Naslov originala:

HOW TO KEEP SLIM, HEALTHY & YOUNG WITH

J UICE FASTI NG"
Copyright
PaavoO. Airola 1971.
ISBN 0-932090-02-8
Preveo i pripremio: Milan Maglai
Struna recenzija: Prim. dr. Rua Martin evi-Ljumanovi
Matan Rukavina
Lektor: Zorica Pavli, prof.
Karikature: Zlatko Pavlini
Design i ilustracija ovitka: J adranka Buljan
Za izdavaa: Milan Maglai
Prvo izdanje, j uni 1983.
Drugo izdanje, februar 1984.
Tree i zdanj e, novembar 1986.
SVA PRAVA ZA SFRJ PRI DRAVA - COPYRIGHT BY
MILAN MAGLAI - ZAGREB - 1983.
Sva prava pridrana. Nijedan dio ove knjige ne moe se reproduci
rati u bilo kojem obliku i bilo kojim sredstvima bez pismenog odo
brenja izdavaa.
Tisak: N1RO VARADI N Varadi n
I V
PREDGOV OR PREVODI OCA
L j u d s k o t i j el o i ma sposobnost k oj u nema
ni j edan st r oj sposobnost da se samo
p o p r av i .
Geor ge E. Cr i l e, Jr . M. D.
Osobito sam sretan i ponosan to mogu naoj javnosti predsta-
viti po prvi put ovjeka koji je svojim praktinim, filozofskim i
prosvjetiteljskim radom pomogao mnogim ljudima, ukazao na mnoge
stctre i otkrio nove istine, te pridonio svijetu bolje.
Paavo O. Airola, N. D. Ph. D., vodei je predstavnik bioloke
i nutricionalne medicine u SAD. Prvi je uveo pojam bioloke medici-
ne 1968. godine u SAD s nagraenom knjigom POSTOJI LIJEK ZA
ARTRITIS". Nakon toga napisao je i mnoge druge knjige o razlii-
tim aspektima zdravlja i bolesti. Dr Airola je meunarodno afirmira-
ni nutricionista, naturopatski lijenik i priznati autoritet za prirodno
lijeenje. lan je Internacionalnog drutva za istraivanje bolesti civi-
lizacije, prehrane i ivotne sredine, najuvaenije organizacije za istra-
ivanje prehreme u svijetu, koju je osnovao dr Albert Schweitzer.
lan je takoer Britanskog drutva lijenika koji pri lijeenju ne po-
seu za lijekovima, te Internacionalnog udruenja naturopata.
Cilj prijevoda i upoznavanje ire javnosti s ovom knjigom
r Airole kao i s njegovim ostalim izvanrednim cijelima je u tome da
se ukae i na ona shvaanja zdravlja i lijeenja koja su drukija od
principa koje zastupa ortodoksna medicina . . . te da se tako stvori
V
zaokruena cijelina. Na taj bi nain i filozofija bioloke medicine
dobila svoj iako mali, ali ipak prostor.
Bioloka se medicina zasniva na terapeutikoj upotrebi hrane,
vitamina, hranidbenih dodataka, sokova, ljekovitog bilja, gladovanja,
kupki, terapija toplinom, te drugih nutricionalnih i biolokih naina
pri lijeenju veine opih bolesti. Obuhvaa drevne metode lijeenja
koje su djelotvorno koristili u narodnoj medicini drevni lijenici, te
dananji suvremen pristup lijeenju bez lijekova koji se temelji na
najnovijim znanstvenim otkriima.
Bioloku* medicina je nova, svakim danom sve bujnija grana
znanosti lijeenja koja se temelji na nekodljivim, nutricionalnim i
naiuropatikirn metodama lijeenja bolesti i obnavljanja zdravlja.
Sve se vie naprednih medicinskih lijenika, naroito u Evropi uda-
Ijuje od Pasterova koncepta bolesti i simptomatina pristupa terapije
lijekovima prema novom konceptu medicine - sveukupnom prosto-
ru lijeenja ovjekova, tog integralnog organizma. Bioloka medicina
je znanost lijeenja koja se temelji na filozofiji da veinu bolesti, ako
ne i sve stvara ovjek sam, te da su one krajnji rezultat dugotrajne
nepravilnosti u obliku krivih ivotnih navika, pogrene prehrane, te
drugih vanjskih inilaca koji unitavaju zdravlje. Nova medicinska
misao gleda na ovjeka kao cjelokupno bie sa svim njegovim fizi-
kim i emocionalnim aspektima nerazdvojivo sjedinjenih u jednom i-
vom totalitetu. Ona vidi ovjeka kao organski dio biolokog i koz-
mikog univerzuma koji nepromjenljivo i neopozivo podlijee za-
konima prirode. ovjekovo nepotivanje tih zakona u odnosu na
njegovu ivotnu sredinu, nutricionalne, fizike i emocionalne potre-
be dovodi do nesklada s biolokim i duhovnim univerzumom koji
daje ivot i obnavlja zdravlje. BOLEST JL POSLJEDICA TOG
RASKORAKA.
Bioloka medicina temelji se na naelu inteligentnog podra-
vanja snaga prirodnog lijeenja i obnavljanja zdravlja priroenih u
ivom organizmu. Iako lijekovi imaju svoje mjesto u medicinskoj
praksi, oni nikada ne odstranjuju osnovni uzrok bolesti - u najbo-
* Vidi: Paavo Airola, N. D. . Ph. D. , Hovv to get well", Health Plus Publishers,
Phoeni x, Arizona 1974.
VI
I/em sluaju zutomljuju ili ublauju simptome. Trajni rezultati mogu
se dobiti samo onda kada mudar lijenik pomae i podrava tjelesne
vlastite snage lijeenja koje pokreu procese obnavljanja zdravlja i
provode stvarno lijeenje.
Ona nije protivna bilo kojem sistemu lijeenja, ukljuujui i
alopatski (medicinski). Pri tome, bioloka medicina nema cilj da za-
mijeni druge konvencionalne pristupe u lijeenju - medicinski, iro-
praktiki, homeopatiki, duhovni itd. - ve da se upotrijebi kao vi-
talan pratilac drugih oblika i metoda lijeenja, kao proces potpoma-
ganja koji ima za cilj poboljavanje pacijentova ivotnog okolja, te
podupiranja i pospjeivanja vlastitih tjelesnih procesa lijeenja.
Bioloka medicina zahtijeva promjenu naina razmiljanja i
djelovanja na mnogim podrujima ovjekova ivota. Mnogi ljudi, a
esto naalost i strunjaci zanemaruju snagu ivota i vjeruju u snagu
lijeka. Sto je lijek - mrtva stvar prema ovjeku, tom slobodnom
izrazu ivota. Umjesto to se trujemo svim vrstama lijekova moda
bi na ivot trebao biti ispunjen principima ljubavi, nesebinosti i
lojalnosti. Uvjereni smo da je to drukiji recept od onoga koji daje
klasina medicina, uzdajui se vie u lijekove, injekcije, supozitorije
itd. Bioloka medicina je pretpostavka ljepeg i humanijeg svijeta
svijeta koji e se zasnivati na zakonima ljubavi, rtvovanju i odrica-
nju, odnosno ivot koji lijei, koji proiujc. Tu je potrebno takoer
rei da je daleko lake govoriti o biolokoj medicini i njenoj ulozi u
budunosti nego razumjeti sloenost interakcijskih biolokih, fizio-
lokih, psiholokih, emocionalnih te politikih, ekonomskih, socijal-
nih i tehnolokih inilaca koji promjenu odreuju ili spreavaju.
Gladovanje je kao sredstvo prilagodbi dobilo u sistemu biolo-
ke medicine svoju novu, potpunu dimenziju. esto i izdano lira
njenje u pravilnim razmucima kae dr Alexis Carrel uinilo je nepo-
trebnim ovu funkciju prilagodbe koju je bilu tuko nuna i znaujna
za odranje ljudske rase funkcija koja omoguuje orgunizmu da se
prilagodi nestaici hrane. Gladovanje odnosno jedan od uspekutu pre-
hrane je u ovoj knjizi razmotreno na nain koji omoguuje samo-
obrazovanje, samo-procjenu te brzo dostupnu samo-disciplinu. Ob-
rudeni su takoer iuko ukratko duhovni, profesionalni, fizioloki, pa-
toloki, eksperimentalni i terapeutiki aspekti gladovanja.
VII
Dr Airola je sa svojim impresivnim akademskim obrazovanjem
i praktinim iskustvom u ovoj knjizi omoguio na izuzetno jednos-
tavan i lak nain prosjenom itaocu da se samostalno upusti u
pothvat gladovanja. Pisana interdisciplinarnim pristupom i potkri-
jepljena autoritativnim znanstvenim injenicama svrstava se u rad
najboljih radova tog podruja. Tome u prilog stoji i injenica da je
ta knjiga doivjela ak petnaest izdanja.
Vjerujem da e ova knjiga pomoi svima onima koji ele da
ovaj mehanizam prilagodbe iskoriste za osiguranje postojanja indivi-
dualnosti, te da podupru i osiguraju uspjean razvoj ovjekove ener-
gije na putu za uzdizanje.
*
Na kraju zahvaljujem svim prijateljima i lanovima Vegetari-
janskog drutva na pomoi i savjetima oko izlaenja ove knjige.
Duji Sariu dipl. oec, zahvaljujem na savjetima i materijalnoj
pomoi koja je omoguila izlaenje ove knjige.
* * *
U Zagrebu, 8. studenog 1982.
Milan Maglai
VIII
GLADO VAN JE UZ SOKO VE"
Izvod iz recenzije
Zdravlje je jedinstvo svih dobara. Nedavnih godina poeli smo
shvaati da moramo uiniti promjene u odnosu na razumijevanje
zdravlja kao i odgovornost za njega. Osim to je zdravlje domaaj
svih profesija ono je takoer i obveza svakog pojedinca.
Znamo mnogo o pomoi ljudima kada su akutno bolesni
kao i o zaraznim bolestima. Znamo i moemo uiniti daleko manje
kada su u pitanju kronine bolesti, hipertenzija, nesanica, dijabetes,
srane bolesti, alkoholizam, mentalne bolesti, itd. koje svakim da-
nom sve vie napadaju nae mlae i starije stanovnitvo. Svakim smo
danom svjesniji da moramo umnoiti svoje napore u spreavanju tih
bolesti kao i poboljanja zdravlja ljudi putem pravilne prehrane, na-
vika ivota itd.
Ova je knjiga takav pokuaj i moda prethodnica novog medi-
cinskog razmiljanja - bioloke medicine u nas. Iako se ona preteno
bavi gladovanjem uz sokove ona nas upoznaje i s drugim aspektima
bioloke medicine - suhom masaom etkom, vitaminskom terapi-
jom, hranidbenim dodacima, ljekovitim biljem, principima zdrave
prehrane, svim onim iniocima zdravlja koje smo dosad ignorirali ili
zanemarili, ili to je najvanije ona nam takoer pokazuju da tom
metodom ljudi mogu sami pomoi sebi.
Knjiga Gladovanje uz sokove" dr Airole nije mogla dati od-
govor na sva postavljenu pitanja, ali otvara irok prostor za bolje razu-
mijevanje gladovanja kao sredstva prilagodbe koje moe da dovede
do stalnih promjena tijela i svijesti. Gladovanje uz primjenu metoda
bioloke medicine uzrokuje itav niz poboljavanja u organizmu.
Razvijaju se nove snage kao i mogunosti djelotvorna svlaivanja
ivotnih tekoa i opasnosti.
Zanimljivo je da na svoju funkciju prilagodbe u novim uvjetima
raunamo daleko manje od svojih predaka. U svrhu obnove ovjeje
linosti nuno je da gladovanje postane dostupno i prihvatljivo za
svakog ovjeka i jedan od novih puteva zdravlja suvremene civiliza-
cije koja zadnjih stotinjak godina premalo koristi potencijale gla-
dovanja. Poznavanje i stalna primjena mehanizma prilagodbe od-
nosno gladovanja daje stvarno ovjeku mogunost obnavljanja i iz-
graivanja samog sebe. Ova knjiga prua jednu takvu mogunost.
V Zagrebu, 8. 11. 1982.
Prim, dr Rua Martinevi-Ljumanovi
Matan Rukavina, Vegetarijansko drutvo, tajnik
IX
S A D R A J
Strana
Uvod: Kako vamova knjiga moe pomoi 1
Poglavlje 1: Medicinska znanost ponovo otkriva gladovanje . . 5
uveni svjetski medicinski istraivaki
centar prouava gladovanje. uveni vedski
marevi bez hrane. Poznati lijenici
preporuuju gladovanje. Gladovanje od 249
dana pomou sokova voa i povra
Poglavlje 2: Pomlaujue djelovanje gladovanja 9
Primjer pacijentice A. L.
Poglavlje 3: Zbog ega je gladovanje pomou sokova
osnovni inilac u lijeenju i pomlaivanju 13
Poglavlje 4: Opis nekoliko sluajeva uspjenog gladovanja
pomou sokova 17
Kako gladovanje moe pomoi kod artritisa,
emfizema, angine, visokog krvnog pritiska,
astme, psorijaze, kroninog bronhitisa,
pretilosti, itd.
Poglavlje 5: Da li je gladovanje neopasno? 23
injenice koje se odnose na gladovanje i DDT
Kako dugo moete gladovati?
Poglavlje 6: Povremeno gladovanje moe vas odrati
vitkim, zdravimi mladim 27
Gladovanje najbri i najsigurniji nain
mravljenja
Poglavlje 7: Zbog ega gladovanje pomou sokova
nadmauje gladovanje pomou vode 31
Znanstvena opravdanost gladovanja pomou
sokova. Gladovanje pomou sokova - vrsta
dijete ili pravo gladovanje?
Poglavlje 8: Da li je potrebno za vrijeme gladovanja uzimati
klistir i provoditi koloniko irigiranje? 35
Gladovanje bez klistiranja moe biti tetno
po zdravlje Postupak klistiranja
Poglavlje 9: Podroban programgladovanja sokovima 41
Dnevna uputstva Kako se prekida
gladovanje
Poglavlje 10: Koji se sokovi upotrebljavaju pri lijeenju
specifinih oboljenja 45
Minerali, vitamini, elementi u tragovima,
enzimi, tvari koje daju boju, itd. u sirovim
sokovima Koje se bolesti mogu lijeiti
terapijomvonih sokova Samostalna primjena
terapije sokovima
Poglavlje 11: Vanost juhe od povra 57
Kako pripremiti juhu od povra
Napitak ,,Excelsior" - sredstvo protiv
opstipacije
Poglavlje 12: Neophodni savjesti za uspjeno gladovanje 61
Moete li obavljati svoje redovne radne
dunosti dok gladujete Dnevno kupanje
Koji se ajevi preporuuju za vrijeme
gladovanja Da li piti vodu i koje vrste?
Zdrava prehrana poslije gladovanja
Kontra-indikacije za gladovanje Lijekovi
i gladovanje Da U uzimate vitamine dok
gladujete? Puenje i gladovanje Hoete li
osjeati prohtjev za jelomza vrijeme
gladovanja Vanost pozitivnog mentalnog
stava Gladovanje i duhovna svijest
U V O D
KAKO VAM OVA KNJ IGA
MOE POMOI
U ovjeku dok tei zdravlju mnogo jc nejasnoe i zablude u
odnosu na gladovanje - najstariju i najdjelotvorniju metodu lije-
enja. Oni koji su pokuali da to naue o gladovanju itajui knji-
ge takva sadraja sve su vie i vie zbunjeni, budui da veina knji-
ga pobija jedna drugu - jedni savjetuju da se pije istu prirodnu vo-
du za vrijeme gladovanja, jedni uz to preporuuju uzimanje sokova,
jedni da se pije samo destilirana voda; neki preporuuju uzimanje
klislira za vrijeme gladovanja, drugi opet posve zabranjuju koritenje
klistira; pojedini pak uvjeravaju u vrijednost mirovanja u postelji za
vrijeme gladovanja, ostali se zalau za izvravanje svakodnevnog rada
uz vjebanje, etanje itd. Miljenja su takoer izrazito oprena o
tome koja je metoda najbolja kad se gladovanje prekine. Nije udo
da jc prosjean ovjek pri svemu tome u elji da sazna pravu istinu,
potpuno zbunjen.
Ova knjiga nije teoretski, filozofski rad o gladovanju, ve prak-
tini vodi ..uini sam" koji e vampomoi da razumijete zdravora-
/umsku mudrost i umjenost gladovanja, te da primjerke gladovanje
za vae vlastito dobro bilo za sprijeavanje bolesti i prerano sta-
renje ili za lijeenje mnogih bolesti koje svakim danom sve vie na-
padaju suvremenog ovjeka.
Prouavao sam razliite metode gladovanja nekoliko desetljea
u raznim zemljama. Moji davni uitelji bila su dva uvena vedska
zdravstvena pionira Are VVaerland i Ragnar Berg. Takoer samprou-
avao gladovanje u vedskim klinikama, posebno u onima kojim su
rukovodili dr J ern Hamberg i dr Lars-Eric Essen. Kasnije samposje-
I
tio uvene klinike u Njemakoj i prouavao moderne metode gla-
dovanja s divovima biolokog lijeenja kao to su Dr Otto II. F.
Buchinger J r., profesor Werner Zabel, kao i mnogi drugi. Dr Otto U.
F. Buchinger J r., M. D. moda je najvei autoritet za gladovanje u
svijetu. Zajedno sa svojini ocem, takoer lijenikom, on posjeduje is-
kustvo s preko 800.000 gladovanja izvrenih i nadziranih u svojoj i
klinici svog oca. Dr Buchinger ima najmoderniju i najbolje opremlje-
nu kliniku za gladovanje u svijetu, gdje tisue pacijenata gladuju pod
njegovimnadzoromsvake godine.
Takoer sam imao osobno iskustvo u voenju i nadziranju gla-
dovanja stotine pacijenata, promatrajui rezultate raznih metoda gla-
dovanja na specifina oboljenja. Neki od tih sluajeva opisani su u
slijedeim poglavljima.
U ovoj knjizi ukazat u na:
- Opa kriva shvaanja i zablude o gladovanju.
- Zbog ega gladovanje pomou sokova nadmauje gladovanje
vodom.
- Zbog ega se gladovanjem pomou sokova moe najlake
i najsigurnije smraviti.
- Kako gladovanje pomou vode s izuzimanjemklistira moe
po zdravlje biti tetno.
- Kako se gladovanjem pomou sokova moe pomladiti vae
tijelo i um.
- Koji se sokovi od voa i povra primjenjuju u lijeenju spe-
cifinih oboljenja.
Mala je to i saeta knjiga. Da bi se proitala i prouila potreb-
no je samo nekoliko sati i to moe biti najbolje i najkorisnije utroe-
no vrijeme u vaemivotu. Zdravlje je vae najvrednije dobro. Dobro
zdravlje, mladenaki polet i osloboenje od bolesti vrijedni su toga
napora. Primjena znanja koje je izneseno u ovoj knjizi moe vam
pomoi da postignete vei stupanj zdravlja i sprijeite prerano sta-
renje.
Dozvolite da budem va uitelj i da vas upoznamsa udesnim
svojstvima gladovanja pomou sokova. Gladovanje ne samo to fizio-
loki regenerira i revitalizira vae tijelo, ve ima takoer duboko sti-
mulirajui djelovanje na va um i mentalne sposobnosti. Ono stimu-
lira i otri mentalnu i estetsku mo zapaanja i poveava duhovnu
svijest.
2
Nastojte svoje gladovanje uiniti jednimod najboljih iskustava
koje e ispuniti, preporoditi i pomladiti vau cijelu osobu, tijelo, um
i duh.
Pouavanje u knjizi nema namjeni da postane dijagnozom ili
receptom; ili prepisano; ono bi se moralo koristiti u suradnji s vaim
lijenikom pri rjeavanju vaih zdravstvenih problema. U sluaju da
upotrebljavate znanje za sebe vi ga propisujete svojevoljno, to fe i
vae ustavno pravo, ali autor i izdava ne preuzimaju odgovornost.
P OG L A V L J E 1
Gladovanje je ovjeku najstarija poznata terapeutika metoda.
ak i prije pojave vraeva" i vjetine lijeenja, ovjek je instinktiv-
no prestajao jesti kada se osjeao bolesnim, te se uzdravao od hrane
sve dok mu se zdravlje ne bi poboljalo. Ili je moda nauio ovaj
najdjelotvorniji nain ublaavanja bilo koje bolesti od ivotinja koje
uvijek gladuju kada se ne osjeaju dobro. ovjeka je priroda obdarila
nekom vrstom zatitnog signala za ozdravljenjem koji ga potie na
uzdravanje od hrane tako to uklanja njegov apetit za hranom.
Kroz dugu medicinsku povijest gladovanje se smatralo jednim
od najpouzdanijih ljekovitih i pomladujuih sredstava. Gladovanje
je preporuivao jo Hipokrat, otac medicine". To su takoer inili
Galen, Paracelzus i svi veliki lijenici od starina. Paracelzus je nazivao
gladovanje najveim lijekom; lijenikomiznutra". Mnogi veliki mis-
lioci i filozofi poput Platona i Sokrata su takoer gladovali da postig-
nu veu mentalnu i fiziku sposobnost. Veina filozofa i jogija s
I stoka, poznatih po dugu ivotu, mentalnim sposobnostima i snazi
duha, redovito su gladovali, uz meditaciju da postignu dulji ivot i
vei stupanj duhovnosti.
Dolaskom moderne medicine koja se zasniva na lijekovima,
na gladovanje jo uvijek mnogi ortodoksni lijenici gledaju preobaz-
rivo. ivimo u doba dijeta", kada gotovo polovina nacije nastoji
smraviti uz pomo upravo poplavu redukcijskih dijeta. Ali klasian
5
MEDI CI NSKA ZNANOST
PONOVO OTKRIVA
GLADOVANJ E
i najbolji oblik mravljenja - potpuno uzdravanje od hrane ili gla-
dovanje pokuava se rijetko.
Na one koji prepisuju gladovanje bilo u svrhu lijeenja ili mr-
avljenja jo se uvijek naalost gleda kao na ekscentrike ili arlatane.
UVENI SVJ ETSKI MEDICINSKI I STRAI VAKI
CENTAR PROUAVA GLADOVANJ E
Sreomsve se ovo brzo mijenja. Lijenici su se prestali smijati
i poeli istraivati. Danas se radi na mnogim znanstvenimstudijama
i klinikim ispitivanjima, naroito u Evropi, da bi se odredila profi-
laktika. terapeutika i pomlaujua svojstva gladovanja. I nstitut
Karolinka" u vedskoj, uveno svjetsko istraivako sredite sas-
tavlja klinike studije i provodi eksperimente sa gladovanjem pod
vodstvom lijenika P. Reizensteina i J . Kellberga. Oni u svojim stu-
dijama istrauju gladovanje do 55 dana, koje je pokazalo daje glado-
vanje ne samo savreno sigurnosno sredstvo, ve da ima i tono od-
reena korisna terapeutika svojstva.
UVENI VEDSKI MAREVI BEZ HRANE
Moda su ispitivanja koja je izvrio institut Karolinka" bila
potaknuta uvenim vedskimmarevima 1954. i 1964. godine, pom-
no opisani u mojoj knjizi: HEALTH SECRETS FROM EUROPE",
(Parker Publishing Co., I nc., West Nyck, N. Y.. 1970.). U timpokus-
nim marevima ije je opise donijela na naslovnim stranicama sva
svjetska tampa, skupina od prvo 11, a potomod 19 mukaraca je
pjeice prevalila razdaljinu od Goteborga do Stockholma dugu
preko 400 km za 10 dana. Za vrijeme svakog mara sudionici su
gladovali - nisu uope uzimah hranu. Dr Lennart EdrCn, D. D. S.,
koji je predvodio mar poslije mara 1954. rekao j e: Ovo je bilo pr-
vo gladovanje u seriji eksperimenata u cilju utvrivanja posljedica
potpunog gladovanja u stanjima jakog stresa. Ako otkrijemo da gla-
6
dovanje ne uzrokuje bilo kakvo oteenje organizma, ve da s druge
strane pokazuje koristan revitalizirajui, proiavajui i pomlau-
jui uinak na tjelesne funkcije, to bi nas opskrbilo dragocjenim in-
formacijama koje bi bile korisne kako za zdrave tako i za bolesne.
Zdravi e biti okuraeni da gladuju u cilju pomladenja i poveanja vi-
talnosti, a bolesni da se lijee. Ovaj eksperimenat pokazao je svijetu
preventivne i terapeutike mogunosti gladovanja".
Dr Karl-Otto Aly, M. D., jedan od vodeih bioloko usmjerenih
lijenika u vedskoj rekao j e: ,jMar je jasno pokazao da ovjek mo-
e ivjeti dugi period vremena bez hrane, ak i ako je podvrgnut
velikim fizikim naporima za vrijeme gladovanja . . . Openito izra-
en osjeaj sudionika mara bio je da su se osjeali jaima i bili
ivlji i snaniji poslije gladovanja nego prije . . . Glavni cilj tih eks-
perimenata bio je da se potaknu znanstvene institucije da se ukljue
u temeljita i znanstvena prouavanja gladovanja kao i njegovih pro-
filatikih i terapeutikih potencijala, te da se gladovanje openito
uvrsti u rastui arsenal medicinske prakse za korist i dobrobit svakog
dana sve vie bolestima napadnutog ovjeanstva".
POZNATI LIJ ENICI PREPORUUJ U GLADOVANJ E
Dr Ragnar Berg, meu glavnimstrunjacima za prehranu u svi-
j etu i dobitnik Nobelove nagrade, rekao je poslije vedskog mara
1954. da ga uspjean zavretak tog besprimjernog gladovanja nije iz-
nenadio. Samje gladovao vie puta, te takoer nadzirao mnoga gla-
dovanja, ukljuujui jedno od preko 100 dana. Mar u vedskoj naz-
vao je velikimznanstvenim uspjehom".
Are Waerland je jo jedan veliki zdravstveni pionir koji je sam
prakticirao i preporuivao gladovanje. Gladovanje je standardna pr-
votna proiujua metoda u svijetu uvenog Waerlandova sistema
lijeenja.
U Njemakoj postoje na stotine klinika kojimrukovode pozna-
ti lijenici i gdje se gladovanje masovno primjenjuje. Npr., u Buchin-
gerovu sanatoriju u Bad Pyrmontu, gladovanje se koristi kao poetno
sredstvo za sve bolesti. Lijenici Otto H. F. Buchinger, J r. i njegov
7
otac su za vrijeme svoje zajednike medicinske prakse u toku 50 go-
dina nadzirali preko 80.000 gladovanja.
J o jedan veliki strunjak za gladovanje je dr Werner Zabel.
Zajedno s groznicom i optimalnom prehranom, gladovanje je ov-
jekova najstarija i najbolja metoda lijeenja", kae profesor Zabel.
GLADOVANJ E OD 249 DANA POMOU SOKOVA
OD VOA I POVRA
U jednoj poznatoj bolnici u Glasgowu u kotskoj, vrena su
ispitivanja s gladovanjem sa zadivljujuim rezultatima. J edna 54 go-
dinja ena s bolnim artritisom i velikom prekomjernom teinom,
podvrgla se gladovanju pomou sokova od voa i povra 249 dana i
izgubila 35 kg od poetnih 120 kg. Kao ugodna popratna pojava"
iezao je takoer potpuno i njen artritis.
P O G L A V L J E 2
POMLAUJ UE DJ ELOVANJ E
GLADOVANJ A
Terapeutiko djelovanje gladovanja veoma je dobro potkri-
jepljeno klinikim iskustvom u Evropi i Americi. Zapisi mnogobroj-
nih amerikih i evropskih klinika u kojima se provodi gladovanje
dokazuju istinitost tvrdnje dr Adolpha Mayera. daje gladovanje naj-
djelotvorniji nain ublaavanja skoro svake bolesti. Gladovanje je
zaista prema rijeima dr Otta H. F. Buchingera, put ozdravljenja".
Gladovanje se koristilo kroz historiju, te se i danas iroko ko-
risti ne samo u terapeutske svrhe lijeenja bolesti, ve takoer i zbog
njegova pomladujueg i revitalizirajueg djelovanja. Tisue ljudi i-
rom svijeta redovno gladuje ne da lijee bilo koju posebnu bolest,
ve stoga jer smatraju da je gladovanje najdjelotvorniji nain proi-
avanja tijela od akumuliranih otpadaka, te da pojaaju fiziku iz-
drljivost i otpornost protiv bolesti kao i da revitaliziraju i pomlade
funkcije svih njihovih vitalnih organa. Gladovanje, posebno u ved-
skoj postaje nacionalni sport. Provodi se u grupama ili pojedinano,
preteno bez medicinskog nadzora, te katkada u mnogobrojnim lje-
kovitim kupalitima. Cilj tih gladovanja je periodino unutarnje
proiavanje organizma i potpuno pomlaivanje svih funkcija ti-
jela.
Suprotno uobiajenom uvjerenju, vi ne bivate oslabljeni ili
iscrpljeni uslijed gladovanja; dapae suprotno, naroito ako pri-
mjenjujete gladovanje pomou sokova voa i povra. Poslije glado-
vanja pomou sokova i vi ete se osjeati jai i snaniji, vae zdrav-
9
stveno stanje bit e znatno poboljano, a vai fiziki i mentalni ka-
paciteti znatno poveani. Vi ne samo da ete se osjeati snaniji, ve
ete takoer poslije gladovanja izgledati i mlae. To nije samo zato
jer ste izgubili suvine kilograme, ve najveimdijelomstoga to gla-
dovanje ima pomlaujue djelovanje na funkcije svili vitalnih organa,
ukljuujui funkcije svih vanih endokrinih lijezda o kojima ovisi
va izgled i kako se mladimosjeate.
ZAUUJ UI SLUAJ PACIJ ENTICE A. L.
Nadzirao sam stotine gladovanja, a i sam sammnogo puta gla-
dovao. Vidio sam mnoge zadivljujue sluajeve dramatinog djelo-
vanja na pacijente koji su bili bolesni kao i kod onih koji su to
inili prvenstveno u cilju pomlaivanja i revitaliziranja. J edan timan
sluaj kao potvrda ove tvrdnje upravo iznosim.
Pacijentica A. L. dola je u nae ljeilite u prilino loem
stanju. Vei dio svoga ivota bavila se problemima lijepog izgleda
i prekomjerne teine. Vodila je salon za kontrolu tjelesne teine
i pomogla je mnogim enama i mukarcima da steknu bolje zdravlje
i ljepi stas pravilnim vjebanjem, parnom kupelju, plivanjem i ak-
tivnostima na otvorenom. Godinama je bila divan primjer djelotvor-
nosti njenih metoda. Kada je napunila 45 godina, njeno zdravlje i
izgled poeli su se naglo pogoravati. Poela je dobivati na teini
koju unato fizikomvjebanju nije mogla kontrolirati.
Znakovi preranog starenja pojavili su se iznenada. Njena kosa
poela je sijediti. Na njenomlicu pojavile su se bore. Pored toga osje-
ala je krutost i bol u prstima, laktovima i ramenima, stoj e lijenik
protumaio kao rane znakove reumatskog artritisa. Njena koa bila
je suha i mlitava, a iza uiju pojavile se mrlje psorijaze. Stalno se os-
jeala iscrpljenom te je izgubila i zanimanje za svoj rad. Prodala je
svoj salon i pokuala da nae novu preokupaciju, ali nije uspjela.
U meuvremenu se u njoj javila pretjerana potreba za hranom
te je svakim danom poela sve vie dobivati na teini. Uvijek je e-
ljela raditi s mladim ljudima i pokuala je da dobije posao kao sa-
vjetodavac za probleme izgleda i zdravlja u jednominternatu za mla-
10
de djevojke, ali je odbijena zbog njenih godina i pretjerane teine".
Taj je dogaaj bio velik udarac u njenomivotu. Iznenada je shvatila
da neto mora uiniti i to vrlo brzo, ukoliko ne eli da ostatak svog
ivota provede prema njenim rijeima kao debela, stara, bolesna
individua".
S gorinomje primijetila da su je ljudi poeli saaljevati, a neki
prijatelji ak izbjegavati. Njena se osobnost izmijenila, a pogled na
ivot postao pesimistian. Poela je kritiki gledati na svakog i sve
oko sebe, a narav joj svakim danom postajala sve gora. Nije udo da
se i krug njenih prijatelja znatno smanjio.
Ima stotine tisua ena koje su u slinimokolnostima. One pri-
pisuju to svoje stanje promjeni ivota" i bivaju obino pomirene s
injenicom da stare i da se tu ne da ito uiniti. Ona je odluila da
se otrgne iz toga stanja, te je na nagovor svojih prijatelja koji su joj
pokazali moje knjige i oglas za nae ljeenje dola i zamolila za po-
mo.
Pacijentica L. imala je 54 godine, teila je devedesetak kilo-
grama pri dolasku, a izgledala je kao da ima najmanje 60 godina. Ot-
voreno mi je rekla da ne mari toliko za artritis ili psorijazu, ve da
mora poboljati svoj izgled i stas kako bi nastavila raditi svoj prijanji
posao. Bila je spremna da uini sve to se od nje trai.
Nainio samprogramza pacijenticu A. L. u trajanju od tri mje-
seca, od toga prvih mjesec dana gladovanja pomou sokova od voa
i povra. Tada je stavljena na dijetu" sastavljenu od sirove hrane uz
poseban vitaminski i mineralni dodatak u trajanju od etiri tjedna.
Poslije toga jo dva tjedna gladovanja i dva tjedna dijete. Obeao sam
joj da e izgubiti najmanje 25 kg i izgledati kao da ima 40 godina, a
ne 60 kao dosad.
Pacijentica A. L. se strogo pridravala ovog programa. Dobivala
je dnevno dvije ae razrijeenog vonog soka, jednu au od povra
i dvije alice biljnog aja. Pored toga mogla je piti jednu au prirod-
ne mineralne vode, te obine vode koliko je eljela. Svakodnevno je
etala do 8 kilometara. Savjetovali smo je da uzima klistir dva puta
dnevno, ujutro i naveer. Za artritis slijedila je poseban program
biolokog lijeenja koji se sastojao od suhe masae etkom, posebnih
vjebi, polijevanja toplom i hladnom vodom, stavljanja obloga od
ricinusova ulja i toplih kupki. Svi simptomi njenog artritisa su posve
nestali nakon prvih 30 dana gladovanja. Osimtoga smravila je 10 kg.
i 1
Izgubila je dodatnih 4 kilograma nakon stoj e stavljena na di-
j etu" od sirove hrane u trajanju 30 dana. Uzimala je tri obroka dnev-
no od najukusnijeg sirovog povra i tropskog voa, pored redovnog
uzimanja sokova. Takoer je uzimala lecitin, morske alge, pivski
kvasac, te vitamine B, C. A i E. U toku dodatnog gladovanja u tra-
janju od dva tjedna pacijentica A. L. je smravila jo 4 kg. Pred kraj
treeg mjeseca njen ukupni gubitak tjelesne teine iznosio je 28 kg.
Kada je pacijentica A. L. napustila nau banju teila je ukupno
60 kg. Njen prvotni broj veliine odjee smanjio se na 40. te je mo-
rala kupiti novu odjeu prije odlaska kuci. Nije osjeala niti vidjela
bilo kakve tragove artritisa; mrlje od psorijaze iza uiju su takoer
iezle.
Trebali ste samo vidjeti promjene u njenu izgledu i osobnosti.
Od stare", umorne, apatine, obeshrabrene ene tri mjeseca ra-
nije, pacijentica A. L. je izgledala kao mlada ena od 40 godina, iz
koje je zraila energija i optimizam, puna uzbudljiviji planova za
budunost, predodreena" a nastavi dalje raditi u svom pozivu.
Njena vitalnost i entuzijazam bili su bez granica, a pojave u izgledu
takorei udesne.
Kada je poela gladovati, bila je zabrinuta da e njena koa
uslijed gladovanja postati mlitava i istroena, te da e ak biti jo
gore. Uvjerio samje da e takvimnainomgladovanja koji se temelji
na znanstvenim principima, te naizmjeninomdijetomkoja se sasto-
ji od vitalne hrane i vitaminskih dodataka, u sprezi s posebnimvje-
bama i suhom masaom pomou etke njen organizambiti snabdje-
ven svim elementima neophodnim za djelotvornu regeneraciju i
revitalizaciju rada lijezda kao i aktivnosti koe. Njen kolagen* -
zbog ijeg pogoranja je uglavnom dolo do prerane pojave bora e
ojaati i uspostaviti prvobitnu elastinost. Nakon gladovanja bila je
zapanjena injenicom a je usprkos velikom gubitku tjelesne teine
u tako kratko vrijeme - njena koa postala zategnutija, nabori manje
vidljivi a raniji neisti i sivi ten imao je sada svje, zdrav izgled.
* Kolagen - intracelularna supstancija koja dri stanice zajedno, ak i stanice
koe.
12
P OG L A V L J E 3
ZATO J E GLADOVANJ E
POMOU SOKOVA OSNOVNO
POMAGALO PRI LI J EENJ U
I POMLAI VANJ U
Kao to sam ukazao glavni uzroci bolesti i starenja lee u pro-
cesima staninog metabolizma i obnove.
Prvo, kao to je uveni kanadski lijenik za stres", Hans
Selye rekao: ivot, bioloki lanac koji dri nae dijelove tijela za-
jedno jak je samo toliko kao naa najslabija ivotna spona*". Vi ste
tako mladi ili tako stari kao to su vae najmanje ivotne spone
stanice. Starenje poinje kada se normalni procesi stanine regenera-
cije i ponovne izgradnje usporavaju. Ovo usporavanje uzrokovano je
nakupljanjem otpadnih tvari u tkivima koje tetno djeluju na preh-
ranu stanica.
Svaka stanica tijela je ivo bie s vlastitim metabolizmom -
ono treba stalnu opskrbu kisikom i zadovoljavajuu hranu u obliku
svih poznatih nutritivnih supstancija. Uslijed nutricionalnih nedo-
stataka, usporenog metabolizma, sjedeeg naina ivota, preko-
mjerne potronje hrane dolazi do slabe probave i asimilacije hra-
ne, nedostatka svjeeg zraka, fizike aktivnosti i odmora pa nae
stanice nemaju potrebnu ishranu i poinju degenerirati i propadati.
Normalni se procesi stanine zamjene i izgradnje usporavaju i nae
tijelo poinje stariti, njegova se otpornost smanjuje i poinju razne
* Hans Sel ye, M. U. , I he stress of life. McGraw-Hill Hook Co. , Inc., New York
13
bolesti. To se moe dogoditi u bilo kojem dobu; spor metabolizam,
opstipacija, i kao posljedica nedovoljna eliminacija dovode do reten-
cije i nakupljanja otrovnih tvari, koje tetno djeluju na prehranu
stanica, uzrokujui bolesti i prerano starenje.
Dnigo, samo je polovina naih stanica na vrhuncu razvoja, vi-
talnosti i radne sposobnosti. J edna etvrtina je obino u procesu
razvoja i rasta, a druga etvrtina u procesu umiranja i zamjene. Zdra-
vi, vitalni ivotni procesi i trajna mladost odravaju se kada postoji
savrena ravnotea u ovom procesu staninog propadanja i zamjene.
Ako stanice propadaju i umiru bre nego to se nove stanice izgrau-
ju, javlja se proces starenja. Takoer je bitne vanosti da se stare i
umirue stanice razgrade i eliminiraju iz sistema stoj e djelotvornije
mogue. Brza i djelotvorna eliminacija mrtvih stanica potie izgrad-
nju i rast novih stanica.
U tome lei razlog zbog ega je gladovanje pomou sokova naj-
djelotvorniji nain ozdravljenja i pomlaivanja organizma. Za vrijeme
gladovanja se proces eliminacije mrtvih i umiruih stanica pojaava,
te se izgradnja novih stanica ubrzava i potie. U isto vrijeme toksi-
ne otpadne tvari koje tetno djeluju na preliranu stanica se djelotvor-
no eliminiraju i uspostavlja se prirodan stupanj metabolizma i oksida-
cije.
Kako se moe uzdravanjem od hrane postii takvo zauu-
jue djelovanje? Razlog je u slijedeem:
1. Za vrijeme produljenog gladovanja (poslije prva tri dana),
vae tijelo e ivjeti na vlastitim supstancijama. Kada organizam ne-
ma potrebnu prehranu, naroito proteine i masti, ono e izgorjeti i
probaviti vlastita tkiva u procesu autolize, ili samo-probave. Ali
organizam to nee uiniti bilo kojim, ve tono ustrojenim redom.
U svojoj mudrosti, a ovdje i lei tajna izuzetne djelotvornosti glado-
vanja kao ljekovite i pomladujue terapije, nae tijelo e prvo razgra-
diti i izgorjeti stanice koje su bolesne, oteene, stare ili mrtve. Za
vrijeme gladovanja organizam se hrani najloijim materijalima kao to
su mrtve stanice, nezdrave akumulacije, tumori, apscesi, oteena
tkiva, masne naslage, itd.
Dr Buchinger Sr., jedan od najveih autoriteta za gladovanje u
svijetu naziva gladovanje - vrlo primjereno - upravljanje otpaci-
ma", odnosno izgaranje otpadaka". Mrtve stanice i loija tkiva se
prva troe i upotrebljavaju. Osnovna tkiva i vitalni organi.lijezde,
ivani sistemi mozak potpuno su poteeni.
2. Za vrijeme gladovanja dok se stare stanice i bolesna tkiva
razgrauju i izgaraju, podstie se i ubrzava izgradnja novih, zdravih
stanica. To moe izgledati nevjerojatno, budui da se ne unose preh-
rambene tvari u organizam ili se unosi samo ograniena koliina gla-
dovanjem pomou sokova.
Usprkos tome to je fizioloka injenica. U toku uvenih mar-
eva bez hrane u vedskoj je primijeeno da je razina proteina u
krvi (serum albumin) bila postojana i normalna za vrijeme glado-
vanja, unato injenici da nije bilo unosa proteina u organizam.
Razlog tome je to su proteini u naem tijelu u tzv. dinami-
kom stanju; tj. oni prelaze iz jednog stadija u drugi; stalno se raz-
grauju i ponovo izgrauju, te se ponovo koriste za razne potrebe
unutar tijela. Aminokiseline, graevne jedinice proteina ne propadaju
ve se oslobaaju iz razgraenili stanica i koriste ponovo za izgradnju
mladih, vitalnih stanica.
Kao to je poznato nae stanice su nainjene od proteina i po-
treban je ukupan zbir svih esencijalnih aminokiselina za djelotvornu
izgradnju stanica. U toku gladovanja proteini potrebni za izgradnju
novih stanica se ponovo sintetiziraju iz razgraenili stanica. Tako
tijelo koristi i ponovo upotrebljava iste proteine i druge prehrambene
tvari.
3. Za vrijeme gladovanja pomou sokova eliminativna i proi-
avaj ua sposobnost eliminativnih organa - plua, jetre, bubrega i
koe se znatno poveava i mnotvo nakupljenih otpadaka i toksina
se brzo izbacuje iz organizma. Tako npr. u toku gladovanja koncen-
tracija toksina u urinu moe biti deset puta vea od normalne. Uz-
rok je tomu injenica da su eliminativni organi odtereeni uobia-
jenim probavljanjem hrane i eliminacije otpadaka kao posljedice
toga procesa, te se mogu usredotoiti na ienje starih akumuliranih
otpadaka i toksina kao to su mokrana kiselina, purini, itd. iz tkiva.
Taj eliminatorni proces oituje se slijedeim simptomima gladovanja:
ubrzano disanje, tamni urin i obilno izlijevanje iz crijeva prilikom
klistiranja, osipa koe, prekomjerno znojenje, katarna eliminacija
sluzi itd. Imajte na umu da aktivnost crijevnog sistema kod ljudi nije
ograniena na apsorpciju hranidbenih tvari iz hrane i izluivanje pro-
bavljenih ostataka.
I 5 14
Crijeva su takoer jedan od naih eliminirajuih i detoksini-
rajuih organa u opemsmislu; kroz intestinalni zid toksini i metabo-
litiki otpaci iz krvi i tkiva izbacuju se u intestinalni kanal, te se iz-
luuju iz tijela.
Ovo se unutarnje izluivanje ubrzava za vrijeme gladovanja.
4. Gladovanje pomou sokova prua fizioloki odmor pro-
bavnim, asimilativnim i zatitnim organima tijela. Sokovi od svjeeg
voa i povra jedva da zahtijevaju bilo kakvu probavu i lako se asi-
miliraju iz gornjeg dijela probavnog trakta bez optereenja probavnih
organa. Poslije gladovanja, probava hrane i iskoritavanje prehram-
benih tvari se znatno poboljava, te se sporost probave i daljnja re-
tencija otpadaka sprijeava. Pomlaene su stanice tako djelotvornije
snabdjevene prehrambenim tvarima i kisikom.
5. Konano, gladovanjem se postie normalizirajui i pomla-
ujui uinak na sve vitalne fizioloke, ivane i umne funkcije.
Pomlauje se ivani sistem; jaa se sposobnost svijesti; pos-
pjeuje se rad lijezda i luenje hormona; uspostavlja se biokemijska
i mineralna ravnotea u tkivu.
Iz prethodno izloenog je lako uoiti zbog ega je gladovanje
pomou sokova tako djelotvorna mjera za poboljanje zdravlja kao i
pomlaivanje, osim stoj e takoer i najsigurniji i najbri nain mrav-
ljenja.
P O G L A V L J E 4
OPI S NEKOLI KO SLUAJ EVA
USPJ ENOG GLADOVANJ A
POMOU SOKOVA
U nastavku u ukratko izloiti nekoliko sluajeva gladovanja
izabranih izmeu stotine sluajeva koje samnadzirao u Kanadi, Mek-
siku i Evropi, da bili ukazao na djelotvornost i irok niz primjena te
najdjelotvornije metode lijeenja poznate ovjeku.
C. H, 72; ARTRI TI S U KOLJ ENIMA I KIMI,
NEURI TI S U NOGAMA, EMFIZEM
Kad je pacijent II. doao u nae ljeilite, bio je na takama i
bez veih potekoa mogao je samo nekoliko puta koraknuti. liolo-
vao je od artritisa 35 godina i bio prethodno 10 godina podvrgnut
lijeenju kortizonom. Zbog jakih bolova u nogama, ispod koljena,
uzrokovanih neuritisom esto nije mogao nou spavati. Mogao je je-
dino zaspati samo uz velike doze lijekova koji sadre kodein. Uslijed
svoga emfizema ak mu je i najlake naprezanje priinjavalo tegobe
koje su graniile s guenjem. Nije mogao koristiti ni blagotvorno dje-
lovanje naih mineralnih kupki i saune, budui da su bili smjeteni
nekoliko stotina metara nie na planinskombreuljku.
Na dan kad smo zapoeli bioloki programgladovanjempomo-
u sokova u trajanju 14 dana pacijent II. me je zapitao: Tako bih
17
eljeo da se mogu spustiti do izvora. Da li mislite da u ikada moi
uiniti tako neto?"
Za mjesec dana ili neto vie vi ete skakutati okolo kao koza,
ak ete se moi spustiti i do izvora", obeao sammu optimistiki,
krijui to je vie mogue vlastite zebnje da bi moglo doi do pobolj-
anja u tako kratko vrijeme, zbog njegova tekog stanja.
Za manje od tri tjedna pacijent H. etao je uokolo bez taka i
jednog me dana pobjedniki izvijestio da je etao do izvora i do vrha
breuljka sam - bez koritenja taka.
Nakon dva tjedna gladovanja pomou sokova, biljnih ajeva i
juhe od povra, uz uvoenje posebne artritike dijete*, ukljuujui
vitaminske i mineralne dodatke, pored stavljanja posebnih obloga,
tuiranja toplom i hladnom vodom, suhe masae pomou etke i
serija posebnih vjebi, pacijent H. rekao mi je jednog dana - da je
etao preko tri kilometra gore i dolje po breuljcima i pored rijeke,
a da nije osjeao bilo kakav bol u koljenima ili guenje.
To je divno! J ednostavno ne mogu u to vjerovati," - zahval-
no je rekao pacijent H.
W. K., 68; ANGINA, KRONINI BOLOVI U KRI I MA,
VISOK KRVNI PRITISAK
Tipian ameriki poslovni ovjek, pacijent K., odvojio je dva
tjedna od svoga poslovnog rasporeda da doe u nae ljeilite, poka-
zujui poslije svega da ipak nije stvarno tipian". Tipian ameriki
poslovni ovjek radi do sranog udara i prerane smrti, pokuavajui
da zaradi prvih milijun dolara, a da sebi ne priuti dovoljno vremena
za odmor ili odlazak u ljeilite.
Pacijent K. imao je krvni pritisak 160/90, jake bolove od an-
gine u prsima i guenje. Patio je takoer od artritikog oboljenja u
lumbalnom podruju kraljenice i nekoliko masnih tumora u tijelu,
jedan veliine jajeta u desnoj podlaktici.
* Ta je dijeta podrobnije razmotrena u mojoj knjizi POSTOJI LIJEK ZA
ARTRITIS", Parker Publishing CO. , West Nyack, N. Y., 1968.
18
Poslije 10 dana gladovanja na sokovima i juhi od povra i
etiri dana prekida gladovanja na dijeti od sirova voa i povra, nje-
gov krvni pritisak pao je na 115/70; artritiki bolovi u kriima go-
tovo su sasvim iezli, mogao je etati kilometrima bez bolova u
prsima ili tekoa pri disanju, masni tumor na desnoj ruci smanjio
se na veliinu badema. Vjerojatno bi i posve nestao da je pacijent
K. imao mogunost da ostane jo nekoliko tjedana.
A. J ., 64; VISOK KRVNI PRITISAK, NEPRAVILAN RAD
SRCA, KRONINA GLAVOBOLJ A
Poslije sedam dana gladovanja pomou sokova krvni je pritisak
pacijentice J . pao sa 160/100 na 138/80. Glavobolja je kao udom
nestala.
Nastavila je specijalnu dijetu od sirove hrane, bez soli, s mnogo
enjaka, svatovca, uz posebne vitaminske dodatke - vitamina E, C i
B-kompleksa sa Bi
S
. Rad njena srca se znatno poboljao, a krvni se
pritisak zadrao na nonnali prilikomkontrole tri tjedna kasnije.
C.F., 28; ASTMA
Pacijentica F. bolovala je od jednog od najteih oblika astme
koji sam ikada vidio. Preko 10 godina potpuno je zavisila od velike
koliine lijekova.
Preporuio sam joj gladovanje s razrijeenim sokovima u tra-
janju jednog tjedna, poslije toga iskljuivo dijetu od sirove hrane, s
ajnom licom limunova soka prije svakog obroka, nekoliko listova
svatovca koje treba vakati sirove, te nekoliko esna enjaka
dnevno.
Nakon jednog tjedna gladovanja pacijentica F. se osjeala to-
liko bolje da me zamolila da joj dozvolim nastaviti gladovanje jo
tjedan dana. Prije kraja drugog tjedna jo uvijek nije imala elju da
prestane s gladovanjem. Osjeam se tako dobro, mnogo je manje
uestalih napada da bih eljela nastaviti gladovati jo jedan tjedan",
rekla mi je. Nakon tri tjedna gladovanja konano je prekinula gla-
19
dovanje i zapoela s posebnom dijetom uz vitaminske dodatke.
Uzimala je dnevno 1,200 1. U. vitamina E, 3,000 mg vitamina C i
50 mg B,
5
. Pored toga dobivala je vitamine B-kompleksa, pivski
kvasac, mineralne dodatke i sirutku. Prakticirala je takoer posebne
vjebe dubokog disanja, uzimala suhu masau pomou etke, te se
tuirala toplomi hladnomvodomujutro.
Napustila je nae ljeilite tako poboljanog zdravlja daje uzi-
manje lijekova smanjila za dvije treine (poslije 10 godina stalne upo-
trebe).
Njeno disanje nevjerojatno se poboljalo, a njena vitalnost i
snaga su se znatno poveali. Sada je mogla etati na velike udaljenosti
a da ne osjea bilo kakve smetnje ili guenje.
L. K., 64; KRONINI BRONHI TI S, KRONINI TONZI LI TI S,
VISOK KRVNI PRITISAK
Pacijentica K. imala je krvni pritisak 150/90. Imala je tekoa
sa suvinimkilogramima i bolovala od kronine prehlade i kroninog
bronhijalnog katara preko deset godina uz kaalj i obilno luenje
sluzi.
Za dva tjedna gladovanja smravila je 6 kg, njen krvni pritisak
pao je na 128/78, a kronini bronhitis i tonzilitis posve su iezli -
nije bilo kalja, sluzi, tegoba s disanjem.
A. J . 48; ARTRI TI S, PRETI LOST, PSORIJ AZA
Pacijentica A. odluila se na dugo gladovanje od 28 dana. Uzi-
mala je juhu od povra ujutro i naveer, razrijeene sokove od po-
vra u 1:00 A. M. i 6:00 P. M., te razrijeene sokove od voa (ne
citrusi) u 10:00 A. M. i 4:00 P. M. Uzimala je klistir dvaput dnev-
no, tuirala se toplom i hladnom vodom, te takoer uzimala suhu
masau pomou etke. etala je i vjebala svakodnevno.
Kako je gladovanje napredovalo, pacijentica A. postajala je
oduevljenija, nadajui se unaprijed povoljnu ishodu. Umjesto da je
20
postajala slabija, svakimse danomosjeala sve jaom. Poela je krat-
kim etnjama, zbog artritisa u koljenima, ali je postupno poveala
razdaljinu sve dok nije etala oko 9 kilometara svakog dana.
Njen artritis, te bolovi i otekline su posve nestali poslije prvih
dva tjedna. Mrlje od psorijaze su se smanjile i poslije 4 tjedna glado-
vanja posve nestale. Smravila je 12 kg, i izgledala je ne samo zdravija
ve najmanje i 10 godina mlaa.
GLADOVANJ E, VITALNOST I SEKS
Oni koji nikada nisu pokuali gladovati i nisu upueni u fizio-
logiju gladovanja obino misle da e im gladovanje oduzeti snagu.
Gladovanje pomou sokova koje zapanjuje i ugodno iznenauje
praktino sve one koji gladuju prvi puta je u tome da ih gladovanje
ini ustvari jaim i da poveava njihovu vitalnost. Za vrijeme prvih
nekoliko dana gladovanja pacijent osjea glad i slabost, meutimpos-
lije treeg dana, osjeaj gladi obino nestaje i svakimse danomglado-
vanja poveavaju vitalnost i snaga. Savjetujemo svima onima koji gla-
duju kod kue da nastave svoje uobiajene aktivnosti ili da vjebaju
i etaju ako gladuju pod nadzorom u ljeilitima. Nai pacijenti obi-
no etaju velike razdaljine, to je najdjelotvorniji oblik fizike aktiv-
nosti u bilo kojoj dobi i gotovo kod bilo koje bolesti kao to je i
najbolje sredstvo u sprijeavanju bolesti.
Za vrijeme dugogodinjeg nadziranja gladovanja imao sam pri-
like vidjeti zauujue injenice. Mnogi mukarci su me izvijestili da
su doivjeli buenje seksualne ivosti poslije 7, 10 ili vie dana gla-
dovanja.
J edan mukarac, star 62 godine koji je ve dugo vremena osje-
ao da njegov seksualan ivot nije naroit, rekao mi je da je poslije
8 dana gladovanja osjetio takav seksualni poriv da se nije mogao
obuzdati od spolnog akta. Bio je donekle zbunjen, budui da nije
oekivao da mu se ,,ovako to" dogodi za vrijeme gladovanja. Nje-
gova supruga mu je rekla: ,,Dragi, trebao bi ee gladovati!"
J o jedan takav izrazit sluaj bio je i sa 78 godinjimdr N. D..
koji je gladovao pod mojim nadzorom u cilju lijeenja artritisa. Na-
kon est dana gladovanja rekao mi je: ,,J uer mi se dogodilo neto
21
najljepe! Imao sam divan seksualni doivljaj sa mojom suprugom.
U toku prolih 7 ili 8 godina moj je seksualni ivot bio prilino
sporadian i u toku prolih 6 mjeseci nisam imao nita osimslatkih
uspomena iz prolosti. Meutimjuer . . ., kako vi to objanjavate?"
J a to" mogu objasniti. Duga ivotna seksualna krepost je
naslijeeno pravo svakog mukarca. Umor u krevetu" nije uzroko-
van starom dobi ve zanemarenim, neishranjenim i atrofiranini
endokrinim lijezdama koje su odgovorne za pogoranje fizike i
seksualne vitalnosti. Prerano starenje, gubitak interesa za seks su
i znakovi slabog funkcioniranja spolnih lijezda i smanjenog luenja
hormona. Gladovanje ima energetsko, oivljujue djelovanje na aktiv-
nost i funkcioniranje svih organa i lijezda ukljuujui i funkcionira-
nje endokrinih lijezda. uo sam mnoge izvjetaje koji govore o
pomlaivanju i revitalizirajuem djelovanju gladovanja na seksulanu
ivost i sposobnost.
Seksualni poriv se pokree vikom energije. Bolestan ovjek
je slab ljubavnik. Sva njegova energija odlazi za odravanje slue-
i u borbi protiv kroninog umora i bola. Gladovanje obnavlja zdrav-
lje, normalizira sve tjelesne funkcije, unitava bol i daje novu vital-
nost i suviak energije. Obnovljeni seksualni poriv je jedna od naj-
sigurnijih indikacija da su se zdravlje i snaga vratili.
P OG L A V L J E 5
DA LI J E GLADOVANJ E
NEOPASNO ?
Prethodno opisani sluajevi iz prakse pokazuju da je gladova-
nje neopasno. Gladovanje do 40 dana na vodi i do 100 dana ili ak
i dulje na sokovima smatra se potpuno sigurnimpo zdravlje. U ekspe-
rimentima izvrenim u bolnicama u vedskoj, pacijenti su gladovali
55 dana bez bilo kakvih vidljivih posljedica. Poznajembesprijekorno
zdravog dvadesetsedmogodinjeg mladia koji je gladovao 143 dana;
to nije uradio iz bilo kakvog posebnog razloga, ve daproisti, rege-
nerira i pomladi svoje tijelo i um. J edna ena iz kotske o kojoj je
ve ranije bilo govora, gladovala je 249 dana na sokovima i kod nje
nije dolo do pogoranja zdravstvenog stanja, ve je nasuprot tomu
poboljala svoj izgled i zdravlje. U evropskimklinikama tisue pacije-
nata gladuje do 40 dana. Marevi u vedskoj iji su sudionici gladova-
li, pokazali su veoma jasno da je gladovanje sigurno ak i za vrijeme
nepovoljnih stanja jakog stresa.
Istina je da je gladovanje jedno od najsigurnijih metoda lijee-
nja poznatih medicinskoj znanosti. U stvari vi moete ivjeti bez hra-
ne mjesecima, ali se moete usmrtiti prekomjernim konzumiranjem
hrane u nekoliko tjedana. Nitko nikada nije umro od nekoliko tje-
dana hotiminog gladovanja. Za vrijeme produljenog skapavanja bez
hrane, negativno stanje uma i strah za ivot oitovat e se paralizi-
rajuim, razornim i kodljivim djelovanjem na sve tjelesne funkcije,
te e izazvati fiziko oteenje i eventualnu smrt. Samo za vrijeme
hotiminog gladovanja kada vi imate potpuno razumijevanje, povje-
23
renje i uvjerenje u konstruktivno, blagotvorno djelovanje gladovanja,
vae e tijelo pokrenuti procese ponovnog uspostavljanja zdravlja i
regeneracije.
Prirodno, ukoliko bolujete od kancera, dijabetesa, tuberkulo-
ze, kardio-vaskularnih poremeaja ili bilo koje druge teke bolesti,
itavo vrijeme morate biti pod lijenikim nadzorom. Iako glado-
vanje do 10 dana ili 2 tjedna nije opasna mjera i moe se poduzeti
kod kue i bez nadzora, moj savjet je da, ako nemate temeljito razu-
mijevanje u sve faze i pojedinosti gladovanja, probate nai iskusnog
lijenika koji e nadzirati vae gladovanje. To e vas umiriti i dati
vam povjerenje u postupak to je imperativ za uspjean ishod bilo
koje terapeutike mjere. Aktivnosti proiavanja i ozdravljenja pro-
uzroi t e mnoge fizioloke promjene u vaemtijelu. Te se promjene
mogu kod ljudi manifestirati odreenim neugodnostima ili poznato
kao kriza u gladovanju. Promjene se oituju glavoboljom, naslagama
na jeziku, naugodnim zadahom, vrtoglavicomi povremeno iako priv-
remeno pogoranjem stanja. Kad gladovanje nadzire iskusan lijenik
on e vas uvjeriti da ove reakcije ne daju razlog za zabrinutost; one
su opi simptomi gladovanja i ako ste ih pravilno razumjeli, one vas
ne trebaju obeshrabriti da nastavite s gladovanjem.
I N J E N I C E KOJ E S E O D N O S E N A G L A D O V A N J E I D D T
Neki autori su nedavno ukazali na to da zbog opeg trovanja
DDT-ijem gladovanje moe biti opasno. Svi smo izloeni trovanju
DDT-ijem koji se nalazi u hrani zatrovanoj insekticidima. To je na-
gomilani otrov koji se skladiti u masnim tkivima tijela. Za vrijeme
gladovanja, kada se tijelo poinje hraniti vlastitim tkivima, mast se
razgrauje i probavlja, oslobaajui opasne koliine DDT-ija u krvo-
tok. To moe prouzroiti akutno trovanje DDT-ijem.
Opasnost trovanja DDT-ijem za vrijeme mravljenja ili glado-
vanja nastalo brzom razgradnjom masnih tkiva poznala je ve dugo
vremena. Nain gladovanja koji se provodi u nekimamerikimklini-
kama gladovanje posve na vodi, bez uzimanja klistira, te mirovanje
u krevetu moe biti opasno jer dolazi do naglog oslobaanja DDT-ija.
Kada se gladovanje pravilno provodi opasnost je meutimsvedena na
najmanju mjeru. Ukoliko gladujete prema preporukama koje su izne-
sene u ovoj knjizi, na prijesnim sokovima od voa i povra, uzimate
juhu od povra i pored toga ste fiziki aktivni, te uzimate svakodnev-
no klistir, dobro ste zatieni od bilo koje stvarne opasnosti u tom
pogledu.
PR VO, DDT se oslobaa sporije u krvotok nego pri gladovanju
pomou vode; DRUGO, DDT i ostali otrovi se bolje neutraliziraju,
te djelotvornije i sigurnije izluuju iz tijela zbog toga to sokovi i
juha od povra sadre obilje minerala i vitamina, naroito vitamin
C, kalcij i kalij. Dnevni klistir, sveobuhvatni programi revitalizacije
aktivnosti koe. obilje etnji i dubokog disanja, te ljekovito zatit-
no djelovanje sokova i juhe od povra uz biljne ajeve, pomoi e
da gladovanje bude posve sigurno ak i u pogledu oslobaanja
DDT-ija u krvotok. Bit e meutim mudro da je, ako ste gojazni i
elite gladovati iskljuivo u svrhu mravljenja bolje pribjei seriji
kratkih gladovanja (gladovanja od jednog tjedna ili 10 dana), umjesto
jednog veoma dugog. Na taj e nain masna tkiva izgarati sporije,
a toksini e se oslobaati i eliminirati iz vaeg sistema puno sigur-
nije. Takoer, dodatak velikih doza odreenih vitamina i hranid-
benih dodataka, naroito C vitamina u prehrani izmeu gladovanja
pomoi e u zatiti tijela od tetnih posljedica toksinih supstancija.
KAKO DUGO MOETE GLADOVATI?
Ako se poduzima za profilaktike ciljeve, a to je da se tijelo
proisti, regenerira i pomladi, gladovanje od jednog tjedna ili deset
dana bit e posve dovoljno. Takvo kratko gladovanje moe se provo-
diti jednom ili dvaput godinje. Duina terapeutikog gladovanja
ili gladovanja koje se poduzima u cilju lijeenja ovisi o odluci lije-
nika i praktiara koji nadgledava vae gladovanje. Duina terapeuti-
kog gladovanja varira izmeu 7 do 40 dana. Najea vremenska
duljina gladovanja u evropskim klinikama iznosi od 14 do 21 dan.
Nije preporuljivo poduzeti gladovanje na nain uini sam" dulje
od jednog tjedna ili deset dana. Ako imate zadovoljavajui mentalni
stav, povjerenje i razumijevanje filozofije i fiziologije gladovanja mo-
ete sami bez opasnosti gladovati do 10 dana. Zapamtite, niste prvi
koji to inite, milijuni ljudi su to inili prije vas. Uvjeren samda ete
biti iznenaeni i zateeni sigurnim, udesnim zdravstvenimi pomla-
ujuim uinkom gladovanja.
P O G L A V L J E 6
POVREMENO GLADOVANJ E
MOE VAS ODRATI VI TKI M,
ZDRAVI M I MLADI M
Ranije sam u knjizi spomenuo zadivljujui sluaj pacijentice
A. L., koja je provela u naem ljeilitu tri mjeseca, gladovala je 44
dana i izgubila 28 kg. Od prerano ostarjele, stalno umorne i obes-
hrabrene ene, pacijentica L. se pretvorila u 20 godina mlau enu
koja je odisala zdravljem i entuzijazmom, te bila puna energije i
mladenakog poleta.
Dozvolite mi da nastavimpriu o pacijentici A. L. Kao to se
sjeate pacijentica L., bolovala je od psorijaze i dola je u nae ljei-
lite prvenstveno s ciljem da smravi. Zbog svog izgleda odbijena je i
njena molba da radi kao savjetnik u jednom internatu za mlade dje-
vojke, te je odluila da pokua uiniti sve kako bi mogla dobiti
posao takve struke. Kada je naputala nae ljeilite, ne samo daj e
imala 28 kg manje, ve se takoer oslobodila artritisa u rukama i
koljenima, te mrlja psorijaze iza uiju. Pozdravili smo je elei joj
svako dobro u budunosti.
Nakon godinu dana imao sampriliku da ponovo sretnemnau
pacijenticu L. Dola je na jedno moje predavanje u Los Angelesu i na
moje ugodno iznenaenje opazio sam da izgleda vitkija, zdravija i
mlaa nego kada nas je napustila. Rekla mi je sa smijekom: Ne,
nisamdobila posao koji sam tako eljela. U stvari ga vie i ne elim.
11
Ponovno vodim svoj vlastiti salon za ljude koji imaju tekoe s tei-
nomi izgledomi u njemu uivam!"
Moram vam rei da divno izgledate! Kako vam uspjeva da
se odrite tako vitkom? Sjeamse da vamse bilo teko odviknuti od
hrane", zapitao samje.
Kako?" nasmijala se. Vi biste trebali znati kako - ja samse
samo pridravala vaih savjeta. Zapamtite: periodino gladovanje?!
Gladujemjedan dan svakog tjedna, te takoer gladujem 14 dana sva-
kih 2 ili 3 mjeseca. Naravno pokuavam da se pridravam i vaih sa-
vjeta o prehrani takoer."
Procjenjuje se da samo u SAD ima oko 80 milijuna ljudi koji
imaju tekoe s prekomjernom teinom. Da li vamje poznato da rak
ili srane bolesti nisu nae najvee ubojice ve daje to pretilost. Lju-
di sa suvinimkilogramima izloeni su daleko vie ovim kao i mno-
gimdrugimtekimbolestima.
Danas postoji nebrojeno dijeta za mravljenje na tritu. Po-
mou veine vi ete smraviti, ali samo uz veliku cijenu naruavanja
svoga zdravlja. Neke dijete za mravljenje tako su tetne po zdravlje
da dovode do gubitka teine, inei vas bolesnim. Visoko proteinska
dijeta s mesom ili jajima npr., uzrokuje takvu jaku autotoksemiju,
acidozu, te metaboliku i biokemijsku neravnoteu u organizmu da
poinjete gubiti na teini jer ste oboljeli i doslovno ,,venete";ako se
nastavite pridravati takve dijete dovoljno dugo to moe dovesti do
ozbiljnih oboljenja koja mogu biti ak i smrtonosna.
Pogledajmo injenice, jedini uviavan i siguran nain da smra-
vite je da jedete manje, te da jedete hranu koja pospjeuje zdravlje.
Sistematsko umjereno uzimanje hrane nee vas samo odrati vitkim,
ve e takoer poboljati vae zdravlje.
Meutim, ovdje lei zagonetka. Umjereno konzumiranje hra-
ne je daleko tee provoditi nego to u prvi mah izgleda. Kao to e
vam mnoge izjelice i potvrditi, jesti malo je daleko tee nego uope
ne jesti. Prema mome iskustvu mnogo je lake za veinu ljudi da
smanje tjelesnu teinu gladovanjem, nego da smanje svakodnevnu
koliinu hrane. Gladovanje pomou sokova je izuzetno pogodan na-
in da smravite.
28
GLADOVANJ E J E NAJ BRI I NAJ SIGURNIJ I NAIN
MRAVLJ ENJ A
Osnovni zahtjev koji se postavlja za bilo koji sistemmravljenja
je da mora biti 100% siguran. Dijeta za mravljenje ne bi smjela imati
samo svojstvo da se pomou nje skidaju suvini kilogrami, ve ona
takoer mora opskrbiti tijelo s neophodnim prehrambenim tvarima
da odri tijelo u vrhunskom zdravstvenom stanju za i poslije mrav-
ljenja. Gladovanje pomou sokova ispunjava te zahtjeve.
Gladovanje pomou sokova najbri je i najsigurniji nain da
smravite. U prosjeku vi gubite 1/2 kg dnevno. U roku od 14 dana
vi ete izgubiti oko 7 kg. Ukoliko se paljivo pridravate uputstava
o gladovanju u ovoj knjizi, moete poduzeti gladovanje pomou so-
kova u trajanju od jednog ili dva tjedna sami kod kue. Takoer mo-
ete nastaviti s obavljanjem svojih redovnih aktivnosti. Slijedite pri-
mjer pacijentice L. i gladujte redovno jedan dan u svakomtjednu ili
jedan ili dva tjedna svakih 2 mjeseca.
Dok veina dijeta za mravljenje moe nakoditi vaem zdrav-
lju, gladovanje pomou sokova nee pomoi samo da smravite ve
moe ustvari poboljati vae zdravlje, te uiniti da se osjeate bolje i
izgledate mladi.
P O G L A V L J E 7
ZATO GLADOVANJ E UZ
POMO SOKOVA NADMAUJ E
GLADOVANJ E POMOU VODE
Klasian oblik gladovanja je gladovanje na vodi - uzdrava-
nje od sve hrane ili napitaka s izuzetkom vode za pie. Ponovno
zanimanje za gladovanje na vodi javilo se u SAD priblino na prijela-
zu u ovo stoljee. Promicali su ga preteno evropski useljenici koji
su se u svojoj domovini bavili prirodnimlijeenjem.
Dok su se u prolih nekoliko desetljea metode gladovanja u
Evropi potpuno izmijenile, danas sve evropske klinike primjenjuju
iskljuivo gladovanje pomou sokova - veina amerikih prakti-
ara i klinika specijaliziranih za gladovanje koriste jo uvijek u prak-
si zastarjelu metodu gladovanja na vodi. Nadgledao sam obje vrste
gladovanja i potpuno sam uvjeren u superiornost gladovanja pomo-
u sokova. Dr Olto ti. F. Buchinger koji je nadgledao vie gladovanja
nego bilo koji drugi lijenik (preko 80.000 gladovanja), primjenjuje
samo gladovanje putem sokova. Rekao mi je da prema njegovom
iskustvu gladovanje na svjeim sokovima od voa i povra uz kon-
zumiranje juhe od povra i biljnih ajeva imalo za posljedicu kod pa-
cijenata mnogo bre oporavljanje od bolesti, te djelotvornije proi-
avanje i pomlaivanje tkiva nego to je to bilo kod gladovanja po-
mou vode.
31
ZNANSTVENA OPRAVDANOST GLADOVANJ A POMOU
SOKOVA
Znanstveno opravdanje gladovanja pomou sokova temelji se
na slijedeim fiziolokim injenicama:
- Sokovi svjeeg voa i povra, isto kao i svjee pripremljena
juha od povra bogati su vitaminima, mineralima, elemen-
tima u tragovima i enzimima.
- Ti se vitalni elementi veoma lako asimiliraju neposredno
u krvotok, a ne optereuju probavili sistem - tako oni ne
naruavaju ozdravljujue i pomladujue procese autolize
ih samoprobave, kao to tvrde neki autori koji zastupaju
gladovanje pomou vode.
- Suprotno uvjerenju nekih autora sokovi voa i povra ne
stimuliraju luenje klorovodine kiseline koja moe dovesti
do ira. Klorovodina kiselina se preteno lui kada se kon-
zumira hrana bogata proteinima.
- Hranjivi elementi sokova izuzetno su blagotvorni pri neu-
traliziranju tjelesnih procesa. Oni snabdijevaju organizam
neophodnim elementima koji su mu potrebni za vlastitu
aktivnost lijeenja i staninu regeneraciju, ubrzavajui tako
ozdravljenje.
- Prijesni sokovi i juha od povra opskrbljuju organizamalka-
lijskim vikom koji je izuzetno vaan za zadovoljavajuu
acido-baznu ravnoteu u krvi i tkivima, budui da krv i tki-
va sadre velike koliine kiseline za vrijeme gladovanja.
- Obilna koliina minerala u sokovima, posebno u juhi od po-
vra, pomae da se uspostavi biokemijska i mineralna ravno-
tea u tkivu i staniju. Mineralna neravnotea u tkivima
jedan je od glavnih uzroka smanjene oksidacije koja dovodi
do bolesti i preranog starenja stanica.
- Prema dr Ralphu Bircheru, prijesni sokovi sadre dosad
neidentificirani faktor koji stimulira, kako ih on naziva,
mikroelektrinu napetost u tijelu, koja pridonosi sposob-
nosti stanica da apsorbiraju prehrambene tvari i djelotvorno
izluuju metabolike otpatke.
Stoga je gladovanje pomou sokova naroito vano za vrijeme
gladovanja u cilju regeneriranja i pomlaivanja vaeg organizma. Gla-
32
dovanje pomou sokova pomoi e da se unite i uklone stare, umi-
rue stanice, te revitaliziraju aktivne stanice i ubrza izgradnja novih,
vitalnih stanica.
Evo to kae dr Ragnar Berg, vjerojatno jedan od najpozna-
tijih svjetskih autoriteta za prehranu i biokemiju o tome zato gla-
dovanje pomou sokova nadmauje gladovanje pomou vode: Za
vrijeme gladovanja tijelo izgara i izluuje velike koliine akumulira-
nih otpadaka. Tom procesu proiavanja moemo pomoi tako da
za vrijeme gladovanja pijemo alkalijske sokove umjesto vode. Nadgle-
dao sam mnoga gladovanja i izvrio sveobuhvatna ispitivanja pacije-
nata koji su gladovali i uvjeren sam da e konzumiranje sokova
voa i povra koji daju alkalijsku reakciju umjesto vode poveati
ozdravljujue djelovanje gladovanja. Ubrzat e se eliminacija mokra-
ne kiseline i drugih anorganskih kiselina.
eeri u sokovima e ojaati srce . . . gladovanje pomou so-
kova stoga je najbolji oblik gladovanja."
GLADOVANJ E POMOU SOKOVA - VRSTA DIJ ETE
ILI STVARNO GLADOVANJ E
Zagovornici gladovanja vodom ele vam rei da gladovanje po-
mou sokova nije gladovanje, ve da je to tekua dijeta". Oni nisu
razumjeli terapeutiko znaenje gladovanja. Bilo koje stanje kada
je vae tijelo potaknuto da pokrene proces autolize ili samo-probave
je gladovanje. Za vrijeme gladovanja pomou sokova, kada se ne jede
vrsta hrana, proteini ili masti vae tijelo e razgraditi i izgorjeti sve
bolesne i manje vrijedne proteine i masti isto tako kao to to ini i
za vrijeme gladovanja vodom.
Sokovi se apsorbiraju neposredno u krvotok bez uobiajenog
procesa probave. J edina razlika izmeu gladovanja pomou sokova i
vode je da se za vrijeme gladovanja pomou sokova poveava tjelesna
sposobnost eliminiranja i detoksikacije; procesi se lijeenja ubrzavaju
i vi se osjeate manje slabim. Meutim, nastoji li tko ovu metodu lije-
enja mravljenja i regeneriranja nazvati dijetom koja se sastoji od
sokova umjesto gladovanje pomou sokova, ne suprotstavljajte mu
se ini li ga to sretnim.
33
P O G L A V L J E 8
Postoje mnoge proturjenosti o uputnosti uzimanja klistira za
vrijeme gladovanja. Postoje mnogi praktiari u SAD koji posve za-
branjuju uzimanje klistira ili provoenje kolonikog irigiranja. Oni
tvrde da je uzimanje klistira nepotrebno, neprirodno, tetno, te da
stvara naviku. Raspravljajui o svrsishodnosti uzimanja klistira oni
esto posiu za argumentom: ivotinje ne uzimaju klistir kada gla-
duju. Zato bi to trebao initi ovjek?"
Kako bi netko mogao reagirati na takvo isprazno rasuivanje
osim da kae da ivotinje ne piu knjige, ne dre predavanja i ne sud-
jeluju u medicinskimistraivanjima. Ipak valja pripomenuti da su oni
koji se protive koritenju klistira ipak u pravu kada kau da je klis-
tiranje neprirodno i da stvara naviku. Kao pravilo, klistir se ne bi
smio uzimati redovno ili u duljem razdoblju kao npr. redovni postu-
pak protiv kronine opstipacije. Pranjenje crijeva provodi se ,,pri-
* Prim. prcv.
Kol oni ko irigiranjc je standardni di o tcrapeutikog reima u mnogim lje-
ilitima i naturopatskim klinikama. Temelji se na istim higijenskim princi-
pima kao i klistir, meutim za razliku od klistira, kol oni ki irigator je savr-
eniji i isti veu povrinu debelog crijeva (kol ona). Cijeli postupak moe
trajati 30 45 minuta za koje se vrijeme voda temperature tijela utrcava u
rektum i istjee kroz dvosmjernu cijev.
35
DA LI J E POTREBNO UZIMATI
KLISTIR I PROVODI TI
KOLONI KO I RI GI RANJ E*
rodno" redovitom kontrakcijom miia u crijevima poznate kao pe-
ristaltika. Ta kontrakcija zapoinje kod zdravih osoba posebnimde-
fekcijskim refleksom koji je potaknut pritiskom iz punog crijeva.
KJ istir puni rektum s vodom i uzrokuje umjetni, jaki pritisak koji
potie defekcijski mehanizam. Ukoliko se koristi redovno, klistir e
sa svojim umjetnim i snanim pritiskom oslabiti prirodan podraaj
organizma; za kratko vrijeme on nije vie spreman reagirati na puno
osjetljiviji prirodan mehanizam.
Stoga e oni koji koriste klistir svakodnevno uvidjeti da su
njihova crijeva izgubila sposobnost da ispranjuju otpatke. Iz tog
se razloga smatra da redovno koritenje kiistira stvara naviku.
Meutim, gornji razlozi ne odnose se na koritenje kiistira
za vrijeme gladovanja. Iako se svi evropski specijalisti za gladovanje
protive redovnoj upotrebi kiistira i kolonika, ipak se slau da postoji
vaan izuzetak toga pravila. Najznaajniji izuzetak je gladovanje.
(Druga stanja gdje se klistir preporuuje su akutna opstipacija i
akutne infektivne bolesti, i kada pacijent mora ostati u postelji dulje
vrijeme to uslijed potpunog nedostatka kretanja uzrokuje tromost
u normalnomkretanju crijeva).
Za vrijeme gladovanja prirodni podraaj defekcijskog refleksa
nedostaje i stoga e se sve neistoe, otpaci i toksini zadrati u tijelu
te mogu prouzroiti autotoksemiju ili samotrovanje. Glavni cilj gla-
dovanja je da se pomogne tijelu kako bi se proistilo od taloenih
toksinih otpadaka. Procesom autolize velike koliine tetne tvari i
bolesnih tkiva izgaraju i toksini otpaci, koji se godinama taloe i
uzrokuju bolesti, prerano starenje, se oslobaaju i izbacuju iz orga-
nizma. Alimen tami kanal, probavni i eliminativni sistem je glavni
put kojim se toksini odstranjuju iz organizma. Budui da prilikom
gladovanja ne dolazi do prirodnog kretanja crijeva, toksini otpaci
nee imati put da napuste sistem, ve je to jedino mogue putem
kiistira i kolonika. To je razlog zbog ega svi bioloki lijenici u
Evropi primjenjuju klistir za sve pacijente koji gladuju jednom,
dvaput ili tri puta dnevno.
Koritenje kiistira za vrijeme gladovanja e pomoi tijelu u
njegovu proiavajuem i detoksinirajuem pokuaju ispiranjem
svih toksinih otpadaka iz ulimentarnog kanala.
36
Opstipacija je jedno od najeih oboljenja suvremenog ov-
jeka. Kao posljedica dugotrajne opstipacije, probavni trakt naroito
u niim crijevima i debelom crijevu postaje mlitav i troms otvrdnje-
lim ostacima priljubljenim uz stijenke kolona koji pune njegove
mnoge izboine i udubine. To dovodi do putrefikacije i plina, stva-
rajui izvor polaganog trovanja cijelog tijela. Divertikulitis, kronino
oboljenje gdje se male kesice i depovi pune fecesom, jedno je
od najeih tegoba veine ljudi iznad 50 godina, naroito ena.
esto je cjelokupna duina kolona posve napunjena sa starom, otvrd-
njelom, fekalnom tvari koja je vrsto priljubljena uz stijenke crijeva i
depove, te ostaje samo malen, uzak kanal kroz koji mekani feces
moe prolaziti. Dozvoliti pacijentima gladovanje, a ne uiniti sve to
je mogue da se taj izvor auto-intoksikacije odstrani, bilo bi zaista
nerazumno.
Za vrijeme gladovanja obilne se koliine toksina oslobaaju iz
tkiva i izbacuju u krvotok za eliminaciju. Ukoliko toksini ne mogu
izai kroz alimentarni kanal tijelo e ih pokuati izbaciti kroz druge
alimen tame organe, posebno bubrege, te e se oni esto preopteretiti
i ak otetiti.
U naem ljeilitu svi pacijenti koji gladuju uzimaju klistir dva-
put dnevno uz provoenje kolonikog irigiranja koje se vri jednom
tjedno, da bi organizam mogao to bolje izvriti detoksinirajue i
eliminativne procese.
Da bi se to bolje izvrili eliminativni procesi u organizmu svim
se pacijentima preporuuju trljanje etkom na suho koje potie eli-
minativnu sposobnost koe, najveeg eliminativnog organa. Pacijen-
tima se takoer preporuuje da to vie eu i vjebaju na svjeem
zraku, da pomognu pluima pri proiavanju krvi.
GLADOVANJ E BEZ KLISTIRANJ A MOE BITI TETNO
PO ZDRAVLJ E
Vidio sam dosta stranih primjera koji su pokazali kako pro-
duljeno gladovanje na vodi, bez kiistira moe biti opasno po zdravlje
ovjeka. Tako je prije nekoliko mjeseci u nae ljeilite doao ov-
jek, pacijent jedne uvene amerike klinike gdje je gladovao 32 dana
pomou vode. Za cijelo vrijeme gladovanja i boravka u toj klinici
savjetovali su mu mirovanje u postelji uz izuzetke kraih razdoblja
sunanja. Nije uzimao klistir niti se provodilo koloniko irigiranje.
Rekao mi je da mu je trebalo dva mjeseca da se oporavi od tog gla-
dovanja i da opet ponovo stane na svoje noge". Bio je jo uvijek u
loemzdravstvenomstanju s oteenimbubregomi jakimoteklinama
(edemima) na nogama. Nekoliko bivih pacijenata ove naroite kli-
nike obavijestilo me je da su imna klinici rekli da e imza oporavak
od gladovanja trebati jednako vremena koliko su proveli u gladova-
nju. To znai da e jedan mjesec gladovanja zahtijevati jedan mjesec
oporavka. Kad mi je taj ovjek ispriao sve o tom svojem iskustvu
pokazao sam mu jednog naeg pacijenta koji je uzimao klistir u pe-
riodu gladovanja i koji je upravo taj dan zavravao gladovanje putem
sokova u trajanju od mjesec dana. Za cijelo vrijeme gladovanja bio je
aktivan, etao je 610 kmdnevno, radio jogu i druge vjebe, uzimao
klistir dvaput dnevno i osjeao se na zadnji dan gladovanja jaim i
zdravijim nego kad je poeo gladovati. Iz njega je doslovce zraila
vitalnost. Tom pacijentu nije bio potreban nikakav vremenski pe-
riod oporavka - poslije gladovanja - njegovo gladovanje je bilo
vrijeme jaanja i regeneracije.
Naravno, gladovanje je tako udesno sredstvo lijeenja da ak
i gladovanje na vodi i bez koritenja klistira moe biti korisno. Me-
utim, gladovanjem putem sokova i uz koritenje klistira postiu se
daleko vei povoljniji uinci.
P O S T U P A K K L I S T I R A N J A
Za postupak klistiranja potrebna je posuda za klistiranje s gu-
menimcrijevomi brizgaljkom.
Napunite posudu za klistiranje s mlakom vodom, temperature
oko 40C, dodajte vodi nekoliko kapi limunova soka ili alicu aja
kamilice, meutimklistiranje se moe provesti i istomvodom. Pri-
likompripreme klistira obino se uzima od oko 1/2 do 1 litre vode.
Najbolji poloaj za uzimanje klistira je da se oslonite na kolje-
na, glavom prema podu, tako da posudu za klistiranje drite 75 cm
do 1 miznad anusa da bi se postigao dovoljan pritisak za istjecanje
38
vode. Istjecanje se moe regulirati pritiskomgumenog crijeva prsti-
ma; neke posude za klistiranje imaju poseban zavrtanj kojimse regu-
lira istjecanje vode. Prije stavljanja brizgaljke u anus potrebno je pro-
vjeriti da li je isputen sav zrak u gumenoj cijevi, neka na trenutak is-
tee voda. Premaite brizgalicu vazelinom, uljemili drugimlubrikan-
tomda olakate njegovo uvlaenje u anus. Ukoliko osjeate nelagodu
ili bol pri ulasku vode zaustavite pritjecanje na trenutak, te duboko
udalinite nekoliko puta; tada ponovite postupak sve dok se posuda
ne isprazni.
Ukoliko moete zadrati vodu neko vrijeme i nemate prisilu da
odmah ispraznite crijeva, moete na nekoliko minuta lei na krevet
ili mekani prostira i pustiti da voda uini rastvaranje i ispiranje prije
nego to je ispustite da istee. Prvo leite minutu na lea, tada na
desnu stranu, pa na eludac, a zatim na lijevu stranu. Tomprilikom
blago trljajte eludac rukama. Tada otiite u sanitarnu prostoriju i
pustite da voda istjee. Ostanite sve dotle dok se ne uvjerite da su
vamcrijeva prazna.
U toku gladovanja klistir se mora uzeti najmanje jednomdnev-
no. Najbolje je klistir uzeti odmah ujutro. Nakon to se gladovanje
prekine potrebno je klistiranje nastaviti sve dok se crijeva ne ponu
prirodno kretati bez pomoi klistira. To obino traje dva ili tri dana.
imse uspostavi normalna peristaltika neka se prekine klistiranje.
Na to jo valja paziti
Uvjerite se da voda koju ete upotrebljavati za klistiranje
nije prehladna ili pretopla. Ona treba biti temperature tijela
ili neto malo iznad.
Drite pribor istim; perite ga sapunomi vodom. Ako neko-
liko ljudi upotrebljava pribor, dezinficirajte brizgalicu alko-
holomi isplahnite vodom.
Na kraju, pazite na obilne koliine krhotina i taloga neu-
godna zadaha koji izlazi s vodomza klistiranje ak i poslije
pet tjedana gladovanja.
39
Opaska: Klistir se daje u svim evropskim biolokim klinikama
koje poznajem, a poznajem veinu od njih. U svim klinikama broj
klistiranja nije jednak. U Buchingerovom sanatoriju klistir se daje
svako jutro ih svako drugo jutro. U vedskomBjorkgarden I nstitutu,
kao i u dr Lars-Erik Essenovom Vita Nova (o njima se podrobnije
govori u mojoj knjizi POSTOJILIJEK ZA ARTRITIS"), klistiranje
se primjenjuje dvaput dnevno. Moja je preporuka da se klistiranje vri
najmanje jednomdnevno, svako j utro.
P OG L A V L J E 9
PODROBAN PROGRAM
GLADOVANJ A POMOU
SOKOVA
Uputno je da se pripremite za gladovanje putem krae proi-
ujue dijete. U toku dva ili tri dana nemojte jesti nita osimsirova
voa i povra jedan obrok dnevno od bilo kojeg voa, a drugi od
svjee salate od povra.
Gladovanje obino poinje s djelotvornim proiavanjemcri-
jeva uz pomo purgativa kao to su glauberove soli ili ricinusovo ulje.
Dr Buchinger koristi oko 40 g glauberove soli na 0,8 litre tople vode
ujutro prvog dana gladovanja. Budui da napitak od glauberove soli
nije osobito ukusan, obino se poslije njega moe popiti aa vo-
nog soka. Glauberova e sol dovesti do temeljite proienosti. Neke
evropske klinike koriste ricinusovo ulje u istu svrhu. Prvog dana gla-
dovanja jedan ili dva sata prije uzimanja kiistira stavite u au vode
dvije june lice ricinusova ulja, zatim dodajte sok od polovice limu-
na. Naravno, moete poeti i gladovati bez purgativa, naprosto da
uzmete dvostruki klistir. Kod prvog uzmite do 1/2 litre iste vode,
i pustite da istjee. Tada ponovite sa litrom vode kojoj dodajte aj
kamilice ili nekoliko kapljica limunovog soka.
Slijedei dan kao i svaki dan gladovanja koji slijedi, slijedite
ovaj postupak:
41
I I .00 A. M.
do I : 00 P. M
NAKON USTAJ ANJ A: Klistir.
POSLIJ E KLISTIRANJ A: Trljanje etkom na suho, zatim tuira-
nje toplomvodom.
9 : 00 A. M. alica biljnog aja koji mora biti topao,
ne vru. Preporuujemo aj metvice, ka-
milice ili ipka. Dobro proitajte uput-
stva koje se odnose na pripremu aja na
omotnici.
aa svjee istisnutog vonog soka, raz-
rijeenog jednakom koliinom vode.
etnja ili lagano vjebanje, ili sunanje
ukoliko to vrijeme dozvoli. (U naem
ljeilitu razne kupke, masaa i drugi
tretmani provode se u to vrijeme.)
1 : 00 P. M. aa svjee nainjenog soka od povra
ili alica juhe od povra.
1 : 30 do 4 : 00 P. M. Odmaranje u krevetu."
4 : 00 P. M. alica biljnog aja.
4 : 15 do 7 : OOP. M. etnja, terapeutske kupke, vjebanje i
slino.
7 : 00 P. M. aa razrijeenog soka od voa ili povr-
a ili aa juhe od povra.
Pijte obinu mlaku vodu kada ste edni. Ukupna koliina te-
kuine od sokova i juhe trebala bi se kretati u toku dana izmeu
3/4 i 1 1/2 1. Nikada ne razredujte sokove s juhomod povra, samo
istomvodom. Ukupan unos tekuine trebao bi se kretati priblino
od 6- 8 aa, meutim nemojte se ustruavati da pijete i vie, ako
ste edni.
Ponovno, bih elio ukazati na to da ako je ikako mogue nae-
te nekoga tko je dobro upoznat s gladovanjem, te ga zamolite da
nadgleda vae gladovanje. Pod nadzorom strunjaka takvo se glado-
vanje moe provoditi kod kue do 30 dana ako je neophodno.
Ukoliko bolujete od neke ozbiljne bolesti, pa ste neprekidno pod
kontrolom lijenika, pokaite vaem lijeniku ovu knjigu i uputstva
o gladovanju, te ga zamolite da nadgleda vae gladovanje i prati
stanje vae bolesti kako gladovanje napreduje.
42
Bez nadzora strunjaka ne preporuujem gladovanje dulje od
jednog tjedna do 10 dana najednom. Poslije nekoliko tjedana uz
prehranu koja gradi vae zdravlje (vidi poglavlje 12), va programgla-
dovanja moe se ponoviti.
KAKO SE PREKIDA GLADOVANJ E
Da li e se vae gladovanje pokazati uspjenimili propasti pre-
teno ovisi o tome kako ete ga prekinuti. Prekid gladovanja je nje-
gova najznaajnija faza. Blagotvorni uinak gladovanja moe biti
posve izgubljen, ukoliko se gladovanje prekine na kriv nain. Tako
dr Buchinger kae: ak i budala moe gladovati, meutim samo
mudar ovjek zna kako da pravilno prekine gladovanje i ojaa po-
slije gladovanja."
Glavna pravila za prekid gladovanja su:
/. Ne uzimajte prekomjerne koliine hrane.
2. Jedite polako i hranu izuzetno dobro vaite.
3. Prelazite postupno na normalnu prehranu u toku nekoliko
dana.
Prvi dan: J edite jednu cijelu jabuku ujutro i veoma malu zdjelu
salate od prijesnog povra za ruak, pored uobiajenog
menija od sokova i juha.
Drugi dan: Namoene suhe ljive i smokve (s vodomu kojoj je voe
namoeno) jedite za doruak. Mala zdjela svjee sa-
late od povra za ruak. J uha od povra bez soli za
veeru. Dvije jabuke izmeu obroka. Sve to pored uo-
biajenih sokova i juha.
Trei dan: Kao drugi dan, ali dodajte au jogurta i nekoliko siro-
vih oraha za doruak. Poveajte koliinu salate za ru-
ak i dodajte kuliani ili peeni krumpir. Kriku kruha
od cijelog zrna itarica s maslacem i krikom sira s ju-
hom naveer.
43
etvrti dan: Moete poeti normalno jesti, pridravajui se proi-
avajue makrobiotike prehrane*. Ako gladujete du-
lje od deset dana, razdoblje prekida se treba poveati
jedan dan za svakih 4 dana gladovanja.
Da biste postigli to je mogue vei blagotvorni uinak glado-
vanja od presudne je vanosti da nastavite s prehranomvitalne priro-
dne hrane (vidi poglavlje 12). Takva prehrana e snabdjeti iscjeljuju-
e i regenerativne snage vaeg organizma sa svimpotrebnimneophod-
nim elementima, te e tako biti nastavljeni svi procesi proiavanja,
regeneracije i lijeenja koje je tijelo zapoelo.
Ali kao prvo i najvanije, imajte uvijek na umu prvo pravilo
prekida gladovanja: nemojte uzimati prekomjerne koliine hrane.
To pravilo bi vam takoer trebalo pomoi pri uvanju zdravlja, kao
i da ostanete to dulje mladi.
* Opisana podrobno u mojoj knjizi JESTE LI ZBUNJENI?", Poglavlje 3.
44
P O G L A V L J E 10
KOJ I SE SOKOVI
UPOTREBLJ AVAJ U U LI J EENJ U
SPECI FI NI H' OBOLJ ENJ A
Svi sokovi koji se uzimaju prilikomgladovanja trebaju se pri-
premiti uoi same potronje. U ljeilitu gdje se provodi gladovanje
razliiti sokovi preporuuju se individualno, u zavisnosti od obolje-
nja pacijenta. Npr., pacijentima koji boluju od artritisa ne daju se so-
kovi izuzev jednom ili dvaput tjedno, teite se umjesto toga stavlja
na sokove od povra, naroito mrkve, celera i lucerne, te dvaput
tjedno juha od povra. Sokovi od voa i povra imaju zdravstveno-
-okrepljujuu vrijednost i prepisani pojedinano mogu se djelotvorno
koristiti da se ubrza oporavak.
Ukoliko ste relativno dobrog zdravlja i gladujete u cilju proi-
avanja tijela, te regeneriranja i pomlaivanja svih njegovih vitalnih
funkcija, tada moete uzimati sokove od bilo kojeg raspoloivog vo-
a i povra. Najee se koriste voni sokovi od jabuka, narani,
grejpfruta, ananasa i kruki. U ljeilitima u Meksiku daju se esto
sokovi od dva tropska voa, papaje i lima. Preporuuju se zatimso-
kovi od mrkve, celera, kupusa, cikle i naravno na kraju, ali ne manje
vrijedan napitak od klorofila", nainjen od zelenih listova lucerne,
svatovca, zeleni mrkve i repe, te pirevine, i bilo kojega drugog jes-
tivog zelenja koje vamje pri ruci.
U nastavku je naveden popis minerala, elemenata u tragovima,
vitamina, enzima, koloritnih supstancija i drugih elemenata koji se
45
nalaze u specifinim sokovima, s njihovim profilaktikim i tera-
peutskim vrijednostima*.
Minerali u prijesnimsokovima
KALCIJ : MDR** 0,8 grama. Nalazi se preteno u limunu, man-
darinama, bazgi, kelju, zeleni slaice (zelenoj slaici),
mrkvi, korabi, salati loiki, te bijeloj repi i liu repe.
Potreban je za stvaranje kostiju, sprijeava upale i ima
povoljno preventivno djelovanje kod sklonosti prema
hemoragiji. Ukljuenje u opi metabolizam.
KALIJ : MDR 0,5-1,0 grama. Nalazi se u grou, mandarinama.
limunu, perinu, pinatu, krumpiru, maslaku, celeru,
kelju i veini zelenog lisnatog povra. Vaan je za
miine i ivane funkcije.
NATRI J : MDR 0,2-0,4 grama. Nalazi se preteno u trenjama,
breskvama, repi, maslaku, kelju, mrkvi, celeru i raj-
icama.
MAGNEZIJ : MDR 0,3 grama. Nalazi se preteno u bazgi, malinama,
limunu, salati endiviji i repi. Ublauje ivanu razdra-
ljivost, vaan je za rad miia i prijeko je potreban u
metabolizmu minerala kao i opemmetabolizmu.
FOSFOR: MDR 0,9 grama. Nalazi se u grou, malinama, manda-
rinama, pinatu, mrkvi, kupusu, zeleni repe, salati poto-
arki i kelju. Igra vanu ulogu u stvaranju kostiju. Va-
an je za metabolizamjetre i stanica koe.
SUMPOR: MDR 0,3 grama. Nalazi se preteno u crnomi crvenom
ribizu, pinatu, salati potoarki i kelju. Vaan je za me-
tabolizamjetre i stanica koe.
* Slijedee obavijesti preuzete su iz lanka RA\V JUICES INSTEAD OI
DRUGS", iji je autor dr Georg Ldnyi, M. D. , koji jc objavljen u TIDS-
KRIFT FOR IIALSA, Juna godine 1967. Citiran uz odobrenje.
** Minimalne dnevne potrebe (Minimum Daily Requi rement).
4(>
ELJ EZO: MDR 12 mg. Nalazi se u crvenomi crnomribizu, mali-
nama, pinatu, perinu i zeleni repe. Vitalan je za oksi-
daciju stanica kao sastavnimdijelom hemoglobina.
Elementi u tragovima u prijesnimsokovima
Ne postoje raspoloivi tono utvreni podaci o tome koje su
potrebe za tim elementima u ljudskoj prehrani, meutim utvreno
je da nedostatak tih supstancija moe dovesti do bolesti ljudi, ivo-
tinja i biljaka.
BAKAR: Nalazi se u crnom i crvenom ribizu, kelju, krumpiru
i parogi. Pomae pri apsorpciji eljeza.
MANGAN: Prisutan je u jagodama, marelicama, naranama, zele-
noj loiki, pinatu i kelju. Ukljuen je izmeu ostalog
u reproduktivne procese.
CINK: Nalazi se u jabukama, krukama, kelju, mrkvi, salati
loiki i parogi. Potreban je za ivce. Zdravo funkcio-
niranje lijezde prostate ovisi o dovoljnim kolii-
nama cinka u prehrani.
KOBALT: Nalazi se u jabukama, rajicama, kupusu, zeleni repe,
krumpiru i utom luku. Pomae u stvaranju hemoglo-
bina.
FLUOR: Nalazi se u crnom ribizu, trenjama, pinatu i mrkvi.
U prirodnom obliku neophodan za stvaranje kostiju i
zubi.
J OD: Nalazi se u naranama i pinatu. Sudjeluje u metabo-
lizmu putemtitne ljezde.
SILICIJ SKA Nalazi se u jagodama, grou, salati loiki, mahunama
KISELINA: i mrkvi. Sainjava vaan dio sastava kosti i posebno
je blagotvorna u toku procesa lijeenja.
47
VITAMINI, ENZIMI, KOLORITNE SUPSTANCIJ E, I TD.
U PRIJ ESNIM SOKOVIMA
Vitamin A: ne pojavljuje se u obliku vitamina u povru ili vou,
ve kao provitamin karotin koji se u organizmu trans-
formira u vitamin A. Nalazi se preteno u mrkvi,
pinatu, rajicama, zelenoj i crvenoj paprici, kupusu,
celeru, ipku i naranama. Apsorpcija vitamina u pro-
bavnom traktu moe se potpomoi da se sokovima
doda ulje lanenih ili sezamovih sjemenki.
Vitamin Bj : nalazi se preteno u grejpfrutu, mrkvi, repi, zeleni repe,
pinatu i maslaku.
Vitamin B
2
: nalazi se preteno u perinu, liu bijele repe, mrkvi,
zeleni repe, celeru, zelenoj paprici, pinatu i kelju.
Vitamin B
3
: nalazi se preteno u perinu, kelju, krumpiru i parogi.
Vitamin B
5
: nalazi se preteno u kupusu, cvjetai, jagodama, grejp-
frutu i naranama.
Vitamin B
6
: nalazi se preteno u krukama, pinatu, krumpiru, li-
munu i mrkvi.
nalazi se preteno u pinatu, perinu, mrkvi, krumpiru
i naranama.
nalazi se preteno u cvjetai, pinatu, salati loiki i
grejpfrutu.
nalazi se preteno u naranama, grejpfrutu, kupusu,
cvjetai, kelju, repi, rajici i luku.
najpoznatiji i sveope koriten vitamin. Potrebe su vee
od preporuka navedene u tablicama, posebno za vrije-
me svili vrsta stresa i infekcija. Nalazi se u crnom ribi-
zu, citrusima, zelenoj paprici, kelju, kupusu, pinatu,
perinu i najvie u ipku.
nalazi se u pinatu, kupusu i zeleni mrkve.
nalazi se preteno u grou, naranama, crnomribizu,
ipku, ljivama i zelenoj paprici.
nalazi se u biljnim uljima koja se dobiju hladnim pre-
anjem, posebno u ulju peninih klica.
Folna
kiselina:
Biotin:
Inozitol:
Vitamin C:
Vitamin K:
Vitamin P:
Vitamin E:
Mnogi vani enzimi se nalaze u prijesnimsokovima. En-
zimi postaju neaktivni zagrijavanjem preko 60C.
ute, crvene, zelene i plave koloritne supstancije u
svim nijansama su prisutne u velikim koliinama u pri-
jesnim sokovima. One su od ivotne vanosti s terapeu-
tikog stanovita. Prema dr Georgu Lany M. D. one po-
veavaju stvaranje crvenih krvnih tjeleca, imaju povolj-
no djelovanje na probavne i asimilativne procese i sud-
jeluju u metabolizmu proteina, kolesterola itd.
Pored toga koloritne supstancije sadre supstancije sli-
ne hormonima, biljne hormone", te antibiotike sup-
stancije koje su npr. prisutne u enjaku, luku, rotkvi,
rajici, itd.
KOJ E SE BOLESTI MOGU LI J EI TI POMOU TERAPI J E
VONIH SOKOVA?
Prvo se mora naglasiti da je svaki sluaj drukiji i stoga se svi
tretmani moraju prilagoditi za svaki pojedinaan sluaj. Pri glado-
vanju se fiziko i mentalno stanje pacijenta posebno mora uzeti u
obzir. To za istu osobu moe varirati od godine do godine. Prepo-
ruke navedene u nastavku moraju se stoga uzeti u obzir samo u veo-
ma opem smislu. Ukoliko bolujete od neke tee bolesti najbolje
je da pitate za savjet bioloki usmjerenog lijenika o preporulji-
vosti poduzimanja terapije s prijesnim sokovima. Slijedee podatke
ne treba tumaiti kao prepisane za sluajeve bolesti, ve samo kao
ope naputke za sve one koji se bave lijeenjem. Pokaite slijedee
stranice vaem lijeniku i zamolite ga da vas savjetuje, te da nadgle-
da vau terapiju vonimsokovima.
Zarazne bolesti
Terapija vonim sokovima kod svili oblika zaraznih bolesti ima
izuzetno povoljno djelovanje. Tonzilitis reagira takoer vrlo dobro
na terapiju vonimsokovima.
Enzimi:
Koloritne
supstancije:
49 48
Sokovi od crnog ribiza, limuna, narani, ananasa, bazge, repe,
mrkve, rajice, zelene paprike, salate potoarke, crnog luka, enja-
ka (u malim koliinama) jako su korisni pri lijeenju zaraznih bo-
lesti.
eluani poremeaji
eluani katar ili gastritis reagira dobro na terapiju prijesnim
sokovima od mrkve, rajice, celera i krumpira. Sok od kupusa (vi-
tamin U) smatra se posebno ljekovitim u sluaju eluanog katara i
ira eluca. Bolesti jetre i unog mjehura (upala unog mjehura)
se najbolje lijee sa sokovima od groa, mrkve i repe uz vrlo mali
dodatak soka od maslaka i rotkve. Za sok od kruke pronaeno je
da je veoma djelotvoran u lijeenju bolesti unog mjehura i unih
kamenaca. Bolesti tankog crijeva i svi oblici opstipacije mogu se po-
boljati terapijom prijesnim sokovima. enjak ima proiujue
djelovanje na crijeva i blagotvoran je za ljude koji osjeaju tekoe
s prekomjernim plinom. Sok od utog luka ima slino, ali slabije
djelovanje. Ovi se sokovi mogu koristiti u malenimkoliinma, jedna
ajna lica ili jedna juna lica najedanput. Oni se mogu mijeati s
blaimsokovima od povra kao stoj e mrkva, repa i celer.
Za kroninu opstipaciju preporuuju se sokovi od pinata, sa-
late potoarke, enjaka, utog luka, crne rotkve i maslaka, pored
blaih sokova od mrkve, krastavca, rajice, cikle i celera. Sok od ki-
selog zelja dobro proiuje crijeva, pri tom se meutim kod nekih
pacijenata pojavljuje problem s vjetrovima.
Od vonih sokova preporuuju se jabuka i limun za eluane
poremetnje. Borovnice su odline kod katara: aj nainjen od sue-
nih borovnica je najbolji lijek za dijareju.
Bolest krvi i srca
Varijacije u koliini krvnih zrnaca mogu se lijeiti sa sokovima.
Gusta" krv, policitemija e biti tanja" poslije dva ili tri tjedna tera-
pije sokovima. Lijeenje se moe ponoviti nekoliko puta. Za tan-
ku" krv, anemiju, sokovi od pinata, kelja i perina su djelotvorni.
Oni su bogati eljezom i klorofilom, zelenomkoloritnommaterijom
50
lia. Ovi sokovi se mogu dodati mrkvinom soku u koliinama pri-
blino od 80-100 grama dnevno. Takoer su djelotvorni i sokovi od
groa.
Tamni sokovi od groa, repe i borovnice pomau da se pove-
a stvaranje crvenih krvnih stanica. Cirkulacija krvi se takoer po-
boljava putem sokova preteno zbog povoljnog uinka na jaanje
siunih krvnih kapilara. Kod poremeaja u normalnom funkcioni-
ranju srca, sokovi od boba, gloga i enjaka mogu se dodati drugim
blaim sokovima.
Krvni pritisak
Najbolja stvar koja se moe uiniti protiv visokog krvnog pri-
tiska je gladovati putem sokova. Sokovi snabdijevaju krv i tkiva s va-
nim mineralom s kalijem koji pomae eliininiranju nakupljenog
natrijevog klorida (soli) iz tkiva. Gladovanje u cilju lijeenja visokog
krvnog pritiska trebalo bi trajati 3- 4 tjedna. Obino se u tom raz-
doblju krvni pritisak spusti na normalu. Ova se terapija moe pono-
viti nekoliko puta u razmacima od est mjeseci izmeu svakog glado-
vanja. Za visok krvni pritisak najbolje odgovaraju sokovi od citrusa,
crnog ribiza i groa, te mrkve, pinata, svatovca, perina, luka i e-
njaka (kao dodatak). ak i u sluaju niskog krvnog pritiska moe se
pokuati gladovati putem sokova, najbolje pod kontrolomlijenika.
U tom sluaju korisni su sokovi od ananasa, celera, crne rotkve,
luka i enjaka pored sokova od mrkve, cikle i groa.
Za edem se koriste sokovi od kruke i maslaka.
irevi na nogama
irevi na nogama zacijeljuju bre uz terapiju prijesnimsokovi-
ma. Sokovi od luka i enjaka se takoer dodaju mrkvinom soku.
Takoer su djelotvorni sokovi od citrusa i jabuka. Zain od kupusa
ili lia svatovca i utog luka stavljen preko ira ubrzava proces za-
cijeljivanja.
51
Pretilnost
Gladovanje putem sokova je oito veoma zadovoljavajua
terapija za pretilnost. Sokovi od celera, salate potoarke, perina,
limuna, grejpfruta, ananasa, posebno su vrijedni. Trajanje lijeenja je
tri do etiri tjedna ili ak mnogo dulje, ukoliko je neophodno.
Reumatina oboljenja
Reumatina oboljenja naroito dobro reagiraju na terapiju so-
kovima. J ako se preporua gladovanje od etiri do est tjedana.
Alkalijsko djelovanje prijesnih sokova otapa nakupljene taloge oko
zglobova. Kombinacija drugih biolokih terapija se preporuuje - ma-
saa, hidro terapija, itd. Kod gihta zamjetljivo pogoranje moe se
razviti u ranim stadijima gladovanja kada se mokrana kiselina koju
su sokovi otopili ubacuje u krvotok za eliminaciju. Kod veoma uz-
napredovalih sluajeva teko je postii trajno poboljanje, meu-
tim gladovanje putem sokova uvijek uzrokuje odreeno pobolja-
nje oboljenja. Ozbiljne artritike deformacije ne mogu se naravno
ispraviti, meutim funkcioniranje deformiranih zglobova se moe
znatno poboljati. Veoma su vrijedni sokovi pri tom od mrkve, re-
pe, perina, lucerne, krumpira i celera. ak se i sokovi bogati vitami-
nom C mogu uzimati, ali sokovi od citrusa samo u umjerenimkolii-
nama. Reumatske bolesti su bolesti kolagena i vitamin C je neopho-
dan za zdravi kolagen. Takoer se preporuuje dnevno juha od po-
vra (vidi recept u slijedeempoglavlju), budui da je jedna od karak-
teristika reumatskih bolesti neravnotea minerala u tkivima, a
posebno nedostatak kalija. J uha od povra je bogata kalijem i
drugim mineralima.
Dijabetes
ak i dijabetiari mogu pokuati terapiju sokovima, meutim
samo pod stalnom lijenikom kontrolom. Sadraj ugljikohidrata
nije visok; pored toga za dijabetiare je dobra odreena koliina
ugljikohidrata. (Mast izgara u vatri" ugljikohidrata). Noni irevi
dijabetiara zacijeljuju bre za vrijeme terapije sokovima. Mladi di-
52
jabetiari se trebaju baviti napornim sportovima; teak fiziki rad i
napor smanjuju potrebu za inzulinom.
Za lijeenje dijabetesa dobri su sokovi od mahuna, perina,
krastavca, celera, salate potoarke, loike, luka, enjaka i citrusa.
Krastavci sadre hormon potreban stanicama pankreasa za stvaranje
inzulina. Hormoni koji se nalaze u luku su takoer blagotvorni kod
dijabetesa. Opaska: aj od koe mahuna (lat. Phaseolus multiflorus)
mnogi bioloki usmjereni lijenici smatraju kao prirodni supstitut
za inzulin koji je izuzetno koristan kod dijabetesa. Koe od mahuna
zelenog graha su veoma bogate silicijevom kiselinom i odreenim
hormonalnim supstancijama koje su blisko povezane s inzulinom.
J edna alica aja od koe mahuna (graha) jednaka je najmanje jed-
noj jedinici inzulina. Preporuena doza: jedna alica aja od koe
mahuna ujutro, u podne i za veeru. (Waerland).
Bolesti bubrega
Bolesti bubrega i prostate mogu se uspjeno lijeiti prijesnim
sokovima. Sokovi od hrena (mala koliina), salate potoarke ili lia
breze se mogu dodati soku od mrkve i celera. Limunov sok je djelo-
tvoran u otapanju kamenaca mokrane kiseline u mokranom mje-
huru. Za oboljenja prostate bundevin sok je poznat kao dokazano
koristan.
Bolesti koe
Razni oblici ekcema i drugih konih osipa uspjeno se lijee
godinama s metodama gladovanja. Odreeno pogoranje stanja se
moe oekivati na poetku, uzrokovano poveanom eliminacijom
otpadne tvari. Sokovi ivopisnih boja od crnog ribiza, crvenog gro-
a, mrkve, repe i pinata se preporuuju. Sok od krastavaca bilo da
se pije ili da se koristi kao maska se osobito preporuuje u lijeenju
konih bolesti; on posjeduje priznata kozmetika svojstva.
Slabosti ivaca
Za bolesti ivaca i nesanice preporuuju se sokovi od jabuke,
mrkve, narane i celera.
53
Emfizem
Prijesni sokovi od mrkve, pastrnjaka, salate potoarke i krum-
pira su vrlo korisni. (Dr N. W. Walker). Od voa, sokovi od narane,
limuna, crnog ribiza i ipka (kao aj).
Guavost
Guavost ili poveanje titne ljezde uzrokovano je nedostat-
komjoda i moe se lijeiti sa sokovima od mrkve, perina, pinata,
celera i posebne juhe od povra (vidi recept u slijedeempoglavlju),
kojoj se za vrijeme kuhanja doda jedna juna lica praha od morskih
algi (lat. Macrocystitis pyriiera). Razne vrste morskih algi kao npr.
alge roda Porphyra, te Rhodymenia palmata, kao i druge vrste, naj-
bolji su prirodni izvori organskog joda.
Halitoza ili neprijatan zadah
Zeleni, klorifilom bogati sokovi od perina, pinata, salate
potoarke, svatovca, lucerne i lia repe, zajedno s mrkvom i cele-
rom su odlini u lijeenju halitoze, uzrokovane retencijom toksi-
ne otpadne vode u tkivima. Dvije alice juhe od povra se takoer
preporuuju.
Astma
Najbolji sokovi za astmu su od limuna, svatovca, hrena i e-
njaka. Sokovi od enjaka i hrena se mogu uzimati u malim kolii-
nama mijeani sa sokovima od mrkve i cikle. Sokovi od limuna razri-
jeeni s vodommogu se uzimati na tate ujutro.
Astmatiari mogu takoer uzimati isti limunov sok, jednu
ajnu licu 2 do 3 puta dnevno.
54
SAMOSTALNA PRIMJ ENA TERAPI J E POMOU SOKOVA
U jednom poglavlju je nemogue dati sve injenice i odgovore
povezane s neizmjernim i sloenim predmetom terapije sokovima.
Nadam se ipak da e ovo izlaganje posluiti kao poticaj u koritenju
prijesnih sokova, toga vremenom dokazanog biolokog sredstva u
lijeenju mnogih oboljenja kod kojih je ortodoksna medicinska te-
rapija nemona.
Kod ozbiljnih oboljenja kao to je dijabetes, nizak krvni pri-
tisak, akutna oboljenja i teke infekcije preporuuje se da gladovanje
provodite pod strunom lijenikomkontrolom.
Kod kroninih i manje ozbiljnih oboljenja, a posebno kada se
koristi kao profilaktika mjera, terapija prijesnim sokovima moe
se poduzeti i kod kue bez opasnosti za zdravlje. Najdjelotvorniji
terapeutski nain koritenja prijesnih sokova je u povezanosti s gla-
dovanjem. Slijedite uputstva iz ove knjige, posebno ona koja se od-
nose na prekid gladovanja.
Pored njihova istog ljekovitog svojstva kod lijeenja gotovo
bilo koje bolesti prijesni sokovi imaju izvanredno revitalizirajue dje-
lovanje na sve organe.
udesno pomladujue svojstvo dijete s vonim sokovima dob-
ro je poznato iz rada svili sredita koja se bave problemima izgleda
kao i klinika za pomlaivanje gdje se prijesni sokovi uveliko upo-
trebljavaju. Uljepavajue, osvjeujue i pomladujue djelovanje pri-
jesnih sokova uzrokovano je njihovim proiavajuim i detoksini-
rajuim osobinama. Prijesni sokovi iste krv i sva tkiva tijela, neutra-
liziraju otpadne materije metabolizma i pomau u izgradnji novih
tkiva. Oni se stoga i s pravom nazivaju unutarnja kupka za zdrav-
lje i mladost".
SS
P OG L A V L J E 1 1
VANOST J UHE OD POVRA
J uha od povra jedno je od standardnih napitaka u toku gla-
dovanja u svim biolokim klinikama u Evropi. Pacijenti koji gladu-
ju u naoj ljeilinoj banji dobivaju ujutro prvu veliku au juhe od
povra, te jednu prije odlaska na spavanje. To je proiavajue i al-
kalizirajue pie koje opskrbljuje organizam s velikimkoliinama vi-
tamina, te naroito minerala koji su tako vani za uspostavljanje i
normaliziranje odgovarajue kemijske ravnotee u tkivama za vri-
jeme gladovanja. J ulia od povra je posebno bogata mineralnim ele-
mentom - kalijem. Zbog toga je i mnogi nazivaju kalijevom ju-
hom". Kalij ima posebnu vanost pri lijeenju reumalskih bolesti i
artritisa. Evo kako je moete pripremiti:
J uha od povra
2 vea krumpira, neoljutena, izrezana u srednje kocke
225 g (1 alica) mrkve, usitnjene ili narezane na krike
225 g (1 alica) cikle, usitnjene ili narezane na krike
225 g(l alica) celera, zajedno s liem, izrezanog u kocke srednje
veliine
225 g(l alica) bilo kojeg povra pri ruci: lie repe, bijela repa i
lie bijele repe, perin, kupus, ili od svega pomalo.
Meutim, zadovoljava i juha od povra pripremljena samo od
57
krumpira, repe, mrkve i celera u priblinom omjeru 50% krumpira,
20% mrkve, 15% repe i 15% celera.
Upotrebljavajte posude od elika koji ne rda, od emajla ili od
gline. U posudu nalijte 1 1 ili 1/2 1 vode, nareite povre na tanke
krike neposredno u vodi kako bi se sprijeila oksidacija. Ne gulite
krumpir, repu ili mrkvu, samo ih dobro iistite etkom. Posudu
poklopite i pri umjerenoj temperaturi kuhajte juhu najmanje pola
sata. Neka potomodstoji jo pola sata; procijedite, zagrijte je da pos-
tane topla i posluite. Ako se odmah ne koristi, stavite je u hladnjak.
J uhu zagrijte prije posluivanja.
,,Excelsior"
,,Excelsior" je podvrsta juhe od povra, prikladna osobito za
bolesnike s tegobama u elucu i crijevima, te s opstipacijom. Sje-
menke lana djeluju vrlo ljekovito na opnu eluca i crijeva, pored ega
su jo i prirodan blagi laksativ. Posije nadomjetaju tako potreban
volumen i pospjeuju prirodnu peristaltiku. ,,Excelsior" valja uzimati
nakon gladovanja najmanje prvih nekoliko dana ili tjedana, sve dok
se uspostavi prirodna peristaltika.
250 ml (1 alica) juhe od povra (kao stoje ve prethodno navedeno)
2 g (1 juna lica) cjelovitih lanenih sjemenki
2 g (1 juna lica) sirovih peninih posija
Namaite lanene sjemenke i penine posije u juhu od povra
preko noi. Ujutro, sve dobro promijeavi, ugrijte i pijte zajedno sa
sjemenkama. Ne vaite lanene sjemenke, progutajte ih. Bolje bi za
pravo bilo ne piti ,,Excelsior", ve ga polako jesti licom, ali bez
vakanja, da bi se slinu potaklo na prirodno luenje.
P R A K T I N I S A V J E T I K O J E V A L J A I MA T I N A U M U
1. Svi se sirovi sokovi moraju svjee pripremiti.
2. Upotrebljavajte elektrini sokovnik. Slijedite priloena
uputstva o rukovanju.
58
3. Upotrebljavajte samo potpuno svjee povre i voe, po mo-
gunosti prirodno uzgojeno.
Ako kupujete voe u robnoj kui ili voarnici, ono je
uglavnom zatrovano insekticidima i voskom. Pomno ga
operite. J a to inim toplom vodom i sapunom ili blagom
otopinom deterdenta ako imam jabuke, kruke, groe,
ljive, krastavce, mrkvu, zelenu papriku, rajicu i celer.
Pomno ga isperite tri ili etiri puta hladnom vodom. Is-
perite ga na kraju pod tekuom vodom, vrsto ga trljajui
etkomi jo rukama.
4. Nainite samo onoliko soka koliko vamje potrebno. Ako
pak soka preostane i ostavite ga za kasniju upotrebu, on e
i u hladnjaku izgubiti svoju terapeutiku i prehrambenu
vrijednost.
P OG L A V L J E 12
NEKOLI KO SAVJ ETA PRI
GLADOVANJ U SOKOVI MA
M O E L I S E R A D I T I Z A V R I J E ME G L A D O V A N J A ?
Trebate li, dok gladujete poremetiti svoj radni ritami odmarati
se ili ak ostati u postelji? Nikako! Naprotiv, mirovanje u postelji za
vrijeme gladovanja tetno je po zdravlje. Vaemtijelu je potrebna po-
mo svjeeg zraka, kretanja i tjelovjebe kako bi se mogle temeljito
proistiti krv i tkivo i djelotvorno obnoviti i oiviti u svimsvojim
funkcijama. Stoga se pacijentima u klinikama u kojima se provodi
gladovanje savjetuje da se vie kreu, te da izvode laku tjelovjebu,
posebno vjebu dubokog disanja uz sunanje. Ukoliko gladovanje
provodite sami preporuljivo je da nastavite s vaim normalnim ak-
tivnostima, ali izbjegavajte prenaporan fiziki ili mentalni rad. Ali
nikako ne zaboravite dnevnu etnju. eui, diite duboko.
D N E V N E K U P K E
Openito se vjeruje da se treina ukupne tjelesne neistoe
i otpadaka izluuje kroz kou. Budui da je proiavanje tkiva i
brzo izluivanje toksinih otpadaka glavni cilj gladovanja, vano je
odravati pore koe irom otvorene da bi se izluivanje kroz kou
izvrilo to je djelotvornije mogue. Preporuuje se dnevno tuira-
61
nje, osobito u sprezi sa suhom masaom pomou etke. Ukoliko su
srce i krvotok zdravi (to va lijenik mora utvrditi), tada se moe
uestalo podvrgavati toplim kupkama, parnoj kupelji (sauna), kao
i naizmjeninomtuiranju toplomi hladnomvodom.
V A N O S T S U H E M A S A E P O M O U E T K E
Za vrijeme gladovanja - ustvari, u toku cijelog razdoblja
takva naina lijeenja - svim se pacijentima savjetuje da se na suho
masiraju etkom. To je jednostavna i lagana metoda pomlaivanja i
oivljavanja koe kao i njene sposobnosti izluivanja.
Trljanje etkom na suho valja provoditi 1015 minuta svako
jutro prije tuiranja toplom i hladnom vodom, te postupak ponoviti
naveer prije spavanja.
Evo kako izgleda postupak suhog trljanja etkom. Nabavite
etku otrije dlake s dugomdrkomili pak etku od biljnih vlakana.
Ne upotrebljavajte etku od vlakana umjetnog porijekla. Ta su vlak-
na preotra i mogu ozlijediti kou.
Trljanje se poinje na tabanima stopala, trljanje neka bude
energino uz krune pokrete. Tako masirajte svaki dio tijela. inite
to ovim redom: prvo stopala i noge, tada ruke i ramena, zatimleda
i abdomen, prsa i vrat. Trljajte se sve dok vamkoa ne postane rui-
asta, topla i zaarena, u vremenu od pet do petnaest minuta.
Najbolje vrijeme za masau je odmah nakon ustajanja, ujutro,
te ponovo prije odlaska u krevet. Poslije masae preporuljivo je da
se istuirate ili obriete sa spuvom ili mokrim runikom, kako bi
se isprali mrtvi dijelovi koe koji su trljanjemodstranjeni.
Vaa koa je najvei organ za izluivanje. Stotine tisua malih
znojnih lijezda funkcioniraju ne samo kao regulatori tjelesne top-
line, ve kao i mali bubrezi, detoksinirajui organi, spremni prois-
titi krv i osloboditi organizam otrova koji ugroavaju zdravlje. Ako
je koa neaktivna, a njene pore zaguene milijunima mrtvih stanica,
tad e se mokrana kiselina i druga neistoa koje se obino izluu-
ju kroz kou, zadrati u tijelu, preoptereujui bubrege i trujui
cijeli organizam.
Pored svog eliminativnog rada, koa takoer ima mnoge druge
vitalne funkcije. Vae tijelo ustvari die kroz kou, udiui kisik i
62
izdiui ugljini monoksid. Takoer se kroz kou apsorbiraju u orga-
nizam odreene prehrambene tvari. Znanstvenici su dokazali da se
veina prehrambenih tvari kao to su vitamini, minerali, ulja, pa ak
i proteini mogu upiti, prodrijeti u sistem kada se stave na kou.
Vitamin D stvara se neposredno na koi djelovanjem sunevih zra-
ka, te se zatimapsorbira u tijelo.
Kao to se vidi, vaa je koa vitalni organ s mnogostrukim, va-
nim funkcijama. Na alost, suvremen ovjek uope ne razumije va-
nost koe, te je rijetko izlae elementima prirode, znojenju kae- i dru-
gim povoljnim iniocima.
U nastavku su navedene koristi za zdravlje koje moete postii
ako redovito provodite suho trljanje etkom.
Djelotvorno odstranjivanje mrtvih stanica kao i drugih ne-
istoa, pore koe ostaju otvorene;
stimuliranje i poveanje optoka krvi po itavom tijelu;
poticanje lijezda na luenje hormona i ulja;
izrazito pomlaujue djelovanje na ivani sistem stimulira-
njemzavretaka ivaca u koi;
sprijeava se obina prehlada, naroito u kombinaciji s tu-
iranjem toplomi hladnom vodom;
- ope poboljanje izgleda i koa postaje mlada, svjeija i bar-
unastija.
Trljanje etkom na suho trebali bi stalno provoditi svi oni koji
tee boljem zdravlju, meutim osobito za vrijeme gladovanja, kada
se tijelo oslobaa toksina.
Postupak trljanja etkom na suho pomno je opisan u mojoj
knjizi J ESTE LI ZBUNJ ENI ", u poglavlju ,,Suha masaa etkom -
neprocjenjiva tajna zdravlja i ljepote ".
KOJ E A J E V E U Z I MA T I Z A V R I J E ME G L A D O V A N J A
Kao to moete vidjeti iz programa gladovanja koji je naveden
u 9. poglavlju, preporuujem da se jednom ili dvaput dnevno piju
biljni ajevi.
Uvijek me pitaju koji aj je najbolji? Na ovo pitanje nije
lako odgovoriti iako neke ajeve smatram posebno vrijednima.
63
Za najbolji uinak najbolje je da aj prepie va lijenik. U Evropi
se mogu kupiti na stotine vrsta ajeva za odreene bolesti u ljekar-
nicama i trgovinama. Postoje takoer mjeavine ljekovitog bilja koje
dokazano povoljno utjeu pri lijeenju artritisa, sranih bolesti,
dijabetesa, bolesti probavnog sustava, jetre, bubrega, itd. Meutim,
u SAD, Odbor za hranu i lijekove ne dozvoljava daj e na omotnici
bilja naznaka bilo kakve ljekovitosti, stoga iako se raznovrsni ajevi
mogu nabaviti u svimbio-trgovinama, na njihovoj omotnici nema oz-
nake za koje se oboljenje mogu preporuiti. Tako je kupac u nedo-
umici, te mora prouiti strune prirunike o ljekovitosti bilja ili
pitati za savjet strunjaka, da bi saznao koji su ajevi dobri za po-
jedina oboljenja.
Medicinska vrijednost ljekovitog bilja dobro je utvrena i
postoje mnoge knjige o njihovoj pravilnoj upotrebi. Nemogue je
ovdje ii u pojedinosti i govoriti o medicinskim svojstvima svakog
bilja. Nabavite nekoliko dobrih knjiga o ljekovitombilju i pomno ih
prouite - tada koristite bilje koje ima posebno korisno ljekovito
djelovanje za vau bolest.
J edno od najboljeg ljekovitog bilja s najirom primjenom je
metvica (mentha piperita). Ona djeluje da umiruje i jaa ivce, upo-
trebljava se stoljeima u kuanstvu kao lijek za vjetrove, slabu pro-
bavu, muninu i nadimanje. Ima takoer blago antiseptiko dje-
lovanje.
Posebno cijenimjo i aj kamilice. On je koristan pri prehladi,
infekciji grla, kataru i tekoama s probavom. alica aja kamilice
prije spavanja pomoi e boljem snu. Zbog antitoksinih svojstava,
korisna je kao dodatak vodi za klistiranje priblino 2 del aja na
1 1 vode.
aj ipka izvrstan je za vrijeme gladovanja. I zuzetno je bogat
vitaminom C i bioflavonoidima (kompleks vitamina C). Vitamin C
pripomoi e u pospjeivanju procesa lijeenja pri gladovanju. Vi-
tamin C je takoer osnovni inilac koji utjee na lijep izgled. On po-
mae da se kolagen odri elastinimi vrstim. Kolagen, kojemu ne-
dostaje vitamin C u najveoj je mjeri odgovoran za ranu pojavu bora.
Za one koji gladuju prvenstveno u cilju pomlaivanja, preporu-
uju se od davnina poznati ginseng, fo-ti-tieng, gotu-kola i sarsupa-
rilla. Oni su se stoljeima upotrebljavali u raznim dijelovima svijeta
kao tajne vjene mladosti. Ginseng i fo-ti-tieng osnauju i oivlju-
64
ju rad mozga, ivaca i lijezda. Oni pomau u revitaliziranju aktiv-
nosti spolnih lijezda - smanjeno stvaranje hormona spolnih li-
jezda smatra se jednim od glavnih uzroka preranog starenja i senil-
nosti. Sarsaparilla je poznati afrodizijak koji sadri spolne hormone
testosteron i progesteron. Takoer sadri adrenalni hormon kortin.
TREBA LI PITI VODU 1 KOJ E VRSTE
U toku programa gladovanja pomou sokova, kako se u knjizi
i navodi, moe se popiti pet aa sokova, juha i biljnih ajeva u toku
24 sata. Ako osjeate ed moete dodatno popiti 2 do 3 ae vode.
To mnogo zavisi o podneblju i godinjem dobu kad gladujete. Ako
gladujete ljeti kada je toplo, te se mnogo znojite, vjebate i eete,
potrebno je vie tekuine nego ako gladujete zimi.
Najbolja voda za pie je prirodna, ista, nezagaena voda s
izvora ili voda iz bunara. Izbjegavajte vodu kojoj je dodan klor ili
fluor. Nije preporuljivo piti destiliranu vodu. Destilirana je voda
proizveden, preraen, umjetni, nepotpuni" proizvod. Suprotno
onome to neki strunjaci" tvrde, minerali u prirodnoj tvrdoj"
vodi ne uzrokuju ovapnjenje arterija ili druge opasne bolesti. Utvre-
no je da u podrujima gdje je voda za pie izuzetno tvrda npr. kad
sadri izuzetno velike koliine minerala i elemenata u tragovima, kod
ljudi bilo je mnogo manje sluajeva arterioskleroze i karijesa u uspo-
redbi s podrujima gdje su ljudi pili tzv. meku vodu. Anorganski
minerali i elementi u tragovima imaju u vodi vanu ulogu u proce-
sima metabolizma. Oni pospjeuju i potiu procese pa su kao takvi
izuzetno korisni. Nedavna istraivanja pokazala su da organizam
moe asimilirati minerale kroz kou iz morskog zraka ili morske
vode. Mineralne vode u toplicama irom svijeta koristile su se u cilju
ozdravljenja tisuama godina. Ako moete nabaviti prirodnu, mine-
ralnu vodu, popijte svakog dana jednu au. J edna juna lica iste
morske vode stavi se u au obine vode, te se moe popiti svakog
dana. (Vidi zanimljivo i razjanjujue poglavlje Proturjenosti o
vodi" u mojoj knjizi J ESTE LI ZBUNJ ENI ?")
65
ZDRAVA PREHRANA POSLIJ E GLADOVANJ A
Bilo da gladujete radi mravljenja, lijeenja ili pomlaivanja
prehrana nakon gladovanja osobito je vana. Procesi obnavljanja,
pomlaivanja i lijeenja koje je tijelo pokrenulo moraju se nasta-
viti i nakon to je gladovanje prekinuto. Veina odlinih rezultata
postignutih za vrijeme gladovanja bit e u vrlo kratkom vremenu
potpuno uniteno ako nastavite nakon gladovanja s prehranomkoja
je i dovela do neeljenog oboljenja, u prvomredu oboljenja koje gla-
dovanje tako uspjeno ublauje.
Preluana koja odrava zdravlje, odnosno prehrana s najveim
potencijalom za optimum zdravlja, dug ivot i sprijeavanje bolesti
je kao to ja zovem, suvremena makrobiotika prehrana. Opisana je
podrobno u mojoj knjizi J ESTE LI ZBUNJ ENI ?".
Osnovna pravila za prehranu koja odrava postignuto zdravlje su:
1. J EDITE SAMO PRI RODNU HRANU. Prirodna hrana je
hrana koja nastaje na plodnom tlu, bez dodavanja kemikalija, koja
nije preraena, patvorena, te koja nema dodataka. Pasterizirano mli-
j eko, konzervirana hrana, hrana kojoj su dodate kemikalije i koja
je preraena ne moe odrati zdravlje, ve e dovesti do bolesti i
preranog starenja.
2. J EDITE SAMO CJ ELOVITU HRANU. Cjelovita hrana jed-
nostavno je hrana koja sadri sve prehrambene tvari koje joj je priro-
da usadila. Cijelo penino zrno, krumpir sa ljuskom, smea ria,
eerna trska - cjelovita su hrana. Bijeli kruh, instant krumpir, po-
lirana ria, bijeli eer, sirup od narane, nisu cjelovita hrana. To je
rafinirana, nepotpuna i patvorena hrana. Bijeli kruh je klasian pri-
mjer patvorene hrane iz koje su svi elementi vani za zdravlje odstra-
njeni ili uniteni. injenica da se kruh obogauje" ini ga jo tet-
nijim; dodavanje etiri sintetike prehrambene tvari, nakon to ili
je odstranjeno ili uslijed tehnike prerade izgubljeno 20, moe pro-
uzroiti opasnu nutritivnu neravnoteu u organizmu. Nepotpuna,
rafinirana i preraena hrana moe postojano dovesti do bolesti i
preranog starenja. Takva hrana je takoer jedan od glavnih uzroka
pretilnosti; nije vano u kojim koliinama tu hranu jedete, vi osje-
66
ate jo uvijek glad jer vae tijelo ne dobiva prehrambene tvari koje
su mu potrebne.
3. J EDI TE SAMO SIROVU HRANU. Kuhanje potpuno uni-
tava enzime. Enzimi su vitalni katalizatori, apsolutno neophodni za
zadovoljavajuu probavu i asimilaciju hrane kao i za sve druge funk-
cije organizma. Dokazano je da je dovoljna samo polovina proteina
ako ih jedete u sirovu stanju.
Prijesna hrana ima dokazanu terapeutiku vrijednost. Samo si-
rova hrana moe graditi zdravo tijelo i sprijeavati pojavu bolesti i
preranog starenja. Najmanje bi 75% sve hrane koju vi jedete trebalo
biti u prirodnom, sirovu stanju.
4. J EDI TE SAMO HRANU BEZ OTROVA. Otrovi u hrani
najvea su prijetnja zdraviju danas. Pokuajte da sami uzgajale zdra-
vu hranu ili da kupujete takvu hranu koja je organski uzgojena i
proizvedena.
5. J EDI TE VIE PRIRODNIH UGLJ IKOHIDRATA, A SMA-
NJ I TE POTRONJ U PROTEINA IVOTINJ SKOG PORI J EKLA.
Suprotno od onog o emu ste itali i saznali od mnogih cijenjenih
svjetskih savjetodavaca za prehranu i zdravstvenih strunjaka" do-
kazano je da je prehrana bogata proteinima tetna po zdravlje. Ovo
pitanje je podrobno razmotreno u mojoj knjizi J ESTE LI ZBUNJ E-
NI ?", gdje sam dokazao da prehrana bogata prirodnim ugljikohidra-
tima, a siromana proteinima - ivotinjskim proteinima - najvie
prua za optimum zdravlja, maksimum vitalnosti i dug ivot. To
uvjerljivo dokazuju suvremena znanstvena istraivanja isto tako kao i
empirijsko iskustvo. Viak proteina u pre lira ni moe uzrokovati na-
kupljanje mokrane kiseline, uree i toksinih purina u tkivima; bio-
kemijsku neravnoteu u tkivima, te posljedino acidozu; intestinalno
truljenje, opstipaciju i autotoksemiju; nedostatak vitamina B
6
; arte-
riosklerozu, sranu bolest i oteenje bubrega; to je takoer inilac
koji pridonosi pojavi artritisa. Velika potronja proteina od glavnih
je uzroka zbog ega je zdravlje ljudi u Americi na tako niskomstup-
nju u usporedbi s veinomdrugih civiliziranih zemalja.
elio bih istaknuti da preporuujem prehranu koja obiluje pri-
rodnim, a ne rafiniranim ugljikohidratima. Prirodni ugljikohidrati
su: cijele itarice, orasi, sjemenke, povre i voe, krumpiri, banane,
itd. Znanstveno je utvreno da proteini iz prijesnog povra koji se
nalaze npr. u krumpiru, zelenom povru te bademima, daleko nad-
67
mauju proteine iz mesa. Najbolja prehrana koja potie zdravlje je
tzv. lakto-vegetarijanska prehrana u kojoj prevladavaju cijele itarice
(jeam, zob, proso, sezami ria), posebno su blagotvorni sjemenke,
orasi, voe i povre i koja je nadopunjena s mlijekom i mlijenim
proizvodima, biljnimuljemi medom.
Uzgred, oni koji su iskusili daj e teko eliminirati meso iz preh-
rane, otkrili su daje gladovanje najbolji nain da se oslobode elje za
mesom. Prekomjerna potronja mesa zbog toksine mokrane kise-
line i purina koje sadri, stvara naviku kao to su puenje, kava ili
sol. Za vrijeme gladovanja izluit e se velika koliina mokrane
kiseline koja se nakupi koje ima za posljedicu da sva elja za mesom
postupno nestaje.
6. RAZVI J AJ TE PRAVILNE NAVIKE U PREHRANI . Ko-
nano ne samo to jedete, ve kako i koliko jedete ima presudno
znaenje za vae zdravlje. Zadnja znanstvena istraivanja ukazala su
da je sistematino konzumiranje hrane u koliinama veim od po-
trebnih glavni uzrok veine bolesti i protivno sistematsko umjereno
konzumiranje je osobito najvaniji inilac dobrog zdravlja i dugo-
vjenosti. Stogodinjaci u Rusiji veoma su umjereni u jelu. Ispitivanje
koje je izvrio dr C. M. MeCay na sveuilitu u Cornellu dokazuje da
je prekomjerno uzimanje lirane glavni uzrok preranog starenja. Veo-
ma umjereno konzumiranje hrane s druge strane, poveava dugovje-
nost i smanjuje uestalost degenerativnih bolesti. Hrana iznad stvar-
nih potreba djeluje u organizmu ovjeka kao otrov.
J edite polagano i dobro vaite. To je neophodno za dobro
zdravlje. Nikada nemojte jesti u urbi. Nikada ne jedite kada niste
stvarno gladni. J edite takoer uvijek u atmosferi koja smiruje, te
uivajte u hrani koju jedete. Bioloki, samo hrana koja se jede s istin-
skimzadovoljstvominit e vamsvako dobro.
Pokuajte da se pridravate tili est pravila prehrane za opti-
mum zdravlja poslije gladovanja i poboljat ete, a ne poruiti - po-
voljne uinke gladovanja.
68
KONTRA-INDIKACUE ZA GLADOVANJ E
Postoji nekoliko bolesti i stanja kod kojih se dulje gladovanje
ne preporuuje. Takve bolesti su: uznapredovala tuberkuloza, aktiv-
na kancerogena oboljenja; uznapredovali dijabetes; krajnja mravost
ili bolesti praene gubitkom tjelesne teine. Krajnje mravi pacijenti
ne smiju gladovati vie od tri dana najedamput, ve u razmacima, u
kojima bi trebali imati hranjivu prehranu. Ukoliko imate ozbiljnu za-
raznu bolest, ne pokuavajte gladovati, a da se ne savjetujete sa svo-
jim lijenikom, te se pridravajte njegove odluke o preporuljivosti
gladovanja.
LIJ EKOVI I GLADOVANJ E
Kao pravilo preporua se da se prestane uzimanje lijekova u
vrijeme gladovanja. Meutim, pri odreenim bolestima kod kojih se
lijekovi uzimaju dugo vremena, te se u organizmu razvila odreena
ovisnost, ne smije se odmah prekinuti s uzimanjemlijekova ve se to
mora initi postupno i pod strogimnadzoromlijenika. On e tako-
er paljivo nadgledati uinak po pacijenta koji izaziva prekid uzi-
manja lijekova.
S uzimanjem inzulina, kod dijabetesa, digilalisa kod srane bo-
lesti ili kortizona kod artritisa ili drugih bolesti, te nekih drugih lije-
kova ne smije se prekinuti naglo i odjednom, ve se uobiajena doza
mora svakim danomsmanjivati. To se odnosi ak i na obinu crnu
kavu, ako pacijent npr. ima sranu bolest i godinama je pio velike
koliine crne kave.
TREBA LI UZIMATI VITAMINE DOK GLADUJ ETE
I zriito se zalaem da vitamine i hranidbene dodatke uzimaju
zdravi kao i bolesni najvie zbog toga to je naa hrana izgubila svo-
ju prirodnu ivotnost kao i zbog ovjekove svakimdanomvie zatro-
vane ivotne sredine. Takoer, vitamine esto primjenjujem u veli-
kim koliinama u svojim prehrambenim programima gotovo pri
lijeenju bilo koje bolesti. Za vrijeme gladovanja potrebno je meu-
tim prekinuti s uzimanjem vitamina i hranidbenih dodataka. Ope
69
pravilo je da se vitamini i mineralni dodaci trebaju uzimati samo
kada se uzima i hrana; organizamih moe iskoristiti jedino u kombi-
naciji s hranom.
Ipak, kao i s lijekovima kod odreenih oboljenja ima sluajeva,
kada se dozvoljava uzimanje vitamina u toku gladovanja. Pri teim
sranim oboljenjima daje se npr. vitamin E u toku gladovanja, iako
u smanjenoj dozi. Lijenik koji nadzire vae gladovanje mora odre-
diti da lije neophodno da nastavite uzimati vitamine dok gladujete.
im je dolo do prekida gladovanja nakon drugog ili treeg
dana moete nastaviti s uzimanjemvitamina.
PUENJ E I GLADOVANJ E
esto me pitaju: Mogu li puiti dok gladujem?" Odgovor je
naravno negativan. Zaista je nerazumno pokuavati poboljati zdrav-
lje i istovremeno ga naruavati. Puenje e vam vie nakoditi kada
gladujete, kada je vaem tijelu potreban sav svjei zrak i kisik koji
moete dobiti.
Uzgredno, gladovanje je najbolji nain da prestanete s pue-
njem. Nakon dva tjedna gladovanja sva elja za puenjeme nestati.
Znam mnoge okorjele puae koji su putem gladovanja prestali s
puenjem.
HOETE LI OSJ EATI PROHTJ EV ZA J ELOM ZA
VRIJ EME GLADOVANJ A
Da, u toku prva tri ili etiri dana vi ete se naravno osjeati
gladnim. Meutim, poslije toga glad obino nestaje. Zapravo, desit
e se neto to je teko vjerovati: to due gladujete to ete se osje-
ati manje gladnim. Konano, nakon to je tijelo zavrilo proia-
vajui i obnavljajui rad ono e dati znak iznenadnim i odreenim
osjeajem gladi da treba poeti s uzimanjem hrane. To je fizioloko
pravo vrijeme da prekinete s gladovanjem. Naravno, pri gladovanju
sokovima vi ete uope jedva osjeati prohtjev za jelom. I pak, sva-
7 0
ki pacijent reagira drugaije; to u mnogome zavisi o njegovommen-
talnom stavu. Oni koji nisu posve uvjereni u pozitivna gladovanja ili
ako gladuju nedragovoljno, (nerevnosno - nitko ne bi trebao glado-
vati protiv svoje volje) bit e gladniji od onih koji imaju potpunu vje-
ru i povjerenje u gladovanje. Vanu ulogu takoer igra i snaga volje
i odlunost. Neki nai pacijenti koji su gladovali dolazili su u nau
blagovaonicu gdje je bio izloen stol s raznimjelima, ali uope nisu
dolazili u iskuenje da konzumiraju hranu, ve su i dalje nastavljali
da piju vodu ili sok. Drugi su opet svakim danomjedva ekali da
opet ponu jesti, iako su svi simptomi ukazivali da nemaju stvarnu
fizioloku potrebu. Te razlike u osobnom ustrojstvu su dobar raz-
log koji ukazuje da je najbolje da se gladovanje provodi u specija-
liziranim klinikama ili ljeilitima. U njima lijenici imaju mogu-
nost da paljivo promatraju pacijente i da ih hrabre da ustraju. Ta-
koer, imaju priliku da im objasne razliite reakcije i simptome koji
se javljaju u toku gladovanja. Pacijenti imaju takoer i mogunost da
se uzajamno hrabre.
VANOST POZITIVNOG MENTALNOG STAVA
Mentalna ravnotea u toku gladovanja od najvee je vanosti.
Izbjegavajte negativne utjecaje. Ne osvrite se na preplaene roake i
prijatelje" koji e vas upozoriti da ete izdahnuti svakog trenutka.
Kao to sam i ranije rekao, nitko nije umro uslijed nekoliko tjedana
hotiminog gladovanja. Imajte povjerenja u ono to inite. Zapam-
tite, vi niste prvi koji pokuavate gladovati - milijuni ljudi su to ui-
nili uspjeno prije vas. Ako smatrate da e vam initi bolje nemojte
ovu mjeru zvati gladovanjem, zovite je tekuom dijetom".
Najbolje je da ne govorite prijateljima o svome novomuzbud-
ljivom pothvatu sve dok gladovanje nije zavreno. Ukoliko budu saz-
nali da gladujete, paljivo e vas prouavati i govoriti kako svakim
danomsve loije izgledate. Ukoliko nee znati za vae gladovanje pi-
tat e vas to se dogaa? Svakim danomizgledate bolje!" Takva je
ljudska priroda. Poznato mije etvrt stoljetnimiskustvom da ete se
kada gladovanje bude zavreno, vi i vai prijatelji iznenaditi i zapa-
njiti - zauujuom promjenomkoja se dogodila.
71
GLADOVANJ E I SVI J EST 0 VLASTITOM STANJ U DUHA
Gladovanjemse ne postie samo fizioloka regeneracija i revita-
lizacija vaeg organizma, ve ono ima i duboko stimulirajue djelova-
nje na vae mentalne sposobnosti. Gladovanje takoer poveava vau
duhovnu svijest. Stoga je vano poi za tun da se razvije svojstven
oputajui odnos. Pokuajte se ograditi od uobiajenih svakodnevnih
problema, briga materijalnog svijeta i neka oplemenjivanje i usavra-
vanje vaeg unutarnjeg bia ima glavnu ulogu kao krajnji cilj vaeg
postojanja.
Gladovanje je vrijeme odmora, meditacije i oivljavanje tijela,
uma i duha. U veini religija orijentalnima, hebrejskoj, kranskoj,
muhamedovoj - periodino gladovanje ima vitalnu ulogu iz dva
razloga: prvo da odri tijelo istim; drugo, da ojaa duh.
Opazit ete da e se za vrijeme gladovanja vaa vizualna i men-
talna sposobnost opaanja i svjesnost estetike ljepote izotriti, te
da e va misaoni svijet postupno rasti od svakodnevne realnosti do
zbiljske prirode upravljanja viim ciljevima. Vaa dnevna etnja u
umi bit e novo i posve drukije iskustvo. Pijev ptica u umi zvuat
e poput najzanosnijeg Bachova oratorija. Vae srce e se veseliti, a
vai svakodnevni problemi izgledat e manje vanimi vi ete biti sret-
ni to ivite. Bit ete zaueni kako e se vaa mentalna aktivnost
izotriti i kako e vamnove ideje i misli dolaziti s lakoom.
Sve u svemu, vae prvo gladovanje bit e divno iskustvo koje e
ispuniti, preporoditi i pomladiti vau cijelu osobnost - tijelo, um
i duh.
0 AUTORU
itav je njegov ivot
1 rad poput prie i
moda ga je kroz pri-
u najbolje iskazati.
Ta pria o vjenoj sre-
i ima za svoj poetak
i kraj osnovnu pouku
da istinsku sreu mo-
e iskusiti samo onaj
koji sreu daje i dru-
gima. Mi je primamo
samo u onolikoj mjeri
u kojoj je elimo i mo-
emo dati.
Paavo 0. Airola, roen je u Kareliji u istonoj Finskoj. Ve
kao uenik ureivao je i ilustrirao kolske novine. Tako talentiran us-
pio se upisati u oblinju umjetniku kolu. Nekoliko desetljea kas-
nije kada se preselio u Kanadu izabran je i u Kanadsku kraljevsku
akademiju likovnih umjetnosti, to uvaeno umjetniko udruenje.
Nakon to je zavrio kolovanje, studirao je prehranu i biokemiju i
sa 23 godine doktorirao na Sveuilitu u Lenjingradu.
Slikarstvo nije bila njegova jedina ljubav. Postao je takoer i
veliki poklonik glazbe. Studirao je teoriju glazbe i kompoziciju. Ali
rasla je strast za slikanjem i odmah nakon drugog svjetskog rata ot-
putovao je u Pariz i Stockholm da ui od raznih uitelja. Razvio je
sasvim osebujan puristiki stil i izlagao irom svijeta ukljuujui Pa-
riz, New York, Stockholm, Boston i Montreal. Njegove se slike nala-
ze u mnogimmuzejima i nacionalnimgalerijama iromsvijeta.
Kada su ga jednomprilikom upitali kako se poeo baviti pre-
hranom i lijeenjem on je tada prisutnima ispriao svoju neobinu
ivotnu priu.
73
Nakon II svjetskog rata bio sam u loem stanju - fiziki i
duevno. Mojeje zdravlje bilo na najniem stupnju."
Tada sam se susreo s radom Are VVaerlanda, vodeeg vedskog
nutricionista i zdravstvenog pionira. Imao sam izlobu u Stockhol-
mu. J edne noi sjedio sam u baru, odebljao, umoran i loeg raspolo-
enja. Ugledao sam jednoga starog prijatelja i pozvao ga na pie.
Hvala - ali ja ne pijem", rekao mi j e. Upitao sam ga to se to do-
godilo s njim. On mi j e tada odgovorio: ,,J a sam posve izmijenjen i
nov ovjek." Proveli smo cijelu no razgovarajui o njegovoj promje-
ni. Kroz uenje Waerlanda on se od alkoholiara izmijenio u umjere-
na i zdrava ovjeka koji svakodnevno tri, bavi se fizikim aktivno-
stima i jede vegetarijansku hranu. Dao mi je nekoliko knjiga koje su
izmijenile i moj ivot. Uio sams Waerlandomnekoliko godina i po-
stao njegov blizak prijatelj i uenik. Prestao sampiti, puiti i poeo
gladovati. Postao samtakoer i strog vegetarijanac. Postupno se moje
zdravlje obnovilo.
Ta ga je dramatina promjena dovela do spoznaje da mora i
drugima prenijeti ono to je izmijenilo njegov ivot. Koristei ranije
znanje iz prehrane i biokemije kao odskonu dasku, prouavao je
naturopatsku medicinu u Engleskoj, te proveo mnogo godina istrau-
jui i prouavajui u biolokim klinikama i istraivakimsreditima
u Engleskoj, vedskoj. vicarskoj. Njemakoj i Rusiji. ezdesetih go-
dina rukovodio je i biolokom medicinskom klinikom u Meksiku,
blizu Guadalahare, te se nakon prestanka rada u njoj sav dao na is-
traivanje, pisanje i predavanja.
Ta plodna aktivnost dovela je i do njegove prve knjige PO-
STOJ I LIJ EK ZA ARTRI TI S" (1968), koja se temelji na istraiva-
njima koje je proveo u evropskim klinikama. Za tu knjigu je dobio i
nagradu Amerike akademije za ope dobro. Zatimsu slijedile i dru-
ge knjige koje su ga uvrstile u red najveih strunjaka za prehranu i
bioloku medicinu dananjice.
Dr Airola je autor etrnaest veoma itanih knjiga od kojih su
posebno poznati internacionalni bestseleri J ESTE LI ZBUNJ ENI "
i KAKO BITI ZDRAV" (orig. HOVV TO GET WELL"). Knjigu
J ESTE LI ZBUNJ ENI " proglasili su nutricionisti, lijenici i kri-
tika jednom od najvanijih knjiga o zdravlju koja je ikada napisana.
U poglavlju o biolokoj medicini - znanosti lijeenja sutra-
njice dr Airola izuzetno jednostavno i argumentirano vizualizira
novu, veliajnu eru kada e sve profesije lijeenja biti potpuno
sjedinjene ujedan potpun i savren nain lijeenja.
74
Njegov sveobuhvatni prirunik o prirodnom lijeenju, KA-
KO BITI ZDRAV", najautoritativniji je praktini prirunik o pri-
rodnom lijeenju u svijetu. U toj su knjizi navedene sve nutricio-
nalne, herbalne, te druge alternativne bioloke terapije za sve ope
bolesti. Koristi se i kao udbenik na nekoliko sveuilita i medicin-
skih kola i pouzdan je prirunik za lijenike,istraivae, nutricio-
niste, te studente zdravlja, prehrane i bioloke medicine.
Kad su ga upitali odakle prikuplja gradiva za svoja predavanja i
knjige Dr Airola je odgovorio: Postoje dva glavna izvora. Prvo, moja
istraivanja - veinom pod pokroviteljstvom Internacionalnog dru-
tva za istraivanje prehrane, civilizacije i ovjekove ivotne sredine.
Tu organizaciju sainjavaju lijenici, nutricionisti, biokemiari, i
doktori prirodnih znanosti 75 zemalja. To je jedan od najuvaenijih
foruma za unapreenje istraivanja prehrane i medicine u svijetu,
posve nezavisne i slobodne od bilo kakvog utjecaja i pritiska bilo ko-
je vlade ili industrije. Drugo, oslanjamse na empirijske injenice."
Prema miljenju dr Airole, prehrana je vie od znanosti. ,,U
stvari," kae on, prehrana je kao i medicina prije vjetina nego zna-
nost. Mi se bavimo ljudskim tijelom, koje se svako veoma razlikuje
bilo to biokemijski, emocionalno i duhovno i koje svako drukije
pojedinano reagira, ne samo u prehrani ve takoer i u odnosu na
lijekove ili druge terapeutske pristupe. Na alost, ortodoksna medi-
cina dananjice postala je dehumanizirana znanost, koja previda
holistiku prirodu pacijenta."
Dr Airola bivi je predsjednik Internacionalne akademije
bioloke medicine, lan Internacionalnog udruenja naturopata
i lan Internacionalnog drutva za istraivanje prehrane, bolesti ci-
vilizacije i ovjekove ivotne sredine, uglednog foruma za istraivanje
irom svijeta koje je osnovao dr Albert Schweitzer. Njegovo ime se
nalazi u Popisu internacionalnih biografija, Plavoj knjizi", ovjek
od uspjeha", Tko je tko u amerikoj znanosti" i Tko je tko na
Zapadu".
75
TO STRUNJACI , ITAOCI, LIJENICI I KRITIKA
KAU O KNJIGAMA
VEGETARI JANSKE BIBLIOTEKE"
U knjizi Vegetarijanska prehrana" Jack W. Lucas, B. Sc.,
F.R.I.C. ukazao je na vegetarijanstvo kao jedinu alternativu daljnjeg
razvoja ovjeanstva. Naa zemlja kroz svoju nesvrstanost sudjeluje u
borbi cjelokupnog ovjeanstva za svjetski mir i pravednije meu-
narodne gospodarske odnose. Tako i kroz vegetarijanstvo kao svjetski
proces moe dati znaajan doprinos u borbi za uspostavljanje novog
meunarodnog poretka. to e, svakim danom, biti vie etiki orijen-
tiranih vegetarijanaca - vizija svijeta bez eksploatacije i ratova bit e
blia i stvarnija.
Matan Rukavina, Vegetarijansko drutvo, tajnik
U knjizi Jacka W. Lucasa Vegetarijanska prehrana", italac
nee pronai recepte za pinat na deset naina", ali e saznati kako
da ivi zdravije. Vegetarijanstvo prestaje biti samo mogui izbor, al-
ternativa za udake i postaje nuda prenapuenog svijeta, gotovo je-
dini nain da bismo preivjeli. Ono ujedno utire stopu razvoja bio-
loke medicine. Njome se ujedno razbijaju predrasude o vegeta-
rijanstvu, jer se struno dokazuje da biljke" nisu nutritivno manje
vrijedne od mesnog obroka. Za one kojima je nicla"ipak draa,
ova e knjiga pruiti informacije o tome kako da se tetni utjecaj
isfabriciranog mesa " smanji barem povremenim biljnim obrocima.
Jasna A. Petrovi, Radnike novine"
76
U knjizi Gladovanje uz sokove" dr Airola ukazuje na glado-
vanje kao najstarije i najuniverzalnije lijeenje iznutra, gotovo pana-
ceju za veinu bolesti suvremenog ovjeka s kojom se ne moe natje-
cati nijedan lijek. Mnogi misle da zdrav nain ivota i prehrane pred-
stavlja pravu revoluciju u suvremenoj medicini. to vi mislite? Po-
kuajte i provjerite sami, pa odbacite i zaboravite ako ne valja. No,
uvjerite li se u korist, tada promijenite nain ivota i prehranu . . .
Ova nas knjiga podrobno ui kako zdravo ivjeti i hraniti se,
to je danas, na alost podjednako rijetko, kao i korisno tivo, pa
se isplati i proitati i primijeniti.
dr sc. Josip Goli, Narodni zdravstveni list,
Zavod za zatitu zdravlja, Rijeka
Primio sam pouzeem Vae knjige: Vegetarijanskaprehrana"
i Gladovanje uz sokove". elim se pohvaliti da sam gladovao sa
velikim uspjehom 10 dana i sruio" ukupno 5 kg. Knjiga je vie
nego divna i dosta mojih prijatelja e poruiti jer im se dopala.
Molim vas lijepo da mi to je mogue prije pouzeem poa-
ljete knjigu: JESTE LI ZBUNJENI?"
Unaprijed se zahvaljujem,
D. K, Osijek
Knjiga Vegetarijanska prehrana" Jacka W. Lucasa, B. Sc.,
F.R.I.C. izuzetno je korisna za stariju populaciju i svojevrstan pri-
runik gerijatrijskim drutvima.
Prim, dr Rua Martinevi-Ljumanovi
77
B I B L I O G R A F I J A
Buchinger, Otto H.F., ABOUT FASTING, Thorsons PubUshers, Ltd.
London,1966.
Buchinger, Otto H.F., HEI LFASTENKUR, Bruno Wilkens, Verlag,
Hannover
Waerland.Areand Ebba,HEALTH I S YOUR BI RTHRI GHT,Humata
Publishers, Bern, Switzerland
Berg, Ragnar, WITH WE DIE, Nordiska Bookhandelns Forlag,
Stockholm, 1947.
Zabel, W., DAS FASTEN, Hippokrates Verlag, Giessen-Stuttgart,
1951.
Lanyi, Georg, RAW J UICES INSTEAD OF DRUGS, Tidskrift For
Halsa, J une 1967., Stockholm, Sweden
Walker. N.W., RAW VEGETABLE J UICES, Norwalk Press, Publish-
ers, Phoenix, Arizona, 1936.
Airola, Paavo 0., ARE YOU CONFUSED?, Health Plus Publishers,
Phoenix, Arizona, 1970.
Airola, Paavo 0., HEALTH SECRETS FROM EUROPE, Parker Pub-
lishing Co., I nc., West Nyack, N.Y., 1970.
DeVries, Arnold, THERAPEUTIC FASTING, Chandler Book Co.,
Los Angeles, Calif., 1963.
Selye, Hans, THE STRESS OF LI FE, McGraw-Hill Book Co., I nc.,
New York
Buchinger, Otto, HEILUNG DER MANDELENTZUNDUNG, Bruno
Wilkens Verlag, Hannover, 1960.
Buchinger, Otto, RETREAT, TurmVerlag Bietigheim/Wurtt, 1967.
Bircher, Ruth, EATING YOUR WAY TO HEALTH, Faber and
Faber, London, 1961.
Bircher-Benner, WAY TO POSITIVE HEALTH, Bircher-Benner
Verlag, Erlenback-Zurich, 1967.
Warmbrand, Max, THE ENCYCLOPEDIA OF NATURAL HEALTH,
Groton Press, New York
Carrington, Hereward, FASTING FOR HEALTH AND LONG LI FE,
Health Research, Mokelumne Hill, California, 1963.
Vogel, Alfred, THE NATURE DOCTOR, Bioforce-Verlag, Teufen,
Switzerland, 1960.
79