanija nego to se dugo vremena smatralo."
Eubioza - disbioza
Kao na ostalim podrujima medicine, tako i pri
istraivanju crijevne flore postoje pioniri koji su vla-
stitim doivljajem ili sluajnim otkriima uspjeli doi
do spoznaja koje vae jo i danas. Neumorni je
istraivaki duh unio mnogo svjetla u tamu. Zato se
ovdje trebaju predstaviti barem trojica medicinara
koji su stvorili ili iznova definirali pojam disbioze. To
su prof. dr. med. ALFRED NI SSLE (1874.-1965.),
Dr. EDWARD BACH (1886.-1936.) i prof. dr. P.G.
SEEGER (1904.-1991.).
Prof. NI SSLE je u prvom svjetskom ratu zapazio
da su vojnici u kojih je postojao odreeni rod ko-
li-bakterija u debelu crijevu, ostali poteeni dizente-
rije i drugih crijevnih infekcija. Potaknut tom
spoznajom istraivao je tijekom mnogo godina meu-
sobne povezanosti izmeu crijevne flore i bolesti i
spoznao potrebu simbioze izmeu mikroorganizama i
42
makro-organizama na obostranu korist i 1929. po prvi
put postavio pojam disbakterije koji je danas zamijen-
jen rijeju disbioza.
Nadalje je u svom neumornu djelovanju otkrio da
je disbakterija najei uzrok slabe otpornosti, te je po
prvi put provodio ciljanu imunoterapiju pripravkom
to ga je sam razvio. On je k tomu ustanovio da se
stanje disbakterije, ali ni eubioza kao normalno"
stanje ne smije povezivati samo s kvantitativnim sta-
njem odreenih vrsta bakterija, jer se tu moraju uklju-
iti i interakcije (uzajamni utjecaji) s organizmom -
domainom.
Za nas znai eubioza stanje optimalne simbioze
ivotno vanih bakterija u neporemeenoj metaboli-
ki aktivnoj sredini na obostranu korist.
ivjeti u simbiozi znai davati i uzimati. To je ne-
promjenjiv zakon koji stvara temelj za zdrav ivot.
Sjetite se mnogih korisnih pomagaa u plodnu tlu
vaeg vrta, koji vam omoguuju da uzgojite zdrave bi-
ljke bogate vitalnim tvarima.
Disbioza je prema tome nesklad izmeu nepato-
genih (koje ne izazivaju bolesti) i patogenih bakterija
(koje izazivaju bolesti) kao izraz metaboliki poreme-
ena, imunoloki oslabljena sustava.
Svaka je bolest povezana s disbiozom; disbioza
uvijek uvjetuje razvoj bolesti. Disbakterija, onako
kako ju je shvaao NI SSE, moe biti stanje koje izazi-
43
va bolest samo u odreenim uvjetima, ali se nikada ne
smije trajno trpjeti.
Ocem znanstveno utemeljene analize crijevnih
bakterija i ciljana simbiozna upravljanja smatramo
ED WARD A BACHA koga se danas ponovo otkriva
po njegovoj cvjetnoj terapiji. Taj je visoko senzibilan
lijenik i genijalan istraiva bio prije otkria svojih
38 Bachovih cvjetova" ugledan bakteriolog i homeo-
pat. U okviru svojih bakteriolokih radova, kako u
svojoj londonskoj praksi, tako i na sveuilitu, klasifi-
cirao je u godinama 1918.-1920. dojmljivo mnotvo
organizama to se nalaze u ljudskom crijevu svrsta-
vanjem u odreene skupine, tako stoje promatrao nji-
hovo fermentacijsko vladanje na eer.
Naposljetku ih je rasporedio u sedam glavnih sku-
pina
9
:
1. Proteus
2. Dysenterie
3. Morgan
4. Faecalis alkaligenes
5. Coli mutabile
6. Gaertner
7. Nr. 7
Iz tih je sedam skupina razvio tada vackinu (cjepi-
vo) koju je davao svojim pacijentima. Iznenaen pozi-
tivnim uinkom svoje terapije cjepivom bacio se
9 uzeto iz knjige Edward Bach" Nore Weeks.
44
metodiki na posao. Razvio je postupak testiranja koji
muj e omoguio da ustanovi koje bakterije prevlada-
vaju u crijevu dotina pacijenta, i tada davao nosode.
Taj se postupak provodi jo i danas, kao to emo vid-
jeti kasnije. BACH je tom metodom postigao tako ve-
lik uspjeh daje svoje istraivake radove objelodanio
i naao mnogo nasljedovatelja. Njega je nadalje za-
okupljalo pitanje kako djeluje prehrana na crijevnu
floru. Nakon opsenih studija doao je do sljedeih re-
zultata (citat Nora Weeks): Tijekom tog istraivanja
spoznao je da su nekuhane ivene namirnice poput
voa, oraha, itarica i povra najzdravija hrana, jer
sniavaju koliinu otrovnih tvari to se proizvode u
crijevu."
BACHOVI pisani radovi tako obiluju korisnim
spoznajama da bih preporuio svakom koga to zanima
da ih temeljito proui. Najvanije su publikacije: The
Problem of Chronic Disease" (1927.), Cronc Disea-
se: A Working Hypothesis" (1926), An Effective
Method of Combating Intestinal Toxaemia" (1928.) i
An Effective Method of Preparing Vaccines for Oral
Administration" (radovi su bili objavljeni u asopisu
The Medical World").
Dok su NI SSLE i BACH sa svojim pionirskim ra-
dovima spoznali uinke poremeene crijevne flore na
ljudski organizam i pokazali naine da se opet uspo-
stavi eubiotiko stanje i time mogli pomoi mnogim
45
kroninim bolesnicima, prof. Dr. med. SEEGER ba-
vio se uincima disbakterije na degeneraciju stanica i
time na nastanak raka. SEEGER je tijekom itava
svog istraivakog ivota iao samo za jednim ciljem:
otkriti uzroke raka i razviti uinkovit plan ljeenja.
Terapija
10
koja je predstavljena u njegovoj knjizi
Kerbs-Problem ohne Ausweg" ima danas znaenje
putokaza u bioloku lijeenju raka i neki je terapeuti
uvrtavaju u svoju bioloku metodu lijeenja raka.
Tako SEEGER pie u svojoj knjizi izmeu ostaloga:
Terapeutski su pokusi doveli do zakljuka da toksi-
ni produkti to ih proizvodi disbakterija kolona djelu-
je na nastanak raka. Disbakterija je pokreta raka i
djeluju sinergistiki s ostalim karcinogenim uzroci-
ma." Noviji radovi potvruju SEEGEROVE spozna-
je. SCHULER zastupa shvaanje da su odreene vrste
klostridija sposobne za steroidnu transformaciju i
tako uzrono sudjeluju pri nastanku raznih vrsti raka.
J a mogu samo potvrditi ta razmiljanja. Iskustva to
sam ih u svojoj praksi stekao s oboljelima od raka ja-
sno pokazuju da pri lijeenju pacijenata koji boluju od
raka postiemo nesumnjivo bolje rezultate ako sanira-
mo crijevo. U svih oboljelih od raka koji su bili lijee-
ni u godinama od 1989. do danas, bila je ustanovljena
srednje teka disbakterija.
10 vidi o tome i poglavlje Rak crijeva"
46
Zadatak intestinalne flore
Dugo je bilo sporno je li flora probavnog trakta
korisna za ovjeka. Nakon to je meutim sve vie
istraivakih radova dokazalo nunost simbionata za
organizam, bilo je i sve manje rasprava o tome. Prije
nego to pogledamo koje zadatke i funkcije ispunja-
vaju odreene bakterije, pokuat emo si predoiti to
bi se dogodilo kad se poslije roenja ne bi u crijevu
naselila flora. GLI MSTEDT i KLUDAS su istraili
to se mijenja u organizmu sterilno uzgojenih ivoti-
nja.
Doli su do slijedeih rezultata to u ih ovdje
saeto izloiti:
1. Svaka je ivotinja dosegla ivotni vijek
od samo 30-60 dana.
j 2. Sve su ivotinje bile premale tjelesne
teine i veoma slabe.
\ 3. Cjelokupni se limfni sustav smanjio na
% ukupne teine normalne ivotinje.
I 4. Svim su limfnim tkivima nedostajali
takozvani bakterijski i reakcijski centri.
\ 5. Limfne strukture crijeva nisu vie bile
makroskopski prepoznatljive.
47
6. Limfociti u krvi i tkivu bili su jako
snieni.
7. J etra je bila manje teine.
8. Gama-globuline u krvnom serumu bili
su
snieni.
9. Plodnost je bila smanjena.
10. Biotin, vitamin K i B-vitamini nisu se
vie stvarali.
Opaa se da je crijevna flora usko povezana s lim-
fnim sustavom. Detaljna promatranja potvruju da su
takozvana limfna oboljenja, kao to su tonzilitis (upa-
la krajnika), sinusitis (upala sinusa odnosno nuzdup-
lja), otitis media (upala srednjeg uha), kronini
bronhitis, zubna oboljenja, u uskoj vezi s limfnim su-
stavom crijevne stjenke i antigenim preoptereenjem
tog limfnog sustava.
Ponovno uspostavljanje normalne flore i detoksi-
kacija (odstranjenje otrova) limfnog sustava dovode
tada do izljeenja gore navedenih bolesti. Tako se
dakle saniranje crijeva i limfna terapija trebaju gledati
kao meusobno povezane mjere za ozdravljenje. Pra-
vi sezadatak crijevnih bakterija moe podijelit u tri
glavne djelatnosti: metaboliku aktivnost, sintezu
vitamina i detoksikaciju.
48
Met abol i ka akt i vnos t cri jevne f l ore
Hranjive tvari to ih uzimamo s hranom moraju se
razgraditi da bi ih tijelo moglo primiti i iskoristiti.
Organizam ima radi toga u pripravnosti mnotvo enzi-
ma koji preuzimaju taj zadatak. Ali samo to nije do-
voljno, tu su potrebne i bakterije probavnog trakta.
Tako na primjer bacterium saccharolytyricus i strepto-
coccus gigantes razgrauju ugljikohidrate, poput e-
era, dekstrina, pektina, hemiceluloze i celuloze.
Bacterium verrucosus razgrauje na primjer bjela-
nevine. To znai dakle da crijevne bakterije razgra-
uju hranjive tvari to ih crijevni sokovi nisu
razgradili. One pretvaraju za crijevo neprobavljiv
supstrat u topljive spojeve. One same dobivaju pri toj
razgradnji energiju i graevne tvari. Osim gore spo-
menutih bakterija aktivne su pri probavi jo i druge
vrste bakterija.
Lactobazillus acidophilus pretvara eer u mlije-
nu kiselinu, od koje resorbirana L(+)- mlijena kiseli-
na aktivira metabolizam aktivnih stanica, dok se D(-)-
mlijena kiselina, to koi disanje stanica, dodue re-
sorbira, ali s mokraom odmah izlui iz tijela. Bifido
bakterije stvaraju prije svega fizioloku L(+)- mlije-
nu kiselinu i octenu kiselinu. U elucu ne probavlja,
vezivna tkiva, miina vlakna, ugruci sirevine, ma-
hunarke i enzimi crijevnih sokova, rastvaraju bakterij-
49
ski enzimi tipinog uzronika truljenja bact.
putrificus. To ima dodue za posljedicu da se pojav-
ljuju produkti truljenja, kao to su amonijak, indol,
skatol, kresol, porfirin i sumporvodik, to se moe do-
vesti do optereenja jetre, jer te tvari moraju tamo biti
pretvorene u neotrovne supstancije..
Si nt eza vi t ami na
Samo je zdrava crijevna flora u stanju staviti na ra-
spolaganje vitamine vane za na organizam. To po-
kazuju sljedei primjeri: stvaranje vitamina K
mogue je tek kad su se u crijevu naselile ko-
li-bakterije. Po LI ENHOPU moe anaerobno rastua
bakterija Clostridium butyricum proizvesti znatne ko-
liine vitamina pantotenske kiseline, nikotinamida, ri-
boflavina i male koliine folne kiseline. Lactobacillus
acidophilus, lactobacillus casei i lactobacillus fer-
menti sintetiziraju vitamin Bi
2
. Koli-bakterije stvara-
ju vitamin Bi, pantotensku kiselinu, vitamin B
6
,
vitamin H i folnu kiselinu. Enterokoki stvaraju samo
vitamin B
6
. Prof. KOLLATH je ak zastupao nazor da
crijevne bakterije mogu nadomjestiti funkciju unosa
vitamina hranom - zanimljivo razmiljanje koje bi
okonalo i raspravu oko vitamina Bi
2
u kojoj se jo
uvijek zastupa shvaanje da se on mora dopremiti iz-
vana. Detaljna ispitivanja pokazuju da se moemo
50
odrei unoenja vitamina Bi
2
hranom onda ako posto-
ji stabilna crijevna flora.
Det oksi kaci j a ( odst ranj enj e ot rova)
Pri konzumiranju ivotinjskih ivenih namirnica
nastaju u crijevu - kao to smo gore vidjeli - visoko
toksini metaboliki produkti. Oni se mogu podijeliti
u tri kategorije:
I
Bazine supstancije:
amonijak, metilamin, dimetilamin, trimetila-
min, indol, skatol, triptamin, histamin, putre-
scin, kadaverin.
Kiseline:
mlijena kiselina, octena kiselina, maslana
kiselina, kapronska kiselina, jantarna kiselina,
aromatine oksikiseline, fenol, o-i p-kresol,
porfirin.
Sumporaste tvari:
sumporvodik, merkaptani.
Da bi iz tih supstancija odstranilo otrove raspolae
crijevo dvama zatitnim mehanizmima: 1. fermenti-
ma stanica crijevne stjenke i 2. fermentima ko-
li-bakterije.
Budui da bakterije koje izazivaju bolesti ne po-
sjeduju te fermente, dolazi pri disbiozi zbog prevlada-
51
vary a patogenih bakterija do samotrovanja u crijevu,
koje se zatim proiri u organizmu (intestinalna autoin-
toksikacija). Zdrava crijevna flora suzbija stvaranje
toksina obuzdavanjem rasta patolokih bakterija.
Normalan nalaz - patoloki nalaz
- nalaz stolice
Eubioza i disbioza se - kao to je ve reeno - na-
dasve teko definiraju, jer one nisu ovisne samo o
tome postoji li previe ili premalo bakterija. Naelno
vai: tko je bolestan, ima u veini sluajeva disbiozu,
tko ima disbiozu, mora se meutim neizbjeno osjea-
ti bolesno. Postoji li dakle disbiotiki nalaz, uvijek
pripada prosudbi nalaza i cjelokupno stanje pacijenta.
Njegove tegobe pomau da se znaenje pato-
lokog nalaza stolice ispravno uvrsti u cjelokupni pro-
ces bolesti. Disbiozi ustanovljenoj rutinskim
pregledom pristupa se dakako uvijek profilaktikim
mjerama. U literaturi postoje na alost razliita shva-
anja, kad se radi o normalnu, a kad o patoloku nala-
zu. Vratimo se kvantitativnom odreenju vrsta
bakterija, usredotoimo se na podruje normalnih vri-
jednosti to ih je navela udruga Gesellachaft fur Mik-
robiologie und biologische Qualitatspriifung. To
znai za najvanije vrste bakterija:
52
Mnogi su se autori bavili u literaturi raspravom
kad je nalaz stolice patoloki. Po RUSCHU se bakte-
rioloke dijagnoze ,,eu- i disbakterija" ne mogu vie
tumaiti kao dosada u smislu da eubakterija znai
zdravlje, a disbakterija bolest. Teak bolesnik moe
naime imati prividnu bakteriju, dok oni zdravi, na
primjer pri regenerativnoj kuri postom, mogu pokazi-
vati znakove disbakterije, a da nisu bolesni. Vaan je
naime odnos izmeu stanica crijevne stjenke i bakte-
rijske obloge koja moe sadravati normalne bakteri-
53
je, dok su one patogene odgurnute u nutrinu crijeva.
KOLB tumai tu reakciju time da naseobina visoko-
vrijednih i antigenima siromanih simbionata na sluz-
nici dovodi do istiskivanja onih degeneriranih i
nefiziolokih bakterija, to potvruju ZABEL i
SPILLER koji su s rastuim klinikim poboljanjem
nakon prehrambeno-terapeutskog tretmana ustanovili
pogoranje bakteriolokog nalaza stolice.
Uvijek se treba dakle pomou anamneze, pre-
hrambenih navika i socijalne sredine ispitati kolika se
vanost moe pripisati dotinom nalazu, kako bi se iz-
bjegla pogrena tumaenja i pogrene terapije. Danas
se osim toga vie ne oslanjamo samo na odreivanje
flore stolice, ve promatramo i druge aspekte. Tome
pripadaju prije svega vlastiti crijevni imunoloki su-
stav, stanje sluznice i probavni zaostaci. Zato su nalazi
stolice u naoj praksi dragocjeno dijagnostiko sred-
stvo. J a sam analizirao preko 30.000 nalaza.
54
Znaenje pH-vrijednosti
za crijevnu floru
Pod pH-vrijednosti shvaamo sadraj vodikovih
iona neke supstancije. On pokazuje kiselu, neutralnu
ili alkalinu reakciju neke otopine. Tako se
pH-vrijednost od 7,0 oznaava kao neutralna, vrijed-
nost ispod toga kao kisela, a vrijednost iznad toga kao
alkalina. U naem organizmu vladaju razliite
pH-vrijednosti krvi 7,35 do 7,45, mokrae izmeu 4,9
i 7,8, eluana soka 1,77, a tekuine tanka crijeva 8,0.
Za nas su ovdje vane uglavnom vrijednosti probav-
nih sokova i pojedinih dijelova intestinuma (probavna
sustava). Slina u ustima ima u dnevnu prosjeku
pH-vrijednost od 6,9. Taje vrijednost veoma ovisna o
tome kakva se hrana i pia konzumiraju. Tako kava,
eer i mesni proizvodi alkaliziraju slinu u najkraem
vremenu, dok voe i svjee povre dre slinu u kise-
lim uvjetima.
To znati nije ba nevano, jer uvjeti u ustima i dri-
jelu imaju vaan utjecaj na floru usta i drijela. U la-
gano kiseloj sredini uspijevaju u prvom redu
fizioloke bakterije poput obitelji laktobacila. U alka-
linom podruju bujaju prije svega streptokoki, veo-
ma agresivne bakterije. Oni su esto krivci za
55
oboljenja kao to su upala krajnika, upala sinusa i upa-
la srednjeg uha.
eludac je zbog krajnje kiselih uvjeta od 1,7 pH
gotovo slobodan od bakterija. Proizvodnja eluana
soka ima unato tomu znaenje za floru tanka crijeva.
Kako pri hipo- ili subacilitetu (nepovoljnoj kiselo-
sti), tako i pri hiperaciditetu (prevelikoj kiselosti) do-
lazi do slabljenja odnosno oteenja crijevne flore. Pri
nedostatnoj sekreciji postoji po G1ASELU opasnost
da koli i druge bakterije iz donjih dijelova crijeva ot-
putuju gore u tanko crijevo. Posljedica je Over-
gowth-sindrom (vidi i poglavlje Overgrowth
sindrom). Pri Overgrowth-sindromu razgrauju bak-
terije hranu pomijeanu s probavnim sokovima uz
snano stvaranje plinova. Tako dolazi do jaka nadi-
manja i nelagodna osjeanja. Proizvodi li se previe
eluana soka, to uzrokuje proljev, jer jaki kemijski
kiselinski nadraaj sluznice izaziva ubrzanje preristal-
tike tanka crijeva.
eluani sok koji prelazi u tanko crijevo posjeduje
pH-vrijednost od 1,5 do 2,5, dakle je i sredina u duo-
denumu ekstremno kisela. U donjem duodenumu do
jejunuma mijenja se pH-vrijednost od 3,2 do 5,0, da bi
u donjem dijelu ileuma i kolona do cekuma dosegla
7,0 do 8,0. U kolonu prevladava po pravilu
pH-vrijednost 8,0. J a danas sumnjam meutim u te
vrijednosti naene u literaturi, jer je alkalina sredina
56
od 8,0 najbolje plodno tlo za bakterije truljenja. Mi
ovdje neogranieno dijelimo shvaanje SCHULERA
i SEEGERA koji smatraju normalnom za debelo cri-
jevo pH-vrijednost od 5,5 do 6,5. One visoke navede-
ne vrijednosti ostvaruju se vjerojatno time to se zbog
uobiajene mijeane hrane ustanove preteno alkali-
ni nalazi stolice, te se oni tada smatraju normalni-
ma".
Uzme li se u obzir injenica da bifido-bakterije
kao osnovna flora debela crijeva pripadaju flori kise-
ljenja i da bifido bakterije moraju biti sadrane u nor-
malnu nalazu, ne mogu uvjeti u debelu crijevu biti al-
kalini. Daljnji dokaz za naa prosuivanja daju
SCHULEROVT radovi. On daje uvjerljivo razjanje-
nje pomou dva primjera.
Citiramo iz njegove knjige ,,Physiologie und Pat-
hologie der Intestinalflora":
Enzimski sustavi putridne flore (trulene flore)
rade najuinkovitije pri pH vrijednosti preko 6,5, dok
pri niim pH-vrijednostima enzimska aktivnost znat-
no poputa, a ponekad ovisno o okolnostima ak po-
sve prestane. Amonijak postoji pri pH-vrijednostima
preko 6,5 pretenim dijelom u obliku slobodna amo-
nijaka. Ako je pH-vrijednost ispod 6,0, tada postoji
amonij preteno u obliku amonijevih soli teko toplji-
vih u masti. Takvi se u masti teko topljivi spojevi loe
resorbiraju i velikim dijelom izlue s fecesom."
57
Nadalje se treba znati da su odreene bakterije
trulene flore u stanju kemijski tako promijeniti
une kiseline, da iz toga nastanu kancerogene
supstancije. Sto vie uvjeti u debelu crijevu na-
ginju alkalinima, to je vea opasnost irenja
trulenih bakterija s posljedicama intestinalne
autointoksikacije (crijevna samotrovanja, vidi
poglavlje u nastavku) i nastanak raka. Sjetimo
se jo jednom: Smrt vreba u crijevu."
Crijevo - poremeaj i
oboljenja tog organa
U sljedeim e potpoglavljima biti objanjena raz-
liita oboljenja i poremeaji crijevna sustava. Na po-
etku bih elio meutim navesti tetne imbenike koji
su suodgovorni za te tegobe.
Dugorono djeluju tetno: pogrena prehrana,
osobito konzumiranje previe mesnih bjelanevina,
masti i eera, uz veinom istodobni nedostatak vlak-
nastih tvari
Kratkorono su tetni: prije svega lijeenja anti-
bioticima, kemoterapeuticima, kortizonom, hormon-
skim pripravcima (antibebi pilule) ili zraenjima.
Pogrenom se prehranom ili agresivnim terapeuti-
cima nanosi teta prije svega korisnim" crijevnim
bakterijama. One manje korisne ili ak tetne mogu se
razmnoavati.
Posljedice poremeene crijevne flore ne ostaju
ograniene samo na probavu. Otrovni metaboliki
produkti to pritom nastaju mogu pogodovati pojavi
raka i mikoza ili se javljaju proljevi, zaepljenja i upa-
le crijeva.
A dospije li previe otpadnih i tetnih tvari iz crije-
va u organizam, ne isti se osnovni sustav. To je takoz-
59
vana tekuina tkiva" izmeu stanica. Tu se filtrira to
smije dospjeti u stanicu, tu se odvode iz stanice otpad-
ni produkti metabolizma. Ako to ne funkcionira, spre-
ava se doprema ivotno vanih sastojaka u stanicu,
kao i otprema staninog otpada. Tada su preopteree-
ni organi za detoksikaciju (bubrezi, jetra). To oslab-
ljuje metabolizam i obrambenu snagu organizma.
Oteenje i slabljenje imunoloka sustava moe
imati ozbiljne posljedice. On mora koristiti svu preo-
stalu snagu da bi obranio crijevo od uzronika bolesti i
njihovih otrova. Oslabljuju i drugi obrambeni meha-
nizmi", kao stoje onaj protiv raka.
Intestinalna autointoksikacija -
kad crijevo truje ovjeka
Pod intestinalnom autointoksikacijom shvaamo
samotrovanje organizma nepovoljnim metabolikim
tijekovima u crijevu. Pri postojeoj disbiozi nastaju
veoma esto supstancije koje optereuju sekretorne i
detoksikacijske mehanizme crijeva. One tada prelaze
u krvotok i limfni tok i moraju u jetri biti osloboene
otrova, da bi se zatim putem bubrega izluile.
Pri visoko toksinim metabolikim produktima
to nastaju u crijevu trebamo razlikovati - kao to je
spomenuto u potpoglavlju Detoksikacija" - tri kate-
60
gorije, naime bazine supstancije, kiseline i sumpora-
ste tvari, sada emo na dva primjera predstaviti
princip intestinalne autointoksikacije. Za to emo
upotrijebiti indol i amonijak.
Indol je bakterijski produkt razgradnje aminokise-
line triptofana. Indol se u normalnu sluaju u jetri
oslobaa i moe se nai u mokrai samo u tragovima
kao kalijeva sol indoksilsumporne kiseline. Postoji li
jaka crijevna trule i zbog toga je optereena jetra,
moe se u mokrai nai povieni indikan. 1987. godi-
ne proveo sam istraivanje na 237 pacijenata koji su
bolovali od neurodermitisa, kako bih razjasnio pove-
zanost izmeu procesa truljenja u crijevu i neuroder-
mitisa. Rezultat je bio posve jasan: 73, 5% imalo ih je
indikan u mokrai trstruko pozitivan, 14% dvostruko
pozitivan, a 12% jednostruko pozitivan do negativnih
vrijednosti.
Nakon prehrambeno-terapeutskih mjera i probio-
tike terapije je rezultat kako slijedi: 7,6% bilo ih je
trostruko pozitivno, 18,2 dvostruko pozitivno, a 74,2
jednostruko pozitivno do negativno.
Trulena flora, kombinirana s alkalinim uvijeti-
ma spreava kvantitativno izluivanje amonijaka pu-
tem crijeva. Tako dolazi do resorpcije (upijanja)
putem crijevne stijenke i time do optereenja jetre.
Njoj se time nanosi znatna teta u njezinoj funkciji de-
toksikacije. To se stanje naziva intestinalna autoin-
61
toksikacija". I tu mogu podastrijeti dojmljive
istraivake rezultate. 312 bakteriolokih istraiva-
nja stolice to sam ih proveo u godinama 1989.-1991.
u laboratoriju za dijagnostiku mikrobiologiju u Ber-
gu, dalo je u 149 sluajeva nalaz intestinalne intoksi-
kacije resorpcijom amonijaka. To je samo 48%
istraenih uzoraka stolice. Amonijak mora u jetri de-
toksikacijom prijei u mokraevinu, to uvijek pred-
stavlja znatno optereenje jetre. Stoga SCHULER s
pravom trai: Reprodukcija trulene flore na apso-
lutni minimum preduvjet je za odranje normalna
stanja flore."
Overgrowth-sindrom -
kad bakterije putuju
Dok smo se dosada bavili gotovo iskljuivo po-
grenim, dakle loim nasljedovanjem debela crijeva,
sada bismo trebali baciti pogled na tanko crijevo.
Mora se svakako rei da je mnogo tee izvriti tonu
analizu tanka crijeva, jer ono nije izravno dostupno.
Da bi se iz analiza stolice debela crijeva izvukli zak-
ljuci o flori tanka crijeva, to zahtjeva dugogodinje
iskustvo i dobro tumaenje nalaza, jer laktobacili su
krajnje osjetljivi na sredinu gdje se nalaze, tako da
62
trpe pri transportu u epruveticama. Samo iskusni insti-
tut moe tu doi do pouzdanih podataka o stanju flore.
Najee naseljavanje pogrenih odnosno stranih bak-
terija u tanku crijevu predstavlja takozvani Over-
growth-sindrom, to znai da bakterije debela crijeva
otputuju gore u tanko crijevo i tamo najee uz
snano stvaranje plinova rastvaraju ivotno vane sa-
stojke hrane, inei ih tako neupotrebljivima za orga-
nizam. Iskusni e se dijagnostiari pri postavljanju
dijagnoze Overgrowth-sindroma orijentirati kako na
tipine simptome (vidi tekst u nastavku), tako i na na-
laz stolice.
Kao simptomi Overgrowth-sindroma dolaze po
SCHULERU u obzir sljedei:
kronino proljevasta stolica
povien poloaj oita
osjeaj punoe u trbuhu
snano stvaranje plinova
nadutost trbuha
zadah iz usta (Foetor ex ore)
nepodnoljivost disaharida (mlijena eera,
eera, eera od eerne trske, fruktoze)
Ako uz glavni simptom kronino proljevastih sto-
lica postoje jo najmanje dva druga simptoma, moe
se sa sigurnou govoriti o Overgrowth-sindromu. Pri
Overgrovvth-sindromu ne dolazi samo do snana stva-
63
ranja plinova, ve bakterije koje su doputovale iz de-
bela crijeva napadaju vane vitalne tvari iz hrane koje
tada vie nisu na raspolaganju tijelu. Cesto zapaamo
pojavu Overgrowth-sindroma nakon temeljitih prom-
jena u prehrani, na primjer pri prijelazu na prijesnu
hranu (uglavnom svjee, nekuhano voe i povre), a
da prethodno nije bila uklonjena disbioza i provjerena
enzimska funkcija probavna sustava. Posljedice su
veliki gubitak tjelesne teine do izrazite mravosti,
pogoranje ve prije postojeih tegoba, limfne reakci-
je zbog rastue koliine otrova i zatajenja bubrega. O
tome je ve pisao ameriki lijenik dr. J OHN H.
TI LDEN prije ca. 100 godina u svojoj knjizi Mit
Toxamie fangen alle Krankheiten an". Saniranje tan-
ka crijeva zahtijeva neto drugaiji postupak nego pri
debelu crijevu. Disbioza tanka i debela crijeva, stanje
koje se sve ee javlja, postavlja terapeutu opet dru-
kije zahtjeve.
Naseljavanje stranih bakterija -
kad se zdrava crijevna flora
mora boriti
Pod naseljavanjem stranih bakterija u crijevu
shvaamo pojavu obino patogenih bakterija kojih u
64
normalnom sluaju ili uope nema u probavnom trak-
tu ili ih ima tek u neznatnoj koliini. Preduvjet za na-
seljavanje stranih bakterija uvijek je poremeena
kolonizacijska rezistencija, to znai smanjena otpor-
nost crijevne flore prema stranim bakterijama.
Taj je princip 1916. godine otkrio kao prvi prof.
NI SSLE: u vojnika se nije javljala dizenterija i druge
crijevne zaraze ako je u crijevu postojao zdrav ekosu-
stav. Danas su dizenterija, kolera i tifus uglavnom
iskorijenjeni zahvaljujui odgovarajuim higijenskim
mjerama, ali se tu i tamo javljaju infekcije salmone-
lom - uzrokovane pokvarenom hranom - koje jo i
danas dovode do smrti u ljudi iji je organizam ve
oslabljen. Dosta se esto moramo boriti s drugim te-
gobama, naime onima to ih izaziva kronini poreme-
aj mikroflore zbog stranih bakterija. Njima pripadaju
prije svega klepsiella, enterobacter, pseudomonas,
drugi streptokoki, aerobni stvaratelji spora, enteropa-
togeno djelujui virusi i razne podvrste E. coli bakteri-
ja. Te strane bakterije uzrokuju izmeu ostaloga
snana nadimanja, vodenaste stolice i kronine prolje-
ve.
Posljednjih se godina uestalo javljaju upravo vi-
rusi i treba im posvetiti osobitu pozornost. Uz nor-
walk-adeno-, calici- i corona viruse poklanja se
posljednjih godina glavna panja rota-virusima, jer
65
oni uzrokuju u dojenadi i male djece proljeve nalik
na riinu vodu.
11
Odrasle naprotiv najvie napada nor-
walk virus (H. D. BREEDE).
Rizik naseljavanja stranih bakterija raste ako su
reducirane anaerobne skupine bakterija, kao to su bi-
fido bakterije i bakteroidi
Sljedei primjer bakterioloka pregleda stolice u
laboratoriju za dijagnostiku mikrobiologiju ,,Dr.
Schuler" treba potvrditi gore navedeno.
Pacijentica G. D. / 66 god.
Dijagnoza: smanjena energija, nedostatak tjelesne
teina, nadimanja, rijetka stolica trula mirisa,
bifido bakterije:
laktobacili:
skupina bakteroida:
(saharolitiki)
ostale vrste bakteroida:
eubacterium aerof.:
ostale eubakterije:
Clostridium perf.:
Clostridium cocl.:
nisu naene
znatno snieni
lagano snieni
nisu naene
normalna
lagano poviene
normalna
znatno poviene
11 vidi o rota-virusima u potpoglavlju Obrambene tvari u majinu
mlijeku.
66
Clostridium innocuum:
ostali clostridiji:
peptostreptokoki:
enterokoki:
ostali streptokoki:
E. coli:
Candida:
Aerobni stvaratelji spora:
lagano poviena
lagano poviene
znatno povieni
znatno snieni
znatno povieni
znatno sniena
nije naena
znatno povieni
Miljenje laboratorija: Pregledom stolice usta-
novljena je dezolatna (opustoena) flora debela crije-
va."
Ovdje vidimo uz znatno oslabljenu osnovnu floru
(bifido bakterija streptokoka, peptostreptokoka i stva-
ratelja spora. Razlog zastoje pacijentica dola na lije-
enje bio je dugotrajni, viegodinji gubitak energije.
Mikoze - kao gljivice nanose
tetu organizmu
Moe se ve gotovo ironino rei: u medicini je
poela nova era - doba mikoza". Sad kad se vie ne
moramo kao nekad bojati zaraznih bolesti, napadaju
nas gljivice i virusi. Crijevne gljivice, vaginalne glji-
vice, gljivice na nogama, na noktima, na koi, gljivice
67
u ustima, mjehuru i pluima - to su dijagnoze novog
doba. Ono to se godinama isticalo kao blagodat me-
dicinska napretka, naime upotreba antibiotika pri in-
fekcijama, spreavanje zaea pilulama i kemo-
terapija, pokazuje se danas kao prokletstvo. Tome se
na alost pridruuje jo i posve nedostatna dijetetska
izobrazba lijenika i ljeitelja (bez sveuiline diplo-
me). To to gljivice i virusi mogu divljati u naem or-
ganizmu ima uzorke izvana, to je iatrogeno
uvjetovano (tete izazvane lijenikim postupcima
odnosno terapijom) ili je posljedica neprikladne pre-
hrane ili oboje. Nema smisla uljepavati stvari, jer se
zbog toga previe toga izlae opasnosti. Bezazlene vi-
rusne i gljivine infekcije mogu se u imunoloki
oslabljenom tijelu (kao pri SIDI ili raku) razvijati u
smrtonosnu bolest. Neznanje vodi uvijek iznova pri-
kazivanju nalaza bezazlenijima nego to jesu, a to e-
sto stoji pacijentova ivota. 64% mojih bakteriolokih
ispitivanja stolice pokazuje okruenost crijeva gljivi-
cama. 14% tih pacijenata ima sustavnu mikozu, to
znai okruenost drugih organa gljivicama. Mikozom
su najee zahvaeni mozak, plua, bubrezi, zglobo-
vi, vagina i mjehur. Najea je mikoza stoje nalazi-
mo kandidijaza, uzrokovana gljivicom Candida
albicans. Ne samo da se ona najee dijagnosticira,
ve izaziva najozbiljnije probleme, kao to se kae u
lanku asopisa Medizin Aktuell (4/91). Tamo izme-
68
u ostaloga pie: ,,U oslabljenih osoba mogu gljivice
roda Candida u okviru fungemije prodrijeti na podru-
je zglobova i izazvati infektivni artritis. Dosada su
bile kandidne artritide opaane u osoba koje su ili
trpjele od neke osnovne bolesti ili je njihov imunolo-
ki sustav bio oslabljen lijekovima. U tih su se pacije-
nata gljivice ili poslije kandidne sepse (okruenosti
krvi gljivicama) ili poslije tranzitne fungemije (pro-
lazne gljivine infekcije) proirile na podruju zglo-
bova, gdje su izazvale polagani, ali napredujui
destruktivni proces."
Candida albicans je veoma rairena. Porodici
Candida pripadaju jo:
Candida brumptii
Candida guilliermondii
Candida intermedia
Candida krusei
Candida parapsilosis
Candida psudotropicalis
Candida stellatoidea
Candida tropicalis
Candida zeylanoide
Geotrichum candidum
69
Osobito su este kandidijaze sluznica i probavna
sustava.
Simptomi kandidne mikoze mogu biti:
stalni umor
razdraljivost
nejasne misli
slaba sposobnost koncentracije
ope nezadovoljstvo
silna elja za slatkim
nadimanja
svrbe
^ koprivnjaa (osip na koi s mjehuriima ili na-
breklinama)
neotpornost na infekcije
depresije
alergijske reakcije
obloen jezik
Nepodnoljivost ivenih namirnica
Uestala potreba za mokrenjem
Openito svaki poremeaj imunolokog sustava
sniava otpornost prema rastu gljivica. Razlozi za te
poremeaje sustava su utjecaj antibiotika, anti-bebi
70
pilule, hormonski pripravci, dananja civilizacijska
hrana, amalgam,
12
pesticidi, te stresni imbenici i du-
evna optereenja. Kandida se esto pojavljuje u pro-
bavnu traktu i sluznicama ovjeka. Unato svojoj
rairenosti ne pripada fiziolokoj flori ovjeka. Ona
nema to traiti u crijevu!
Ta se gljivica pojavljuje sve ee na ginekolo-
kom podruju kao imbenik obolijevanja. Poznato je
da oko 25% svih ena stalno ili povremeno pati od va-
ginalne kandidijaze i da taj postotak raste u trudnica
na 40%. U tome je i glavni razlog zato novoroenad
ve veoma rano prim kandidne spore, jer se pri inu
raanja okrue kandidom iz majina vaginalnog po-
druja.
Doe li do slabljenja imunoloka sustava moe
gljivica probiti sluznicu, te se krvlju i limfom iriti u
organe. To stanje nazivamo organskom ili sustavnom
mikozom.
12 Detaljnije informacije na temu amalgama moete nai u knjizi dr.
med. J oachima Muttera Amalgam - Risiko fur die Menschen
(izdano u nakladi Fit fiirs Leben u nakladi NaturaViva).
71
V
72
probavnih smetnji, konih oboljenja i drugih stanja ot-
pornih na lijeenje, treba se meutim ipak pomiljati
na bolesno naseljavanje crijevne sluznice candidom
albicans, jer ako je ona naseljena u probavnom traktu,
predstavlja opasnost za zdravlje cjelokupna organiz-
ma. Tada se naime uz oslabljenu otpornost mogu javi-
ti i alergijske i toksine reakcije. Gljivice mogu biti
visokopotentni agens (uzronik) i izazvati razliite
vrste alergijskih reakcija. Candida albicans stvara
osim toga loe alkohole koji mogu dovesti do znatna
oteenja jetre. Rastu kandide osobito pogoduju izoli-
rani ugljikohidrati poput industrijska eera, bijela
brana i proizvoda od toga. Tom prehranom slabi se
hranjivost a siromanom vlaknastim tvarima mijenja
se pH vrijednost crijeva.
Gljivicama odgovaraju alkalini uvjeti za ivot i
razmnoavanje. Svjea, prijesna hrana (uglavnom
voe i povre) odbija gljivice. Osim suha voa koje se
treba izbjegavati zbog njegove koncentrirane slatko-
e, mogu se inae koristiti u prehrani sve biljne
ivene namirnice.
Neprikladne ivene
namirnice pri
okruenosti gljivicama
svi oblici ind. eera
bijelo brano
prikladne ivene
namirnice pri
okruenosti gljivicama
povre
salate
73
imbenici koji pogoduju sustavnim mi koza-
ma:
1. promjena vaginalne flore izazvana hormo-
nalnom promjenom u trudnica ili uporabom
antibebi-pilula.
2. unitenje mikrobioloke ravnotee uslijed
lijeenja antibioticima.
3. lijeenje imunosupersivima, dakle lijekovi-
ma koji suzbijaju otpor, citostaticima; imu-
noloka slabost pri raku, SIDI, dijabetesu i
drugim bolestima.
S klinikog stajalita razlikujemo temporalnu, la-
tentnu i stalnu mikozu. Samo jedan nalaz o gljivicama
esto nije dovoljan za postavljanje sigurne dijagnoze.
Ni crijevna mikoza ne znai automatski organsku
mikozu. Isto tako ne mora negativan nalaz stolice do-
kazati da ne postoji mikoza. Samo opsena dijagnosti-
ka koja ukljuuje analizu stolice, krvi, sline i mokrae,
te elektroakupunkturu po VOLLU daje sigurne, pouz-
dane podatke.
Pri sumnji u sustavnu mikozu trebao bi se uvijek
traiti celularni imunoloki profil. Uz netaknut imu-
noloki sustav, fizioloku crijevnu i vaginalnu floru
moe se postojanje malo kandidnih stanica smatrati
gotovo bezazlenim, jer ih organizam obuzdava da se
ne bi razmnoile. U sluaju akutnih, pa i kroninih
kolai, keksi
slatki proizvodi od tijesta
sve vrste slatkia
okolada
Coca Cola i ost. si. pia
dijetna pia (light)
alkohol
sueno voe
slatko voe
svjei sir, vrhnje
mlijeno kiselo ukuhano
povre
kruh od prekrupe
tjestenina od prekrupe
ria, proso
krumpir
malo kisela voa
riba
malo mesa
kiselo mlijeni proizvodi
Candida albicans jako pogoduje ak svakodnevni
stres u naem ivotu, jer se stalnom stimulacijom nad-
bubrenih lijezda tijelo gotovo obasipa biolokim
steroidima (hormonima), a posljedica je toga imuno-
supresija (slabljenje ili zatajenje obrambena sustava).
Srue li se prirodne zapreke, moe gljivica bujati i po-
primiti mnogo opasniji, parazitarni gljivini oblik, te
tada prodire u iva tkiva i tamo se iri. Prodirui kroz
sluznicu probavna trakta istresa u krvotok metaboli-
ke otrove. Na taj nain uspijeva stanicama kandide
izazvati razliite reakcije.
Simptomi su kandidne mikoze (kandidijaze) -
kao to je ve gore opisano - mnogostruki: alergije,
migrene, boli u zglobovima, depresije, smetenost,
osjeaj nestvarnosti, gubitak libida (spolnog nagona),
akutne i kronine probavne tegobe, neurodermitis, pe-
74
rioralni ekcemi, psorijaza, rozaceja (rosacea), meteo-
rizam (nadutost trbuha), snano stvaranje plinova,
izmjena proljeva i opstipacije (zaepljenosti, tvrde,
stolice), povien oit, garavica, kolike (grevi u trbu-
hu), nepodnosivost ivenih namirnica.
Vidjeli smo koliko se mnotvo mikroba osjea do-
bro u naem tijelu i ivi u ivotno vanoj simbiozi s
nama na obostranu korist. Stoga je odranje eubioze
vaan preduvjet za ouvanje zdravlja naeg organi-
zma. Slabljenje ekolokog crijevnog sustava sa svim
njegovim moguim disbiotikim pojavama predstav-
lja uvijek opasnost za nae zdravlje. Prije ili kasnije
izbaeni smo iz ravnotee i javljaju se prvi simptomi
bolesti, koji mogu u najgorem sluaju, kao to smo
vidjeli na primjeru kandidne mikoze, dovesti do smrti.
Obino se meutim disbioze svake vrste mogu ipak
uspjeno lijeiti.
S druge strane izaziva definicija normalna flora
mijeane osjeaje, budui da je ona orijentirana na
uvijete crijevne flore u ovjeka koji se prehranjuje mi-
jeanom hranom. Danas znamo da takozvana mijea-
na hrana predstavlja oblik prehrane koji moe dovesti
do bolesti i pospjeuje disbiozu. Normalna flora i pa-
togena flora moraju se danas mjeriti drugim kriteriji-
ma. Razvoj flore u najranijoj dobi i kasnija flora
odrasla ovjeka ovise o mnogim imbenicima koje u
ovdje jo jednom ukratko navesti.
75
Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji
Spontani poroaj Carski rez
Fizioloka vaginalna Patoloka vaginalna
flora majke flora majke
Dojeno dijete Dijete hranjeno na boicu
Biljna hrana Civilizacijska hrana
Neoptereenost Optereenost tetnim
tetnim tvarima tvarima
Prirodni lijekovi Kemijski lijekovi
Skladna socijalna Stres, socijalni konflikti
sredina
Pozitivan stav Negativan stav
prema ivotu prema ivotu
Bolesti koje su povezane s
poremeajem crijeva
Kronine infekcije
Dopustite da vas izvijestim o neemu iz mog dje-
tinjstva. Kao dijete sam esto patio od upale krajnika.
Bronhitis i upala srednjeg uha: 2-3 puta godinje bili
su pravilo. Kuni mi je lijenik veinom propisivao
antibiotik i infekcije su nakon tjedan dana jenjavale.
76
Ali uvijek su se iznova i sve ee vraale. J ednom
sam dobio dvije velike lice ricinusova ulja i pola
dana proveo na zahodu - ali to je pomoglo. Vruica se
povukla i upala krajnika bila je izlijeena. Sto se do-
godilo? Ricinusovo je ulje zapravo uinilo da se crije-
vo ispraznilo i oslobodilo otrova. Ali kakve je to
imalo veze s krajnicima? Na poetku knjige spome-
nuo sam uzrono lanani princip. On prikazuje pove-
zanost izmeu loe funkcije crijeva i oboljenja u
drugim organima. Taj princip objanjava zastoje mje-
sto nastanka mnogih bolesti upravo crijevo, a stvarni
simptomi samo posljedica tih funkcionalnih poreme-
aja crijeva. U mene su to bili krajnici, u drugih sinusi,
a neki opet imaju tegobe sa zglobovima, tako da se
javljaju uzro- no lanane reakcije koje u sada nave-
sti.
Prva generacija nekog poremeaja zadesi uvijek
crijevo ili pojedine dijelove crijeva. Putem oteenih
dijelova ili pojedinih dijelova crijeva pojaano se u
organizam dostavlja histamin. A histamin je produkt
razgradnje histidina, aminokiseline koja se prima s
hranom, a osobito je imalo u ivotinjskim proizvodi-
ma. Istodobno drugi organi postaju takozvanim sla-
bim organima, kao na primjer sinusi. Dostava
histamina dogaa se putem limfna sustava. Taj slabi
organ sinusi reagiraju tada na primjer pri vanjskim ut-
jecajima i upale se, te se javlja sinusitis. Taj sinusitis
77
moe na limfnom putu nanijeti tetu pluima; dolazi
do bronhitisa ili infektivne astme. Koliko se esto lju-
di ale na to da je njihova"gripa" ili prehlada" poela
kihavicom, promuklou i upalom sinusa, ali je tada
otputovala od drijela do plua, da bi tamo ili iezla
ili se vrsto utvrdila. Razgovarate li s ljudima koji bo-
luju od astme, oni e vam esto rei da su skloni infek-
cijama u podruju glave, osobito sinusa. Sinusi ne
utjeu samo na plua, ve i na crijevo (Colitis ulcero-
sa), mokrane putove (cistitis = upala mjehura) i
trbune organe u ena (adenekstis = upala jajnika).
Shvatite li taj princip, gledat ete mnoge bolesti u dru-
gom svijetlu.
Tu lananu reakciju najee izazivaju dvije
ivene namirnice: mlijeko i eer. Obje te ivene
namirnice promijene crijevnu floru i otete vane
imunoloke brane na sluznici crijeva. Tako dospijeva-
ju bjelanevine iz hrane u velikoj mjeri u limfni sustav
crijeva i izazivaju oslobaanje upalnih tvari. Upala
moe ostati lokalna, dakle ograniena na criejvo -
tada se djeca ale na boli u trbuhu ili e se putem
limfna sustava proiriti dalje, te nanijeti tetu pluima
i / ili limfnu sustavu glave /. Lijei li se takva upala an-
tibioticima, to nepovoljno utjee na ve oteenu cri-
jevnu floru, imunoloke se brane jo vie oteuju i
upale se javljaju sve ee.
78
Za pedijatra je posve normalno ako dijete 7-8 puta
godinje preboli infektivne bolesti (kongres pedijata-
ra 1996.), ako su infekcijom zahvaeni krajnici, naj-
ee se preporua da se oni odstrane. Pritom se me-
utim samo odstranjuje jo jedan vani reakcijski or-
gan, a ne uklanja se sam uzrok. Krajnici bi se uistinu
trebali odstraniti samo onda kad su postali opasnim
ishoditem bakterija. Tako bi se dakle 95% svih ope-
racija krajnika moglo izbjei.
Roditelje koji dou u moju ordinaciju sa svojom
djecom sklonom infekcijama savjetujem u terapiji
prehranom, zatim dovedem u red crijevnu floru i bole-
sti prestanu. Ne uvaavate li tu zakonitost i krajnici se
odstrane, proces e se premjestiti na neko drugo po-
druje limfna sustava. On ostaje ili ogranien na crije-
vo ili se odande premjesti u limfni sustav glave, a
odatle na primjer u limfni sustav grudi, nastaje bronhi-
tis ili upala plua. Tek kad je crijevo proieno i sani-
rano, moe se taj proces prekinuti. Sto se prije to
dogodi, to bolje! J er kronina su oboljenja bezuvjetna
posljedica ako nisu provedeni ienje i saniranje cri-
jeva.
Upalu ne izaziva povremeno konzumiranje e-
era i mlijeka. Nju izaziva stalna potronja tih
proizvoda bez izravnanja sa ivenim namirni-
cama koje sadre visok udio vlaknastih i vital-
79
I nih tvari. Tono j e dakako a pri upalama moraj u
uvijek sudjelovati bakterije i virusi. Oni imaju
meutim mogunost da prodru u tijelo samo
onda ako je antibioticima, otrovima iz okolia i
pogrenom prehranom nanijeta tolika teta fi-
ziolokim bakterijama i sluznicama da su
obrambeni mehanizmi oslabljeni i nisu vie ne-
taknuti.
Alergije
Alergije nisu nita drugo nego oajniki poziv u
pomoi generacijama pustoenja organizma", pie
posve opravdano ANNE CALATIN.
25 milijuna alergiara u Njemakoj predstavljaju
svakako alarmantan broj. Stopa njihova prirasta je
oko 7% godinje. Kako to da upravo naa generacija
ima toliko mnogo alerginih ljudi? Mi smo dakako
rtve rastua oneienja okolia, a ja njega vidim kao
uzronika alergija. Kako se razlikuju alergije koje na
temelju priroenih sklonosti uzrokuju bolesti kao to
su neurodermitis, alergijska astma, peludna hunjavica
i alergije koje se stjeu nainom prehrane i ivota?
Danas se ljudi nalaze u etvrtoj generaciji indu-
strijskog doba. To je epoha koja zna dijelom rastrono
skupim metodama vjeto zadirati u prirodne strukture
80
ivih organizama i tako ih mijenjati da se poremeti
njihova bioloka valentnost. To moete najbolje pri-
mijetiti pri obradi ivenih namirnica. Najee su
metode pasterizacija, homogenizacija, sterilizacija,
mljevenje, odvajanje i dodavanje, mijenjanje i kon-
zerviranje. Prirodna ivena - namirnica" (u pravom
smislu njezina znaenja) mijenja se u prehrambenu
namirnicu" koja je dodue jo jestiva, ali je znatno iz-
gubila na vrijednosti. Radi poboljanja kakvoe" ko-
riste se proizvoai dodatcima, zvanim E-tvari,
pojaivaima okusa, emulgatorima, sredstvima protiv
plijesni, umjetnim aromama, konzervansima, enzimi-
ma, antibioticima i hormonima.
Biljke koje se upotrebljavaju za proizvodnju u ve-
likim koliinama uzgajaju se u monokulturama, to ih
ini osjetljivima na bolesti i parazite. To je problem
protiv kojega se bori kemijskim tvarima. Tako dospi-
jevaju tone insekticida, pesticida, herbicida i fungici-
da na polja, livade, oranice. Oni dospijevaju u ivotni
krvotok, u kojemu i ovjek ima svoje mjesto. Pre-
hrambeni lanac tla, biljke i ivotinje dosee i nas lju-
de.
U vezi s tim veoma su zanimljive sljedee infor-
macije koje ine nae potroako vladanje vrijednim
ozbiljna promiljanja: kruh smije sadravati do 20 do-
datnih tvari, a kobasice ak 30%. 90% dodataka hrani
81
to se prerauju u njemakim prehrambenim namirni-
cama genski je manipulirano.
Da se podsjetimo: crijevo ima kontaktnu povrinu
s okoliem od ca. 400 kvadratnih metara. Sve to s
hranom i piima dospije u tijelo, dotie tu povrinu.
Od nje mora biti identificirano i preraeno. Taj sustav
nastanjuje oko 400 vrsti bakterija; one su veoma osjet-
ljive na poremeaje svake vrste. Otrovi u hrani, poput
sredstava za prskanje najrazliitije kemijske struktu-
re, zlouporaba konzervansa, boja, umjetnih aroma,
zubne paste, klorirane vode, sulfonamida i antibioti-
ka, sve to uzrokuje degeneraciju normalne crijevne
flore. Dokazano je da penicili u razrjeenju od 1:10
milijuna ili Mercurius cyanatus (ivin spoj) u razrje-
enju od 1:2 milijuna uzrokuje za kratko vrijeme izra-
ivanje normalne crijevne flore. U ljudi optereenih
ivom iz amalgama esto se zapaa snana degenera-
cija crijevne flore, s estim gljivinim okruenjem
cjelokupne sluznice .
Obrambene bakterije crijeva sastoje se od mnogih
sustava. Najosjetljivije na oteenja izvana reagira
crijevna flora, sluznica, milje u probavnu traktu. Ote-
ena crijevna flora ne stimulira vie dovoljno imuno-
13 Daljnje informacije o opasnosti ivinih spojeva u organizmu
moete proitati u knjizi dr. med. J oachima Muttera Amalgam -
Risiko fur die Menschen" (izala u nakladi Fit furs Leben naklade
NaturaViva Verlag GmbH).
82
globin A u plazmama stanice sluznice. Lokalni
imunoloki sustav malaksa. Promijenjena sluznica i
crijevna flora dovode do umnoavanja skupina tetnih
bakterija ili se patogene bakterije mogu ugnijezditi u
udubljenjima sluznice. Tada u crijevu zavladaju glji-
vice i bakterije truljenja; pH - vrijednost, koja je u
normalnom sluaju u kiselom podruju, postaje alka-
linom, enzimske se aktivnosti crijevnih bakterija mi-
jenjaju i pojaano se stvaraju trulene tvari. Crijevo
preplavljuju loi tetni alkoholi, sumporvodik i amo-
nijak koji preoptereuju njegove sustave za odstra-
njenje otrova. Tijelo resorbira u svom oaju te tvari u
krvotok i otprema u jetru. J etra pokuava te tvari ne-
utralizirati i razgraditi, to uvijek predstavlja dodatno
optereenje normalne funkcije metabolizma jetre.
Ako takvo stanje traje dulje vrijeme, oslabi funkcija
jetre i u tijelu nastaju reakcije.
Vratimo se temi alergija. One se razviju iz priro-
ene sklonosti i steenih poremeenih funkcija crije-
va, jetre i obrambenih stanica u sluznici tanka crijeva.
Ako se na primjer djeca ne doje, razvija se crijevna
flora nepovoljno: poremeena je izgradnja vlastita
crijevnog imunolokog sustava, vane obrambene
brane nisu vie nedirnute, a u sluznici crijeva dolazi
do najmanjih upala. Plazma stanice koje proizvode
imunoglobulin A degeneriraju ba kao i obrambene
stanice u sluznici tankog crijeva. Sluznica postane
83
propusnom za tetne tvari, to se moe usporediti s ne-
ispravnim filtrom.
Obrambene stanice u sluznici tankog crijeva neu-
traliziraju alergene koji su uli kroz crijevnu stjenku.
Bjelanevine iz hrane koje u normalnom sluaju ne
mogu proi kroz crijevnu stjenku, dospijevaju sada u
limfni sustav i u krvotok. Poinje protureakcija tijela:
ono se poinje braniti od te strane bjelanevine - po-
sljedica toga su upalne i alergijske reakcije. Sinusi,
koa i plua postaju takozvanim slabim organima.
Dovoljan je mali podraaj izvana da izazove alergij-
sku reakciju. Pelud izaziva peludnu hunjavicu, upalu
spojnice oka i curenje nosa, ivotinjske dlake izaziva-
ju astmu, kuna praina pogoduje nastanku kronine
kihavice, a prehrambene namirnice nastanku neuro-
dermitisa i ekcema. Sve je mogue, jer svaka prirodna
supstancija moe postati pokretaem mnogostrukih
reakcija razliitih organa. Upalna i alergijska reakcija
meusobno su povezane. Stoga je razumljivo da kro-
nine upale mogu imati alergijsku pozadinu i alergije
su uvijek povezane s upalama. Tako se alergije i upal-
na oboljenja vide pod posve novim aspektom. Poe-
mo li od toga da alergija moe protjecati i prikriveno,
dobivaju mnoge bolesti novu dimenziju. Prikrivene su
alergije uzronici bolesti koje se isprva uope ne pri-
pisuju alergiji. Pomiljate li pri migreni ili depresiji
najprije na alergiju? Da li bi vam palo na um da pri po-
84
remeajima srana ritma posjetite alergologa? J este li
ikada mislili na to da bolesti kao kronini proljev,
Morbus Crohn ili Colitis ulcerosa mogu biti alergijski
uvjetovani?
Tijelu strane bakterije iz hrane, koje najee pro-
u kroz sluznicu crijeva i uine druge organe slabima
jesu: mlijeko, kokoje jaje, riba, penica, orasi i meso.
Nepodnosivost je kravljeg mlijeka najea nepodno-
sivost koju dijagnosticiram u svojoj ordinaciji.
Uzrok se rijetko treba traiti tamo gdje se doga-
aju reakcije. Alergeni kao podraujue sup-
stancije imaju tek drugorazredno znaenje.
Organ koji se treba primarno lijeiti je crijevo,
njegova crijevna flora, njegov imunoloki su-
stav, postojei uvjeti u njemu.
Reuma
Reumatska su oboljenja uz alergije druga po rai-
renosti nacionalna poast nae civilizacije. Reuma je
nadreeni pojam za veliki broj upalnih oboljenja zglo-
bova, tetiva i miia i ima uzrono mnogo slinosti s
alergijskim oboljenjima. Pri alergiji je reakcijski or-
gan uvijek neka koa"... Neurodermitis se pokazuje
na vanjskoj koi, peludna hunjavica na spojnici oka i
85
nosnoj sluznici, astma na sluznici plua, a Colitis ul-
cerosa na sluznici crijeva. Pri reumi se bolest oituje
na koi zglobova. Tu se u prvom redu odigravaju ra-
zorni upalni procesi, a kolajui imunokompleksi na-
padaju tkivo i time ine ljude tee pokretljivima.
Posljednjih se godina opaa da sve vie mladih ljudi i
djece boluje od reumatskih oboljenja. A ini se daje ta
bolest postala i agresivnijom. Zadatak imunoloka su-
stava sastoji se u tome da on prepozna strane bjelane-
vine (bakterije, viruse, gljivice, alergene) koji izvana
prodiru u organizam, i zatim na njih primjereno reagi-
ra. To znai, on mora prije svega razlikovati izmeu
prijatelja i neprijatelja. Ako je uljez otkriven kao ne-
prijatelj, tada stupaju odmah u akciju posebne
obrambene jedinice" i unitavaju uljeze. Tu se radi o
primjerenoj reakciji. Pogrena reakcija imunolokog
sustava ima naprotiv za posljedicu da se vlastito tkivo
pogreno gleda kao neprijatelj i stoga napada. Medici-
na tada govori o autoagresivnom" oboljenju, pri ko-
jemu tijelo samo sebe napada. Paralele s alergijom
opisane su odmah u nastavku teksta.
Paralele izmeu reume i alergija:
i mora postojati prirodna sklonost;
! crijevo je oteeno;
j postoji neki izvor podraaja (veinom neki bak-
| terijski ili virusni otrov);
86
bjelanevina kravljeg mlijeka nadrauje imu-
noloki sustav
14
;
prehrana je siromana vitalnim tvarima.
Dok alergiari pate prije svega od toga daje sluz-
nica njihovog tankog crijeva oteena i tamo su srue-
ne vane imunoloke brane - to se opaa i u mladih
reumatiara -, stariji" reumatiar dodatno pati od sa-
motrovanja organizma putem debelog crijeva.
Mnogi reumatiari imaju probavne smetnje zbog
svoje loe prehrane. Oni su zaepljeni, mue ih nadi-
manja, poremeena je funkcija crijeva. Stanje u crije-
vu je alkalino. Neprestano se odvijaju nepovoljne
biokemijske reakcije. Prehrana je obino preopteree-
na bjelanevinama, bakterije truljenja razgrauju j e-
dan dio tih bjelanevina u otrovne supstancije.
Nastaju izmeu ostaloga amonijak, fenol, kresol, te
sumporvodik. Paljivim promatranjem uzrono lan-
ana principa pri reumi moe se zakljuiti: ako ste
shvatili uzrona dogaanja, moete razviti uinkovitu
strategiju lijeenja. Crijevo je oteeno odnosno pore-
meena njegova funkcija nesisanjem majina mlijeka,
gotovom hranom ili suvremenom civilizacijskom hra-
nom, i dolazi do upala u limfnom sustavu, a esto do
14 vidi u vezi s tim i moju knjigu Macht Kuhmilch krank?" naklada
Waldthausen, NaturaViva Verlag GmbH.
87
upala krajnika ili zubi. U tim upalama sudjeluju bakte-
rije, na primjer streptokoki. Te bakterije alju svoje
otrove putem limfna sustava u tijelo, gdje oni po
mome iskustvu preteno prianjaju na bjelanevinske
strukture, osobito, bjelanevine kravljeg mlijeka i
taloe se u zglobnim hrskavicama.
Imunoloki sustav poinje borbu protiv tih
sloenih spojeva; ta se borba oituje u upalama i na-
staju prva oteenja. Procesima samotrovanja crijeva
dospijevaju daljnje otrovne tvari u tijelo, i opet se ak-
tivira imunoloki sustav, te oslobaa upalne tvari.
Zglobna se hrskavica dalje oteuje. Takav je razvoj
koban u djece i mladih ljudi, jer u njih pogrena infor-
macija imunoloka sustava izaziva proces koji tako
pogreno vodi obrambeni sustav, da on definira vlasti-
te tjelesne satnice kao strane stanice, tako da ih poi-
nje napadati i unitavati. To moe dovesti do veoma
tekih oblika reumatskog oboljenja (na primjer reu-
matoidna artritisa) i ne zahvatiti samo zglobove, ve
ponekad i miije, kao pri fibromijalgiji. Moja proma-
tranja pokazuju da taj proces prije izazivaju virusni
otrovi u kombinaciji s mlijenim bjelanevinskim
strukturama nego bakterijski otrovi.
Promijeni li se pravodobno prehrana, crijevo oi-
sti od otrova i sanira, i k tome se provede ciljana imu-
noterapija, tada se moe taj proces zaustaviti. J er
88
inae prijeti dotinim oboljelima znatno smanjenje
kvalitete njihova ivota.
Infekcije, alergije i reuma smatraju se u medicini
samostalnim bolestima i lijee kao takve. Protiv upal-
nih procesa bore se lijenici antibioticima, alergije se
suzbijaju kortizonom, a reumatiarima se nudi
uitak" lijeenja kemijskim sredstvima koja obiluju
nepoeljnim nuspojavama. Troak lijeenja esto je
vei od koristi koja se postie: ljudi ostaju kronino
bolesni i mnogi su u starosti teko pokretljivi ili u naj-
gorem sluaju gotovo nepokretni.
garavica
Tko to ne poznaje, taj osjeaj arenja u elucu i po-
druju grudi poslije preobilna obroka ili previe nekih
alkoholnih pia, tko ne poznaje garavicu! Od nje po-
vremeno pati svaki peti Nijemac, ali najmanje ih zna
da se iza toga moe kriti poremeaj koji se treba oz-
biljno shvatiti. garavici se esto predugo ne pridaje
vanost ili je ljudi sami lijee" lijekovima koji se
mogu nabaviti bez lijenika recepta, a da se nisu
prethodno podvrgnuli lijenikom pregledu.
Pri garavici otjee kiseli eluani sok natrag u
jednjak i uzrokuje ono tipino arenje. Dogaa li se to
89
esto, tada jednjak tako rei izjeda kiselina. Tamo
doe do kronine upale koja pospjeuje nastanak raka
jednjaka.
U vezi s tima spomena su vrijedne slijedee toke:
10 % ljudi koji pate od stalnih garavica ima
ve upalu jednjaka. U 10 % onih koje to zadesi
nastala je ve u jednjaku neka vrsta tkiva s oilj-
cima. Naposljetku e vjerojatno 10 % njih obol-
jeti od raka.
Pritom nije teina garavice znak za to koliko je
jako ve oteen jednjak, jer tkivo s oiljcima reagira
manje osjetljivo nego normalna sluznica. Odgovara-
juim se pregledima moe ustanoviti stupanj upale.
garavica se ne bi trebala lijeiti blokatorima kiseline
i slinim pripravcima, jer oni kao prvo ne uklanjaju
uzrok garavice, a kao drugo tako rei okue tijelo
aluminijem i bizmutom. Promjena prehrambenih na-
vika, smanjenje stresa i prirodna sredstva mogu brzo
pomoi. Premalo je poznata injenica da se pri veini
garavica radi o takozvanom zastojnom gastritisu":
poremeena funkcija jetre uzrokuje zastoj s povrat-
kom k elucu, jer je jetri zbog preoptereenja njezina
metabolizma i detoksikacijske funkcije nanijeta znat-
na teta. Kao posljedica dolazi do zastoja krvi u krvo-
toku vratarnice (velike vene to doprema jetri krv iz
eluano - crijevna trakta) i povratka k elucu - i tako
nastaje garavica. J etra se opet preoptereuje metabo-
90
likim otpadom hrane iz crijeva i iz toga nastalim cri-
jevnim otrovima. Odstranjenjem otrova iz crijeva i
sanacijom moe se postii trajno poboljanje.
Helicobacter - opasan podstanar?
eludac sadri jako kiselu tekuinu, eluani sok.
On se uglavnom sastoji od visoko koncentrirane solne
kiseline i pepsina, enzima koji rastvara bjelanevine i
time pomae probaviti hrane, te titi od uljeza svake
vrste. Zato u normalnom sluaju nema u elucu ivih
bakterija; posve suprotno od crijeva gdje prebiva oko
400 vrsti bakterija koje pomau probavi.
Ako je eluani sok tako uinkovit pri probavi bje-
lanevina i unitavanju stranih organizama, kako to da
ne uniti i eluanu stjenku koja se isto tako, kao sve
ivue, sastoji isto tako od bjelanevina?
Priroda je nala za to savreno rjeenje. Najgornji
se sloj stanica eluane stjenke sastoji od stanica sluz-
nice; one stvaraju ljepljivu, neprobojnu sluz koja
sadri supstancije to mogu neutralizirati kiselinu.
Dodatno su stanice eluane stjenke u stanju stalno se
obnavljati. Sve se stanice svaka tri dana zamjenjuju
novima. Ta dva mehanizma pruaju u normalnom slu-
aju dovoljnu zatitu od napada eluane kiseline. Ta
91
je sluznica svakako veoma osjetljiv zatitni mehani-
zam: ako ste na primjer pod stalnim stresom ili redovi-
to uzimate odreene lijekove koji nadrauju sluznicu
- kao to su Aspirin ili nadraujue tvari (alkohol, ma-
sna hrana, nikotin, kava), tada oni napadaju sluznicu i
oslabljuje zatitna funkcija.
Strunjaci su godinama optuivali samo te upale
sluznice za nastanak ireva na elucu i dvanaesniku.
Njihovo je obrazloenje bilo: zakae li zatita, moe
kiseli eluani sok nesmetano napadati eluanu
stjenku, unitavati stanice, i tada se najprije upali sluz-
nica eluca, a zatim nastaju bolni irevi na elucu i
dvanaesniku; u najgorem sluaju dolazi do proboja
eluane stjenke. Ve prije vie od 2000 godina uzi-
mali su ljudi pri eluanim tegobama sredstva za
obuzdavanje stvaranja vika eluane kiseline. Neko
su uzimali mljevene koralje, kotano brano ili ljeko-
vitu zemlju. To su dijelom jo i danas omiljena ljeko-
vita sredstva. Moderna je medicina razvila takozvane
H2-blokatore i protonske blokatore. Uzimanje tih
supstancija ve se spreava stvaranje kiseline.
Problem je pri svim tim ljekovitim sredstvima da
su dodue uinkovita dok ih dotina osoba uzima, ali
im se uzimanje obustavi, irevi se vrate.
Strunjaci su u svojoj bespomonosti svaljivali
krivnju za nastanak ireva na onu duevnu stranu i
92
preporuali ljudima s tim tegobama psihosomatsko li-
jeenje, te vjebe za oputanje.
Obrat se dogodio 1979. godine, kad je u elucu
bila otkrivena bakterija Helicobacter pylori". Au-
stralski je lijenik dr. ROBI N WARREN 1979. pri
istraivanju tkiva pacijenata koji su bolovali od ira
na elucu zapazio neto nevjerojatno: izmeu stanica
uzoraka eluane sluznice nalazile su se bakterije.
Sto- ljeima je vailo znanstveno miljenje da u elu-
cu ne moe nita preivjeti. Njegov je kolega dr.
BARRY MARSHALL odluio temeljito istraiti to
otkrie i poeo sustavno ispitivati uzorke tkiva na tu
bakteriju.
Trebalo se dokazati da ta bakterija uistinu moe u
elucu preivjeti. Stotine su uzoraka tkiva bile stavlja-
ne na hranjivu podlogu (podloga za uzgoj mikroorga-
nizama natopljena hranjivom otopinom). 1982.
godine uspjelo se dobiti traeni dokaz. Bili su naeni
tragovi rasta, bakterija je ivjela. Zbog njezina spiral-
na izgleda i po njezinu nalazitu nazvana je Helicoba-
cret pylori. Dr. MARSHALL je tada poduzeo vaan
pokus na vlastitu tijelu. Kako bi dokazao da ta bakteri-
ja uistinu uzrokuje ireve na elucu popio je visoko
koncentrirani koktel bakterija iz svoga laboratorija.
Osam dana kasnije veoma se jasno oitovao uinak.
On se bacao u krevetu zbog kolika u trbuhu, morao je
povraati, imao je boli u elucu, a dah mu trulo zauda-
93
rao. Gastroskopija je pokazala nebrojene bakterije u
elucu dr. Marshalla, a sluznica se upalila. Time je bio
pribavljen dokaz o mogunosti postojanja bakterija u
elucu i njihovu utjecanju na nastanak ira.
Danas se tono zna to moe uiniti bakterija u
elucu. Helicobacter pylori moe preivjeti u kiselu
eluanu soku pomou enzima ureaze to ga nosi na
svojoj povrini. Taj enzim stvara iz mokraevine
oblak amonijaka oko bakterije. Tada se bakterija pro-
bije kroz sluzni sloj eluane stjenke i utvrdi se na sta-
nicama ispod njega. Tamo se razmnoava i pritom
alje otrovne supstancije u stanice eluane stjenke.
Tako se stanice sluznice upale. Dolazi do gastritisa.
Medicina se bori protiv te bakterije primjenom dvaju
razliitih antibiotika u kombinaciji s blokatorom kise-
line, nakon to se gastroskopijom i pretragom uzoraka
tkiva postavila tona dijagnoza. Takva silna upotreba
antibiotika ostavlja dakako neka pitanja, jer svi paci-
jenti ne reagiraju na tu terapiju. U nekim se nakon
nekog vremena javi nova infekcija (recidivi) ili se pla-
e nepoeljnih nuspojava terapije antibioticima.
A postoji i skupina ljudi koji unato postojanju te
bakterije u njihovu elucu nemaju nikakvih tegoba.
Prema tome moraju se uzeti u obzir imbenici koji po-
spjeuju nadraaje sluznice. Po mome miljenju nala-
zi se uvijek ta bakterija u malim koliinama u sluznici
eluca. Kao stoje to i pri drugim upalama tako i ir na
94
elucu odnosno dvanaesniku nastaje tek zajednikim
djelovanjem vie imbenika. Raspravlja se i o tome
postoje li razliito agresivne podvrste te bakterije i
ine li genetske sklonosti odreene ljude neotporniji-
ma na eluane bolesti. Stres, nikotin, kava, preko-
mjerna upotreba eera i pogrena prehrana glavni su
pokretai razvoja odnosno razmnoavanja bakterije
Helicobacter pylori, jer pospjeuju prekiseljenje elu-
ca i poboljavaju njezine ivotne uvijete, zbog ega
ona postaje aktivnijom i agresivnijom. J o se uvijek
moe naime zapaziti daj e ir na elucu ili dvanaesni-
ku izljeiv pomou duevna mira, programa za opu-
tanje, terapije odgovarajuom prehranom i prirodnim
sredstvima; samo to se izljeenje moda ne moe po-
stii tako brzo. Enzimi ureaza to ga ta bakterija stvara
za svoju zatitu reagira meutim veoma osjetljivo na
vitamin C. Vitamin C razara tono taj enzim, te ga
eluana solna kiselina dokraji. Vitamin C moe se
po povoljnoj cijeni nabaviti u svakoj ljekarni i njego-
va je prednost u usporedbi s antibioticima izmeu
ostaloga u tome da on ne oteuje crijevnu sluznicu i
jaa imunoloki sustav. Doziranje se mora odrediti in-
dividualno. Budui daje Vitamin C kao isti vitamin
veoma kiseo, preporuujem da se uzima u vezanom
obliku, na primjer kao kalcijev askorbat. Svaki vas
ljekarnik moe savjetovati u vezi s tim.
95
Zaepljenje crijeva -
kad vie nita ne ide
Tromost crijeva, prije svega kronino zaepljenje,
tipina je civilizacijska bolest.
Vjeruje li se povijesnim pripovijedanjima, tada je i
NAPOLEON patio od zaepljenja. Vjeruje li se
slubenoj statistici, tada oko 16 milijuna Nijemaca di-
jeli jade nekadanjeg francuska cara.
15
Uz psihosoci-
jalne (stalni stres) i organske uzroke (slabost una
mjehura, suenja crijeva itd.) povezano je zaepljenje
najee s pogrenom prehranom: prehrana onih koji
pate od zaepljenja obiluje bjelanevinama, a siro-
mana je vlaknastim tvarima. Slabo trbuno miije,
preteno sjedei nain ivota, te manjak tekuine
mogu isto tako pospjeiti tromost crijeva. Sredstva za
ienje crijeva ne predstavljaju, kao stoje dokazano,
rjeenje tog problema, ali se unato tome esto godi-
nama uzimaju i bez razmiljanja propisuju. A na taj
nain postaje crijevo kronino tromo, tako da se mora
uzimati sve vie sredstava. Tvari unijete s hranom na-
putaju metaboliki aktivno crijevo nakon 12-24 sata.
U dojene djece mogu se crijeva prazniti do pet puta
dnevno. Bilo bi normalno imati stolicu dva do tri puta
15 Izvor: Statistisches Bundesamt, Wiesbaden 3/2002
96
na dan. Neki su ljudi meutim sretni ako je mogu ima-
ti svaki drugi dan, drugi opet ako je to makar i samo
jednom tjedno.
Kad smjesa pojedene hrane napusti tanko crijevo
pridodane su joj bakterije iz crijeva, enzimi, uni sok
i mnoge druge supstancije, pa i one otrovne. U debelu
crijevu dalje prerauju tu smjesu hrane bakterije koje
su tamo nastanjene. Zatim se oduzima voda, kako bi
se smjesa hrane zgusnula i mogla biti izbaena iz tije-
la. Ako se pranjenje crijeva otee za vie dana, akti-
viraju se u zadnjem crijevu procesi koji su tetni za to
podruje. Odreene bakterije (bakterije truljenja) po-
tiu nepovoljne biokemijske procese, i nastaju tvari
koje izazivaju rak. Agresivna una kiselina na-
drauje sluznicu zadnjeg crijeva i u sluznici nastaju
stanja nadraenosti. Stolici se oduzima previe vode i
dragocjenih minerala. Ona postaje presuhom i
pretvrdom. Posljedica je nedostatak mineralnih tvari u
crijevnoj stanici i zbog toga sve vie slabi funkcija gi-
banja crijeva. Tada se putem crijeva natrag resorbiraju
otrovne tvari i unose u krvotok. Ljudi koji pate od kro-
nina zaepljenja ne osjeaju se dobro, skloni su gla-
voboljama, neistoj koi, naglim promjenama
raspoloenja. Oni se esto osjeaju slabima i mlitavi-
ma. ene se ale na bubuljice i celulitis, njihova je
mjesenica esto neredovita, a kosa bez sjaja. Ti ljudi
nasjedaju u svojoj nevolji na reklamne slogane o j o-
97
gurtima sa ivim bakterijama koji se brinu da se odri
normalna aktivnost crijeva.
Kad te jogurtne kulture dospiju u crijevo, ne po-
stiu tamo ba nita, jer se u crijevu ovjeka ugnijez-
dila jedinstvena posebno prilagoena crijevna flora
koja se moe promijeniti samo ciljanim prehrambe-
nim mjerama. Istraivanja su dokazala da se crijevna
flora ovjeka ne moe trajno promijeniti dodavanjem
jogurtnih kultura. Bakterije mlijene kiseline koje se
nalaze u crijevu mnogo su bolje prilagoene svojoj
sredini od onih to ih uzimaju s mlijenim proizvodi-
ma. Isto tako nije dokazano da probiotike bakterije u
jogurtima jaaju obrambene snage, ve je to po mom
miljenju tvrdnja koja potie prodaju. Tu nedostaju
istraivanja koja usporeuju probiotike proizvode s
uobiajenima. Bila bi na primjer zanimljiva uspored-
ba jogurta s kiselim kupusom. Osim toga, posve je ne-
jasno koliko se jogurta mora pojesti u jednom obroku
da bi se postigao uinak. ivene namirnice koje se
promijenjene vrenjem mlijene kiseline imaju pred-
nost u terapiji prehranom, jer sadre najbolje mlijene
kiseline i zato aktiviraju stanini metabolizam. Neka
mlijeno kiselo ukuhano povre poput kisela kupusa
ili cikle postane vaom omiljenom hranom. Njoj moe
pripadati i prijesno mlijeko koje kod kue kiselite u
kamenoj posudi (uz pretpostavku da podnosite mlije-
ko).
98
Program protiv zaepljenja u 3 toke:
I
I. ivotno aktivna prehrana
2. kretanje
3. svladavanje konflikata
Vlaknaste tvari u biljnim ivenim namirnicama i
rubni slojevi povra ne posjeduju samo uinak bu-
brenja i potiu peristaltiku, ve imaju takozvani ui-
nak etke". Oni temeljito iiste crijevo. To su upravo
one tvari u hrani to ih ne mogu razgraditi ni enzimski
sustav probavnog trakta ni crijevne bakterije. Sto vie
jedete prijesna voa i salata, to je aktivnije vae crije-
vo. No i tu treba biti oprezan, jer ne podnosi, svako ve-
like koliine prijesna voa i povra, prije svega ne
ljudi slaba eluca.
Postoji jedan osobit oblik zaepljenja, tako zva-
no hladno zaepljenje. to se krije iza toga? Vjerojat-
no jo niste uli za taj pojam. Zato vas pozivam na
mali izlet u kinesku medicinu. U njoj se polazi od toga
da svaka prehrambena namirnica ima odreene osobi-
ne. Te se osobine ocjenjuju po razliitim kriterijima.
J edan je kriterij termiko djelovanje, to znai kako
neka ivena namirnica djeluje u tijelu. Hladi li ona ili
grije? Vratimo se hladnom zaepljenju". Hladna i
prijesna hrana hladi tijelo". J edete li dulje vrijeme
99
prevelike koliine takvih prehrambenih namirnica,
moe u povezanosti sa slabom konstitucijom doi do
probavnih problema i isto tako do zaepljenja. U tak-
vim biste situacijama trebali radije prijei na povre
kuhano na pari i na juhe od povra.
U vezi s problematikom zaepljenja crijeva za-
nimljivi su sljedei rezultati istraivanja:
Istraivai su nali u ljudi koji se ne vole mnogo
kretati dva i pol puta ee tromo crijevo nego u aktiv-
nih ljudi. Na omlitavljenim mjestima u crijevu esto
nastanu takozvani divertikuli i svaki trei ovjek stari-
ji od etrdesetpet godina, te dvije treine osamdeset-
petogodinjaka pate od tog poremeaja.
Ti divertikuli (izboenja) ometaju probavu, iako u
veini sluajeva ne izazivaju tegobe. U svakom slua-
ju meutim probava je primjetno poremeena.
Dio crijeva pogoen tim problemom moe se upa-
liti, boljeti i krvariti.
Pri istraivanju na preko 50.000 osoba otkrili su
znanstvenici daje veina ispitanika, koji se nisu uope
ili su se slabo bavili portom, imala probavne proble-
me sa zaepljenjem i divrtikule.
Postoje li probavni problemi ve od najranija dje-
tinjstva, esto se iza toga kriju duevna konfliktna
stanja u djetinjstvu, a vanu ulogu ima i obiteljska
struktura. Veina doivljaja u djetinjstvu koji dovode
do zaepljenja crijeva, dogaa se u prve tri godine
100
ivota. Vjeto i tankoutno raspitivanje, te posebna
tehnika komunikacije s podsvijeu pomau da se
prepozna i rijei taj konflikt. To znai za djecu mue-
nu tim problemom pravo izbavljenje - izbavljenje iz
stanja gra i duevnih borbi.
Sljedei rizini imbenici pogoduju nastanku za-
epljenja:
- nedostatak vlaknastih tvari zbog pogrene
prehrane;
- nedostatak vanih mineralnih tvari zbog po-
grene prehrane;
- pogrena prehrana koja pospjeuje umno-
avanje bakterija nepovoljnih za probavu;
- nepovoljno unoenje tekuine (osobito u
starijih ljudi bez osjeaja ei);
- premalo kretanja;
- starost;
- trudnoa;
- promjene klime/putovanja;
- uzimanje odreenih lijekova (na primjer
sredstva protiv poviene eluane kiseline
(antacidi) ili jakih sredstava protiv boli (opi-
jati), sredstva protiv kalja s kodeinom (uvi-
jek se isplati proitati priloenu cedulju),
101
I
te sredstva za umirenje (ona ne omamljuju
samo duh, ve i crijevne ivce);
- neka sredstva protiv visoka tlaka (vidi ce-
dulju s uputama i informacijama priloenu
uz lijek);
- uzimanje odreenih sredstava za ienje
crijeva;
- psihiki imbenici;
Nadimanju - kad prijeti da e se
trbuh raspuknuti
Nadimanja su sama po sebi bezazlena ako nastaju
poslije uzimanjajela to potiu vrenje. Ona su meu-
tim esto posljedica loe probave. Ako je oteena cri-
jevna flora ne mogu se vie metaboliki produkti
ispravno iskoristiti, i dolazi do vrenja, truljenja i stva-
ranja crijevnih plinova, stoje katkad popraeno jakim
grevima u trbuhu. Uzroci nadimanja tako su mnogo-
struki i sloeni da zahtijevaju detaljnije razmatranje.
Stvaranje plinova u crijevu posve je normalno do iz-
vjesna stupnja. Bakterijski proces razgradnje odree-
nih sastavnih dijelova hrane dovodi uvijek i do
stvaranja crijevnih plinova. Ti plinovi veinom nesta-
ju pranjenjem stolice iz crijeva. Nadimanja koja iza-
102
zivaju osjeaj pritiska, boli i greve u trbuhu, pritiu
oit prema gore, pokazuju meutim ozbiljne poreme-
aje funkcije cjelokupnog probavnog sustava, uklju-
ujui organe kao to su jetra, u guteraa.
Mahunarke, poriluk i kelj posjeduju veoma
sloene spojeve bjelanevina - eer koje mogu raz-
graditi samo odreeni enzimi. Ti su enzimi sadrani u
tim ivenim namirnicama. Budui da su enzimi veo-
ma osjetljivi na vruinu, postupkom se kuhanja najve-
im dijelom unite. Kako tada nedostaju vani biljni
enzimi, mogu probavni enzimi jo samo nedostatno
razgraditi te spojeve eera i bjelanevine. Taj posao
preuzimaju tada odreene bakterije u crijevu. Pri nji-
hovu procesu razgradnje nastaju mnogi plinovi, prije
svega metan. Crijevo se puni zrakom. J edete li poriluk
i kelj prijesne ili pustite da lea i mungo grah proklija-
ju i tada jedete njihove klice, neete imati nadimanja u
trbuhu, jer e tada biljni enzimi moi nesmetano dje-
lovati. Tim jednostavnim mjerama pomaete svom
enzimskom sustavu da probavi te teko razgradive
spojeve bjelanevina i eera. Dakle, ne zabrinjavajte
se kad jedete termiki obraene mahunarke - nadi-
manja su tada posve normalna. Samo ako zbog toga
jako trpite trebali biste jesti ivene namirnice koje
manje nadimaju ili istraiti ne postoje li u crijevu dru-
gi poremeaji funkcije.
103
Drugi bi uzrok nadimanja mogla biti slaba fun-
kcija eluca koji je zbog dugogodinjeg prekiseljenja
bio luen i sada stvara previe eluana soka i probav-
nih enzima. U elucu se u prvom redu razgrauju bje-
lanevine iz hrane. Ne prou li te bjelanevine
dovoljno uspjeno poetni proces probave, dospiju u
donje dijelove tankog crijeva gdje ih dalje razgrauju
bakterije. Tako se opet pojaano stvaraju crijevni pli-
novi. Trbuh se napuni zrakom. Loa se funkcija eluca
prepoznaje po povienu udjelu bjelanevina u stolici.
Tu mogu pomoi gorke tvari (iz biljaka), kako bi se
poboljala eluana funkcija.
Sljedei su razlog nadimanja poremeaji funkci-
je jetre i ui. J etra pripada najvanijoj kemijskoj
tvornici u naem organizmu. Tu se u sekundama doga-
aju milijuni reakcija, enzimskih djelatnosti i funkcija
sabiranja i pohranjivanja. J etra stvara energetske zali-
he, oslobaa otrova metabolike produkte, izluuje
u i prerauje krv koja dolazi venom vratarnicom iz
crijeva. Ona unato mnogim spoznajama krije mno-
tvo tajni. Osim toga veoma je strpljiv organ: godina-
ma izlazi nakraj s optereenjima, i nije li oteena
upalama ili otrovima, treba joj dugo vremena da bi or-
ganski oboljela. Ona nas meutim ipak upozorava kad
je poremeena u svojoj funkciji ili jednostavno preop-
tereena. Sjetite se samo umora poslije jela. Umor je
bol jetre! Nagle promjene raspoloenja zahvaljujte je-
104
tri. Ona vas ini nemirnima i agresivnima. Ona reguli-
ra va kolesterol i sabire masnou. Ona ini da pri
preoptereenju loe spavate i alje" neugodne snove.
Putem une tekuine koja je pohranjena u unu
mjehuru i po potrebi se istresa u tanko crijevo, unosi
ona unu kiselinu u smjesu pojedene hrane, kako bi
masnoe iz hrane bile tako preraene i pripremljene
da ih mogu razgraditi enzimi guterae kojima je to
zadatak. Isto tako dospijeva u crijevo putem unog
soka ijedan dio kolesterola.
Pogrenom se prehranom nanosi teta osjetljivu
jetrenu metabolizmu kolesterola. uni sok postaje
itkijim i sporije tee. uni mjehur i uni vodovi
zgre se pri pranjenju i vi tada osjeate pritisak u de-
snom gornjem dijelu trbuha (dio iznad pupka). Raste
li dalje koncentracija kolesterola i minerala u unu
soku, on se kristalizira; stvara se kao krupni pijesak.
Sad osjeate pri pranjenju eluana soka u tanko cri-
jevo i stezanje u leima lopatice. Time je programira-
no stvaranje kamenca ili ne priinjavaju tegobe ili tu i
tamo izazivaju kolike. Veoma su esto rani simptomi
te poremeene funkcije upravo nadimanja, jer se ma-
sti uzete s hranom dovoljno ne razgrade i dospiju ne-
probavljene u donje dijelove tanka crijeva. Tamo
preuzimaju proces razgradnje crijevne bakterije, pri
emu se stvara mnogo plinova.
105
Poremeaji funkcije jetre i ui mogu se dokazati
u stolici. Tada su masne kiseline i neutralne masti po-
zitivne. U tom se sluaju ne mora dakle lijeiti samo
crijevo, ve isto tako jetra i u.
Organ kojemu se svakako poklanja premalo po-
zornosti je guteraa. Ona ima dvije vane funkcije:
proizvodi inzulin vaan za regulaciju eera u krvi i k
tome vane probavne enzime. Oni se brinu za razgrad-
nju ugljikohidrata i masti. Guteraa reagira veoma
osjetljivo na alkohol, virusne infekcije i otrove iz oko-
lia. Alkohol moe izazvati teku upalu guterae.
Pritom se unitavaju stanice guterae i slabi njezina
funkcija. U guterai mogu osim toga nastati kamenci
koji mogu isto tako izazvati upalu. Njoj nanose najve-
u tetu virusne infekcije, djeje bolesti i gripozne in-
fekcije to ih veinom uzrokuju virusi. Ti mikrobi
ostavljaju u tijelu otrovne metabolike produkte koji
se mogu vrsto utvrditi u meustaninu tkivu organa i
dotinog limfnog sustava. U svojoj stalnoj obrambe-
noj reakciji nanosi taj organ tetu svojoj funkciji koja
oslabljuje. Proizvodi li guteraa premalo probavnog
soka bogatog enzimima, razgradi se samo jedan dio
hrane. Ostatak otputuje, kao to ve znate, u donji dio
tankog crijeva, da bi ga tamo razgradile crijevne bak-
terije. Posljedica su nadimanja. Vidite da dosada nisu
uzroci nastanka nadimanja izravno povezani s funkci-
jom crijeva, ve sa slabom funkcijom eluca, jetre,
106
ui, guterae. Postoje meutim nadimanja koja po-
inju iskljuivo u crijevu.
To su najee tri procesa: kao prvo moe se po-
grenom prehranom, antibioticima, antibebi-pilulama
i otrovima iz okolia promijeniti crijevna flora. tetne
bakterije potisnu i snize udio bakterijskih skupina.
One promijene ivotne uvijete u crijevu, te svojim en-
zimskim djelovanjem i biokemijske reakcije. Pojaa-
no nastaju procesi vrenja i truljenja ija je posljedica
previe alkohola i sumporvodika. Crijevo tako postaje
kloakom, nastaju plinovi truljenja. Ako se oni isputa-
ju, ire neugodan miris. Sadre li mnogo sumpornih
plinova, zaudaraju na pokvarena jaja. Tu moe analiza
stolice tono odrediti koje su se vrste bakterija raz-
mnoile, a iji se broj smanjio. Svaki ljeitelj zna kako
se crijevna flora moe popraviti. Bakterije truljenja
veinom su bakterije koje razgrauju bjelanevine.
Kao drugo, trebalo bi se pomiljati i na mogue
postojanje gljivica: osjeate li se uvijek umorno, mli-
tavo i slomljeno, osjeate stalno potrebu za slatkim,
poslije svakog obroka vas mue nadimanja, odreene
ivene namirnice vie ne podnosite i osjeate se bo-
lesno, a da ne znate zato, tada biste trebali pomisliti
na naseljenost gljivica na vaoj crijevnoj sluznici. To
su esto kvaeve gljivice poput kandide, koje su se
ugnijezdile u udubljenjima crijevne sluznice, iako im
tamo nije mjesto. Katkad su to meutim gljivice plije-
107
sni ili oboje. Gljivice ne pripadaju normalnoj crijev-
noj flori (vidi i poglavlje Mikoze"). Njih ima
posvuda u okoliu, ali u nae tijelo ulaze u prvom redu
s hranom. One u normalnom sluaju nemaju mogu-
nosti rairiti se u crijevo, jer imunobakterije nude pri-
rodnu zatitu. Ne vre li meutim vie zatitni
mehanizmi besprijekorno svoju funkciju, ugnijezde
se u sluznici gljivice i hrane se eerom iz krvi. On se
sniava, dobivate elju za slatkim. Kvaeve gljivice
proizvode osim toga zbog razgradnje ugljikohidrata
velike koliine alkohola koji opet optereuje jetru; po-
stajete umorni, mlitavi i gubite energiju. Budui da
gljivice uz ugljikohidrate utjeu i na metabolizam bje-
lanevina, nastaju u crijevu i procesi vrenja i procesi
truljenja - posljedice su nadimanja.
Trea je toka teka bolest koja je mnogima poz-
nata pod nazivom Roemheldtov sindrom, ali se danas
ispravno naziva Overgrowth-sindrom (vidi i poglavlje
Overgrovvth-sindrom"). U Owergrowht-sindroma
radi se, kao stoje ve reeno, o pogrenu naseljavanju
bakterija u tanku crijevu. Vano je napomenuti da se
bakterijska flora tankog i debelog crijeva znatno razli-
kuju. Dok je tanko crijevo - u onim dijelovima gdje
uope postoji bakterijska flora - gotovo iskljuivo na-
seljeno razliitim mlijeno-kiselinskim bakterijama i
kuglastim enterokoknim bakterijama, nalazi se u de-
belu crijevu mnotvo razliitih vrsti koje su polovi-
108
nom izazivai truljenja. Drugu polovinu ini flora
kiseljenja u debelu crijevu.
Tijekom razvoja i stalnim kontaktom sa svojom
crijevnom florom nauio je ljudski organizam izlaziti
nakraj s agresivnim osobinama trulene flore debelog
crijeva. Predaja sastavnih dijelova hrane organizmu
dogodila se ve prije nego to ih moe probaviti, osim
neprobavljivih vlaknastih tvari.
itav niz razloga moe biti uzrok da flora debelog
crijeva svlada odvojenost izmeu debelog i tankog
crijeva i naseli se i u vie ili manje iroka podruja tan-
kog crijeva, dakle na mjestima koja se ne mogu zatit-
nim mehanizmom suprotstaviti navali flore debelog
crijeva. Bakterije debelog crijeva razgrauju tamo sa-
stojke pojedene hrane i dolazi do snanog stvaranja
plinova. To je stvaranje plinova esto toliko jako da se
itavo crijevo tako nadima da zrak u odreenim dije-
lovima crijeva pritie na oit. Dolazi do potekoa u
disanju ili probadanju oko srca. To snano stvaranje
plinova izaziva boli, a vjetrovi izlaze veoma polako,
tako da Overgrovvth-sindrom zadaje ljudima mnogo
muke. Trbuh je zbog stvaranja plinova napet poput
bubnja. J edan dio plinova odlazi ak u krvotok, odak-
le tada izlazi putem plua izdisanjem (neugodan za-
dah iz usta).
109
Nadimanja upozoravaju na poremeaje funkci-
je probavnog trakta. Ona mogu imati i bezazle-
ne uzroke, kao to je hrana koja izaziva
nadimanje, ah isto tako mogu upuivati na te-
ku naseljenost pogrenih bakterija u tanku crije-
vu - ne zaboraviti jetru, u, eludac i
guterau. Ciljana dijagnostika uvijek pomogne
otkriti u emu je problem. Ako se poremeena
funkcija probavnog sustava ispravno lijei, pre-
stanu nadimanja.
Proljev - kad pobjegne u gae
im otputujete u strane zemlje i jedete hranu na
koju niste naviknuti ili zagaene ivene namirnice,
reagira tijelo proljevom. Ta reakcija moe biti bezaz-
lena, ali se iza toga moe kriti i neka teka bolest. To je
tada sluaj kad odreeni uzronici dospiju s hranom u
tanko crijevo i tamo izazovu infekciju. Proljev je pre-
ma tome uvijek simptom bolesna procesa u crijevu,
nikada nije samostalna bolest. Da bi se rijeila stranih
bakterija, proizvodi nadraena i upaljena sluznica ve-
liku koliinu vode i dolazi do brza prolaska smjese po-
jedene hrane kroz crijevo, koja se - tako razrijeena -
prazni kao proljev. Otekline i upale crijevne sluznice
110
izazivaju greve u trbuhu. Stvar postaje ozbiljna ako
nastupe vruica, povraanje, te uslijed proljeva doe
do gubitka elektrolita. Tu pomau samo lijenike
mjere.
Zanimljiva je jedna druga vrsta proljeva: proljev
kao reakcija tijela na neku ivenu namirnicu u smislu
stvarne ili pseudoalergijske reakcije. Kronini proljev
s vie ili manje jakim trbunim tegobama, za koje
nema dokazana uzronika, mora se u smislu prikrive-
ne alergije shvatiti kao alergijski proljev. J er i tu rea-
gira sluznica tankog crijeva kao pri infekciji. Da bi se
to prije rijeila strane tvari - u ovom sluaju strane
bjelanevine - sluznica nabrekne i proizvodi veliku
koliinu vode. Taj proces izazivaju takozvani biogeni
amini u hrani ili sintetske nadraajne tvari. Biogeni
amini imaju vane funkcije u tijelu, no ako se pojav-
ljuju u velikim koliinama, izazivaju tegobe. Najpoz-
natiji je biogeni amin histamin koji sudjeluje u svim
alergijskim i upalnim reakcijama. Sintetske su na-
draajne tvari svi umjetni dodatci hrani.
Ljudi koji na takve umjetne dodatne tvari reagiraju
proljevom, ne mogu na primjer odlaziti u kineske re-
storane. U kineskoj se kuhinji upotrebljava za pripre-
manje umaka mnogo natrijeva glutamata. Netko tko
na to osjetljivo reagira, dobit e odmah proljev nakon
to je jeo kinesku hranu. Taje pojava dobila naziv ki-
neski sindrom".
111
Pri sumnji na alergijski proljev mora se izvriti
alergoloko testiranje na ivene namirnice, kako bi
se ustanovilo koje ivene namirnice izazivaju aler-
gijske reakcije, jer najee nije poznato na koje se
ivene namirnice tako reagira.
Proljev moe meutim nastupiti i kao posljedica
odreenih duevnih dogaanja. Sjetite se samo poslo-
vice: Od straha imati pune gae". Vegetativni ivani
sustav crijeva reagira pri stresu prenadraenou
odreenih ivanih vlakana, koja opet ubrzavaju gi-
banje crijeva i izluivanje vode u crijevo. Taj proces
moe poeti u samo nekoliko sekundi, a isto tako brzo
i zavriti. To izgleda meutim drugaije na primjer pri
bolesti Morbus Crohn. Za tu su bolest tipini greviti
proljevi pomijeani sa sluzi i krvi. Oni koji boluju od
te bolesti veinom su veoma osjeajni i osjetljivi ljudi
koji zbog nepodnosivosti ivenih namirnica i optere-
enosti virusima imaju stalno upaljeno tanko crijevo.
Oni trebaju posebno lijeenje.
Proljev je veinom obrambena reakcija tijela na
otrovne i tetne tvari i oituje se rijetkom, katkad te-
kuom stolicom. Uzroci mogu biti razliiti: pokvare-
ne ivene namirnice, oneiena voda, lijekovi,
alergije, psihosocijalni stres i odreene bolesti. Pro-
ljev je u veini sluajeva bezazlen i zavrava za najvi-
e tri dana. Pri kroninom je proljevu upaljena sluzni-
ca crijeva, tako da tanko crijevo vie ne moe vriti
112
svoju funkciju. Ciljanom se dijagnostikom moe pro-
blem dobro prepoznati i na odgovarajui nain pomo-
i.
Kad boli trbuh
Moderna medicina sa svojim visoko razvijenim
ureajima za dijagnostiku moe danas ustanoviti
mnoge komplicirane procese bolesti. Ali kao i dosada
zadaje joj tekoe prepoznavanje funkcionalnih pore-
meaja u organizmu. Zato se nejasni simptomi esto
pripisuju psihikim smetnjama. J o gore: esto se po-
stavljaju dijagnoze koje zapravo nita konkretno ne
govore. Vegetativna distonija, predmenstrualni sin-
drom, iritativni mjehur i sindrom konanog umora
samo je nekoliko primjera za to. Najvie neshvaanja
vidim meutim pri dijagnozi: iritativno crijevo ili Co-
lon irritabile. Tu govorim o neshvaanju, jer ljudi s
tom dijagnozom imaju esto velike tegobe, a ultrazvu-
nim se pregledom ili kolonoskopijom ne utvrdi nika-
kav organski poremeaj i pacijenti naposljetku ostaju
esto preputeni sami sebi. Grevi u trbuhu, kolike
smetnje u vezi s pranjenjem crijeva, nadimanje i mu-
nina imaju meutim svoje uzroke. Iritativno je crije-
vo tipini simptom nepodnosivosti prehrambenih
namirnica.
113
Nepodnosivosti ivenih namirnica pokazuju vi-
estruku sliku. Ona se uistinu tie crijeva u kojemu
strane bjelanevine ili umjetni dodaci u hrani izaziva-
ju alergijsko-toksine reakcije. Dolazi do iritativnih
stanja u crijevnoj sluznici sa zgrenou crijevne mu-
skulature i kratkoronim lokalnim upalama. Odree-
nim se tekstovima mogu uvijek dokazati neki virusni
ili bakterijski toksini u limfnu sustavu crijeva. Pone-
kad i gljivice, te otrovi iz okolia. Osobito je uzronik
tih tegoba iva to se oslobaa iz amalgamskih zubnih
plombi,
16
jer se ona vee s proteinima iz stanina tkiva
crijevne stjenke.
Kad j e cri jevo ozbi l j no bol e s no
U ovom ete poglavlju saznati to se sve moe do-
goditi ako se ne odstrane poremeaji funkcije crijeva.
Time se procesima bolesti posveuju i radi toga, jer se
time pacijentima esto moe pomoi provedbama te-
rapeutskih mjera, kao to je tjedan saniranja crijeva,
bilo da poslije toga trebaju manje lijekova, bilo da im
se pobolja kakvoa ivota ili ostaju poteeni opera-
16 Daljnje informacije o temi ive u organizmu nai ete u knjizi dr.
med. J oachima Muttera Amalgam - Risiko fur die Menschheit,
objavljenoj u nakladi Fit furs Leben (NaturaViva).
114
cija. Po mome se iskustvu uvijek isplati popratno uz
kolsko medicinsko lijeenje izvriti sanaciju crijeva.
Celijakija ili sprue
Prvo u rei neveselu vijest: tu bolest ne mogu iz-
lijeiti ni kolska medicina ni prirodne metode lije-
enja. Kao pri priroenom obliku, kojim su najee
pogoena djeca i zovu se spure, tako i pri steenom
obliku u odraslih, ini se daje uzrok u genetskom de-
fektu koji se ne moe izlijeiti. Ljudi koji pate od tih
bolesti reagiraju alergino na gluten, to je bjelanevi-
na u odreenim vrstama itarica. Taj gluten izaziva u
tanku crijevu propadanje crijevnih resica, koje se me-
utim opet obnove im se izbjegavaju itarice koje
sadre gluten. Danas moe medicina dokazivanjem
antitijela u krvi brzo postaviti ranu dijagnozu koja pa-
cijente potedi dugotrajnih muka. Prije se mogla po-
staviti sigurna dijagnoza pregledom uzorka tkiva iz
tanka crijeva. Vrste itarica koje sadre gluten su pe-
nica, pir, ra, jeam i zob. Njih moraju ljudi osjetljivi
na gluten bezuvjetno izbjegavati u prehrani nadomje-
stak za njih nude proso, ria, kukuruz, heljda. Prvi su
simptomi celijakije nejasne boli u trbuhu, munina,
psihika razdraivost i proljevi. Budui da se itarice
esto jedu u kombinaciji s drugim ivenim namirni-
115
ama, ne slute dugo dotini ljudi nita o svojoj nepod-
nosivosti glutena. Tijekom godina mogu se meutim
javiti i nepodnosivosti drugih ivenih namirnica, jer
oboljeli od celijakije esto svojim posebnim oblikom
prehrane utjeu nepovoljno na svoju crijevnu floru i
time mijenjaju imunoloke brane na sluznici crijeva.
Tada postoji veoma velika opasnost da e im se popis
podnosivih i doputenih ivenih namirnica jo vie
smanjiti. Posebnim programom sanacije crijeva moe
se popraviti poremeena crijevna flora, stanje sluzni-
ce i poboljati kakvoa ivota tih ljudi.
Divertikuloza ili divertikulitis
Ljudi s tromim crijevom poremeene funkcije i
slabim vezivnim tkivom skloni su nastanku izboenja
u crijevnoj stijenki, takozvanim divertikulima. Ta iz-
boenja nastaju veinom u podruju zadnjeg crijeva i
obino ne priinjavaju potekoe, osim ako se upale
(divertiklitis). Ta upala nastupa posve spontano i uz-
rokuje jake boli u trbuhu. Ti se divertikuli mogu vidje-
ti ili rengenskim pregledom, nakon to je lijenik
ispunio debelo crijevo kontrastnim sredstvom ili ko-
lonoskopijom. U divertikulima se tijekom vremena
nakupe ostaci izmeta, to oni tako trunu. Normalnim
se pranjenjem crijeva ne odstranjuju i mogu se veo-
116
ma bolno upaliti. Ovisno o tome koliko je uznapredo-
vao proces divertikuloze, postoji opasnost da upaljeni
divertikul pukne i stolica otjee u trbunu upljinu.
Tada je potrebna hitna operacija. kolsko medicinski
nain lijeenja divertikulitisa sastoji se u davanju anti-
biotika. Ponavlja li se upala vie puta predlae se ope-
racija kojom se odstranjuje itav dio debela crijeva na
kojemu su nastali divertikuli. To je katkad 50 cm i
vie. Divertikuli nastaju tijekom mnogo godina zbog
prehrane s premalo vlaknastih tvari i previe eera.
Ona oslabljuje crijevnu stijetiku i pospjeuje nastanak
tih divertikula. Prekomjerno naprezanje pri tekim
pranjenjima stolice ini sa svoje strane ostalo. Po-
grena i stoga loa flora pogoduje nastanku upala.
Ako je dokazano postojanje divertikula, nudi lijeenje
prirodnim metodama odlina sredstva da se izbjegnu
ti upalni procesi i pacijente se potedi operacije. Kao
prvo se moraju crijevo i divertikuli na crijevnoj stijen-
ki temeljito oistiti, zatim se ispravlja prehrana. Tera-
peut lijei upale posebnim visoko doziranim
protuupalnim enzimima, istodobno sanira crijevnu
floru. Divertikuli se dodue vie ne povuku, ali terape-
ut moe pomoi pacijentima da ive bez tegoba.
117
Morbus Crohn
U Njemakoj oboli godinje oko 7000 ljudi od
upale donjih dijelova tanka crijeva uz sudjelovanje
gornjih dijelova debela crijeva, zvane Morbus Crohn.
Prvi opis te bolesti potjee od lijenika Crohna iz
1932. godine. Danas se smatra da se tu radi o kroni-
noj civilizacijskoj bolesti koja je ograniena na odre-
ene dijelove crijeva, zahvaa eluano - crijevni
trakt i dovodi do sudjelovanja limfnih vorova. Obo-
ljeli se ale na proljeve koji se uvijek iznova vraaju,
uz grevite boli u trbuhu. Oko 80% pacijenata ima na-
pukline i fistule u podruju mara. U nekih se nae jo
i masna jetra i upala uovoda. Uzroci te bolesti jo su
slabo poznati. Spominju se sljedei mogui poticate-
lji:
antibiotici
amalgam
nikotin
margarin
antibebi-pilula
eer
genetski imbenici
imunoloki defekti
konfliktne situacije
118
Zbog bolesti primaju oboljeli odreene hranjive
tvari u znatno premalim koliinama. J avlja se nedo-
statak upravo eljeza, vitamina A, D, E, C, B12, mine-
rala i bjelanevina. U krvi se sniava razina cinka,
budui da se upotrebljava pri funkciji obrane, i dolazi
do poremeaja vida, sluha, te upale zglobova.
U mnogo se sluajeva moe tim ljudima pomoi.
Kao stoje bilo objanjeno u poglavlju o reumi, odvija
se pri oboljenju Morbus Crohn slian proces. Bjelan-
evinski otrovi, virusni i/ili bakterijski otrovi, katkad i
otrovi iz okolia izazivaju upalu u crijevnom tkivu, pri
emu imunoloki sustav zbog sloenih procesa vie
ne razlikuje izmeu bjelanevina vlastitog tijela i onih
tijelu stranih bjelanevina. On poinje zbog toga na-
padati i unitavati vlastite stanice. Alergija se oituje u
svom najagresivnijem obliku - auto imunom procesu.
Prekine li se taj avolski krug time da se utvrde i spri-
jee daljnje negativne reakcije na ivene namirnice,
izbace otrovi i sredi nedostatak hranjivih tvari, tada se
moe poboljati i tako teka bolest kao Morbus
Crohn, a ponekad ak i izlijeiti. Opaa se da su obo-
ljeli veoma nadareni, visoko inteligentni, ali veoma
osjeajni i osjetljivi ljudi. Oni esto u ivotu mnoge
probleme progutaju". Te osobe rijetko pripadaju oni-
ma koji znaju katkad i udariti akom o stol; ne, one su
mnogo sklonije blagom nainu ponaanja. To je tako i
u redu i ta se struktura linosti ne bi trebala, a ni ne
119
moe promijeniti. Ti ljudi mogu svoju nagomilanu
agresivnost drugaije odnosno pravilno usmjeriti,
pretvarajui svoju agresivnost u pozitivnu energiju i
nauiti na primjer neku azijsku borilaku portsku
vjetinu.
Colitis ulcerosa
Colitis ulcerosa razlikuje se od Morbus Crohna po
mjestu dogaanja u crijevu i po nekim dodatnim sim-
ptomima. Radi se o upalnom oboljenju podruja
zadnjeg crijeva, u rijetkim sluajevima itavog de-
belog crijeva. Colitis izazivaju:
zaepljenje arterija ili tromboza
razmnoenost bakterije Clostridium difficile u
crijevnoj flori
infekcije stafilokokima, amebama
antibiotici
sredstva protiv reume
antibebi-pilule
sredstva protiv migrene
teki metali
druge infekcije
Tu upale protjeu kronino. One uzrokuju gnojne
ireve na crijevnoj sluznici, a pranjenje stolice je e-
120
sto krvavo, proljevasto i sluzavo. I tu se kao i pri Mor-
bus Crohnu govori o autoimunoj bolesti, ali sigurnih
iskaza za sada jo nema.
kolska medicina gleda tu bolest kao neizljeivu i
samo ublaava simptome. Tu su se kao alternativna
terapija pokazali uspjenima: prehrana bez alergena,
izbacivanje iz tijela otrova uzronika i otrova iz okoli-
a, osobito tekih metala, i sanacija crijeva.
Crijevni polipi
17
Crijevni su polipi dobroudni tumori na sluznici
koji stre u upljinu debela crijeva (kolona). Oni mogu
biti razliitih oblika (gljivasti, jastuasti) i veliina.
J avljaju se pojedinano ili u veem broju. U 50% pa-
cijenata nalaze se polipi u zadnjem crijevu zvanom
rektum. Postoje razliiti polipi i po vrsti tkiva. U 95%
sluajeva radi se o adenomima. Oni rastu i mogu se
17 Sljedea su objanjenja uzeta iz : Schmiegel, et al.: Kolorektales
karzinom: Prevention und Fruherkennung in der
asymptomatischen Bevolkerung - Vorsorge bei Risikopatienten -
Endoskopische Diagnostik, Therapie und Nachsorge von Polypen
und Karzinomen Leitlinien der Deutsche Gesellschaft fur
Verdauungs - und Stoffwechselkrankheiten. Arbeitsgemeinschaft
der wissenschaftlichmedizinischen Fachgesellschaft (AWMF).
Zeitschrift fur Gastroenterologie 38 (2000), strane 49.-75.
121
razviti do pretkancerozna stanja. Ako im promjer po-
stane vei od jednog centimetra, taje opasnost osobito
velika. Veoma se rijetko javljaju nasljedni crijevni po-
lipi. U tome je sluaju rizik da se oboli od crijevnog
raka osobito velik. Deset posto puanstva ima polipe u
crijevu. U starosti raste taj postotak. U ljudi starijih od
60 godina nalaze se ti tumori crijevne sluznice u sva-
kog petog ovjeka.
Danas se nastanak crijevnih polipa povezuje sa
sljedeim imbenicima:
Alkohol i puenje pospjeuju nastanak polipa.
Do nastanksa crijevnih polipa dovode u rijet-
kim sluajevima nasljedne (genetske) sklonosti
tom oboljenju. Nasljedno uvjetovani crijevni
polipi imaju komplicirana imena: obiteljska
adenomatozna polipoza i hamartozni polipozni
sindromi, koji se opet dijele na obiteljsku juve-
nilnu polipozu i Peutz-J eghersov sindrom.
Manji polipi obino ne priinjavajupotekoe; oni
se zbog toga otkriju sluajno pri kolono - ili rektosko-
piji uinjenoj iz drugih razloga. to su polipi vei, to
se ee javljaju tegobe, i to sljedee:
proljev ili zaepljenje, dakle promjenljive stolice;
krv (pri velikim, krvareim polipima) i sluz u stoli-
ci; slabokrvnost uslijed nedostatka eljeza; zaep-
ili
ljenje crijevne upljine i oteano pranjenje
crijeva;
Lijenik postavlja dijagnozu pitajui vas o vaim
tegobama i o postojanju polipa u obitelji. Budui da se
veina polipa nalazi u zadnjem dijelu crijeva, najprije
e lijenik prstom pregledati zadnje crijevo odnosno
rektum. Zatim e se pregledati uzorak stolice na trago-
ve krvi. Kolonoskopijom i rektoskopijom mogu se po-
lipi tono dijagnosticirati. Pritom e se oni, ako je
mogue, odmah odstraniti i pregledati. Taj pregled
slui istodobno tome da se iskljui postojanje raka de-
belog crijeva. Nije li mogua endoskopija, moe se
uiniti rendgenski pregled s kontrastnim sredstvom
onoga dijela crijeva koji se nije uspio pregledati.
S ciljem lijeenja moraju se tijekom kolonoskopi-
je i rektoskopije odstraniti svi polipi i njihove stanice
pregledati pod mikroskopom (histoloki pregled).
Nae li se samo jedan mali polip bez staninih prom-
jena, dovoljna je radi kontrole kolonoskopija nakon tri
godine. Nae li se vie polipa, ako su polipi vei ili su
stranice u njima ve promijenjene, moraju se vriti
ee kontrole. to je polip vei, to je vea vjerojat-
nost da e nastati rak debelog crijeva. Pri rijetkim na-
sljednim polipima osobito je visok rizik obolijevanja
od raka.
Gotovo da ne moete sprijeiti nastanak polipa,
osim ivotnoaktivnom prehranom. Oni se moraju
123
rano otkriti i odstraniti, kako se ne bi razvio rak debe-
log crijeva. Zato razgovarajte sa svojim lijenikom da
vas uputi na sljedee preventivne preglede:
Poslije 40 godina ivota trebao bi vam va lije-
nik jednom godinje palpatorno (opipava-
njem) pregledati zadnje crijevo.
Ako vam je 50 godina ili vie preporua se jed-
nom godinje test na M2-PK (enzim tumorskog
metabolizma), hemoglobin-haptoglobin i se-
rum-albumin u stolici. Ako je test pozitivan, to
znai, postoji skrivena krv u stolici ili je M2-PK
povien, mora se debelo crijevo pregledati en-
doskopijski.
Od 55. godine ivota trebalo bi se debelo crije-
vo svakih deset godina pregledati endoskopski.
Ako je u roditelja ili brae i sestara (najbliih roa-
ka) bio ustanovljen adenom u crijevu ili imate meu
irom rodbinom nekoga tko ima taj oblik polipa, mo-
rate se tom pregledu podvrgnuti ranije i ee.
Obitelji s rijetkim nasljednim polipnim oboljenji-
ma nudi se dodatno genetsko savjetovanje i genetsko
ispitivanje. U tu svrhu moete nai adrese na Internetu
pod www.medizin-netz.de/adrgenberat.htm.
124
To je oboljenje u osnovi dobroudno. U 30-50%
pacijenata koji su ve imali polipe, stvore se oni pono-
vo. Po veliini, broju i obliku adenoma procijeni se
koliko je velika opasnost od raka u pojedinu sluaju.
Pri oboljenju od crijevnih polipa vjerojatnost je da tu-
mor postane zloudnim izmeu dva i deset posto. Pri
nasljednom obliku te bolesti (obiteljske polipoze)
znatno se povisuje taj rizik.
Rak crijeva
Prehrana bogata vlaknastim tvarima moe smanji-
ti rizik od nastanka raka. Ne elimo vam uskratiti slje-
dei citat - u njemu su saeta aktualna istraivanja i
saznanja, a moemo ga nai na webstrani:
Neprijatelji su zdravlja poznati; alkohol, cigare-
te, premalo kretanja i pogrena prehrana. Dugotrajna
istraivanja u SAD-u i Europi daju sada nove spozna-
je da prehrana bogata vlaknima moe smanjiti rizik od
nastanka raka. Skupine puanstva ija prehrana obilu-
je vlaknastim tvarima pokazuje smanjeni postotak
opasnih crijevnih polipa i crijevnog raka.
J o nisu posve shvaeni toni razlozi tog zatitnog
djelovanja. I dalje ostaje sporno jesu li samo vlaknaste
tvari ono to tako pozitivno utjee na zdravlje. J er ini
se da i druge biljne tvari u vou i povru imaju vanu
125
ulogu pri zatiti od raka, jedan su primjer za to takoz-
vani polifenoli koji su sadrani u jabukama. Oni poti-
u stvaranje vanih detoksikacijskih enzima koji ine
bezopasnima tvari to inae pospjeuje nastanak raka,
te tako mogu tititi od tumorskih oboljenja. Strunjaci
preporuuju pet puta dnevno voe i povre. To je for-
mula zahvaljujui kojoj ne izvlaimo korist samo iz
vlaknastih tvari, ve i iz mnogih vitamina i drugih bil-
jnih tvari.
Protivno tome strogo je zabranjeno konzumiranje
alkoholnih pia s visokim postotkom alkohola. U
SAD-u su lijenici nali pri kolonoskopijama oko tri-
put vie oboljenja od crijevnih polipa i crijevnog raka
u onih koji su si u posljednjih deset godina priutili
vie od devet aica rakije tjedno. To je priopila ame-
rika udruga gastroenterologa.
U Njemakoj oboli godinje od raka crijeva oko
57.000 ljudi, a od njega ih umre 30.000. Zdrava pre-
hrana i zdrav nain ivota smanjuju rizik obolijevanja
18
od crijevnog raka."
U tekstu objavljenom na websiteu
19
moe se pro-
itati daje rak crijeva u Njemakoj drugi po smrtnosti
meu razliitim vrastama raka. Od njega godinje
18 Izvor:
19 Ovaj je odlomak teksta od 111.-113 str. s ljubaznim doputenjem
AMGEN GmbH s websitea .
126
oboli oko 35 do 100.000 osoba. Rak nastaje prije sve-
ga u debelu crijevu, ili u rektumu odnosno zadnjem
crijevu.
50% tumora opipljivo je prstom ili se mogu prika-
zati pomou rektoskopije.
Tragovi krvi na stolici, promjena uobiajena ritma
pranjenja crijeva i neredovitosti pranjenja esto se
pogreno tumae kao popratne pojave pri hemoroidi-
ma i zato se moraju razjasniti, da bi se iskljuilo po-
stojanje crijevnog raka. To se uini kolonoskopijom i
rektoskopijom, te uzimanjem uzorka tkiva sa sumnji-
vih mjesta ili pomou irigoskopije (rendgenski pre-
gled crijeva nakon unoenja kontrastna sredstva kroz
analni otvor).
Dodatni su pregledi za utvrivanje stadija obolje-
nja ultrazvuk gornjeg trbuha (iznad pupka), kompju-
terska tomografija, magnetskorezonantna tomografija
i odreivanje takozvanih tumorskih markera u krvi
(osobito CEA-vrijednost).
Terapija izbora je operacija. Pritom se odstranjuje
dio crijeva zahvaen boleu i radi sigurnosti odree-
ni dio oko toga. Ako se tumor nalazi vie od 8 cm iz-
nad prstenasta miia (zatvaraa) anusa, moe ostati
sauvan prirodni anus (mar). Ako je tumor poloen
nie, dobiva pacijent umjetnu zamjenu za taj zavre-
tak crijeva (Anus praeter). kolska medicina provodi
dopunski kemoterapiju, a pri raku rektuma (zadnjeg
127
crijeva) jo i terapiju zraenjem. U cjelovito-biolokoj
terapiji raka daje se prednost imunomodulaciji u smi-
slu mikroimunoterapije, pri emu se osim uklanjanja
virusnih optereenja provodi i program primjene vi-
soko doziranih vitalnih tvari, te prehrambenoterapeut-
ske mjere. I pojedinane metastaze kojima je prije
svega zahvaena jetra, mogu se esto dobro lijeiti.
Kao i pri drugim oboljenjima od raka, vano je i
presudno rano otkrivanje! Programu ranog otkrivanja
raka pripada osim godinjeg preventivnog pregleda
od 45. godine ivota, od 1. listopada 2002. jo i kolo-
noskopija. Time ima svaki graanin u dobi od 55 i 65
godina pravo na jedan kolonoskopski pregled kao pre-
ventivnu mjeru.
Def i ni ci j a
Crijevo se dijeli na analno podruje, debelo crije-
vo i tanko crijevo. Debelo se crijevo dalje dijeli na ko-
lon i zadnje crijevo (rektum). Na svim se podrujima
moe razviti rak. Ti zloudni tumori nastaju veinom
na sluznici crijeva. S obzirom na uestalost, terapeut-
ske mjere i prognoze znatno se meusobno razlikuju
tumori na navedenim podrujima, tako da se i opisuju
128
odvojeno. Tumori u tanku crijevu izvanredno su rijet-
ki, dok su karcinomi kolona s karcinomima rektuma
veoma esti (nazivaju se i kolorektalnim karcinomi-
ma). Oni su u Njemakoj od svih karcinoma drugi po
redu uzrok smrti. Karcinomi u analnom podruju ine
naprotiv samo 2% svih karcinoma crijeva.
Ues t al os t
Kolonorektalni je karcinom u Njemakoj poslije
bronhijalna karcinoma (rak plua) drugi po uestalo-
sti uzrok smrti uvjetovane rakom i to s 25,5 mrtvih na
100.000 stanovnika godinje.
Ta se bolest javlja najuestalije u takozvanim viso-
ko razvijenim zemljama. Tako iznosi incidencija (to je
uestalost novih oboljenja na stanovnika i na godinu,
u SAD-u (Connecticut) 35,8 na 100.000 stanovnika i
na godinu. Incidencija u Senegalu iznosi naprotiv na
primjer samo 1,9 na 100.000 stanovnika i na godinu.
Incidencija tog oboljenja raste posljednjih godina
osobito kod mukaraca. Uestalost u mukaraca i ena
je ovisno o autoru otprilike jednako visoka.
129
Ri zi ni i mbeni ci
Postoji niz rizinih imbenika ije poznavanje
moe i mora znatno utjecati na ponaanje s obzirom
na preventivu:
1. kronina crijevna oboljenja
Kao kronina oboljenja crijeva poznati su Colitis
ulcerosa i Morbus Crohn. Ta su dva oboljenja slina
po simptomatici, po lijeenju, po komplikacijama, i
oba se javljaju ve u mladenakoj i djeijoj dobi. Ta su
oboljenja praena stalnim proljevima, estim stolica-
ma i primjesama krvi. Pri Morbus Crohnu je rizik
obolijevanja od raka crijeva 7-20% vii nego u nor-
malna stanovnitva. Taj je rizik pri Colitisu ulcerosa
jo vii. Nakon 25-godinja trajanja bolesti razvije se
u 40% tih pacijenata rak crijeva. U gotovo 40% slua-
jeva javlja se tada karcinom na vie razliitih podruja
crijeva istodobno.
2. prehrana
Prehrana s mnogo masti i premalo vlakana pospje-
uje nastanak kolonorektalnih karcinoma. Za nasta-
nak raka smatraju se osim toga odgovornima
konzumiranje jako slanih jela, usoljenih i dimljenih
mesnih proizvoda. Ipak se meutim ini da je tu pre-
130
sudni imbenik nedostatni sadraj vlakana u hrani i
unoenje u tijelo praznih" kalorija, pretilost i prema-
lo kretanja (esto) sjedenje).
o -20
5. virusi
Svi virusi koji, kao stoje poznato, uzrokuju u ljudi
tumorska oboljenja, raspolau osobinom da u stanici
tako preprogramiraju i mijenjaju odreene proteine da
se aktiviraju imbenici razvoja raka. Tako je specifi-
ni citomegalni protein (citomegalni virus) bio naen u
80% pregledanih polipa i karcinoma, ali ne u zdravom
kontrolnom tkivu. Loe odnosno poremeene crijevne
funkcije uvjetovane su ili pogrenom prehranom,
okoliem ili virusima ili svim zajedno. One pripadaju
kroninim civilizacijski uvjetovanim funkcionalnim
poremeajima.
| Funkcionalni poremeaji uvijek prethode or-
ganskim oboljenjima, osim ako je organ ote-
en vanjskim utjecajima ili je organsko
oboljenje priroeno. Za prepoznavanje tih fun-
kcionalnih poremeaja potrebno je znanje o
znaenju crijevne flore, vlastitog crijevnog
imunolokog sustava, vladajuih uvjeta u crije-
vu i njegovih enzimskih sustava, te njegovih
20 Izvor: Dr. med. Glady, Microimmuntherapie und Gastro-
enterologie, II. dio.
131
poveznih organa jetre, unog mjehura i gute-
rae.
Moderna medicina moe svojim metodama
prepoznati samo organska oboljenja. Zato se
pacijenti koji pate od poremeaja crijevne fun-
kcije esto osjeaju neshvaenima ili gurnutima
u ladicu psiho-somatike". Tu prua praktinu
pomo na primjer po meni smiljen tjedan sa-
nacije crijeva, ime emo se kasnije poblie
baviti.
METODE PREGLEDA
Program za postavljenje
dijagnoze crijeva
Kao to smo vidjeli u prethodnim poglavljima, po-
sjeduje kolska medicina neke dobro razvijene tehni-
ke za otkrivanje organskih bolesti crijeva, od
kolonoskopije i rektoskopije preko magnetske rezo-
nance do irigoskopije i ultrazvuka. Na alost ne mogu
meutim te metode prepoznati funkcionalne poreme-
aje crijeva, kao to smo morali uvijek iznova ustano-
viti upravo pri sindromu iritabilna kolona. Zbog toga
sam na temelju iskustva iz svoje prakse razvio pro-
gram za postavljanje dijagnoze crijeva kojim se na-
doknauje taj nedostatak. Taj program ukljuuje
sljedee preglede:
I
I. Mikrobioloki pregled stolice:
pregled crijevne flore
pregled na moguu naseljenost gljivicama
test funkcije lokalnog imunolokog
sustava
odreivanje probavnih zaostataka
eventualno odreivanje upalnih i
tumorskih markera
133
2. Ispitivanje svih organa na mogue
funkcionalne poremeaje
3. Bioenergatsko - biometrika dijagnosti-
ka krvi za utvrivanje optereenosti
virusima, bakterijama i tetnim utjecaji-
ma okolia
4. Testiranje 184 ivenih namirnica na
njihovu podnosivost
5. Klinike laboratorijske pretrage
Objanjenja o mikrobiolokim
pregledima stolice
21
Pri brojnim je oboljenjima poremeen imunoloki
sustav crijeva, oteena crijevna zatitna brana. Po-
sljedica: uzronici bolesti mogu prodrijeti u crijevo i
tetne tvari pojaano dospijevaju u nae tijelo, javljaju
se klinike tegobe ili se one ve postojee pojaavaju.
Da bi va terapeut mogao ispravno pristupiti lijeenju
takvih poremeaja, mora se baciti pogled u crijevo".
Najjednostavnija je mogunost da se stvori slika o
stanju crijevne flore i crijeva pretraga stolice. Za takve
se pretrage stolice specijalizirao laboratorij L+S AG.
21 Izvor: Zur Notwendigkeit mikrobiologischer Untersuchungen des
Stuhles (ein Erlauterung des Labors Enterosan in Bad Boclet).
134
Pod zatitnim znakom Enterosan vri se tamo preko
10 godina dijagnostika stolice.
Pretraga stolice nije potrebna samo pri probavnim
tegobama, dakle pri poremeajima koji imaju svoje
uzroke posve oito u crijevu: zbog velike kontaktne
povrine i mnogih obrambenih stanica u crijevu,
vana je ta pretraga i pri mnogim drugim oboljenjima.
Terapeuti preporuaju pregled stolice prije svega pri
slijedeim oboljenjima: pri alergijskim oboljenjima
(na primjer peludnoj hunjavici, alergijama na ivene
namirnice, neurodermitisu, astmi), slaboj otpornosti
(na primjer neotpornosti na infekcije, sindromu kroni-
na umora, raznim konim oboljenjima, gljivinim
oboljenjima, pri skrbi nakon lijeenja raka), pri pro-
bavnim poremeajima (na primjer proljevima, zaep-
ljenju, nadimanjima, upalnim crijevnim bolestima) i
za sprjeavanje raka crijeva.
10 zl at ni h pravi l a za pravi l no dobi vanj e i
sl anje uzoraka st ol i ce
Va vam je lijenik preporuio pregled stolice?
Primili ste odgovarajui materijal za slanje uzoraka
stolice?
135
Tada se u vama moda javlja osjeaj nesigurnosti
to tono trebate uiniti. Stoga evo tona naina po-
stupanja:
1. U danima prije uzimanja uzoraka zadrite mo-
lim uobiajeni nain prehrane.
2. Uzimate li pripravke sa ivim mikroorganizmi-
ma, tada ih nakon razgovora sa svojim terapeutom
prestanite, molim, uzimati 3 dana prije pregleda.
3. Prije uzimanja uzoraka stolice bezuvjetno uklo-
nite iz WC-koljke dezodoranse/ dezinfekcijska sred-
stva, te koljku vie puta dobro isperite.
4. Stolica ne smije doi u doticaj s vodom za ispi-
ranje ili mokraom. Zato ju je najbolje ispustiti na
hvata stolice" to e vam ga dati va terapeut. Inae
moete stolicu ispustiti na vie slojeva WC-papira to
ste ih stavili popreno preko otvora zahodske koljke i
uvrstili zahodskom daskom.
5. Pomou liice privrene na poklopcu epru-
vetice stavi se komadi stolice u malu posudicu za
uzorke. Ne akajte nepotrebno po uzorku stolice. Na
taj se nain dovodi kisik u nutrinu uzorka i time znat-
no oteava preivljavanje i dokazivanje odreenih
vrsta bakterija.
6. Epruveticu za uzorke napunite, molim, do
3
A i
zatim vrsto zatvorite.
136
7. Molim upiete na epruveticu za uzorke svoje
ime i prezime. Zatim je stavite na neto veu epruvetu
za transport, te i nju zatvorite.
8. Molim, ne zaboravite: to itljivije ispunite po-
pratnicu priloenu uz pribor za uzimanje uzorka stoli-
ce. Uz eljene pretrage to ih oznaava va terapeut,
ne smije nedostajati vaa vlastita adresa.
9. Primljeni i dobro zatvoreni uzorak aljite u vre-
ici to ste je dobili.
10. Molim izbjegavajte slati uzorak vikendom i
preko blagdana.
Budete li se drali ovih savjeta, nee vie nita sta-
jati na putu uspjenom pregledu stolice.
Trajanje pregleda: pretraga stolice traje po pravi-
lu 3 dana. Uzimajui u obzir putovanje pote primit e
tada va terapeut nalaz pregleda otprilike za tjedan
dana.
Tumaenje nalaza: tumaenje nalaza preputa se
samo i iskljuivo terapeutu. On tada na temelju tjele-
sna pregleda, laboratorijskih nalaza, opisanih tegoba,
povijesti bolesti i vaih ivotnih navika odreuje
primjereno individualno lijeenje.
Molim, imajte razumijevanja da mi kao laborato-
rijski dijagnostiari ne moemo i ne smijemo postav-
ljati klinike dijagnoze, pa ni davati pacijentima
137
terapeutske preporuke. Mi poznajemo samo vau sto-
licu. U vezi s pitanjima o nalazu pregleda obratite se
molim svom terapeutu
22
koji e vam sigurno rado dati
tu informaciju.
Utvrivanje organskih
funkcionalnih poremeaja
pomou elektroakupunkture po
Vollu
Pedesetih godina ovoga stoljea razvio je lijenik
REI NHARD VOLL zajedno s jednim tehniarom ure-
aj za mjerenje energetskog potencijala akupunkturne
toke. Otada se mogu dobiti toni podaci o energijskoj
razini nekog organa ili organskog sustava. Neto ka-
snije izumio je test za lijekove: ako su se neki lijekovi
unijeli u mjerni krug, promijenile su se prije izmjerene
vrijednosti na akupunkturnoj toki. Tada nije vie tre-
balo dugo do poetka testiranja organa i lijekova pu-
tem akupunkturnih toaka. Ta se metoda zove
22 Adrese terapeuta koji su bili obrazovani na podruju
probiontologije u Spiller-Netzwerk fur Gesundheit i najbolje se
razumiju u dijagnostiku stolice, saznat ete preko naeg ureda
(telefon +49(0)3562/669978).
138
elektroakupunktura po VOLLU. Izmjerene vrijedno-
sti u kombinaciji s testiranim ampulama pokazuju
konkretne funkcionalne poremeaje dotina organa.
Terapeut moe na pripadajuoj akupunkturnoj mjer-
noj toki ispitati tanko crijevo, debelo crijevo, elu-
dac, jetru, eluani mjehur i guterau. Pokae li koji
organ neobinosti, moe se pomou odgovarajue
ampule testirati optereenosti tog organa koji uzroku-
je funkcionalni poremeaj.
Uzmite primjer iritativnog crijeva zvanog Colon
irritabile. Tu su tipine mnoge nejasne tegobe koje se
ne mogu svrstati ni u jednu bolest. Pri mjerenju putem
elektroakupunkture po VOLLU pokazuje prije svega
debelo crijevo prilino neobine izmjerene vrijedno-
sti. Pomou ampula za testiranje koje sadre homeo-
patizirane otrovne tvari, tako se dugo testira dok se
mjerna vrijednost ne promijeni do odreene vrijedno-
sti. U ovom primjeru ampula Coxsackie B3 uspostav-
lja ravnoteu. To znai da je iritabilni kolon
uzrokovan kroninim optereenjem virusna otrova
Coxsackie B3. Pomou homeopatizirana virusna
otrova i odgovarajue popratne terapije moe ljeitelj
ukloniti optereenje i tada pacijenti vie nemaju tego-
ba.
139
Bioenergetska - biotermika
dijagnoza krvi
Pomou jedne kapi krvi to se uzme iz jagodice
prsta moemo danas dobiti eljene informacije o na-
em tijelu. One pomau, kako bismo stekli tone
spoznaje o dominantnim glavnim optereenjima orga-
nizma. Tada moemo tono saznati koji uzronici
sudjeluju u kolitisu, iritativnu crijevu ili Morbus
Crohnu. Mi otkrivamo takozvane onkogene viruse
koji su sudjelovali u nastanku raka. Zahvaljujui tome
moemo poeti tono usmjerenu terapiju i tako uklo-
niti te uzronike.
Neka vrijednost takva pregleda prikae i primjer
jedne 25-godinje pacijentice koja je od 2000. do
2003. godine bolovala od Morbus Crohna, izazvana
cijepljenjem protiv hepatitisa ljeti 2000. godine:
Klinika dijagnoza: Morbus Chron, atopina di-
jateza, stanje nakon cijepljenja protiv hepatitisa A+B.
(Mislite na to da taj nalaz ne nadomjeta lijeniki
pregled!)
Energetski/funkcionalni poremeaji organa:
- krajnici: fokus (arite)
- sluznica: alergina
- mastociti: autoimuni
140
Pregledane su bile toke od 1 do 9 sa sljedeim re-
zultatima:
1. Naslijeeno toksino optereenje (InfL, Tb,
Med., Lu., Pso., Toxo., Sal.,) Cl 000
2. Optereenje cijepljenjem (BCG, Polio, Tet.,
Diph., Ma., Mu., R6., Hep., Hep. A+B, Infl., Typh.,
Variola, Variz., FSME) C30-MK/14-dnevno
Poliomyelitis
Hepatitis A
Hepatitis B
3. Vegetativne blokade (39 cvjetnih esencija)
4. Bakterijsko optereenje (K200)
Bacteroides
Streptococcus haemolyticus
5. Virusno optereenje C30+XMK
6. Gljivino optereenje C9+30K
6a. Paraziti
7. Nepodnosivosti ivenih namirnica (laktoza,
ovje mlijeko, kozje mlijeko, jaje, vrhnje, maslac,
meso, riba, itarice, voe, povre, orasi, sjemenke,
povre, zaini, gljive, kava, aj, eer, alkohol, umjet-
ni dodaci hrani)
Kravlje mlijeko
Proizvodi od kravljeg mlijeka
Vrhnje
Laktoza
141
Funkcionalne smetnje organa
Jaje
Meso
Riba
Kava
Crni aj
Alkohol
Rafinirani eer
142
8. optereenje tekim metalima (Al, Cd, Pb, Ni,
Hg, cink, bakar, Mn, Cr, Co) MK
' 9. Geopatsko optereenje
10. Nedostatak aminokiselina, vitamina, minerala
i elemenata u tragovima
Vea potreba za svim vitalnim tvarima
11. Hormonalni poremeaj (NFG, DHEA, Mel.,
Thyreoid., L-Thyroksin, T4, insulin, inulin, adrenalin,
kortizon, testosteron, progesteron, estrogen, estro-
gen+progesteron, estorlum, beta-estrad., LSH, gesto-
den) C6,C15+XMK
12. Steeni toksini i optereenja iz okolia
13. Alopatsko optereenje C3+30K
Penicilin Injeel forte
14. Intermedijarni katalizatori skupine A, B, C
Benzochinon Injeel
Methylguanidin Injeel
15. Imunoterapeutici skupine A, G, K, Om, R, T,
D, Dx 15a
15a. Probiotiki imunoterapeutik skupine A, B,
AB, O, Mucosaol
MucosadI
15b. Imunoterapeutici skupine LYHS
15c. Imunoterapeutici ASHLA
Antisera HLA A total
Antirerum HLA A28 (X4971)
143
15d. Imunoterapeutici interleukine
I L 2CH30
15e. Imunoterapeutici infererona
15f. Imunoterapeutici imunoglobulina
15g. Imunoterapeutici Labo Life
2LHA
2LHB
16. Interestinalna toksemija (lagana-jasna-teka)
Vidi nalaz stolice
17. Zubna arita
18. Zubni materijali
19. Ostalo
Cortalus Injeel
Miljenje:
Autoimuni procesi mucose (sluznice) i alergij-
sko-upalne reakcije mucose uslijed interaktivna hepa-
titisa. Fokalno arite krajnika s bakteriodnim i
streptokoknim optereenjem. Znatne nepodnosivosti
ivenih namirnica uz visoku potrebu za vitalnim tva-
rima.
Terapija:
imunomodulacija
terapija nosodima
oslobaanje optereenosti kao posljedice
144
cijepljenja
terapija sluznice
program terapije vitalnom tvari Elastocorom
prehrambena terapija
Tumaenje uz nalaz:
Tu postaje jasno da krajnici kao arite oslabljuju
imunoloki sustav u njegovoj osnovnoj funkciji. Ci-
jepljenje to ga je proveo kuni lijenik izazvalo je
upalne reakcije u tanku crijevu. Tada je kolska medi-
cina dijagnosticirala Morbus Crohn i 3 godine lijeila
pacijenticu kortizonom i drugim imunosuperesivnim
lijekovima. Uspjeh je izostao - s moga gledita posve
razumljivo. Tek su oslobaanje optereenosti cijep-
ljenjem, terapija sluznice i druge predloene mjere
donijele primjetno poboljanje. Danas ta pacijentica
vie nema tegoba.
145
Test na nepodnosivost
ivenih namirnica
Najvanija je komponenta dijagnostike utvri-
vanje skrivenih nepodnosivosti ivenih namirnica.
Pojam maskirana (prikrivena) alergija" potjee sa
strunog podruja klinike ekologije, koja ima svoje
porijeklo u SAD-u. tamo su psihijatri spoznali da su se
neki pacijenti promijenili u svom biu kad su jeli
odreene ivene namirnice. Tada su ti pacijenti mo-
rali pet dana postiti, da bi se zatim provela u njih dijeta
s ciljem otkrivanja hrane koju njihov organizam ne
podnosi. Rezultat je bio zapanjujui. Pacijenti su se ti-
jekom razdoblja posta ponaali posve normalno, ali
im su pojeli neku ivenu namirnicu nastupilo je
opet njihovo psihotino vladanje. Znanstveni tim oko
tih lijenika nastavio je i proirio istraivanje, te zapa-
zio da takve reakcije ne izazivaju samo ivene na-
mirnice, ve i dodatne tvari u prehrambenim
namirnicama. To je bio trenutak roenja pojma pseu-
doalergijskih reakcija. Poznat je problem hiperaktiv-
na djeteta koje reagira alergijski na udio fosfata u
hrani. Budui dapseudoalergijske reakcije ne izazi-
vaju imunoloke reakcije u organizmu, ostaju esto
neprepoznate. Upravo je to problem u preko 80% svih
oboljenja s vegetativnim reakcijama i nejasnim tego-
146
bama u trbuhu: tu se radi o prikrivenim nepodnosivo-
stima ivenih namirnica ili o reakcijama na dodatne
tvari u hrani. Sljedei e vam popis pomoi da dobije-
te predodbu o tome to se sve moe kriti iza pseudo-
alergijskih reakcija" odnosno maskiranih alergija":
I - nagle promjene raspoloenja sve do depresija
I - hiperaktivnost i agresivnost
I - migrena
- poremeaji srana ritma i ubrzano
lupanje srca
- upale koje se uvijek iznova vraaju
- vegetativna distonija sve do psihoza
- nadraen mjehur
- iritativno crijevo
- proljev
- Colitis ulcerosa i Morbus Crohn
- kona oboljenja
- nabrekline sluznice
- astma
- peludna hunjavica
- ispadanje kose
- poremeene funkcije u hormonskom sustavu
- jako znojenje
- slaba sposobnost koncentracije
- tekoe pri uenju i pisanju
- nekontrolirano mokrenje u krevet
147
J a zbog toga rutinski testiram u pacijenta 184
ivene namirnice na njihovu podnosivost pritom se
koristim jednostavnim testom miia. Ameriki su fi-
zioterapeuti zapazili u svojih pacijenata da su se mii-
i razliito ponaali i traili su odgovore zato je to
tako. Veoma su brzo ustanovili da su utjecaji izvana,
slabi mii energetski osnaili odnosno uvrstili ili
jaki mii oslabili. Oni su godinama razvijali postu-
pak kojim bi testiranjem odreenih miia otkrili po-
remeaje u tijelu. Tada su testirali na miiima
odreene supstancije i tako uspjeli saznati to utjee
na mii. Ve se uskoro razmiljalo o tome da se testi-
raju i ivene namirnice. I gle: neke su ivene namir-
nice oslabljivale tijelo. Njima su pripadali: eer kava,
alkohol i druge ivene namirnice. Oni su oslabili tije-
lo samo u nekih osoba, dok druge nisu na njih reagira-
le. J a zbog vremenske stiske koristim za testiranje 184
ivene namirnice testom na ruci. Budui da je on brz
i jednostavan moe se veoma dobro primijeniti u dje-
ce. Osoba koje se testira lei na leaju, ja stojim iza
njezine glave, poloim joj na trbuh ivene namirnice
koje se trebaju testirati i testiram na ruci da li neka
ivena namirnica oslabljuje tijelo, te se zato treba
smatrati pseudoalergijskom namirnicom. Najee su
ivene namirnice s prikrivenim reakcijama:
- kravlje mlijeko
- kokoje jaje
148
- kava
- eer
- itarice koje sadre gluten
- riba
- orasi
Testom na ruci sluim se i kako bih ustanovio ne-
dostatak hranjivih tvari. Tijelo pokae za nekoliko mi-
nuta koje su mu hranjive tvari potrebne. Budui da su
poremeaji crijevne funkcije uvijek povezani i s nedo-
statkom hranjivih tvari, pomae poravnanje nedosta-
juih vitalnih tvari, da bi se popravila neravnotea u
tijelu i tako ubrzao proces lijeenja.
Tako su mikrobioloki pregled stolice, testiranje
na podnosivost ivenih namirnica i kontrola hranji-
vih tvari temelj za sanaciju crijeva.
Program postavljanja dijagnoze crijeva moe
se provesti ambulantno. Utroak vremena iznosi po
pravilu 1-2 sata. Provedba tog programa svakako je
sastavni dio tjedna sanacije crijeva (vidi u vezi s tim
slijedee poglavlje).
149
TERAPIJA
Probiotika terapija - zato
trebamo zdravu crijevnu floru
U poglavlju Eubioza-disbioza" bilo je opisano
kako je ivotno vaan suivot izmeu bakterija u na-
em organizmu i nas samih - oznaen kao simbioza -
elementarno nuan za nae zdravlje i dobro osjeanje.
Nepovoljne se promjene nazivaju disbiozom. Promje-
na disbioze u eubiozu odnosno u neokrnjenu simbiozu
nazivala se prije uspostavom simbioze, a danas je po-
znata pod imenom probiotika terapija". U prethod-
nim je poglavljima dodue spomenuto da se simbio-
zno stanje ne postie samo time da se nasele bakterije
koje nedostaju ili se potisnu one previe razmnoene.
Kao to eubioza i disbioza nisu ovisne o jednom
imbeniku, tako se i probiotika terapija mora gledati
u zajednikom djelovanju s drugim imbenicima pro-
bave. Samo cjelovit pristup lijeenju koji uzima u ob-
zir mnogostruke imbenike to mogu uvijetovati
disbiozu, dovodi naposlijetku do uspjena postizanja
simbioze. Sve drugo ostaje bez uinka, ne donosi za-
dovoljavajue rezultate. Uvijek se treba dodue teiti
150
za idealnim stanjem eubioze, ali se ono teko ostvari.
Uspjeh esto donose iskustvo, strpljivost, pouzdani
nalazi i odreeni pripravci, te prehrambeno terapeut-
ske mjere. Kao to je to esto sluaj kada se radi o
ivim i individualnim organizmima, imaju vanu ulo-
gu ispravna dijagnoza i dugogodinje iskustvo terape-
uta, kako bi se crijevo uspjeno saniralo.
Mi zato dijelimo mogunosti da se na crijevo pro-
biotiki utjee, na pet strategija, koje su uinkovite i
same za sebe, a mogu se promatrati i u meusobnu od-
nosu.
Oblici probiotike terapije
1. Nespecifina terapij a usmj erena na ivotne uv-
jete u crijevu
2. Nespecifina limfatino usmjerena terapija
3. Nespecifino imunoloki usmjerena terapija
4. Specifina bakterijski usmjerena terapija
5. Terapij a nosodima
Prije nego to predstavimo pojedine oblike tih
strategija, treba se jo objasniti u kojem se obliku pro-
izvode probiotici i daju pacijentima.
Po pravilu se ishodini materijali za probiotike do-
bivaju iz dojenake stolice i tada na odgovarajui na-
in prerade i pripreme za uporabu. U najnovije vrije-
151
me trpe neki probiotici gensko-tehnike promjene, to
im daje izvjesne osobine. Mi gledamo na taj postupak
s poneto nevjerice, jer se ne moe iskljuiti mogu-
nost da te bakterije prenesu svoj promijenjeni nasljed-
ni materijal na one bakterije koje ive u crijevu.
Kakve to ima uinke na fizioloku crijevnu floru i
time na zdravlje, ne moe se sagledati. Na temelju
toga elio bih odvratiti od konzumiranja jogurta s
LC1-kulturama.
Ali vratimo se izboru postupaka proizvodnje:
1. Ako se bakterije trebaju izravno naseliti u cri-
jevo, tada se ive kulture moraju spremiti u
kapsule koje su otporne na eluani sok, jer bi
inae tamo bile odmah neuinkovite, prije sve-
ga ako se radi o rodovima bakterija debela cri-
jeva i donja tanka crijeva.
2. Druga je mogunost davanje pacijentima klica
sposobnih za klijanje
3. Najei oblik uspostavljanja simbioze je onaj
s metabolikim produktima raznovrsnih bakte-
rija koji se razliito prerauju i pripremaju za
upotrebu: kao iste kulture sune pri niskim
temperaturama, kao vodenasti koncentrat bez
klica, kao liofilizat, kao sterilni autolizat, u
obliku mlijeka u prahu, kao homeopatski pri-
pravak (s bekterijskim nosodima) ili kao vital-
ni, enzimski aktivni mikroorganizmi po prof.
HIGI.
152
Nespeci f i ni obl i k probi ot i ke terapi je,
usmj eren na mi l je o dno s no i vot ne uvj et e
u cri jevu
Najjednostavniji je nain da se uspostavi odnosno
vrati stanje simbioze u crijevu, smanjenje stresa i
zdrava prehrana. Ve se govorilo o tome kako utjeu
imbenici stresa i prehrana na crijevnu floru. Kao
mjere koje se poduzimaju lijekovima dolaze prije sve-
ga u obzir one koje utjeu na ivotne uvjete u crijevu
odnosno na crijevnu floru. Tu se mora ponajprije po-
miljati na onu najkvalitetniju i najuinkovitiju mlije-
nu kiselinu. Takva se mlijena kiselina moe unositi
u tijelo pacijenta davni m putem dakle oralno ili neiz-
ravnim putem davanjem mlijena eera (laktoze) -
pod uvjetom da ne patite od nepodnosvosti mlijena
eera. Mlijeni eer slui kao hranjiva tvar fiziolo-
kim crijevnim bakterijama. One pretvaraju mlijeni
eer u mlijenu kiselinu i tada izluuju metaboliki
produkt. Time se potpomae korisna crijevna flora.
Druga vrsta promjene ivotne sredine u crijevu po-
stie se davanjem ljekovite zemlje i ljekovita blata.
Oboje upijaju otrovne i strane tvari u probavnu traktu i
osobito su prikladni pri proljevu i nadimanju.
153
Nes peci f i an l i mfati ki obl i k
probi ot i ke terapi je
Limfno tkivo sluznice u podruju gornjih dinih
putova i limfatini organi u ustima i grlu, bez sumnje
su bitne komponente vlastita obrambena sustava tijela
i u izravnoj su vezi s limfnim sustavom crijeva. Blo-
kada crijevna limfatikuma, izazvana prekomjernim
konzumiranjem ivotinjskih prehrambenih namirni-
ca, intestinalnom autointoksikacijom i infektiv-
no-toksinim optereenjima, koi u znatnoj mjeri
aktivnost izluivanja otrova iz tijela.
To nema posljedice samo za cjelokupni probavni
sustav, ve je uzrono povezano s velikim brojem
oboljenja podruja glave i vrata, kao to su bronhitis,
laringitis (upala grkljana), faringitis (upala drijela),
ostitis (upala kosti), sinusitis (upala sinusa), rinitis
(upala u nosu, kihavica) i angina (upala krajnika).
Oboljenja u limfnu sustavu nisu uope zamisliva bez
disbiotika stanja i blokade limfna sustava crijeva. U
preko tisuu mjerenja na pacijentima pomou elektro-
akupunkture po VOLLU mogli smo uvijek iznova
ustanoviti daj e problem infektivno-toksinih optere-
enja povezan sa znatnim disbiozama uz smanjenu
aktivnost izluivanja toksina iz tijela.
Regulirajuu vezu s limfnim sustavom imaju oito
koli bakterije. Upotrijbe li se naime pri blokadi limfa-
154
tikuma pripravci simbionata to potjeu od metaboli-
kih produkata bakterija E. coli, pobolja se izlui-
vanje toksina iz organizma.
Nes peci f i an i munol o ki obl i k
probi ot i ke terapi je
Openito imaju svi oblici probiotike strategije ut-
jecaj na aktiviranje humoralna i celularna imunoloka
sustava. Dok je veina reakcija nespecifina, izgleda
pri lijeenju vakcinima (cjepivima) neto drugaije.
Vakcine (cjepiva) dobivene iz umrtvljenih bakterija u
vlastitoj pacijentovoj stolici izazivaju u tijelu imuno-
reakciju. Auto vakcine to ih proizvode neki mikro-
bioloki instituti sadre prije svega cjepiva iz
umrtvljenih bakterija, E. coli, enterobakterija i
R-oblika kolibakterija.
Opetovanim ubrizgavanjem te autovakcine dolazi
u imunolokom sustavu do reakcije anititijela. Stva-
ranje tih antitijela izaziva opet imunoloku protureak-
ciju koja potie ponovno stvaranje antitijela. Ta
komplicirana reakcija antigena - antitijela dovodi po
navodima instituta do trajnog aktiviranja imunoloka
sustava i do stabilizacije crijevne sluznice. Po
KOHLERU i EI CHMANNU, ROTTU I
VORLAEDERU poiva nain djelovanja terapije au-
155
tovakcinom na imunomodulaciji, imunostimulaciji i
imunodevijaciji.
Crijevna se vakcina moe i oralno uzimati ili u ve-
oma osjetljivih pacijenata utrljavati u kou.
Speci f i no bakteri jski usmj eren
obl i k probi ot i ke terapi je
Bakterijski usmjeren nain uspostavljanja simbio-
ze odgovara naelu nadomjesne terapije. Fizioloke
bakterije koje su u nalazu dokazano brojano snano
smanjene, unose se izvana u ivom obliku. Veinom
se radi o osnovnoj flori tanka i debela crijeva, kao to
su laktobacili, bifido bakterije i koli bakterije. Vjero-
jatno je najpoznatiji oblik nadomjeska bakterija ko-
li-pripravka Mutaflor, to gaj e razvio prof. NI SSLE.
U njemu je ovisno o jaini sadrano 4, 20 ili 100 mg
bakterija E. coli. Sposobnih za razmnoavanje. To se
mora posegnuti za metabolikim produktima tih bak-
terija koji su usitnjeni u prah ili sueni pri niskim tem-
peraturama. ini se da bifido bakterije i koli bakterije
ive u uskoj simbiozi. Katkad se saniranjem bifido
bakterija istodobno postie sanacija koli bakterija.
Kako treba terapeut reagirati u kojoj situaciji proizlazi
uvijek iz nalaza stolice.
156
Terapija nos odi ma
Na temelju homeopatije razvila su se veoma brzo
razna terapeutska naela. Poznato je HAHNE-
MANNOVO naelo pravila slinosti, po kojemu se
slino lijei slinim, blisko izopatskom naelu da se
isto lijei istim. Oboje ima svoju uinkovitost, kako
svako samo za sebe, tako i u kombinaciji. Najvanije
je dati tijelu informaciju koja mu omoguava da opti-
malno razvije svoje snage samolijeenja. Tim se nae-
lom sluimo dajui pacijentima homeopatizirane
klice bakterija oralno, perkutano ili parenteralno.
Koji e se nosodi primijeniti i u kojem obliku, ispi-
tuje se bioenergetskim mjernim postupkom. Taj nam
postupak mjerenja daje s jedne strane informaciju o
stupnju teine disbioze, a s druge strane informaciju o
najprikladnijem lijeku. Pri lijeenju mikoza pokazuje
se koliko veliko znaenje imaju homeopatizirane cri-
jevne bakterije.
157
Dodatne mjere u sklopu
probiotike terapije
Da bi se udovoljilo cjelovitom aspektu potpune sa-
nacije crijeva, imaju vanu ulogu dodatne mjere u
sklopu probiotike terapije. Nerijetko se moraju lije-
iti i slabosti probave uslijed nedostataka enzima pro-
bavnih sokova. Mnogi pacijenti pate od
prezakiseljenosti odnosno premale zakiseljenosti
eluca. U preko 60% nalaza stolice zapaamo na-
draenu, prozirnu sluznicu tanka crijeva, a jo ee
poremeen imunoloki sustav.
Enzimska terapija
to manje hrana sadri vlaknastih tvari i tvari koje
bubre, to manje enzima moraju pripraviti probavni so-
kovi. Dananja hrana sa svojim visokim udjelom
praznih ugljikohidrata, te izostavljanje iz prehrane
proizvoda od prekrupe, mahunarki, krumpira i povra
dovodi ve u mladim godinama do zabrinjavajue
loe odnosno slabe funkcije organa koji moraju davati
na raspolaganje probavne sokove bogate enzimima.
To je kao s miiem: ako se ne pokree i ne vjeba,
omlitavi. Tu se ne mora odmah raditi o tekim enzim-
skim poremeajima; lake do srednje slabosti enzima
158
uzrokuju ve znatne probavne tegobe, kao osjeaj
teine u elucu, nadimanja, greve u crijevima, po-
manjkanje teka i proljeve. Postoji li takvo stanje, pre-
poruamo uz ciljane probiotike mjere i aj s biljem
koje sadri gorke tvari ili mjeavinu amara ili barem
kratkorono popratno davanje enzima.
Hipoaciditet - hiperaciditet
Proizvodi li eludac premalo eluana soka (hipo-
aciditet), zbog toga trpi prije svega razgradnja bje-
lanevina iz hrane. Tako loe razraenu hranu u poet-
noj fazi probave moraju tada razgraivati bakterije u
crijevu. Kao posljedica nastupaju procesi truljenja,
nadimanja, osjeaj pritiska. Proizvodnju eluana
soka i probavu bjelanevinama mogu veoma dobro
poticati gorke tvari. U tu svrhu ima mnogo ajeva i
biljnih pripravaka koji nam stoje na raspolaganju.
Postoji li meutim prezakiseljenost eluca, tada bi
gorke tvari bile pogrean izbor. Tu se pokazalo osobi-
to uinkovitim Argentum nitriticum. Pojave kao to
su premala zakiseljenost odnosno prekiseljenost elu-
ca uvijek su simptomi, nikad uzroci bolesti. Oni naj-
ee upuuju na pogrenu prehranu, konzumiranje
sredstava za uivanje i psihiko optereenje. Prema
tome, nema ba smisla simptomatino lijeenje tego-
ba to iz toga proizlaze.
159
Imunostimulacija
Nijedan sustav u naem organizmu ne reagira toli-
ko osjetljivo na poremeaje kao na imunoloki su-
stav. Humoralni, celularni i nespecifini obrambeni
sustav pojmovi su koji se spominju posljednjih godi-
na, nakon to su se intenzivnim istraivanjem uspjela
stei mnoga saznanja o funkciji tog za nas tako ivot-
no vanog sustava. Dok se misaoni pravac kolske
medicine bavi gotovo iskljuivo metodama imunosu-
presije, da bi se borio protiv nekih bolesti (antibiotici,
kortizon, citostatici) cjelovita medicina nastoji imu-
noloki sustav ojaati ili modulirati (mikroimunotera-
pija, simbiozno usklaivanje, prehrana i drugo).
Dok na jednoj strani jo uvijek prevladava mi-
ljenje da su bakterije neprijatelji ovjeka i da se zato
moramo protiv njih boriti svim sredstvima, druga je
strana shvatila da su bakterije zapravo ovjekovi pri-
jatelji i da postojei uvjeti u probavnom sustavu i sta-
nje organizma odluuju hoe li bakterije uzrokovati
bolesti. Kao to smo vidjeli na primjeru crijevnih bak-
terija i imunoloka sustava povezana s crijevom, znai
tek simbioza izmeu mikroorganizama i makroorga-
nizama ivotnu sposobnost za pojedinca.
Sto je tee stanje disbioze u crijevu, to je slabija
obrambena snaga organizma. Infekcije svake vrste
nisu uope zamislive bez promijenjene crijevne flore i
160
bez promijenjenih lokalnih i sustavnih uvjeta u orga-
nizmu. J a sam svjestan da se tu dovode u pitanje glav-
na uporita kolske medicine, ali svakodnevni rad na
bolesnicima pokazuje uvijek iznova da su potrebni
poticaji na nove naine miljenja. Konvencionalna e
medicina postati opet uistinu uinkovitom kad se sjeti
svojih korijena, kad postane medicinom u hipokrat-
skom duhu.
Postoje mnoge mogunosti da se na imunoloki
sustav djeluje poticajno i modulacijski. U vezi s
disbiotikim stanjem stekli smo dobro iskustvo s pri-
pravcima FloraSol ili EnzySol, kao i s Elastrocorom.
Florasol i Enzysol imaju vanu ulogu upravo u lije-
enju mikoza.
Aktiviranje metabolizma
Znaenje mikoza bilo je opirno objanjeno u po-
sebnom poglavlju o mikozama. Ako se crijevna miko-
za hematogenim (prenoenjem krvlju) ili limfogenim
(prenoenjem limfom) putem razvila u organsku mi-
kozu, tada mikotoksini (otrovne tvari gljivica) nanose
znatnu tetu staninom metabolizmu i ometajue zah-
vaaju u ciklus limunske kiseline. Mi pretpostavljamo
da se tu radi o zastoju piruvata uz znatno usporavanje
konane oksidacije. Zato se pacijenti koji pate od or-
ganske mikoze esto ale na simptome poput umora,
161
pomanjkanja energije, zaboravnosti, smanjene spo-
sobnosti koncentracije, ta estog stanja pomuenosti.
Kako bi se opet aktivirao tijekom ciklusa limunske ki-
seline i time se opet dala stanici mogunost da izbaci
mikotoksine, dajmo svakodnevno intermedijarne ka-
talizatore ciklusa limunske kiseline, na primjer infuzi-
jama tijekom 2-3 tjedna. Tim postupkom i
odgovarajuom popratnom medikacijom rijetko izo-
stane uspjeh terapije. Mnogi su sluajevi dokumenti-
rani i mogu se pogledati.
v
ienje crijeva hidroterapijom kolona
Klistiri za ienje crijeva bili su ve u starom
Egiptu i u ranoj Perziji pouzdan oblik lijeenja crijev-
nih tegoba. Ta se uspjena metoda borbe protiv crijev-
nih poremeeja protee od srednja vijeka do dana-
njeg doba. Tehniki nas je napredak dodue oslobodio
bolnih i neugodnih popratnih pojava oblika terapije.
Najuinkovitije je ienje crijeva takozvanom hi-
droterapijom kolona, tehniki razvijenom, usavreni-
jom metodom dobro poznatog klistiranja.
Ta se metoda pokazala uinkovitom pri nizu obo-
ljenja i tegoba to u ih nabrojati:
- zaepljenje crijeva
- proljev
162
- nadimanja
i - osjeaj punoe
- tromost crijeva
- divertikuloza i divertikulitis
- colits i Morbus Crohn
- zadah iz usta
- naseljenost parazita u crijevu
- kronine infekcije
- kronine tegobe sa zglobovima
I - kona oboljenja
- alergije
- popratno uz kuru posta
- za pripremanje operacije ili kolonoskopije i
rektoskopije
- naseljenost gljivica
- kronini umor
S novim napravama za ienje crijeva hidrotera-
pijom uspijeva klistiranje debela crijeva filtriranom
vodom razliite temperature posve bez problema i ne-
ugodnih mirisa. Zahvaljujui zatvorenom sustavu
uvoenja vode u crijevo i pranjenja sadraja iz crije-
va, nije taj postupak za pacijenta ni neugodan ni bo-
lan, ve se ak osjea ugodan. Nakupljeni i otvrdnuli
ostatci u crijevu oprezno se odstranjuju sa stijenki i iz-
boenja debela crijeva, isto tako i stara sluznica, para-
ziti, bakterijski otrovi i odumrli sastavni dijelovi
163
stanica. Pritom se mogu dosei svi dijelovi debela cri-
jeva sve do tanka crijeva.
23
Oisno o temperaturi vode
rastee se crijevni mii i oslobaa zgrenosti, opet se
potie peristaltika. Sadraj crijeva to otjee moe se
ocijeniti kroz mali prozori na ureaju.
Obnova sluznice
Mnogi terapeuti jo esto pri sanaciji crijeva zane-
maruju pregled i lijeenje sluznice tanka crijeva. Di-
sbioze i mikoze dovode esto, kao to je ve mnogo
puta spomenuto, do nadraaja, upala i degeneracija
sluznice crijeva s dijelom tekim posljedicama kao to
su Colitis ulcerosa, Colitis pseudomembranacea,
Morbus Crohn, te do enteralnih alergija. Mnoga se od
tih tekih oboljenja ne mogu vie izlijeiti, samo se jo
mogu ublaavati njihovi simptomi. Najee se susre-
emo s raznim oblicima nepodnoljivosti prehrambe-
nih namirnica, a na drugom su mjestu razliite vrste
kolitisa.
23 Opirne informacije o postupku hidroterapije moete nai u knjizi
Das Buch der ganzheitlichen Darmsanierung", izdavaa dr. med.
Tomasa Schultza - Wittnera, objavljenoj u nakladi Fit furs Leben
Verlag (NaturaViva Verlags GmbH).
164
Osim mjera koje se poduzimaju ovisno o uzroci-
ma, preporuamo za terapiju sluznice injekcije pri-
pravka Coenzym compositum, Engystol i Mucosa
composhum (Heel) kao mjeavina injekcije tijekom
duljeg vremena. Ovisno o teini sluaja primjenjuju
se injekcije svakodnevno.
Za pregled sluznice tankog crijeva postoji parame-
tar koji bi se trebao rutinski traiti odmah pri pregledu
stolice, a to je alfa 1 - antitripsin. Prelazi li ta vrijed-
nost 0,27 mg/g, to je uvijek upozorenje da se u sluzni-
ci odvijaju upalni i/ili alergijski procesi. Tada postoji
opasnost poveane propusnosti crijevne sluznice. To
znai mogunost da kroz sluznicu prodru iz nutrine
crijeva tvari kojima je to inae onemogueno. Kao po-
sljedica nastaju alergijske i pseudoalergijske reakcije
- esto na ivene namirnice i njihove dodatne tvari, a
kakvoa ivota tih ljudi znatno je sniena.
Da bi se nadraena sluznica obnovila i oporavila,
uklonili upalni procesi, primjenjujemo Mucosaol TM.
Tu se radi o uljnoj mjeavini iz lanena ulja, ulja bora-
eva sjemena, ulja egipatskog crnog kima i vitamina
E. J edinstvena mjeavina i kombinacija tih ulja, koja
su bogata nezasienim kiselinama, djeluju tako da se
upale u sluznicama crijeva zaustave i uklanja se pro-
pusnost.
165
Mikroimunoterapija
Pomou primjera pacijentice koja je bolovala od
Morbus Crohna (vidi poglavlje Program postavlja-
nja dijagnoze crijeva") vidjeli smo da je cijepljenje
protiv hepatitisa, uz bolesne krajnike kao arite, izaz-
valo bolest. Cijepljenje je dovelo do znatnih nadraaja
i pogrenih reakcija u imunolokom sustavu tako je
poeo samo unitavaj ui proces. Na imunoloki su-
stav slui meutim obrani i svladavanju poremeaja
izazvanih izvana i iznutra. On unitava klice bolesti,
prepoznaje i svladava izroene stanice iz kojih bi mo-
gao nastati rak. Dokle god je imunoloki sustav ne-
okrnjen, moemo veinu bolesti drati podalje od
sebe. On nema dakle u normalnom sluaju zadatak na-
padati i unitavati tkivo vlastita tijela.
Imunoloki je sustav nadasve sloen i veoma spe-
cifian sustav koji sam sebe organizira i regulira. On
je meutim veoma osjetljiv na dugotrajna opteree-
nja: stalna pogrena prehrana, duevno optereenje,
dugorono uzimanje lijekova i unoenje otrovnih tva-
ri u organizam mogu taj sustav temeljito izbaciti iz
ravnotee.
Ako je imunoloka obrana oslabljena, ne mogu se
vie ukloniti poremeaji koji izazivaju bolesti: bakte-
rije ili virusi preprogramiraju" nae stanice, mogu se
nesmetano razmnoavati izroene stanice, to nam
166
moe donijeti uistinu velike nevolje. Na se imunolo-
ki sustav tada usmjerava protiv nas samih i dovodi do
ozbiljnih autoimunih oboljenja, kao to su artritis,
skleroza, Morbus Crohn, Colitis ulcerosa i oboljenja
titnjae.
Mikroimunoterapiju razvili su tijekom posljednjih
30 godina belgijski lijenici dr. MAURI CE J ENAER i
dr. BERNARD MARI CHAL. Taj posve novi nain li-
jeenja eli sjedne strane osnaiti i regulirati oslablje-
ni ili poremeeni imunoloki sustav pacijenta osobno
prilagoenim mjerama, a s druge se strane eli se bori-
ti protiv uzronika oboljenja ili tegoba takozvanim
specifinim nukleinskim kiselinama.
Mikroimunotreapija primjenjuje najnovije, tek
posljednjih desetljea otkrivene imunoregulativne
djelotvorne tvari. Primjeri su za to interferoni, interle-
ukini i specifine nukleinske kiseline. Isprva je medi-
cinska znanost polagala velike nade u te nove tvari. U
praktinoj se primjeni pokazalo meutim da one u
osjetljivom imunolokom sustavu uz eljene uinke
uvijek izazivaju i nepoeljne nuspojave. Zbog toga su
terapeutskoj primjeni tih tvari postavljene uske grani-
ce.
Mikroimunoterapija svladava te granice time to
navedene, moderne supstancije primjenjuje po naeli-
ma homeoterapije prokuanima od davnine. Mikroi-
munoterapija nije dakle nita drugo nego
167
homeopatska imunoterapija modernim supstancija-
ma". Sada smo u stanju uskladiti poremeeni imuno-
loki sustav. Preestoke se reakcije mogu ublaiti, a
one blokirane otkoiti. Time se u najpovoljnijem slu-
aju mogu zaustaviti autoimune reakcije.
Terapija vitalnim tvarima
Svaki oblik disbioze, slaba odnosno poremeena
probava, upalne i alergijske reakcije u probavnom
traktu idu uvijek na tetu vitalnih tvari, crijevne bakte-
rije imaju naime izmeu ostaloga zadatak proizvoditi
vitamine i u mnogo su sluajeva odgovorne za prije-
nos minerala i elemenata u tragovima. Oteenje cri-
jevne flore znai uvijek gubitke vitalnih tvari u crijevu
i manjka u stanicama. Pri poremeaju crijevne funkci-
je uvijek patimo od kronina nedostatka vitalnih tvari
u stanicama. To je posve tipino za zaepljenje. Gubi-
tak elektrolita u crijevnim stanicama oslabljuje ih u
njihovoj djelatnosti - crijevo postaje tromim.
Pri naim testiranjima esto ustanovljujemo po-
manjkanje vitamina, minerala i elemenata u tragovi-
ma. Da bismo poravnali taj deficit primjenjujemo ve
godinama s veoma velikim uspjehom pripravak Ela-
stocor TM. Elastocor TM sadri kombinaciju svih
168
ivotnih vitalnih tvari s veoma visokim stupnjem
iskoristivosti za tijelo i pri funkcionalno poremeenu
crijevu. Kao to pokazuje primjer pacijentice koja je
bolovala od Morbus Crohna, postojala je i tu visoka
potreba za vitalnim tvarima koja se uspjela uspjeno
zadovoljiti Elastocorom TM.
169
Koncept cjelovita zdravlja
crijeva: tjedan sanacije crijeva
Mi elimo da saniranje vaega crijeva bude za vas
ugodan doivljaj. Nama je stalo u prvom redu da se
dobro osjeate. Ve godinama provodimo u arobno
lijepom krajoliku tjedne sanacije crijeva. Obnovom
crijevne flore potie se na va metabolizam. udit
ete se kakva e se dinamika i energija stvoriti u vama.
Da bi se postigao taj cilj provodi se u tjednu sana-
cije crijeva
24
program postavljanja detaljne dijagnoze
crijeva, o kojem je ve prije bilo rijei; s druge strane
poinjemo s individualno usklaenim terapeutskim
mjerama i pregledima koji vam omoguavaju da
shvatite prave uzroke svojih tegoba i pokrenu proces
lijeenja. Program tjedna sanacije crijeva prikazat
emo odmah u nastavku teksta.
Po pravilu poinjemo ponedjeljkom i do petka
provodimo sljedee postupke:
1. Obazrivo i temelj ito ienj e crij eva hidrotera-
pijom
2. Infuzije za regeneraciju crijevne sluznice
24 Tjedan sanacije crijeva moe se u pojedinim sluajevima
protegnuti i na dva tjedna.
170
3. Izgradnja fizioloke crijevne flore
4. Terapija sluznice
5. Terapija protiv gljivica (ako ih dokau nalazi)
6. Bachova cvjetna terapija za duevno - duhov-
no usklaivanje
7. Individualni program prehrane
8. Terapija vitalnim tvarima
9. Predavanje o zdravstvenim temama
10. Izrada individualnog terapijskog plana za
primjenu kod kue
11. Nakon 3 mjeseca ambulantni kontrolni pre-
gled i kontrola nalaza
U jednom tjednu temeljite cjelovito-bioloke dija-
gnostike i terapije moe se poloiti temelj za dobro
osjeanje, zdravlje crijeva i dobru kakvou ivota.
Bilo za spreavanje ili lijeenje bolesti: sve poinje s
crijevom. Crijevo je osnova tvoje ivome snage!
171
Pregl ed t j edna sanaci je crijeva
172
POGOVOR
Kad sam prije nekoliko godina posjetio HEI NZ A
ERVENA u njegovu divnu vrtu u Remagenu i odue-
vio se sonim velikim voem i snanim povrem, pi-
tao sam ga kako mu je samo sve to uspjelo? On se
nasmijeio i odgovorio: Zdrave biljke to ih ovdje vi-
dite i ukusno voe zahvaljujem pripomoi mnogih ti-
sua pomagaa. Bog nam je poslao najsitnija iva bia
da uine zemlju plodnom i time nam slue kao poma-
gai, kako bismo mogli proizvoditi zdrave ivene na-
mirnice. Svih ovih godina otkako se bavim
obraivanjem vrta i uzgojem voaka nisam jo nikad
imao gubitke krivnjom 'tetoina', iako nisam ni j e-
dan jedini put prskao otrov. Bez mojih gujavica, liin-
ki, insekticida i mikroorganizama ne bih nikada
mogao ostvariti svoje djelo. Oni su moji pomagai -
sve zahvaljujemo njima."
Onoga kome je poznato koliko je HEI NZ ERVEN
uvijek potovao Boga, sigurno e se dojmiti njegova
filozofija i njegov rad. On je pobio sve to moderno
poljodjelstvo vjeruje da je postiglo monokulturom i
kemijom. Pokazao je da se trebaju potovati prirodni
zakoni i po kojima je simbioza s mikroorganizmom i
173
makroorganizmom ivotno nuna u svim ivotnim
oblicima. Kao stoje neoteena flora zemlje jamac za
zdrav rast biljaka, tako je i zdrava crijevna flora osno-
va za nae zdravlje i dobro osjeanje, te nam omogu-
ava ivot bez bolesti. Onoga trenutka kad
prestanemo potovati prirodne zakone i izazovemo
navalu tetoina", zadaje nam naa kemijska borba
protiv njih smrtni udarac. Herbicidi, fungicidi i pesti-
cidi u poljoprivredi mogu se izjednaiti s neodgovor-
nom primjenom antibiotika, hormonskih pripravaka,
citostatika i kortizona u medicini.
Mi unitavamo jedan naoko maleni, nevani svi-
jet, a zapravo dovodimo sami sebe na rub ponora.
elimo opet podsje.titi na rije prof. dr. SEEGERA:
Bakterije su ovjekovi prijatelji, ne njegovi neprija-
telji."
Omalovaavanje crijevne flore u medicini sigurno
je jedna od najveih zabluda, nepotivanje prirodnih
zakona zlodjelo, nepotivanje zakona svijeta stvorena
po Bogu kolektivno samoubojstvo. Dokle god zdrava
hrana i zdrav nain ivota budu smatrani tako rei hi-
rom svojeglavaca i udaka, a ponekad ak i ismijava-
ni, unitavat e civilizacija samu sebe. Rak, SIDA,
mikoze, alergije, smrt djece i kronine intoksikacije,
pritajeni su loi glasnici. Bolesti se sigurno ne mogu
174
svesti na temu eubioze i disbioze, ali tko je paljivo
pratio meusobne povezanosti, taj e nastojati njego-
vati i uvati mnogo tisua svojih siunih pomagaa -
na obostranu korist i dobrobit.
W. Spiller
175
DODATAK
Adrese za zai nt eresi rane
Izvori informacija
Za FloraSOL, EnzySOL, Mucosaol, Elastocor i dr.:
Obitelj J oseph
Frankfurterstr. 128
D-03149 Forst
Telefon +49 (0) 35 62 / 66 99 78
Fax +49 (0) 35 62 / 66 99 24
Informacije o programu postavljanja dijagnoze
crijeva i tjednu saniranja crijeva
Gesundheitspraxis
Beate & Wolfgang Spiller
Niederestr. 24
D-78050 Villingen-Schwenningen
Telefon +49 (0) 77 21 / 45 03
Fax (u Njemakoj) 0185006634409457
Mail: w.spiller@t-online.de
www. darmsanierungswoche.de
176
Predavanja na temu zdravlja crijeva
J +F Management
J tirgen Weiner
Ostpreussenweg 29
D-78176 Blumberg
Telefon +49 (0) 77 02 / 25 37
Popis terapeuta i informacije o obrazovanju
za probiontologe, prehrambene i posne terapeute
Sppiler-Gesundheitsakademie
Niederestr. 24
D-78050 Villingen-Schwenningen
Telefon +49 (0) 77 21 /45 03
Fax (unutar Njemake) 01805006634409457
www. spiller-gin.de
Daljnja literatura o zdravlju i aktualne informacije
Besplatne informacije o ostalim knjigama iz naklade
Waldthausen Verlag moete dobiti pri
Waldthausen Verlag in der Natura Viva Verlags GmbH
Postfach 1203
71256 Weil der Stadt
Telefon +49 (0) 70 33 / 138 08 17
Mail: info@waldthausen-verlag.de
www.waldthausen-verlag.de
177
Rjenik strunih pojmova
aerobni - kojemu je za ivot potreban kisik
amilaza - eluani ferment koji rastvara krob
amonijak - spoj duika i vodika
anaerobni - koji nije ovisan o kisiku
analno podruje - oko mara
angina - upalno oboljenje krajnika
apendicitis - upala crvuljka
autoagresivan - usmjeren protiv sama sebe (npr. au-
toimun)
autointoksikacija - samotrovanje
bakterija - najmanje ivo bie
bronhitis - upala bronhija
cekum - slijepo crijevo
celijakija - nepodnosivost sluznice crijeva na itarice
citostatici - lijekovi koji prijee diobu stanica
difterija - infektivna bolest
disbakterija - bolesna crijevna flora
disbioza - bolesna crijevna flora
dizenterija - infektivna bolest
duodenum - tanko crijevo
178
edem - nakupljanje vode u tkivu
egzogeni - uvjetovan izvana
elektroliti - elektrini vodii u otopinama
empirijski - iskustveni
endogeni - uvjetovan iznutra
enterokolitis - upala crijeva
eubioza - zdrava crijevna flora
ezofagus - jednjak
faeces - izmet
foetor ex ore - zadah iz usta
fungicidi - kemijsko sredstvo za borbu protiv gljivica
(u poljoprivredi)
gama-globulin - bjelanevina krvnog seruma s fun-
kcijom antitijela (stvara specifian imunitet)
gubitak elektroUta - gubitak minerala
hematogen - uzrok je u krvi
hiperaciditet - prekiseljanost eluca
humoralni - sastoji se od tekuine, u vezi s tekui-
nom (krvlju, limfom)
ileum - dio tanka crijeva
imunoglobulin A (IgA) - obrambena tvar tijela
imunoloki sustav - vlastiti tjelesni obrambeni su-
stav
179
imunostimulacija - poticanje obrambena sustava
imunosupresija - potiskivanje, oslabljivanje imuno-
lokog sustava
insekticid - sredstvo za unitavanje najmanjih ivih
bia
interakcija - uzajamni odnos
intestinalna autointoksikacija - samotrovanje tijela
putem crijeva
intestinalna flora - bakterije probavnog trakta
jejunum - dio tankog crijeva
kadaver in - nastaje truljenjem bjelanevina
kancerogen - koji izaziva rak
karcinom - rak
klostridije - bakterije truljenja
kolera - infektivna bolest
kolitis - upala debela crijeva
kolon - debelo crijevo
kolostomija - djelomino odstranjivanje crijeva
kontaminacija - zatrovanost. Oneienje
krv, okultno - krv u stolici koja se moe dokazati
samo mikroskopom
lamina propria - sloj vezivna tkiva elua-
no-crijevne sluznice
latentan - prikriven
180
libido - seksualni nagon, pouda
limfociti - sastavni dijelovi bijelih krvnih tjeleaca
limfogen - uzrok je u limfi
lipidi - prirodni organski spojevi koji se tope u otapa-
lima za masnoe
lumen crijeva - nutrina crijeva
makrofagi - fagocitne stanice
maskirana (prikrivena) alergija - netipine alergij-
ske reakcije
meteor iza m - nadimanje trbuha
mikrobiologije - nauk o najmanjim ivim biima
mikroorganizam - najmanje ivo bie
Morbus Crohn - upaino oboljenje crijeva
Morbus Hodgkin - rak limfnih lijezda
musoca - sluznica
mastociti - (M-stanice) - obrambene stanice u sluzni-
ci tankog crijeva
M2-PK - enzim koji se stvara u crijevu pri upalama i
tumorima, a moe se dokazati u stolici
natrijev glutamat - pojaiva okusa
neurodermitis - alergijsko kono oboljenje
neuroni - ivane stanice
nosodi - homeopatski lijekovi iz ivotinjskih produ-
kata
181
opijati - sredstva za smirenje i protiv boli proizvede-
na iz maka
oralno - putem usta
ostitis - upala kostiju
otitis media - upala srednjeg uha
Overgrowth-sindrom - bakterije odlutaju iz debela
crijeva u tanko crijevo
pankreas - guteraa
parametar - mjerna vrijednost
patoloki - bolesno
Peyerove ploe - imunoloki organ u crijevu
penicilin - gljivica plijesni, antibiotik
perianalna flora - bakterije oko mara
peristaltika - gibanje crijeva
perkutano - kroz kou, injekcijom
peroralno - kroz usta
pesticidi - sredstva za unitavanje najmanjih ivih
bia
plazma stanice - proizvoai imunoglobulina
profilaktiki - preventivno
proteaze - enzimi koji u organizmu cijepaju bjelane-
vine na aminokiseline
putrescin - nastaje pri truljenju mesa
riboflavin - vitamin B
2
rozaceja - kono oboljenje
182
seroloki pregled - pregled krvi
simbioza - skladan suivot mikroorganizama i mak-
roorganizama
sinusitis - upala sinusa
skatol - kem. spoj veoma neugodna mirisa, koji na-
staje pri truljenju bjelanevina, a nalazi se npr. u izme-
tinama
sonograflja - ultrazvuni pregled
steroidi - spojevi koji dolaze u svim ivim stanicama,
imaju vanu fizioloku ulogu (kolesterol, una kise-
lina, spolni hormoni, srani glikozidi)
toksemija - otrovanje krvi (otrovne supstancije u
krvi)
toksini - otrovne tvari
tonzilitis - upala krajnika
urtikarija - koprivnjaa
vaginalna flora - vaginalne bakterije
vakcina - cjepivo
183
O autoru
Wolfgang Spiller se specijalizirao za alergije i cri-
jevna oboljenja. Od 1981. godine radi kao ljeitelj
(Heilpraktiker) u svojoj privatnoj praksi, gdje se prim-
jenjuje lijeenje prirodnim metodama. Teite je nje-
gova rada lijeenje ljudi s kroninim funkcionalnim
poremeajima crijeva. On je osniva nekadanje
Schwarzwald klinike (1984.-1996.). U studenom
2000. utemeljio je Spiller-Netzwerk fur Gesundheit,
gdje se primjenjuje Villinger Modeli to gaje on izra-
dio, kao orijentacijski koncept postizanja zdravlja.
Osim klasinih prirodnih metoda lijeenja tu su i pro-
biotike strategije, mikroterapije i terapija odgovara-
juom prehranom. Dosada je obavljeno vie njegovih
knjiga.
184
Daljnja literatura
Beckmann, Gero / Ruffer, Dr. Andreas: Mikrookolo-
gie des Darms, Schliitersche Verlag, Hannover.
2000
Bragg, Dr. Paul C: Wunder des Fastens, Fit fiirs Leben
Verlag, Weil der Stadt. 1998
Deppert, K.: Die systematische Zungendiagnostik
bzw. -symptomatik, Acta biologica 2/77
Diamond, Harvey und Marilyn: Fit fur's Leben, Teil 1
und 2 Waldthausen Verlag, Weil der Stadt.
1990/1991
Moli, Ralf / Spiller, Wolfgang: Schachmatt den Aller-
gien, Schnitzer-Verlag, St. Georgen. 1994
Spiller, Wolfgang: Lebensaktive Enzyme, Fit furs Le-
ben-Verlag, Weil der Stadt. 2. Auflage 2001
Spiller, Wolfgang: Neurodermitis - Schach den Aller-
genen, Waldthausen Verlag, Weil der Stadt. 5.
Auflage (i.V.)
Spiller, Wolfgang: Das Geheimnis der Schwar-
zwald-Klinik, Spiller-Gesundheits-Verlag,
Villingen-Schwenningen. 2001
185