UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE

PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODINJE OSNOVNO

OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE




Predloeni model






OKVIRNI
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
za etvrti razred devetogodinje
osnovne kole









Novembar, 2006.






Sadraj



Okvirni nastavni plan za etvrti razred
devetogodinje osnovne kole


1. Programi obaveznih nastavnih predmeta

1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost .... 4
1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemaki) ....................................................... 16
1.3. Moja okolina ............................................................................................. 24
1.4. Matematika ............................................................................................... 32
1.5. Muzika /Glazbena kultura ....................................................................... 40
1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 48
1.7. Tjelesna i zdravstvena kultura ................................................................. 55


2. Program za uenike sa potekoama u uenju i razvoju

2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i knjievnost ....................................... 66
2.2. Engleski jezik .......................................................................................... 70
2.3. Moja okolina ............................................................................................ 72
2.4. Matematika ............................................................................................... 74
2.5. Muzika /Glazbena kultura ....................................................................... 79
2.6. Likovna kultura ....................................................................................... 81
2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 87













OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ETVRTI RAZRED
DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE



REDNI
BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI
PREDMETI
SEDMINI
BROJ
NASTAVNIH
SATI
GODINJI
BROJ
NASTAVNIH
SATI
1.


Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i
knjievnost

5

175



2. Prvi strani jezik 3 105
3. Moja okolina 3 105
4. Matematika 4 140
5. Muzika /Glazbena kultura 2 70
6. Likovna kultura 2 70
7. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 70
UKUPNO: 21 735



Fakultativni predmet 1 35
. Vannastavne aktivnosti 1 35

Odjeljenjska zajednica
1 35


UKUPNO OPTEREENJE
UENIKA :
24 840




Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka / Vjeronauk regulisan je kantonalnim
obrazovnim zakonodavstvom
4
































BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST
(5 sati sedmino -175 sati godinje)
Posebni sati itanja
Usavravanje tehnike
(pravilnosti, brzinei izraajnosti )
Rad na poboljanju razumijevanja proitanog
10

Narativni oblici
Prepriavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+2+2
Prianje na osnovu datog poetka (slike,teksta) 2+ 2
Prianje na osnovu datih tematskih rijei 1+1+1

Deskriptivni
Opis lika 1+1+1
Opis pojave, zbivanja u
prirodi 1+1+1
Informativni
Pisanje
Izvjetaja
1+1
ITANJE
I
PISANJE
INTERPRETACI
JA
KNJIEVNOG
TEKSTA
60

J E Z I K

KULTURA
IZRAAVANJA
itanaka tiva 40
Interpretacija proznih i poetskih tekstova , doivljaj
knjievno-umjetnikih tiva i usvajanje
knjievno-teorijskih pojmova

Rjenik 5


40
35
25
MEDIJSKA
KULTURA
15

Dokumentarni film

3

Mjeoviti
Pismo kao obavijest
Pismo kao izraz
zahvalnosti 2+2

Broj nastavnih sati uz pojedina podruja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i
uspostavljanju balansa izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena potrebnog za dalji rad. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog
rada, nastavnih sredstava sredstava, naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim
ishodima uenja.

Vjebe usmjerene na usavravanje
pisanja latininim pismom
- tehnika pisanja
- preciznost u saoptavanju
sadraja miljenja u pisanoj formi
5
Usvajanje pisanih slova irilice
- usvajanje grafike strukture slova
- povezivanje slova u strukture rijei
- pisanje rijei i reenica
- prepisivanje kraeg teksta 25
Lektira 20
Osamostaljivanje u itanju, potcrtavanje znaaja znanja i knjige
u odgoju i samoodgoju
Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10
Crno-bijeli i film u boji
4
Nijemi i zvuni film
4
Radio-emisije
2
Djeiji listovi
2
5






























I T A NJ E I P I S A NJ E
P r o g r a m s k i
sadraji
Odgojno-obrazovni
ciljevi i zadaci
Standardi oekivanih postignua
Minimum Prosjeno Iznad prosjeka
(zadovoljavava) (dobar) (visok standard)
i t a nj e proznog teksta
tampaog /tiskanog
latininim pismom




itanje naglas
itanje usebi
itanje po ulogama
Izraajno itanje




itanje i recitovanje lirske pjesme








itanje teksta tampanog
irilinim pismom


Pojaavanje spoznaje o znaaju
itanja;
Vjebanje u koncentraciji na sadraj;
itanje kao uenje kako da se ita;
Svijest o zadatku (ta se trai od
mene? Gdje to mogu nai u
udbeniku?
ta mi je jo potrebno? Koji izvori
informacija postoje?

Razvijanje sposobnosti itanja radi
sticanja informacija
Razvijanje sposobnosti kritikog
itanja

Osposobljavanje za itanje u sebi i
brzo uoavanje kljunih rijei
Osposobljavanje za samostalno
itanje i razumijevanje proitnog

Priprema za vrijednosnu analizu i
rrednovanje umjetnikih i ivotnih
poruka

Osposobljavanje za itanje pjesme,
memorisanje sadraja i recitovanje

Pravilno itanje , razumijevanje i
reprodukcija proitanog.


itanje tekstova
tampanih
latininim pismom
(glasno i u sebi ,
razumijevanje
proitanog


itanje i
recitovanje po
samoizboru




Ilustriranje
doivljaja
pjesme


Poznavanje slova
irilinog pisma,
pravilno itanje
rijei i reenica
razumijevanje
proitanog


Pravilno i teno
itanje s
razumijevanjem
smisla proitanog
reproduktivna i
svaralaka razima

Izraajno
itanje naglas i u
sebi,
prepoznavanje
pjesnikih slika,
ritma, rime


Recitovanje



itanje sadraja
tampanog
irilinim pismom,
razumijevanje i
reprodukcija.



Izraajno itanje
i stvaralako
izraavanje
(mogunost kritike
ocjene,unoenja
izmjena)



Razumijevanje
sadrajnih,
kompozicijskih
aspekata paljivo
strukturiranje pisanog
rada


Teno itanje tekstova
tampanih latininim i
irilinim pismom







6






























P i s a nj e

Usavravanje pisanja


- Pisanje reenica o proitanim
sadrajima
-
- Pisanje o sadrajima mate

- Pisanje po diktatu (diktat s
komentarom, objanjeni
diktat,diktat s predusretanjem
pogreaka,izborni
diktat,stvaralaki
diktati,kontrolni diktat)

Usvajanje pisanih slova
irilinog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje
slova u strukture rijei,
razumijevanje napisanog)





Pisanje rijei i reenica uz ilustrirane
sadraje
Prepisivanje rijei ,reenica, kraeg
teksta




Usavravanje tehnike pisanja
latininim pismom ,
dalji rad na estetskoj strani
rukopisa

Razvijanje svijesti o znaaju
kulture pismenog izraavanja.
raspored teksta, ortografski
zahtjevi, usklaenost sadraja
miljenja i napisanog sadraja)




Osposobljavanje za analizu
napisanog, uoavanje
nedostataka, evidentiranje
vlastitih greaka, procjena nivoa
postignua





Razumijevanje znaaja
poznavanjajednog i drugog
pisma i osposobljavanje
za itanje tekstova tampanih
irilinim pismom i mogunost
sluenja pisanim slovima
irilice u pismenim vjebama i
komunikaciji.


Poznavanje pisanih
slova latinice i
mogunost pravilnog
pisanja rijei,
reenica,
kraih tekstova

Pisanje po diktatu
rijei,reenica,
kratkog teksta


Poznavanje pisanih
slova
irilice,mogunost
povezivanja slova u
strukture rijei

Prepisivanje rijei
Pisanje rijei po
diktatu






Pisanje kraih
reenica


Potpuno
snalaenje u
pisanju slovima
latinice
(pravilan i estetski
izgraen rukopis)

Pisanje rijei,
reenica,
sastava

Usvojena pisana
slova irilice,
Pravilno pisanje
svih slova ,
njihovo pravilno
povezivanje u
strukturama rijei

Razumijevanje
napisanog


Mogunost
prepisivanja
reenica
ampanih
irilinim
pismom pisanim
slovima
irilice




Izgraen rukopis i
pisanje dovedeno do
nivoa automatizma
(u latininom pismu)









Razumije sadrajne,
kompozicijske aspekte,
paljivo strukturira
pisani rad









Pisanje irilicom bez
zastoja, itko i lijepo
7






























Knjievni tekstovi
itanaka tiva
Nasiha Kapidi-Hadi:
Divna zemlja i tetka Devla
Jakov Jurii:
Srne na santi leda
Zehra Hubijar:
Kestenjar
Armenska bajka:
Tumaenje snova
Ivan Cankar:
Zastidio se majke
Japanska bajka:
Zlatna sjekira
efik Daupovi:
San zubara Pincetija
Aleksa Miki:
Neoekivani susret
Enes Kahvi:
amac
Branko opi:
Nee mi vjerovati
Nedati Zekerija:
Zar vam nisam rekao
Jure Katelan:
Proljee je slikar
Maja Gjerek -Lovrekovi
Zimska pria

INTERPRETACJA KNJIEVNOG TEKSTA / 60 /
Knjievno-teorijski
pojmovi
Odgojno-obrazovni ciljevi i
zadaci
Ishodi druenja s knjievnim tekstom
Zadovoljavajui Prosjeni Iznad prosjeka
Tok dogaaja u
vremenskom slijedu (na
obimnijem tekstu)

Uoavanje mjesta i
vremena radnje

Likovi-njihov izgled,
postupci, osobine

Uoavanje i uporeivanje
postupaka glavnih likova
(likovi iji su postupci
izrazito suoprotstavljeni)

Uspostavljanje
analogije:
knjievni lik likovi iz
svakodnevnih ivotnih
situacija

Stav prema likovima i
objanjenje stava

Uoavanje opisa lika u
knjievnom tekstu


Uoavanje opisa pojave
u knjievnom tekstu


Spoznavanje onoga to nije
neposredno dato ali je
konstitutivni dio znaenja
rijei, reenice, teksta

Misaono i emocionalno
poistovjeivanje s
likovima


Bogaenje
emocionalne,kognitivne i
socijalne komponente


Izraavanje vlastitog stava
o liku, pronalaenje
argumenata i formiranje
vlastitog ponaanja u
skladu s pozitivnim
primjerima


Afirmacija moralnih
vrijednosti:dobrote,
plemenitosti, potenja,
discipliniranosti i osjeaja
za mjeru, marljivosti)
Pamenje slijeda
dogaaja

Razumijevanje
sadraja na razini
reprodukcije
proitanog

Uoavanje
glavnog
dogaaja,glavnih
i sporednih
likova

Mogunost
reprodukcije
(odgovori na
pitanja u
usmenoj formi i
na
pojednostavljena
pitanja u pisanoj
formi)

Razlikovanje
vrsta knjievnog
teksta na osnovi
osnovnih
obiljeja







Razumijevanje
na razini
uoptavanja i
formuliranja
podnaslova
logikim
cjelinama





Razumijevanje
kao rezultat
uvianja
uzroka i
posljedice.
formuliranje
poruke



Potpuno
samostalno
itanje,
razumijevanje
proitanog,
mogunost
samostalne
analize
i raspravljanja o
proitanom
sadraju.

Izgraen vlastiti
odnos premma
knjievnom
tekstu .
8






























Lektira
Ivica Vanja Rori:
Plavi vjetar
Bisera Alikadi:
Kraljica iz dvorita
Nedati Zekerija:
Djeca triju ulica
Karlo Kolodi:
Pinokio
Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/
(izbor iz bosanskohercegovake
poezije za djecu)

Dramski tekstovi:
eljka Horvat Vukelja:
Reumatini kiobran
Jadranka uni-Bandov:
Jesenska umska ala
Pjesme
Alija H. Duboanin:
Jesenja pisma
Gustav Krklec:
Prvi snijeg
Ismet Bekri:
Domovina nije rije iz spomenara
Kasim Derakovi:
Ljetna no
Muharem Omerovi:
Moja baka
ukrija Pando:
Oslukivanje
Grigor Vitez:
Svirala od vrbe


Piev govor i govor
lika
Didaskalije

Pjesnika slika

Ritam podizanje i
sputanje glasa u
govoru i itanju;
izmjena dugih i kratkih
slogova)

Rima- glasovno
podudaranje krajnjih
slogova (dvoslona
rima)
Dalji rad na itanju dramskog
teksta(prirodno i bez patetike;
Rad na glasovnoj izraajnosti,
vjebanje ekspresivnosti i smisla za
isticanje znaajnih elemenata
Izraajno predstavljanje teksta
Ostvarivanje uloge u igrokazu kao
vid govorne produkcije

Obino,svakodnevno u pjesmi
Izvori nadahnua

Ritam i rima kao izrazi doivljaja
Poezijom do uestetskog doivljaja i
spajanja emotivne,
spoznajne, vrijednosne,
imaginativne komponente, stvarnog i
matovitog

Njegovanje senzibiliteta za
sugestivnost pjesnike rijei, odgoj
za ljepotu pjesnikog kazivanja
Razumijevanje
sadraja dijaloga,
pravilno itanje


Pravilno itanje
Pjesme, recitovanje
pjesme


Razumijevanje smisla
itanja.Zato itamo?
Kako samostalno itati ?
itanje radi uivanja.
itanje radi sticanja i
proirivanja znanja
Radi upoznacvanja s
knjigom (naslovna strana,
autor, izdava, broj
stranica, o emu se govori
u knjizi), vjeba u
predstavljanju teksta ,
knjige.


Osposobljavanje uenika za
samostalno itanje, pamenje
i mogunost prezentacije

Razumijevanje znaaja znanja i
uloge itanja u uenju i
odgoju i samoodgoju

Vrijeme za priu;vrijeme za
pjesmu:
itamo odabrane
dijelove dragih tiva,recitujemo
pjesmu po samoizboru
Uenici e moi samostalno proitati tekstove
predviene za domau lektiru.
Sudjelovae u analizi u skladu s mogunostima samostalnog
itanja, razumijevanja, reprodukcije i produkcije.
Doaravanje
likova,atmosfere
izraajnim
itanjem

Izraajno itanje
recitovanje,
razumijevanje
pojmova
predvienih
programom
Gluma,preuzi
manje uloge
lika, unoenje
promjena u
tekst

Stvaralaki
odgovor na
pjesmu kao
poticaj
pisanje
pjesme,
sastava
Uenici e o s j e a t i , prepoznavati i doivljavati
snagu i ljepotu pjesnike rijei. Uoavae slikovitost,
jezgrovitost u pjesnikom izrazu. Moi e porediti
kazivanje u proznom tekstu, raspoloenje u pjesmi,
muzikom djelu, likovnom izrazu. Ljepotu e
doivljavati svim ulima, mislima i osjeanjima.
Uenik je
proitao knjigu.
Moe odgovarati
na postavljena
Pitanja.
Moe
sudjelovati u
analizi i
samostalno
govoriti o
sadraju,
likovima,poruci
Samostalan/nost
u prezentaciji
proitane knjige.

Mogunost
poreenja,
izvoenja
zakljuak
9






























Programski sadraji
P o j m o v i
Odgojno-obrazovni ciljevi
Oekivana postignua
Zadovoljavajui Prosjean Iznad prosjeka

Filmske vrste


Dokumentarni film


Crno-bijeli film i
film u boji


Nijemi i zvuni film




Radio emisije


Djeiji listovi

ta je igrani ,a
ta dokumentarni fim
U istoriji filma
prve filmske predstave
odnose se na
dokumentarni
film i snimljene situacije iz
svakodnevnog ivota

Napredak u razvoju
filma
-tehniki aspekti
- film u crno-bijeloj
tehnici
- film u boji

-Nijemi i zvuni film
-Radio kao medij
i radio-emisija u
funkciji popularizacije
znanja, kulture i zabave
primjerene djeci

Radio, emisija

List kao komunikacija i
izraz stvaralatva odraslih za
djecu i djece za djecu
Percepcija i recepcija filmskog
sadraja

Uoavanje karakteristika i
znaaja dokumentarnog filma

Zauzimanje stava



Poreenje efekata
Crno-bijelog i efekata
filma u boji,
zvunog u odnosu na nijemi fil


Ogoj i obrazovanje
praenje radio-emisija)


Sudjelovanje u programima
kolske radio-stanice



Razvijanje opih odgojnih
vrijednosti

Mogunost
praenja
filmskog
sadraja u
kontinuitetu i
razumijevanje
sadraja filma



Uoavanje
razlike u
tehnici
snimanja





Mogunost
koncenrtracije
i sluanja,
Pamenja
osnovnih
informacija


Samostalno
itanje

Praenje i
razumijevanje
fimskog
sadraja,
razumijevanje
poruke






Uoavanje
relacije
tehnika
snimanja-
i punoe
doivljaja


Paljivo
praenje,
memorisanje
sadraja,
mogunost
reprodukcije

ita i komentira
Uoavanje
Povezanosti
izraajnih
sredstava i
ostvarenih
efekata

Produkcija ideja
za snimanje
dokumentarnog
filma koji se
odnosi na ivot
u koli ili iroj
zajednici
Mogunost ireg
objanjavanja
povezanosti
pojedinih
segmenata u
procesu
stvaranja filma

Posjedovanje
razvijene kulture
sluanja i izbora
sadraja

Mogunost
kritikog itanja


M E D I J S K A K U L T U R A
10






























J E Z I K: Rjenik, gramatika, pravogovor i
pravopis
P r o g r a m s k i
s a d r a j i
Odgojno-obrazovni ciljevi i
zadaci
Oekivana postignua







Rjenik

Rijei u prii i pjesmi

Rijei opisivai

Rijei informacije

Rijei poruke





Pravilan izgovor rijei
koje su dominantne
u svakodnevnom
govoru



Razumijevanje
znaenja rijei u
knjievnom tekstu i
mogunost njihove
upotrebe
u reprodukciji sadraja,
sluenje rijeima iz
knjievnih djela





Prilagoavanje rjenika
situaciji i situacionom
kontekstu
Sluenje rjenikom i snalaenje u
abecedno i azbunom slijedu
(traenje rijei, vjebe koje potiu na
takmienje i brzo snalaenje
(Ja sam slovo C.Koje je slovo do
mene.?
Mi smo slova D i H .Koja su slova
Izmeu nas? Sreivanje kartona rijei
sa razliitim inicijalnim znakom,
sreivanje kartona rijei koje imaju
isto slovo na poetku
(uma emsa, ime, tap, eer)

Razvijanje sposobnosti izbora
adekvatnih rijei u govoru,pisanju
Upotreba rijei u komunikaciji:
predstavljanje, traenje informacije
(u kupovini, na putovanju, traenju
pomoi u sluaju nesnalaenja).
Tano artikuliranje potrebe, zahtjeva

Izbor rijei kojima opisujemo
Rijei kojima pojaavamo
argumentaciju





Adekvatna upotreba
rijei u razliitim
situacijama.



Razumijevanje znaenja
rijei,njihova u govoru i
pisanju



Posjedovanje smisla za
izbor pravih rijei radi
doaravanja
raspoloenje, situacije,
aktivnosti






Posjedovanje
bogatog fonda
rijei



Upotreba rijei
koje su nove
i neoekivane s
obzrom na uzrast i
programske
zahtjeve





Upotreba rijei na
nov i originalan
nain
Zadovoljavajua. Prosjena
Iznad prosjeka
11






























KULTURA IZRAAVANJA

Azbuka
Vrste rijei:
I m e n i c e
Z birne i gradivne imenice
Zamjenice (line i prisvojne )
Pridjevi (opisni, prisvojni, gradivni)
Brojevi (glavni i redni)

Reenica
Subjekat i predikat u reenici;
Prosta neproirena reenica

Subjekatski i predikatski skup
Prosta proirena reenica

Pravogovor i pravopis

Veliko slovou pisanju naziva :
- ulica, trgova, bulevara
- kola,
- knjiga, listova, asopisa
U pisanju imena pripadnika naroda
Pisanje imena ivotinja
Pisanje risvojnih pridjeva na ov,
-ev,-in)
Pisanje prisvojnih pridjeva na ski ,
-ki , - ki

Pravilno rastavljanje rijei na kraju
retka
Usavravanje
perceptivnih,analiti
kih i lingvistikih
sposobnosti
Razvijanje
sposobnosti
gramatike analize
reenice, teksta;
Razlikovanje
primjera od (ne)
primjera
Razvijanje
sposobnosti
generalizacije,
izvoenja
zakljuaka
Razlikovanje
navedenih vrsta
rijei
i prepoznavanje u
tekstu
Jednostavna i
proirena reenica u
komunikaciji
(brzina, intonacijski
modaliteti)

Gramatika i
vrijednosni sistem
(pozitivna svojstva i
imenovanje, pridjevi
u funkciji razlikovanje
pozitivnih i negativnih
osobina: drueljubiv,
drag, sebian, krt
dareljiv ....)







Razlikovanje
navedenih vrste rijei
u jednostavnijim
primjerima reenica



Prepoznavanje
subjekta i predikata u
reenici


Primjena pravila o
upotrebi velikog slova
u primjerima koje
predvia Program


Pravilna upotreba
znakova interpunkcije






Snalaenje u
analizi reenice u
obimu koji
podrazumijevaju
navedeni
programski
sadraji





Pisanje u skladu s
pravilima koja
su obuhvaena
programskim
sadrajima




Razlikovanje
vrsta rijei,
uoavanje
njihove
funkcije u
reenici

Mogunost
prepoznavanja
u tekstu

Samostalna
analiza
reenice
(subjekat,
predikat,
dodaci )

Pravilna
upotreba
pravila
o pisanju
velikog slova


Uoavanje i
ispravljanje
vlastitih i
tuih greaka
u pisanim
radovima

Azbuka
Imenice
Zamjenice
Pridjevi
Brojevi


Subjekat i predikat
u reenici

glagol kao
predikat

Imenica kao
subjekat



subjekatski i
predikatski skup


Veliko slovo
u primjerima
koji su predvieni
programom



Rije-slog-
rastavljanje
rijei

Gramatika
Pojmovi
Ciljevi i zadaci
O e k i v a n a p o s t i g n u a
Zadovoljavajua Prosjena Iznad prosjeka
12






























O b l i k i z r a a nj a



Narativni



















Deskriptivni







V j e b a Odgojno-obrazovni ciljevi i
zadaci
Prepriavanje na
osnovu samostalno
sastavljenog plana






Prianje na osnovu
datog poetka
(slike, teksta)

Prianje na osnovu
datih tematskih rijei




Opis pojave, zbivanja u
prirodi

Opis lika iz najblie
okoline





Ishodi rada na usmenom i pismenom izraavanju
Zadovoljavajui Prosjeni Iznad prosjeka

Osposobljavanje za samostalno
itanje teksta, razumijevanje
uoavanje
logikih cjelina i samostalno
formulisanje podnaslova tim
cjelinama
Razvijanje sposobnosti analize,
sinteze,apstrahovanja i generalizacije
(kognitivna razina ).

Snalaenje u nedovrenim jezikim
strukturama. Stvaranje sadraja na
osnovu poticajnih rijei; Izazivanje
irokog spektra asocijacija, mate.
Osposobljavanje za adekvatan izbor
rijei, stvaranje reeninih struktura
u kontekstu tematskog kruga
ponuenih rijei.

Poticanje individualno
g,stvaralakog nerva, mate i
kreativnosti u izraavanju

Razvijanje sposobnosti posmatranja i
zapaanja svega to je u okruenju.
Uporeivanje opisa lika u
knjievnom djelu ,opisivanje
poznatih osoba (izbor adekvatnih
rijei deskriptora), rijei za
oznaavanje vidljivih osobina i rijei
za oznaavanje ponaanja,
postupaka.

Njegovanje govornog i pisanog
jezika
Snalaenje u
jednostavnim i
uobiajenim
situacijamaa,
prilagoavanje
naina izraavanja
situacijama

Mogunost
stvaranja sadraja
koji ima logian
slijed


Mogunost
govorenja i pisanja
o konkretnim
sadrajima
(vidim, ujem) i o
osjeanjima

Osmiljeno i
pravilno
izraavanje u
usmenoj i pisanoj
Uoavanje
smislene
povezanosti
tematskih rijei

Uoavanje
reprezentativnih
osobina

Sposobnost
hipotetikog
miljenja
zamiljanje
brojnih
alternativa


osmiljenost,
svrsishodnost,
pravilnost i
jasnoa
izraavanja

Uspostavljanje
logikih veza i
stvranje smislene
i kompozicijski
organizovane
prie

Zapaanje vanih
osobina, ali i
mogunost
uspostavljanja
relacija:
vidljivo i
skriveno
Posjedovanje
bogatog
leksikog fonda i
mogunost
spontanog,
tenog
izraavanja



Sposobnost
pisanja emotivno
obojenih sadraja

Posjedovanje
bogatstva ideja
i mogunost
oblikovanja misli
na zanimljiv
nain
Posjedovanje
dara zapaanja i
Raspolaganje
rjenikom kojim
Zapaeno moe
izraziti rijeima,
reenicama,
priom
Dobro zapaanje
i bogat rjenik,
mogunost
poreenja i
zakljuivanja


13


































Informativni









Mjeoviti


Pisanje izvjetaja
ta? Gdje? Kada? Kako?
Zato ?






Pisanje pisma

- pismo obavijest

- pismo zahvale
Osposobljavanje za uoavanje
redosljeda dogaanja, vanih
elemenata u dogaaju, situaciji,
aktivnosti sposobnost
sistematinog predstavljanja



Prilagoavanje namjeni sadraja
i oblika izraavanja



Pisanje sa svrhom,nain
obraanja,oslovljavanje,
rukopis, stil, izgled papira,
urednost kao pokazatelji koliko
potujemo osobu kojoj piemo


Mogunost praenja
vremenskog slijeda
u dogaaju ili
aktivnosti
Registrovanje u
formi kratkih
reenica





Izvjetaj ima
sve potrebne
elemente
Sposobnost
saetog i
objektivnog
prikazivanja
dogaaja, situacije








Pisanje sadri
elemente
slikovitog i
matovitog
kazivanja


Bogatstvo misli i
asocijacija,
originalnost u
upotrebi rijei

14
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U etvrtom razredu poveen je fond nastavnih sati. Uenici su misaono jai, iskustvom
bogatiji. To znai da treba poveati oekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Na poetku godine
vano je izvriti evaluaciju postignua u prethodnim razredima i upoznati uenike emu
teimo u pojedinim podrujima: kakvom itanju, pisanju, razumijevanju sadraja, kakvom
usmenom i pismenom izraavanju. Dogovorite se s uenicima o nivoima postignua, napiite
na razredni pano ta oekujete u pojedinim podrujima. To je naznaeno u standardima
postignua.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju.
U stvaranju ukupne programske strukture uvaavani su vani elementi: broj nastavnih
sati, kriteriji vani za izbor nastavnih sadraja, meusobna povezanost i proimanje sadraja
pojedinih podruja nastave maternjeg jezika, programska struktura ovog nastavnog predmeta
u prethodnim razredima i definirani ishodi uenja u pojedinim podrujima, zahtjevi ostalih
nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogunosti uenika etvrtog razreda.
itanje i pisanje ostaju u prvom planu. Interpretacija teksta kao podruje u osnovi je
gramatike i nastave usmenog i pismenog izraavanja. To je nepresuan izvor rijei ,pojmova i
doivljaja. itanaka tiva su istovremeno vrijedna knjievna djela i osnov su za realizaciju
svih programskih zahtjeva. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku, obim, prisustvo
naracije ideskripcije, dominantan vrijednosni sistem,ali koliko mogu biti od pomoi u
ostvarivanju ciljeva ostalih podruja nastave maternjeg jezika.
U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi
estetskih osjeanja i nije joj zadatak da direktno, nametljivo pouava, posebno ne da namee
stavove i poruke. Vano je da uenici umjetnika tiva doive kao neto to je snano i lijepo
i to djeluje na osjeanja, misli, matu. Da taj susret predstavlja doivljaj ugodnog literarnog
iskustva. Neka u razgovoru, raspravi, suprotstavljanjem miljenja dolaze do zakljuaka.
U interpretaciji lirske pjesme novi su, u pojmovnom smislu, ritam i rima. Manje
insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu, stvorite atmosferu u kojoj e uenici osjetiti
zvunost, slikovitost i ritam, neka vie uivaju u ritmu, a manje pamte pojmove. Poeziju treba
itati i u njoj uivati. Ne robovati bilo kakvim ablonima i ne smjetati sve u racionalne
okvire.
Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati
potrebu selektivnog pristupa ovim sadrajima.
Posebno mjesto u Programu ima domaa lektira. Za pet naslova ostavljeno je 20
nastavnih sati. Kreativnijim, fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite
uenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druenju s knjigom. Vano je da
uenik ita, razumije, izrazi proitano na njemu svojstven nain,da moe objasniti zato mu
se neto dopada ili ne dopada, da ilustrira. Ne unositi podatke o proitanim knjigama u bilo
kakve obrasce Svako je djelo posebno i trai specifian pristup. Vano je da knjiga ostane u
sjeanju,da ostavi traga u doivljajnom smislu, a ne da bude na popisu proitanih. Izbor iz
poezije bosanskohercegovakih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Dozvolite uenicima
da itaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Neka se pripreme za itanje i
recitovanje odabrane pjesme, obrazloe izbor. Neka lijepo prepiu tekst pjesme (sigurno e se
truditi da to bude lijepo, a to je onda i vjeba usmjerena na estetsku stranu rukopisa),
ilustriraju, a onda te listove uveite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepe pjesme, izbor
IV a razreda; Pjesma do pjesme, odabrali uenici IVb itd.). Isto moete uraditi i sa priama.
Neka biraju pjesmu, priu koja se odjeljenju kao takva dopada. Stavite na pano tekst pjesme,
prie.
Sadraji nastave gramatike, kulture usmenog i pismenog izraavanja direktnije su
usmjereni na poboljavanje nivoa opte pismenosti. Bilo bi poeljno da nastavnici ocjenjuju i
kvalitet usmenog izraavanja. U razrednoj nastavi vjeba usmenog izraavanja uvijek
prethodi pismenoj vjebi. Tako treba i dalje raditi, ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. To
bi svakako povealo odgovornost prema izgovorenoj rijei i ulaganju napora u oblikovanje
reenice, pojaalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja, a jaala bi ukupna motivacija za
rad na usmenom izraavanju. Istiite znaaj osmiljenog, pravilnog, jasnog govora .
15
U realizaciji sadraja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na djeije doivljavanje
jezika. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu reenice, teksta. Tako e lake diferencirati
primjere od (ne) primjera. Pojmovi se meusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. Uvijek su
u odnosu meuzavisnosti, kako u okviru ovog nastavnog predmeta, tako i u ukupnom
ljudkom saznanju.
I na kraju, ukupna postignua valja iskazati numerikom ocjenom. Uz programske
sadraje su tri nivoa postignua:zadovoljavajua (minimalna) postignua , dobra, prosjena i
ona iznad prosjeka visoka postignua. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja
od 1- 5 ipak su vaan orijentir u postavljanju zahtjeva. Uostalom, nastavnik kao ocjenjiva
mora uvaavati mnotvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i
za sve aspekte znanja i vjetina.
Vano je da i uenike vjebate u samoocjenjivanju. Kaite im unaprijed ta ete
ocjenjivati, kada, ta smatrate posebno vanim. Napravite i na panou prikaz oekivanih
rezultata opisanih po stupnjevima. Primjera radi: Moje itanje ima sve karakteristike dobrog
itanja: pravilno je, teno, izraajno. Mogu proitati tekst bez greke. Neka svaki uenik
postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko e primijetioti da njegovo itanje nije dovoljno
brzo, drugi da ita monotono, trei da grijei mnogo u izgovoru rijei. Analiza je zajednika.
Svi su ocjenjivai. Zajedniki dolazimo i do mjera koje e djelovati na poboljanje postignua
pojedinca i odjeljenja. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrivanje bliih i daljih koraka i
ciljeva, individualne i individualizirane linije razvojja.
Slian pristup odredite i u ostalim podrujima. Kaite na koji nain ete bodovati
odgovore i neka oni sami upiu ocjenu nakon uvida u tanost (na bazi poreenja). Veoma je
vano da i roditelji budu upueni u smisao ocjenjivanja. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko
smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog uenika i koliko u njemu budi elju da se
potrudi i pobolja postignue.
16
ENGLESKI JEZIK

( 3 sata sedmino 105 sati godinje )


CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi Oekivani rezultati / ishodi uenja
Nastaviti na naglaavanju ciljeva promoviranih
u prvoj godini uenja:

- uenje jezika, a ne o jeziku

- dalje njegovati razvijanje pozitivnog,
razigranog stava prema uenju jezika

- podsticati motiviranje odgovornog i
aktivnog stava

- podsticanje radoznalosti i kreativnosti;

- dalje njegovanje razumijevanja i logikog
pamenja

- podsticanje temeljitosti, predanosti i
preciznosti u uenju jezika

- njegovanje samostalnosti u govoru i
vlastitoj produkciji nauenog, primjereno
uzrastu

- kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje
engleskog jezika bude zabava i
zadovoljstvo

- postupni i odmjereni prelaz ka itanju
pisanju najjednostavnijih rijei i reenica.

Uenici e:

- razviti elju i ljubav prema uenju
engleskog jezika

- razumjeti primjerene sadraje na
engleskom jeziku

- prihvatiti logiki pristup upotrebi
nauenog

- izraavati slobodu i samostalnost u
govoru i direktnom reagiranju

- znati itati rijei pojedinano povezano
sa konkretnim pojmovima

- znati itati jednostavne reenice

- znati prepisivati, davati kratke pismene
odgovore, popunjavati slova i rijei

- razviti samopouzdanje u izraavanju
primjereno uzrastu

- prepoznati zadovoljstvo i korist pri
proirivanju znanja stranog jezika



PROGRAMSKI SADRAJI

- Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i
interesovanja djeteta ovog uzrasta);
- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom
nivou uenja);
- Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);
- Gramatika (gramatika podruja za dati nivo);
- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i
vjetinama).





17
DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu
komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i
podravaju zainteresiranost za uenje jezika.
Nastavnik treba da:
- paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu,
zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismene
pripreme za svaki as;
- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;
- razvija od poetka radne navike;
- razvija komunikacijske sposobnosti;
- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog
uenika;
- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;
- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;
- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji,
sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;
- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od
jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.
- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i
datim uvjetima;
- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;
- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom
usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;
- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima,
nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali
primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma paljivo i
nenametljivo, konkretno i pozitivno. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika na
daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno
procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak.
Napomena: na ovom nivou nema uenika koji ne zadovoljava predvieni minimum.
U etvrtom razredu uenici se ocjenjuju brojano .

Interdisciplinarni sadraj
Uenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskih predmeta.
Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i muzike kulture, tjelesnog i
zdravstvenog odgoja, matematike (brojevi, sabiranje), moja okolina (nae tijelo i
zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), bosanski jezik
(opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

Interkulturalne vjetine
Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i
tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima.

Preporuke

Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini uenja i dalje je
naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu
i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog
jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga
raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i
18
uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti
mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi.

Nastavne metode i oblici rada

Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i
individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role
playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano,
pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike
zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i
koje treba primjenjivati.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema
prilagoenom programu.
19
Engleski jezik-druga godina uenja

Nivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

4.
razred

Osnovna
kola

2.
godina
uenja
engle-
skog
jezika


Prvi ste-
pen ele-
mentar-
nog
znanja



Proirivanje
tema:
Lino
pred-
stavljanje
Porodica
Kua,
dom
Moja
okolina
(u gradu i
selu)
Svako-
dnevni
ivot
kola
Slobodno
vrijeme


- pozdravljanje
- predstavljanje
sebe i drugih
- identificiranje
ljudi
i predmeta
- lociranje ljudi i
predmeta
- opisivanje ljudi
i predmeta
- boje predmeta
- raspoloenja i
stanja
(ogranieno)
- trenutne
aktivnosti
- svakodnevne
aktivnosti i
radnje
- brojanje (How
many ... are
there?)
- itanje
vremena
- dani u sedmici
- izraavanje
sposobnosti (I
can .... I can't)
- izraavanje
dopadanja
- izraavanje

RECEPCIJA
a) SLUANJE I REAGIRANJE

1) neverbalno: imitiranje, gestikuliranje,
gluma, crtanje, bojenje, povezivanje ilustracija
sa tekstom, izvravanje uputa i nareenja,
oznaavanje tanih/netanih (T/F) tvrdnji,
podvlaenje, redanje, itd.
2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim,
kratki odgovori na nastavnikova pitanja,
dopunjavanje, ispunjavanje tabela, itd.

b) ITANJE I REAGIRANJE:

itanje kratkih tekstova usebi ili naglas i
reagiranje:
1) neverbalno: crtanjem, redanjem
ilustracija, povezivanjem ilustracija sa
odgovarajuim tekstom, izvravanje uputa i
nareenja oznaavanjem tanih/netanih
tvrdnji, izrezivanjem, oblikovanjem u
plastelinu, itd.
2) verbalno: kratki odgovori na pitanja,
povezivanje rijei u stupcima A i B,
ispunjavanje tabela, dovravanje reenica,
redanje teksta prema smislu, ispunjavanje
krialjki.


Ponavljanje, proirivanje,
koritenje sljedeeg gramatikog
gradiva:

Imenice: vlastite, ope,
mnoina, prisvojni genitive
(Johns, Marys)
Zamjenice: line, pokazne
(this, that),upitne (who, what)

Pridjevi:
Determinatori, lan (a/an, the),
prisvojni pridjevi (my, your, his,
her), upitni pridjevi (what
color), opisni (sad, happy, nice,
bad, good, fine, tired, scared,
hungry, thirsty).

Glagoli: Present Simple
(potvrdni, negativni, upitni
oblik), Present Continuous
(potvrdni, odrini, upitni oblik),
pomoni glagol be; have, have
got modalni glagol can
(potvrdni, odrini, upitni oblik).
Prilozi: za mjesto (here, there),
vrijeme (today, now).
Prijedlozi: za mjesto (in, at),
vrijeme (at, on, in, after).


Ponavljanje, proirivanje
osnovnog vokabulara na teme:

*Predstavljanje:
( name, friend)
*lanovi ue i ire porodice
(mother, grandmother, father,
grandfather, brother, sister, uncle,
aunt,
*Prostorije u kui i namjetaj
(kitchen, hall,loo/lavatory, sitting-
room, bedroom,
bathroom, table, chair, coffee-
table, book case, curtain)
*Okolina u gradu i na selu
(garden, yard, traffic-lights, park,
shop, bus stop, car, post office,
cinema; village, river, wood, lake,
hill, bridge, trees; dog, cat, pig,
cow, horse, bird, itd.)
*Raspoloenje: happy, sad, tired,
scared, naughty.
*kola: school things, school
furniture, school subjects, posters;
draw, cut out, put.
*Svakodnevni ivot: sleep, get
up, eat, drink, talk, give, take,
push, pull, cry; tablewear (spoon,
knife, fork, plate, cup, glass);
bathroom (toothpaste,
toothbrush); face, body; clothes
(pyjamas, jeans, shoes, raincoat);
food (bread, butter, sandwich,
20
posjedovanja
(John's book,
my house)
- izraavanje
molbe (Can I?
May I?)
- ponuda, njeno
prihvatanje i
odbijanje

PRODUKCIJA
a) GOVOR: ponavljanje rijei koje su
izgovorene, postavljati zahtjeve, moliti, davati
upute i naredbe, uestvovati u razgovoru sa
drugim uenicima i nastavnikom, igrati uloge,
recitirati, pjevati i igrati jezike igre.




b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova,
pisanje pojedinih rijei po diktatu, odgovori
na pitanja, ubacivati, podvlaiti, redati rijei
u smisaone reenice, ispunjavanje tabela i
krialjki, dovravati reenice, itd.
Pisanje na ovom nivou nije prioritet, pa sve
izvoditi leerno i kroz igru.




Brojevi: 20-100

Reenice: red rijei, osnovni tip
u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i
zapovjednoj reenici (There is
a...
There are...)

orange juice, milk); toys, sports.


Uenici e koristiti:

Afikse, u vezi sa datim temama i
gramatikom, npr. ( s, -ing)
Antonime, u vezi sa datim
temama i gramatikom (big-
small, give-take, push-pull)
Sloenice, u vezi sa datim
temama (kitchen table,
toothbrush, schoolfriend)
Kolokacije, u vezi sa datim
temama, npr. have breakfast,
watch TV, look at this, turn on /
off)



21
NJEMAKI JEZIK
(3 sata sedmino 105 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Jezike
vjetine
Ciljevi Oekivani rezultati/ ishodi
uenja
Sluanje i
razumijevanje
uenik prepoznaje glasove,
naglasak, ritam i intonaciju u
jeziku koji ui
razumije jednostavna uputstva,
pitanja, izjave, upozorenja,
kratka objanjenja nastavnika i
reagira na odgovarajui nain
na iste
razumije kratke dijaloge o
poznatim temama
itanje i
razumijevanje
prepoznaje slova, napisane
rijei i krae reenice
ita naglas poznate rijei i
reenice
uoi glavnu misao kratkog
pisanog teksta u kojem su mu
sve rijei poznate
Govor pravilno artikulira glasove,
naglaava rijei, potuje ritam i
intonaciju reenice
postavlja i odgovara na
jednostavna pitanja
uestvuje u razgovoru po
modelu
daje jednostavne informacije o
sebi, porodici i prijateljima
opisuje u nekoliko reenica
poznatu situaciju
Pisanje prepisuje, dopunjava i
samostalno pie rijei i krae
reenice
zapisuje pojedine (poznate)
rijei ili krae reenice po
modelu
pie pojedinane rijei i kratke
reenice o sebi i svom
okruenju
Znanje o jeziku

Osposobljavanje uenika da
na njemakom jeziku
komunicira na osnovnom
nivou o temama iz
neposrednog okruenja

Podsticanje motivacije za
uenjem njemakog jezika

Podsticanje mate,
radoznalosti i kreativnosti


U nastavi njemakog jezika
u etvrtom razredu osnovne
teiti dostizanju nivoa A 1.1
Evropskog okvira za strane
jezike.
Na ovom nivou uenja jezika
uenik ne stjee znanje o jeziku
nego prepozaje i pravilno
upotrebljava osnovne jezike
elemente.







22
PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline:
1. kola i uionica
2. dani u sedmici, mjeseci, godinja doba
3. atmosfersko vrijeme
4. porodica i ivot u porodici
5. proslava roendana, Nove godine, Boia
6. ivotinje
7. jelo i pie
8. slobodno vrijeme

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

I u etvrtom razredu uenici jezik ue imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se
prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) - horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a
potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.
Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu vie razliitih aktivnosti i angairanje svih ula doprinose
dinamici asa i odravanju neophodne panje uenika.

Nastavnik treba da:
- paljivo planira svaki as koncipirajui ga kao smjenu vie faza od kojih nijedna ne bi trebalo da
traje due od deset minuta ,
- pie pismene pripreme za svaki as,
- sadraje koje obrauje priblii uenicima dobrom i paljivo osmiljenom vizualizacijom,
- u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje e doprinijeti usvajanju sadraja svim ulima,
- potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti,
- procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima,
- uoi sposobnosti svakog pojedinog uenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum,
- razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika,
- osposobi uenike da samostalno rade kako za vrijeme asa tako i kod kue.

Praenje i vrednovanje
U etvrtom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz
stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog
uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadraj
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati
svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i
kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao napr.
Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzika kultura, Moja okolina.

Interkulturalne vjetine
Uenici e:
- upoznavati razliite kulture i tradicije,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain
koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.




23
Njemaki jezik druga godina uenja

Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
Uenici e znati:
- imenovati predmete u
svojoj kolskoj torbi
- navesti kolske aktivnosti
- nabrojati dane u sedmici,
naabrojati mjesece i
godinja doba
- pitati za vrijeme
- rei kakvo je vrijeme
- brojati do 20
- imenovati lanove
porodice,
- rei gdje stanuju,
- rei svoj broj telefona,
- dati osnovne informacije
o svojim roditeljima,
brai i sestrama
-pozvati nekog na
roendansku proslavu
- iskazati elju vezano za
poklon
- estitati nekome
roendan, Novu godinu,
Boi...
- rei ta vole / ele jesti,
piti
- nabrojati aktivnosti u
slobodno vrijeme
- imenovati ivotinje
SLUANJE I RAZUMIJEVANJE:
Uenici e sluati izgovoreni tekst i
reagirati
1) neverbalno,
npr.:
- crtanjem,
- razvrstavanjem slika,
- povezivanjem slike i sluanog teksta,
- oznaavanjem tanih i netanih
tvrdnji
2) verbalno,
npr.:
- davanjem kratkih odgovora na
nastavnikova pitanja ili pitanja koja
su uli sa kasetofona i sl.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE :
Uenici e
- itati reenice i krae tekstove ,
- traiti osnovne informacije u tekstu i
reagirati:
1) neverbalno, npr:
crtanjem., razvrstavanjem slika,
pridruivanjem slike tekstu,
oznaavanjem tanih i netanih
tvrdnji
2) verbalno, npr:
- davnjem kraih odgovora,
- dopunjavanjem teksta
- rjeavanjem jednostavnijih
zadataka sa viestrukim izborom

GOVOR:
Uenici e:
- recitirati, pjevati,
- postavljati jednostavna pitanja,
- odgovarati na pitanja,
- igrati uloge,
- pripremati i sprovoditi jednostavne
dijaloge.

PISANJE
Uenici e:
- prepisivati pojedinane rijei ,
reenice i krae tekstove,
- rekonstruirati rijei,
- dopunjavati izostavljene rijei,
- od ponuenih rijei rekonstruirati
krae reenice.
Uenici e:
koristiti (ali nee
uiti o tome):
Imenice sa lanom
u jednini i
mnoini:
das Buch, die Tafel,
die Bcher....

Zamjenice:
- Line
- Prisvojne
zamjenice (mein,
dein, sein, ihr,
unser)
- upitne:
wann, wie,
was, warum

Pridjeve u
predikativnoj
upotrebi

Glagole:
- u prezentu
- za izraavanje
elje oblik mchte
- imperativ za 2.lice
jednine i 2. lice
mnoine

Brojeve: do 20

Priloge
za mjesto i vrijeme

Prijedloge
u njihovoj
funkcionalnoj
upotrebi
Uenici ce proirivati
osnovni vokabular koji
se odnosi na date teme,
npr. :

kola:
rechnen, malen, turnen,
der Pinsel,
der Malkasten

Dani u sedmici,
godinja doba:
Montag, Dienstag,
am Sonntag,
der Frhling, im
Sommer
es regnet, es schneit

Porodica i ivot u
porodici:
Oma, Opa, Tante,
Onkel,
Ich wohne in ...
Meine Strae heit ....
Meine Telefonnummer
ist .....
Mein Bruder ist ....
Jahre alt.

Roendanska
zabava:
Komm zu mir! Ich
mache eine Party.Ich
wnsche mir einen
Teddy.
Alles Gute zum
Geburtstag!

Jelo, pie:
essen, trinken, Milch,
Tee, Saft,
Wasser, Brot, Kse, ..
Ich esse gern
Schokolade.

Slobodno vrijeme:
Fuball, Basketball,
lesen, Musik hren,
Computerspiele, ...

ivotinje:
Ich habe eine Katze.
Meine Katze heit .....
Sie ist schwarz.




24


MOJA OKOLINA

(3 sata sedmino - 105 sati godinje)




CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA
P
O
D
R
U

J
A

U

E
N
J
A

CILJEVI
Uenici znaju
Z
N
A
N
J
E

Sticanje znanja o:
Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi
ivim biima, njihovim osobinama,
lancima ishrane, uzajamnim vezama
O sunevoj svjetlosti, vodi i vazduhu kao
uvjetima ivota
O gibanju zraka i promjeni osobina
materije
O zelenoj biljci i njenim dijelovima
ovjeku kao prirodnom i drutvenom
biu
Atmosferskim padavinama
Prolosti i sadanjosti kraja
Osnovnim obiljejima kraja
kulturnim, javnim i prosvjetnim
ustanovama u kraju
prirodnim obiljejima kantona
saobraajnoj povezanosti, razvijenosti,
prirodno geografskim odlikama i turizmu
prirodno geografskim odlikama BiH
kulturi ivljenja
zagaenosti tla i vazduha i zatiti od
zagaivanja
Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi
Uspostaviti logine veze izmeu ivih bia i pojava u
prirodi
Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu
pojedinih dijelova za ivot i rast biljke
Da je ovjek prirodno i drutveno bie i da ima
neizmjeran uticaj na okruenje
Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave
Osnovne podatke o proslosti i sadanjosti zaviaja
Osnovna obiljeja kraja u kojem ive
Nabrojati kulturne, javne i prosvjetne ustanove u
zaviaju
Prepoznati i opisati prirodna obiljeja zaviaja
Da dobra saobraajna povezanost znai i razvijen kraj,
da naa domovina ima izuzetne prirodno geografske
odlike na osnovu kojih se moe razvijati turizam kao
possebna grana privrede
Da je odjee i obua ivotna potreba svakog ovjeka i
da se ona tokom historije mijenjala i obiljeavala
pojedine epohe
Da je istoa pola zdravlja i da svaki pojedinac ima
svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju
Da su mikroorganizmi uzronici bolesti, da su prljave
ruke i prostor za stanovanje esti uzronici bolesti
Da je kultura ivljenja odraz vremena u kojem ivimo i
da ju je potrebno njegovati i razvijati
Da je ovjek i njegovo djelovanje najvei zagaiva tla i
vazduha i da svaki pojedinac moe daati vlastiti
dorinos zatiti od zagaenja



25
S
P
O
S
O
B
N
O
S
T
I

I

V
J
E

T
I
N
E

Uenici e :
uiti; samostalno i u grupi
posmatrati i izvoditi zakljuke;
samostalno i u grupi
planirati svoj rad i rad svoje grupe
razvijati kritiko razmiljanje
provoditi istraivanja i biljeiti zakljuke
izvoditi mjerenja i voditi evidenciju
dobivati i prezentirati dokaze
razmatrati dokaze i vriti procjene
prenositi informacije putem
individualnog i timskog rada

kroz:
uenje u koli, uenje kod kue, sam ili u
timu, koritenje dodatne literature,
traenje ideja i provoenjem
jednostavnih i voenih posmatranja i
ogleda, te poreenjem svojih predvianja
sa stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja kroz
izradu tematskih plakata, prezentiranje
postignutih rezultata

Koristiti prethodna iskustva
Koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje
podataka
Uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja
Pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju
Uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost
podataka i informacija
Praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta
se deava i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajue
zakljuke
Koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje
problema
Koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja
i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa
u prirodi i drutvu

V
R
I
J
E
D
N
O
S
T
I
,

S
T
A
V
O
V
I
,

P
O
N
A

A
N
J
E



Uenik e razviti pozitivne vrijednosti i
stavove:
prema sebi samima, prema drugima,
svojoj porodici, prirodnoj i drutvenoj
okolini i uenju kao cjeloivotnom
procesu


pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti
potivati razliite stavove
prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u
kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota


PROGRAMSKI SADRAJI


1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI
Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi
Osobine ivih bia u vezi sa ivotnim okruenjem
iva bia u godinjim i vremenskim promjenama
ovjekove aktivnosti vezane za godinja doba
Suneva svjetlost, voda i vazduh kao uvjeti ivota
Kretanje vazduha , vjetar; brzina i smjer vjetra, lokalni vjetrovi
Promjena osobina materije zagrijavanjem
Zelena biljka; dijelovi biljke, uloga pojedinih dijelova
ovjek kao prirodno i drutveno bie
Atmosferske padavine





26
2. VRIJEME I PROSTOR
Prolost, sadanjost i budunost kraja
Obiljeja zaviaja
Dan i sat; mjerenja vremena satom
Orjentacija na geografskoj karti pronalaenje znaajnih geografskih obiljeja


3. DRUTVO
Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu
iri zaviaj kanton; prirodna obiljeja
Saobraajna povezanost u irem zaviaju - kantonu
Razvijenost ireg zaviaja: privreda, turizam
Uzajamni odnos privrede i obiljeja zaviaja
Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine


4. HIGIJENA
Odjea i obua
Odmor i rekreacija kao higijenska potreba
Uzronici bolesti neprijatelji zdravlja
Kultura ivljenja
Zagaenost tla, vode i vazduha



DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati uenike da kritiki razmiljaju i razumiju koncepte, na
nain koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati ueniki istraivaki pristup svijetu koji ga okruuje.
Uenike treba nauiti da posmatraju ta se deava u prirodi i ta se deava prilikom izvoenja ogleda, te kako
objasniti i koristiti dobivene rezultate. Kako uenici o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu,
dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode uenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno
objasniti uenicima procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja ula u tom procesu,
predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke, pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki
razmatraju uoeno i donose odgovarajue zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog
ogleda treba zajedno sa uenicima paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega , da li su predvianja bila
ispravna, ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod uenika
podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje .

Moja okolina u 4. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i drutvenoj sredini. Predstavlja
nastavak i usmjeravanje spontanog djejeg istraivanja i otkrivanja meuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i
drutvenom okruenju. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proiruju. Predmet je istovremeno i izvor
informacija za upoznavanje naina kako to vie saznati, a znanja povezati i upotrijebiti. Znaaj predmeta Moja
okolina lei u tome to je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. Moja okolina
ujedinjuje sadraje razliitih znanstvenih podruja. Osnovni cilj mu je doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i
meusobnu povezanost svih inilaca koji djeluju u djejem prirodnom i drutvenom okruenju, razvoj pravilnog
odnos prema drutvenom i prirodnom okruenju, razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogaajima,
snoljivo i otvoreno prihvatanje razliitih stavova i miljenja te poticanje znatielje za otkrivanjem pojava u
prirodnom i drutvenom okruenju.
U 4. razredu ire se znanja o sadrajima obraenim u 3. razredu.

27
Novi sadraji odnose se na znanja o gibanju zraka, promjeni osobina materije, biljci i njenim dijelovima,
atmosferskim padavinama, kulturnim i javnim ustanovama, te o ljudskom organizmu, ulozi pojedinih dijelova,
ulima...
Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost drutvenih i prirodnih
pojava i prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i
o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikih kolskih projekata.
Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u
obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenjem
metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo
nastavniku.
Za realizaciju programskih sadraja preporuuje se to ea izvanuionika nastava. Primjena principa
korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa ro tedi dragocjeno vrijeme i
poveava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. Korelacija omoguava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi
pa se za kratko vrijeme ostvari vie zadataka.

Praenje i ocjenjivanje

Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju, njihovih
obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Uenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti,
za vrijeme izvoenja te aktivnosti.
Prati se napredak uenika i ocjenjuje:
- sposobnosti i vjetine uenika za vrijeme izvoenja aktivnosti (ueniki ogled, praktian rad, usmeno i pisano
izvjetavanje i drugo),
- uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, ueniki projekti, istraivanja i dr.),
- putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka
- portfolio uenika
1
.

Dakle, ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti.
Najvaniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih uenika koji trae vie panje). Praenje tih
aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko
uenik trenutno zna, a ne da se rauna da e to nekako doznati. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti
tako koncipirana da svi uenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjeaj da su jednako vani. Ovim se
izbjegava demotiviranost uenika, podstie aktivnost svihi, a rezultati koji se postiu su bolji. Ocjenjivanje u
etvrtom razredu je brojano
Uobiajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Ocjene
kroz due razdoblje bi se trebale temeljiti na razliitim ocjenjivakim aktivnostima radi pokria razliitih
aspekata postignua.
Praenje uenika poinje od prvog kolskog dana. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan
predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praenje, posmatranje i vrednovanje. Vie nego i u jednom drugom
nastavnom predmetu ovdje dolazi do izraaja posmatranje i biljeenje
Najvanija zadaa ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije ueniku o
njegovom napretku.


1
Nastavni plan i program za prvi razred devetogodinje osnovne kole


28
TEME ZNANJE
SPOSOBNOSTI
I VJETINE
VRIJEDNOSTI, STAVOVI,
PONAANJE
AKTIVNOST UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
(ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA,
OCJENJIVANJE)
RAZNOVRSNOST
POJAVA I PROCESA
U PRIRODI

Posjedovanje znanja o klijanju, rastenju,
opadanju lia, gorenju, disanju hranju,
truljenju, vrenju, kretanju, gibanju. Obrtanju
zemlje oko ose-smjena dana i noi, kretanje
zemlje oko sunca smjena godinjih doba,
svjetlosne, elektrine, magnetne i druge
pojave
Razvijena svijest o
prirodnim procesima,
sposobnost izvoenja
jednostavnih ogleda
Pozitivan stav prema
prirodnim procesima,
razvijena svijest o
razliitosti prirodnih
procesa, razvijeni osobni
stavovi o prirodnim
procesima
Planiranje osobnog rada,
izrada domaih zadataka,
uestvovanje u izvoenju
ogleda, donoenje osobnih
zakljuaka, izrada panoa
Planiranje, pripremanje,
osmiljavanje ogleda,
demonstracija, organiziranje i
izvoenje posmatranja, donoenje
zakljuaka, evaluacija
UVJETI POD KOJIMA
SE RAZVIJAJU IVI
ORGANIZMI

Znanje o meusoboj ovisnosti sredine ivih
bia i ovjeka. Ishrana biljaka, ivotinja,
uticaj ovjeka na razvoj ivih organizama.
Kultivisanje zemljita, uzgoj kunog cvijea
Razlikovanje povoljnih od
nepovoljnih uvjeta za
razvoj ivih organizama.
Stvaranje povoljnih uvjeta
za razvoj ivih organizama.
Davanje osobnog
doprinosa stvaranju
povoljnih uvjeta za razvoj
ivih organizama. Uzgoj
ukrasnog bilja u uionici
Aktivno uee u radu
kolektiva, pomaganje
drugima, ispunjavanje
obaveza, sakupljanje
materijala, sistematiziranje.

Motiviranje uenika za rad,
pripremanje izvora znanja,
demonstracija ogleda, planiranje i
realiziranje planiranog
IVA BIA U
GODINJIM I
VREMENSKIM
PROMJENAMA

Karakteristike ivih bia u razliitim godinjim
dobima biljke, ivotinje. Zimsko mirovanje,
zimski san, mijenjanje krzna
Sposobnost izvoenja
jednostavnijih radova u
vrtu, vonjaku i na njivi.
Samostalno ili u saradnji
sa drugima uzgajanje
cvijea u uionici,
uvanjeivotne sredine od
zagaivanja, briga o istoj i
zdravoj ivotnoj sredini
Briga o ivotinjama i
biljkama koje u toku zime
ne mogu da dou do
hrane, uzgajanje ukrasnog
bilja u koli, pravljenje i
postavljanje hranilica za
ptice.
Uzajamno pomaganje,
prikupljanje, izvoenje
ogleda, donoenje
zakljuaka, pomaganje
ivotinjama, uzgajanje
biljaka
Planiranje rada, posmatranje i
procjenjivanje.
Osmiljavanje ogleda i aktivnosti.
Organizacija praktinih vjebi
Saradnja sa roditeljima.
OVJEKOVE
AKTIVNOSTI VEZANE
ZA GODINJA DOBA

Znanja o ovjekovim aktivnostima
uvjetovanim godinjim dobima. Priprema
stone hrane za zimu, radovi u vrtu,
vonjaku, na njivi, obzbjeivanje uvjeta za
zdrav ivot, zatita od elementarnih
nepogoda.
Prepoznavanje godinjih
doba na osnovu
vremenskih prilika,
uoavanje potreba vezanih
za godinja doba
Pomaganje starijima u
radovima vezanim za
godinje doba. Priprema
ukrasnih biljaka za zimu.
Aktivno uee u pripremi
ukrasnih biljaka za zimu,
izvoenje radova u okoliu
kole, pomaganje starijima
u aktivnostima, u vonjaku,
vrtu, vinogradu, na njivi.
Saradnja sa lokalnom zajednicom
, koritenje njenih resursa za
potrebe nastave.
Procjenjivanje napretka uenika,
podsticanje radoznalosti, mate i
razvoj kreativnosti.
SUNEVA
SVJETLOST, VODA I
VAZDUH KAO UVJETI
IVOTA

Posjedovanje osnovnih znanja o sunevoj
svjetlosti, toploti, vodi i vazduhu kako
uvjetima ivota. Znaju izmjeriti temperaturu
pomou termometra, znaju izvesti
jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu
ovisnost biljnog i ivotinjskog svijeta od
suneve svjetlosti, vode i vazduha. Znaju da
bez vode, suneve svjetlosti i vazduha nema
ivota na zemlji.
Sposobnost su opisivanja
procesa uzajamnosti.
Izvoenje ogleda koji
pokazuju da bez suneve
svjetlosti, vode i vazduha
nema ivota na zemlji.
Ne ugroava ivotne
uvjete, uva okolinu od
zagaenja.
uvanje zdravog okolia,
planiranje aktivnosti
zajedno sa odjeljenjem,
izvoenje ogleda, davanje
pojanjenja za odreene
procese.
Pripremanje ogleda i
demonstriranje, organizacija
posjeta plasteniku u blioj okolini.
Izrada didaktikim materijala.
Posmatranje i praenje napretka
uenika.
KRETANJE
VAZDUHA, VJETAR,
BRZINA, SMJER ,
LOKALNI VJETROVI

Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra,
njegovim karakteristikama i vrstama.
Imenovanje vjetrova prema
vrsti i brzini.
Ponaanje u sluaju
vremenskih nepogoda -
vjetrova
Posmatranje, zakljuivanje,
imenovanje, aktivno
uee u radu
Osmiljavanje situacija za
interaktivno uenje.
Podsticanje razvoja radnih i
navika.


29
PROMJENA OSOBINA
MATERIJE
ZAGRIJAVANJEM
Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju
svojstva.
Sposobnost samostalnog
posmatranja i izvoenja
zakljuaka.
Svjesnost o promjeni
osobina materije
zagrijavanjem.
Posmatranje, biljeenje,
prikupljanje,
sistematiziranje prema
zajednikim osobinama.

Planiranje, pripremanje i podsticanje
uenika na kreativan i istraivaki
rad.
Predlaganje i rukovoenje kolskim
aktivnostima.
BILJKA; DIJELOVI
BILJKE, ULOGA

Posjedovanje znanja o raznovrsnosti
biljaka, o osnovnim dijelovima biljke na
primjeru jedne stablaice,
Sposobnost razlikovanja i
imenovanja razliitih
biljaka.
Pozitivan stav i odnos
prema biljnom svijetu i
uvanju biljnog svijeta
Uestvovanje u
grupnom radu.
Izvravanje obaveza
proisteklih iz
svakodnevnog rada.
Planira, demonstrira, poduava,
priprema i realizira nastavu.
OVJEK KAO
PRIRODNO I
DRUTVENO BIE
Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama
ovjeka (uspravan hod, miljenje, govor,
drutvenost), organizam ovjeka, slinosti
i razlike izmeu mukarca i ene, slinosti
i razlikama izmeu biljaka, ivotinja i
ovjeka
Sposobnost razlikovanja
mukaraca od ena.
Komunikacija. Sposobnost
pravljenja razlike i
opisivanje slinosti izmeu
biljaka, ivotinaj i ljudi.
Pozitivan i izgraen stav o
ljudima bez obzira na boju,
naciju i vjeroispovijest
Istraivanje, uoavanje,
zakljuivanje,
uestvovanje u radu
odjeljenja i grupe,
pravljenje tematskih
panoa.
Praenje rada, planiranje,
demonstriranje, priprema i
organizacija nastavnih aktivnosti.
Pomaganje uenicima, evaluacija.
ATMOSFERSKE
PADAVINE

Posjedovanje osnovnih znanja o
atmosferskim padavinama, izgled,
nastanak, ponaanje ljudi i ivotinja.
Prepoznavanje i
imenovanje atmosferskih
padavina, zatita od
atmosferskih padavina.
Pravilno postupanje
prilikom razliitih
atmosferskih padavina.
Pravilan stav prema prirodi
i prirodnim procesima.
Posmatranje i uoavanje
karakteristika
atmosferskih padavina.
Izvoenje ogleda.
Uee u zajednikom
radu.
Organiziranje i izvoenje razliitih
ogleda.
Priprema materijala.
Pripremanje cjelokupnog nastavnog
procesa.

PROLOST,
SADANJOST I
BUDEUNOST KRAJA

Posjedovanje znanja o prolosti i
sadanjosti zaviaja, o spomenicima,
graevinama i pisanim spomenicima kao
svjedocima prolosti
Sposobnost opisivanja
prolosti zaviaja,
prepoznavanja na slikama,
fotografijama,
ilustracijama.
Prepoznavanje i
imenovanje karakteristika
kraja.
Izgraen pozitivan stav
prema historiji kraja,
tradiciji i obiajima
Obilazak znaajnih
spomenika kulture,
znaajnih graevina,
muzeja, institucija.
Prikupljanje grae o
prolosti zaviaja.
Organizacija posjeta kulturno
historijskim spomenicima i
graevinama kraja.
Podstrekavanje, praenje,
pomaganje.

OBILJEJA ZAVIAJA
Znanje o obiljejima zaviaja; konfiguracija
terena, poloaj, razvijenost, komunikacija,
saobraajna povezanost
Vjetina imenovanja
obiljeja zaviaja.
Pozitivan stav o zaviaju
Posmatranje, biljeenje,
izvjetavanje,
prikupljanje grae,
izrada tematskog panoa
Planiranje, pripremanje, organizacija
rada u uionici i izvan nje, pomo
uenicima u samostalnom radu.
DAN I SAT; MJERENJA
VREMENA SATOM

Posjedovanje znanja o danu i mjerenju
vremena. Dan traje od 0,00 sati do 24,00
sati (24 sata). Znaju mjeriti vrijeme satom
Sposobnost oitavanja
vremena na satu
Pozitivan stav o protoku
vremena (dana i sata kao
jedinica za vrijeme)
Prikupljanje razliitih
slika i modela satova.
Izrada modela satova.
Uzajamna pomo
izmeu uenika
Planiranje, pripremanje, podsticanje.
Pomaganje uenicima u izradi
modela satova.
Praenje, biljeenje, pomaganje.


30
ORIJENTACIJA NA
GEOGRAFSKOJ KARTI
PRONALAENJE
ZNAAJNIH
GEOGRAFSKIH
OBILJEJA

Osnovna znanja o geografskoj karti i
snalaenju na njoj. Prepoznavanje
znaajnih geografskih obiljeja na osnovu
boje, linije, kartografskih znakova
Sposobnost snalaenja na
geografskoj karti
(odreivanje strana
svijeta), sposobnost
prepoznavanja znaajnih
geografskih obiljeja na
geografskoj karti.
Izgraen pozitivan stav o
radu
Koritenje geografske
karte za usvajanje
znanja. Uee u radu
odjeljenja i grupe.
Uzajamno pomaganje.
Obezbjeivanje neophodnih
sredstava za uenje i rad.
Organiziranje nastavnog procesa.
Planiranje i pripremanje.
KULTURNE I JAVNE I
PROSVJETNE
USTANOVE U MOM
MJESTU

Posjedovanje znanja o kulturnim
prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i
njihovom znaaju za ivot ovjeka
Sposobnost imenovanja i
prepoznavanja kulturnih,
javnih i prosvjetnih
ustanova u mjestu
Pozitivan stav prema
navedenim ustanovama
Posjeta nekim od
kulturnih, javnih ili
prosvjetnih ustanova u
mjestu
Pripremanje i organiziranje
nastavnog procesa, posjeta
kulturnim, javnim i prosvjetnim
ustanovama, briga o bezbjednosti
djece
IRI ZAVIAJ - KANTON

Imaju osnovna znanja o irem zaviaju
kantonu, o geografskim i drugim
obiljejima zaviaja
Sposobnost imenovanja
kantona u kojem ive i
interpretacija znanja o
geografskim obiljejima i
drugim karakteristikama.
Pozitivan stav prema
uenju i izvravanju
zadataka. Pozitivan stav
prema irem zaviaju
Koritenje dodatnih
izvora znanja. Posjete
raznim mjestima u
kantonu.
Pripremanje nastavnog procesa,
organizacija i izvoenje nastave i
jednodnevnih izleta u kantonu.
SAOBRAAJNA
POVEZANOST U
KANTONU
Posjedovanje znanja o razvijenosti
infrastrukture u mjestu (saobraaj, PTT
mrea)
Prepoznavanje znaaja
saobraane povezanosti
za razvoj zaviaja
kantona.
Pravilan odnos prema
saobraaju, uvanje
saobraajnih znakova
Posmatranje,
istraivanje, biljeenje,
demonstriranje.
Osmiljavanje interaktivnog uenje,
planiranje i realiziranje planiranog,
pomaganje uenicima u
samostalnom radu
RAZVIJENOST IREG
ZAVIAJA PRIVREDA
I TURIZAM
Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i
njenoj razvijenosti u kantonu, te turizmu
kao znaajnoj privrednoj grani
Sposobnost razlikovanja
razvijene od nerazvijene
privrede i turizma
Pozitivan stav prema
privrednim granama i
turizmu u zaviaju
Rad na promociji
turizma u zaviaju.
Obilazak znaajnih
privrednih kapaciteta,
posmatranje, biljeenje i
interpretiranje
Organiziranje posjeta znaajnim
privrednim kapacitetima i turistikim
destinacijama u kantonu.
UZAJAMNI ODNOS
PRIVREDE I OBILJEJA
ZAVIAJA

Znaju napraviti vezu izmeu obiljeja
zaviaja i privrede u zaviaju
Sposobnost prepoznavanja
privrednih obiljeja i
pravljenja uzajamne veze
meu obiljejima i privredi
u zaviaju
Razumijevanje odnosa
izmeu obiljeja zaviaja i
privrede u zaviaju
Izrada tematskog panoa.
Posmatranje, biljeenje,
izvjetavanje
Pripremanje, organizacija i realizacija
nastave.
Praenji napretka uenika i procjena
postignua.
PRIRODNO
GEOGRAFSKE ODLIKE
BOSNE I
HERCEGOVINE
Osnovna znanja o prirodno geografskim
odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu-
planine ravnice, polja, rijene kotline)
Vjetina prepoznavanja
geografskih odlika na
geografskoj karti,
prepoznavanje osnovnih
kartografskih zankova
Ljubav prema zaviaju i
dravi Bosni i Hercegovini,
uvanje historijskih
tekovima
Prikupljanje materijala o
Bosni i Hercegovini,
izrada tematskih panoa,
posmatranje,
zakljuivanje
Priprema i organizacija nastavanog
procesa, organizacija posmatranja,
saradnja sa lokalnom zajednicom.
ORIJENTACIJA NA
GEOGRAFSKOJ KARTI
PRONALAENJE
ZNAAJNIH
GEOGRAFSKIH
OBILJEJA
Posjeduju elementarna znanja za
pretvaranje skice u jednostavnu
geografsku kartu, raspoznaju kartografske
znake i boje na geografskoj karti.
Izrada jednostavne
geografske karte blie
okoline kole sa pravilnom
upotrebom simbola i boja.
Pozitivan stav prema
geografskoj karti
Uee u izradi prve
geografske karte.
Priprema materijala za izradu
geografske karte.
Demonstriranje naina izrade
geografske karte.


31
ODJEA O OBUA
Osnovna znanja o odjei i obui kao dijelu
kulture i tradicije, te zadovoljavanja
osnovnih ljudskih potreba. Odjea i obua
u razliita godinja doba, higijena odjee i
obue
Samostalno obuvanje i
oblaenje, uvanje odjee i
obue, prepoznavanje i
imenovanje razliitih
dijelova odjee
Odravanje odjee i obue,
slaganje odjee prilikom
svlaenja, samostalno
svlaenje i oblaenje.
Vjebanje svlaenja i
oblaenja odjee i
obue, slaganje odjee i
obue, prikupljanje
odjee i obue za
humanitarne
organizacije
Organizacija prikupljanja odjee i
obue za humanitarne organizacije
koje se time bave, organizacija
nastave
ODMOR I REKREACIJA
KAO HIGIOJENSKA
NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna
ljudska potreba koja utie na zdravlje i
radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti
ljudi
uvanje od zaraznih
bolesti. Odravanje line
higijene i higijene prostora
Pravilan i pozitivan odnos
prema zdravlju, linih
higijeni i higijeni prostora
uvanje line higijene i
higijene prostora.
Prevencija od uzronika
bolesti
Razvijanje radnih navika kod uenika
po pitanju higijene.
Priprema materijala i sredstava za
rad.
Pomo uenicima u samostalnom
radu.
UZRONICI BOLESTI
NEPRIJATELJI
ZDRAVLJA
Osnovni uzronici bolesti su virusi i
bakterije. istoa je pola zdravlja. Kako
ouvati zdravlje
Preventivno djelovanje na
spreavanju zaraznih
bolesti. Pravilna upotreba
lijekova
Izgraen odnos prema
uzronicima bolesti
Posjeta nekoj od
zdravstvenih ustanova i
razgovor sa ljekarom o
uzronicima bolesti
Organizacija nastave van uionice.

KULTURA IVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i
ivljenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...
Sposobnost pridravanja
osnovnih pravila kunog
reda, kultura stanovanja i
ivljenja
Ponaanje u skladu sa
kunim redom i
civiliziranim dostignuima
Istraivanje, prikupljanje
materijala i prezentiranje
nauenog o kulturi
ivljenja
Valstitim primjerom pokazuje
civilizacijska dostignua iz kulture
ivljenja
ZAGAENOST TLA,
VODE I VAZDUHA

Znaju da je ovjek i njegovo djelovanje
najvei uzronik zagaivanja tla, vode i
vazduha
Razlikovanje zagaenog
od nezagaenog zemljita,
tla vode i vazduha
Sposobnost razumijevanja
znaaja istog okolia za
zdravlje ljudi
Razvijena svijest o
ouvanju zemljita, vode i
vazduha od zagaivanja,
uvanje okoline,
izvoenje akcije ienja
okoline
Uee u pripremi i organizaciji
izvoenja akcija na ienju
okruenja.
32

MATEMATIKA
(4 asa sedmino 140 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA

CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI
UENJA
Znanje
Sticanje znanja:

poznavanje i upotreba matematikih
simbola
formiranje pojmova hiljadice i brojeva
hiljadice
formiranje pojmova brojevne crte 01000 i
njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji
formiranje pojmova, uoavanje zakonitosti i
usvajanje postupaka etiri osnovne raunske
operacije
uoavanje strukture i zakonitosti
predstavljanja trocifrenih i etverocifrenih
brojeva
eksperimentalno modeliranje prave i
poluprave i crtanje modela prave i poluprave
o krugu i krunici kao ravnim povrima
valjka i kupe
crtanje i oznaavanje elemenata krunice i
kruga
o manjim jedininim mjerama:
1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg, 1 mg
o praktinoj vrijednosti jedininih veliina
o viekratnicima brojeva 1000,
100 i 10 u prvoj desethiljadici.
Uenik treba znati:

prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti
matematiki jezik simbole u skupu brojeva do
1000
prepoznati brojeve prve hiljadice, njihov
poloaj na brojevnoj crti 01000, njihovu
strukturu, razlikovati brojeve iz razliitih
stotica.
sa sigurnou obavljati raunanja u prvoj
hiljadi
- provjeravati jednu matematiku operaciju
pomou suprotne u skupu brojeva do 1000
rjeavati brojevne izraze
modelirati brojevne izraze prema datim
(tekstualnim) uvjetima
prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima
(i problemske zadatake)
uoiti vanost procjene i provjere reuzltata
pomou jedinica za duljinu, masu i zapreminu
izraditi modele 1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg i 1
mg.
pravilno i na proizvodima itati i mjere
odgovarajuih veliina
izvoditi jednostavnija praktina mjerenja.

Sposobnosti i
vjeine
Razvijanje vjetina i sposobnosti:

razvrstavanja
usporeivanja
nizanja
slijeenja niza uputa
prostornog organiziranja i orijentiranja
vizuelizacije i vizuelnog grupiranja
procjenjivanja, kritikog vrednovanja
vlastitih rezultata i njihovo poreenje sa
rezultatima drugih
- sposobnosti prezentiranja podataka i
prenoenja informacija kroz razliite oblike
rada
prepoznavanja obrasca
induktivnog miljenja
induktivnog analognog zakljuivanja
razliitih naina matematikog izraavanja i
komuniciranja
logikog i kritikog miljenja
Uenik treba moi:

sigurno razvrstavati brojeve i po razliitim
kriterijima
s lakoom uporediti ma koja dva broja prve
hiljadice
izvoditi jednostavnije zakljuke
induktivnim
miljenjem i analogijom (a+ b = b+a, a b = b
a,
a (b+c) =a b + a c)
koristiti pomagala za crtanje pravih i dui
mjeriti duine uz prethodno procjnjivanje i
pravilan izbor jedinine mjere.
- crati krunicu zadanog sredita i
poluprenika.
- koristiti kreativnost i matu za rjeavanje
uenicma primjerenih problema, moi
primjeniti matematika znanja u
svakodnevnom ivotu i radu

33

PROGRAMSKI SADRAJI

1. Brojevi prve hiljadice (tisuice)
Brojevi prve hiljadice.
Zapisivanje i itanje brojeva hiljadice.
Struktura brojeva hiljadice
Stotice prve hiljadice.
Brojevna crta 0-1000.
Poloaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000.
Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa).
Uporeivanje brojeva prve hiljadice.
Abakus (kineski, Suan Pan). Pisanje i itanje brojeva na abakusu.

2. Prava u ravni (pravac u ravnini)
Crte/linije, ravne linije, dui (Sistematizacija)
Prava/pravac i poluprava /polupravac
Taka i prave.
Prava koja prolazi dvjema takama
Prava koja prolazi jednom takom

3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici (tisuici)
Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike.
Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti.
Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje, sa i bez abakusa.
Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadice.
Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje u hiljadici.
Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici.

4. Krug i krunica
Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi.
Precrtavanje krunice sa kupe i valjka.
Modeliranje krugova od papira.
Odreivanje elemenata krunice na modelima origami-tehnikama.Ispitvanje poloaja sredita
i crtanje krunice estarom.
Elementi kruga i krunice.

Vrijednosti i
stavovi

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:

uvaavanja argumentacije u branjenju linih
stavova i potivanje stavova drugih,
kolektivnog (timskog) rada,
pozitivnih osobina linosti
radovanje linom uspjehu i uspjehu drugih
istina je na prvom mjestu
samopouzdanje, samoakutelizacija



Uenik e:

- prepoznati znaaj i vanost primjene
matematike u svakodnevnom ivotu i radu
-imati pozitivan stav prema novim saznanjima
pokazivati vie zanimanja za timski rad i
socijalizaciju
nauiti da saslua argumentaciju i da
kritiki preispituje line stavove i stavove
drugih.
prepoznavati vrijednosti unutranjeg
(nehedonistikog) ivota i unutarnje nagrade,
pokazati vie samopouzdanja i vlastite
odgovornos-
ti i inicijative
poboljati vlastitu listu motiva, emocija i
doivljaja
- pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti

34
5. Mnoenje i dijeljnje u hiljadici (tisuici)
Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost).
Mnoenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti).
Nealgoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici. (Mnoenje viekratnika broja 10, broja 100 i ma
kojeg broja)
Algoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici.
Dijeljenje u prvoj hiljadici.
Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici.

6. Prva desethiljadica (desettisuica)
Hiljadice i stotice desethiljadice.
Struktura brojeva hiljadice (viecifreni brojevi).
Brojevna linija 0-10000, sa naznaenim viekratnicima broja 100 (10)
Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u desethiljadici.

7. Mjerenje veliina
Mjerenje duine . Jedinine mjere za duinu: 1 m, 1 dm, 1cm,1 mm; (-, deci, centi, mili)
1m, 1dam, 1 hm, 1 km. (-, deka, hekto, kilo)
Mjerenje mase . Jedinine mjere za masu: 1 g, 1 dg, 1cg,1 mg;
1 g, 1dag, 1 hg, 1 kg
Mjerenje zapremine tekuine . Jedinine mjere za mjerenje zapremine tekuine:
1 l, 1 dl, 1cl,1 ml;
1 l, 1dal, 1 hl, 1 kl.
Zadaci o mjerama i mjerenjima. Problemski zadaci.


DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

1. Brojevi prve hiljadice (tisuice)
U odnosu na dosadanje programske sadraje koji se situiraju pod tematskom cjelinom
brojevi prve hiljadice (tisuice) , pojavljuju se dva nova momenta.
Prvo, umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu.
Drugo, brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Iskustva
koja imamo u svijetu i kod nas, pokazuju viestruke efekte koritenja abakusa na znanjima,
sposobnostima, vjetinama, pa i motivacionoemocionalne efekte.
O kineskom abakusu moemo nai mnogo podataka na internetu ali i u printanim
informacijama (knjigama, asopisima itd.). Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako
izraditi jednostavnom prepravkom obinih raunaljki (tzv. kolskih abakusa).
Upotreba abakusa, kasnije, bitno e doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog
sistema i posebno raunskih operacija.

2. Prava u ravni
Geometrijske sadraje poetne nastave matematike treba prezentirati uenicima imajui, u
potpunosti na umu, da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo povr
linija taaka), a ne u formalnoj geometriji (takalinijapovrtijelo). Dakle, do pojma
prave (i poluprave) uenik dolazi misaonim produivanjem dui preko njenih granica. Treba
biti oprezan u rabljenju pojma beskonano (dobra je zamjena: preko svakog broja).
Od naroitog su znaaja zadaci uenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na
pravoj i na njoj dviju naznaenih taaka (prava, dvije take, du, etiri poluprave).

3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadici
Ovdje je predvieno postepeno uvoenje pojmova nealgoritamsko odnosno alogoritamsko
raunanje koji zamjenjuju tradicionalno neprecizne pojmove pismeno odnosno usmeno
raunanje.
35
Abakusraunanje je izuzetno lijep i oigledan primjer sabiranja i oduzimanja meu
brojevima prve hiljadice.
Rad na abakusu snano podupire razvoj razliitih uenikovih sposobnosti (pamenje, naroito
vizuelno, prostornu organizaciju i orijentaciju, prepoznavanje ideje zamjene itd.).
Nastavnicima e na vrijeme biti dostavljena uputstva za rad na abakusu.

4. Krug i krunica
Ve i sama strukura teksta koji je naveden, daje niz jasnih metodikih uputsatava i uitelju i
autoru udbenika.
Meutim, potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. Redoslijed: uenici na predmetima
prvo uoavaju krug, pa onda krunicu. Prectavaju krunicu i isjecaju model kruga.
Presavijanjem modela kruga uoavaju sredite i intuicijom nasluuju uzajamni poloaj taaka
krunice i sredita krunice.
Elemente krunice, nakon ovakvog pristupa, lako je objasniti.

5. Mnoenje i dijeljenje u hiljadici (tisuici)
Gledano sa aspekta pojmova mnoenja i dijeljenja, u prvoj hiljadici se proiruju i produbljuju
sadraji iz prve stotice. Ovdje predviamo izvjesno proirivanje dosadanjeg zahtjeva
mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem , time to e se govoriti o mnoenju i dijeljnju u
hiljadici, bez limitiranja veliine mnoitelja (jednocifrenim brojem). Teite e se dati na
uoavanje, razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti mnoenja prema sabiranju i na
pravilo svaki sa svakim.
Tamo gdje uenici pokau sposobnosti i intereovanje, mnoenjwe i dijejeljnje se moe
ilustrocvati i abakus-tehnikama.

6. Prva desethiljadica (desettisuica)
Proirivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno:
upoznavanjem svih viekratnika broja hiljade, pa viekratnika broja 100 i konano broja 10 u
prvoj desethiljadici. Ovo treba uraditi uz koritenje brojevnih linija.

7. Mjerenje veliina
Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruivanje svih standardnih (za
osnovno obrazovanje) jedininih veliina i njihovih odnosa. U sutini ova tematska cjelina
ima za cilj da se proire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veliina. U
programu smo, kada su u pitanju mjere za masu, odstupili od uobiajenog, iz fizike izvuenog
sistema (metar, kilogram, sekunda) . Naime, iz vie razloga smatramo da je uputno (ali,
predloenim metodikim rjeenjima , i mogue ) u etvrtom razredu operirati pojmovima:
decigrama, centigrama i miligrama.
Naime, petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira, ima masu priblino 1 g.
Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u djeijim je rukama model mase od 1 dg, a
nakon toga, radei na slian nain i modeli mase 1 cg i 1 mg. Slino se moe dijeliti sadaj
vreica eera od 1g na 10 dg, zatim 1 dg na 10 cg, i konano 1 cg na 10 mg.
Model miligrama od copypapira uenici mogu sami isjei . Dimenzije su mu priblino: 4
mmx3mm, (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u uenikovom domu).
Nadamo se da e uenici koji prou ovu kolu mjera moi utjecati da na bocama Coca cole
nau i oznake 33 cl umjesto, za njih, nerazgovjetne oznake 0,33 L (ta je ovdje zarez, zato je
L umjesto l?)
Puno znaenje mase od jednog grama uenik stvara nakon spoznaje da je masa jednog
mililitra vode jedan gram. Koristei se razliitim pomagalima uenik moe postignuti takva
znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze.

36

SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE
AKTIVNOSTI
UENIKA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
1. Brojevi prve hiljadice
(tisuice)

- Brojevi prve hiljadice
- Zapisivanje i itanje brojeva
hiljadice.
- Struktura brojeva hiljadice:
- Stotice prve hiljadice (1100,
101200, ...
- Poloaji brojeva na brojevnoj
crti 0-1000.
- Redni brojevi prve hiljadice
(zapisivanje rimskim ciframa).
- Uporeivanje brojeva prve
hiljadice.
- Abakus (kineski, SUAN PAN).


























Prepoznaju, zapisuju, itaju i
usporeuju brojeve do 1000
- Poznaju i upotrebljavaju
matematike simbole
- Prepoznaju, zapisuju, itaju i
usporeuju brojeve do 1000
Razumiju strukturu brojeva
hiljadice,
-Znaju prvi i zadnji broj stotica i
tisuice,
-Zapisuju, itaju i oreuju
poloaj broja na brojnoj crti od
0-1000
-Koriste redne brojeve do 1000
-Prepoznaju, itanju i piu
rimske cifre do M (pomou I, V,
X, L, C, D, M)
- Predstavlkjaju brojeve na
abakusu.




















Razvrstavanja,
klasificiranja,usporeivanja,
Nizanja, slijeenja niza uputa,
Prostornog organiziranja,
orijentiranja,
i vizuelnoig grupiranja
Procjenjivanja,
Induktivnog miljnja
Induktivnog analognog
zakljuuvanja
Razliitih naina ma-
tematikog izraavanja i
komuniciranja
-Koritenja matematikog jezika
i simbola
- Primjenjivanje matematikih
znanja u svakodnevnom ivotu
-Samostalno i timsko
formuliranje zakljuaka
-Razmjene informacija, ishoda,
uradaka i iskustava sa
drugovima/cama i
nastavnikom/com

- Kritiko vrednovanje vlastitih
rezultata
- Koritenje abakusa












-Pokazuju interesovanje za
uenje o brojevima i
kvantitativnim odnosima.


- Pokazuju interesovanje za
rjeavanje problema i zadataka
samostalno, u paru i timu

-Procjenju i vrednuju vlastite
stavove
i stavove drugih

- Pokazuju interesovanje za
istraivaki rad

-Potuju pravila edukativne igre
- Zanimaju se za sloenije
matematike igre

-Pokazuju svijest o znaaju igre
u uenju.





-Pokazuju upornost, preciznost,
dosljednost i ostale pozitivne crte
linosti










- Aktivno uestvuje u svim
oblicina nastavnog rada.

-Paljivo slua i prati izlaganje
nastavnika i neposredno sarauje
u kreiranju razliitih edukativnih
situacija u razredu.

-Pomae nastavniku kod izrade
nastavnih sredstava i
dizajniranja
edukacijskih situacija.

- Sudjeluje u sastavljanju i
rjeavanju matematikih
zadataka iz svakodnevnog ivota

-Korsiti udbenik i ostalu
udbeniku literaturu.

-Dosljedno izvrava zahtjeve
nastavnika (dovoljno vremena
posveuje vjebanju i rjeavanju
zadataka)

- Redovito ui kod kue i
izrauje domae zadatke

Daje puni doprinos
kolektivnom radu,
posebno grupnom








- Operacionalizira
nastavni program,
kreira i modelira planove
rada
(mjesene, sedmine i
dnevne)

- Priprema nastavnu
tehniku i tehnologiju.

- Uz pomo uenika
izraiuje didaktiki
materaijal.

- Vodi evidenciju svojih
zapaanja o napredovanju
uenika, identifikuje
tekoe u njihovom radu.

-Stara se da nastava
poprimi forme
interaktivne komunikacije.

-Primjenjuje metode i
strategije pouavanja
adekvatne stepenu
postignua sposobnosti
uenika

37
2. Prava u ravni

- Crte/linije, ravne linije, dui.
(Sistematizacija).
- Prava/pravac i
poluprava/polupravac.
- Take i prave. Du kao dio
prave.
- Prava koja prolazi jednom
takom.
- Prava koja prolazi dvjema
takama









3. Sabiranje i oduzimanje u
prvoj hiljadici

-Pravila o nepromjen ljivosti
zbira i nepro mjenljivosti razlike.
-Promjene na abakusu koje ne
mijenjaju vrijednosti.

-Nealgoritamsko (usmeno)
sabiranje i oduzimanje, sa i bez
abakusa.
- Algoritamsko (pismeno)
sabiranje i oduzimanje u tisuici.
- Zadaci zadani rijeima i
sloeniji brojevni izrazi u prvoj
hiljadici.








Prepoznaju (modele) pravih u
okruenju
Da prava nema granica
- Crtaju i oznaavaju dui,
prave i poluprave
- Znaju definirati pojmove prave,
polupraave i dui
Uoavaju da je du dio prave i
poluprave, da je prava skup
taaka
- Uoavaju da se jednom takom
moe povui beskonano mnogo
pravih







Usvajaju pravila i
zakonitosti sabiranja i
oduzimanja u hiljadici,o
strukturi trocifrenog broja i
predstavljanju brojeva iz
hiljadice na razliite naine


Primijenjuju svojstva sabiranja
i oduzimanja na brojeve
hiljadice.
Pouzdano i brzo, pismeno i
usmeno, sabiraju dva ili vie
broja prve hiljadice, modeliraju i
rjeavaju jednostavnje zadatake
zadane rijeima, uz primjenu
jednaina. i nejednaina
odgovarajuih oblika
- Koriste abakus pri sabiranju i
oduzimanju



Uoavaju oblike kruga i


Apstrahovanja
i konkretizovanja
viuzelnog pamenja i
uopavanja, prepoznavanje i
koritenje obrasca

-Prostorne organizacije i
orijentacije

-Slijeenje niza uputa
(algoritma)









- Meusobnog povezivanja i
uporabe prethodno steenih
znanja o zakonitostima i
pravilima sabiranja i oduzimanja
(zakon asocijacije, komutacije
itd u bilo kojem brojnom nizu je
isti)


-Usmeno i pismeno sabirati u
skupu brojeva do 1000
-Koristiti abakus pri sabiranju i
oduzimanju
-Primijeniti steena znanja
sabiranja i oduzimanja u
svakodnevnom ivotu









Pokazuju inicijativu i elju
za usvajanjem novih znanja
i proirivanje postojeih


























Uredno, u svojoj teci,
biljei informacije koje mu
sugerira nastavnik

Ulae napore da ostvari
minimalne programske
zahtjeve nastave
matematike za IV razred:
zapisuje, ita, nie,
usporeuje na brojevnoj
crti predstavlja brojeve
hiljadice

Pouzdano obavlja etiri
osnovne raunske operacije
u hiljadici i redovito
procjenjuje i provjerava
rezultate

Posveuje punu panju
preciznosti "vodoravnog" i
"uspravnog" raunanja






Rauna sigurno, uz
koritenje olakica

Analizira i sintetizira
razliite zapise brojeva
prve hiljadice.


Strpljivo i paljiva obavlja
sloenije zadatke mnoenja
i dijeljenja


Redovito koristi abakus,

Redovito ocjenjuje
rad uenika i vodi
uredne zabiljeke o
tome

Bira zadatke i
postavlja zahtjeve
koji su optimalno
usaglaeni sa
uenikim
mogunostima


Ostvaruje
produktivnu
stvaralaku atmosferu
i pozitivno ozraje u
razredu

Uenike ukljuuje u
aktivan i saradniki
rad


Ostvaruje saradnju s
uenikovom
porodicom prilikom
identifikacije tekoa
u uenju matematike
kao i u otklanjanju
identifikovanih
tekoa


38

4. Krug i krunica

- Uoavanje kruga i krunice na
valjku i kupi.
- Precrtavanje krunice sa kupe i
valjka.
-Odreivanje elemenata krunice
na modelima origami tehnikom.
- Crtanje kruniceestarom.
- Elementi kruga i krunice i
njihovo oznaavanje





5. Mnoenje i dijeljnje u
hiljadici (tisuici)

-Osobine produkta
(komutativnost, asocijativnost i
distributivnost).
-Nealgoritamsko i algoritamsko
mnoenje u prvoj hiljadici.
-Dijeljenje u prvoj hiljadici.
-Abakus-dijeljnje u prvoj
hiljadici.
-Zadaci zadani rijeima i
sloeniji brojevni izrazi u prvoj
hiljadici.














krunice u okruenju
Precrtavaju i crtaju
krunicu
Procijenjuju poloaj
sredita (modela ili kruga)
Crtaju, oznaavaju
elemente krunice i kruga
Odreuju elemente
krunice koristi se origami
tehnikom
Istiu na krunici sredite,
prenik i poluprenik



Modeliraju brojevne izraze
po zadanim uvjetima.
Rjeavaju jednostavne
problemske zadatke.
Uoavaju da desethiljadica
sadri deset hiljada, da je
prva hiljadica 1-1000 a
zadnja 9001-10 000.
Prepoznaju, itaju i
zapisuju svaki broj prve
desettisuice
Povezuju i primjenjuju
zakonitosti i pravila
mnoenja i dijeljenja u
raunanju
Znaju viekratnike broja
100 desethiljadice povezati
s brojevima stotice, a
viekratnike broja 10 s
brojevima hiljadice.
Pismeno mnoe i dijele u
prvoj hiljadici
Rjeavaju matematike
zadatke koristei se
jednainama i
nejednainama
odgovarajuih oblika
Koriste se abakusom pri
mnoenju i dijeljenju

Crtanje krunice i kruga
pomou modela i pomou
estara.
Uoiti i razlikovati krug i
krunicu kao i njihove
osnovne elemente
Vizuelno grupisanje,
prostorna orjentacija i
organizacija.
Slijeenje uputa za niz
koraka
Analiziranje i sintetiziranje
Koritenje origami tehnike







Koritenje algoritama
Zakljuivanje analogijom
Stvaranje i koritenje
modela raunanja
Vre dijeljenje koristei se
abakusom
Koriste mnoenje i dijeljnje
pri rjeavanju
svakodnevnih ivotnih
izazova













rauna na njemu i povezuje
kretanje perlica i
zapisivanje algoritamskog i
nealgoritamskog raunanja

Uredno koristi geometrijski
pribor i precizno crta

Prepoznaje veliine, zna
mjeriti veliinama i koristi
jedinine mjere

Precizno mjeri, prepoznaje
i imenuje mjere na
razliitim predmetima iz
okruenja





Koristi nauena znanja iz
rednih brojeva (prepoznaje
i tumai zapise rimskim
ciframa)

Koriste tablice, simbole i
grafove sigurno i
svrsishodno, znaju ih
interpretirati
Uestvuje u edukativnim
igrama uz puno
razumijevanje njihove
svrsishodnosti




Prilagoava nastavu
svakom ueniku
pojedinano


Primjenjuje razliite
oblike nastavnog rada
sukladno uenikim
interesovanjima,
iskustvima i sposobnostima

Omoguava uenicima da
prije nego to budu pitani i
sami pitaju

Podstie istraivaki duh
kod uenika i samostalnost
u radu

Ostvaruje meupredmetnu
korelaciju matematike i
drugih predmeta

Razvija kritiki pristup
uenika u rjeavanju
zadataka i problema







Pouavanjem i
matematikim sadrajima
razvija kod uenika
komunikacijske vjetine i
sposobnosti (koritenje
39


6. Prva desethiljadica
(desettisuica)

- Struktura brojeva
desethiljadice
-Brojevna linija (crta) 0-10000,
sa naznaenim viekratnicima
broja 100 (10)
-Sabiranje i oduzimanje
viekratnika broja 10 u prvoj
desethiljadici.






7. Mjerenje veliina

-Mjerenje duine .
-Jedinine mjere za duinu: 1 m,
1 dm, 1cm,1 mm; (-, deci, centi,
mili)
1m, 1dam, 1 hm, 1 km. (-, deka,
hekto, kilo)
-Mjerenje mase .
-Jedinine mjere za masu: 1 g, 1
dg, 1cg,
1 mg;
1 g, 1dag, 1 hg, 1 kg

-Mjerenje zapremine tekuine.
Jedinine mjere za zapreminu
tekuineu: 1 l, 1 dl, 1cl,1 ml;
1 l, 1dal, 1 hl, 1 kl.
-Zadaci o mjerama i mjerenjima.
Problemski zadaci.




- Prepoznaju i imenuju brojeve
prve desetice i stotice
desethiljadice
-Uoavaju strukturu viecifrenih
brojeva
-Prepoznaju, itaju i zapisuju
cifre (znamenke) prve
desethiljadice na brojevnoj liniji
-Sabiraju i oduzimaju
viekratnika broja 10 u
desethiljadici






Intuicijom i analogijom
povezuju decimetar,
decigram, decilitar,
milimetar, miligram,
mililitar...
Jedan mililitar vode je
gram.
Sigurno preraunavaju
jedinine i ostale mjere
istovrsnih veliina
Tano izraavaju ishode
mjerenja
Rjeavaju problemske
zadatke sa mjernim
jedinicama
Usvajaju znanja o manjim
jedininim mjerama,
uoavaju odnose meu
njima i kroz primjenu u
svakodnevnom ivotu
shvataju praktinu
vrijednost mjernih
veliina.






- Vre jednostavnija sabiranja i
oduzimanja u skupu
desethiljadice
- Primjenjuju znanja o brojevima
prve desethiljadice u
svakodnevnom ivotu












Na predmetima
prepoznavati oznake
jedininih veliina i
razumjeti ih
Procjenjivati veliine od
1m (1 l, 1 kg)
Mjeriti veliine s
preciznou od 1mm,
odnosno 5g, 5 ml
matematikog jezika i
vokabulara, preciznost u
izraavanju itd)

Pomae uenicima da
matematiki izraavaju
svoje ideje i zapaanja

Povezuje matematike
sadraje sa realnim
ivotnim situacijama

Tematski povezuje sadraje
unutar nastavnog programa

Pomae uenicima da
kritiki sagledaju ono to
su nauili

Podstie ih na saradnju i i
razmjenu informacija
Izbalansirano, u razredu,
kreira saradniku i
pozitivnu atmosferu
Prema svakom ueniku se
odnosi s panjom,
potovanjem i
uvaavanjem
Svojim ponaanjem,
otvorenou prema novim
saznanjima i pozitivnom stavu
prema cjeloivotnom uenju daje
dobar primjer uenicima

- Permanentno se usavrava u
svim segmentima nastavno
pedagokog rada
40

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA
(2 sata sedmino - 70 sati godinje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA CILJEVI
OEKIVANI REZULTATI /
ISHODI UENJA
ZNANJE

Sticanje znanja o:
Pjevanje jednoglasno, dvoglasno, u
kanonu (od solistikog do skupog
-Poznavanje oznaka i termina (talij.) za
gradacije u tempu i dinamici
sluanjem i u notnom zapisu ;
-Uvoenje muzikih termina: prima
volta, sekonda volta; repeticija; ligatura;
- U notnom zapisu prepoznaje
osminku, etvrtinku, polovinku, cijelu
notu i odgovarajue pause;
- Svjesno izvodi jednostavne brojalice
prema notnom zapisu u 2, 3 i 4-dijelnu-
dobnu mjeru ritamskim govorom;
Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta,
ta-te) ;
- Sviranje kao pratnja pjevanju; aktivno
uee u izradi aranmana za Orffove
muzike instrumente;
-Zvuno i vizuelno prepoznavanje
melodijskih Orffovih instrumenata
(sviranje na metalofonu);
- Muzike igre, pokret i ples kao
elementi u izraavanju ritma, tempa i
dinamike;
-orkestarskim instrumenatima po
grupama: gudaki, duhaki drveni i
limeni (truba, trombon), udaraljke;
SPOSOBNOSTI
I VJETINE
Razvijanje muzike sposobnosti i
vjetine:
-uoavanja, saoptavnja razlika u
notnom zapisu (melodija, ritam, mjera);
-Kvalitetne interpretacije muzikog
djela (od solistikog do skupnog);
-memoriranja djela, naslova i autora;
- aktivne muzike interakcije sa
okruenjem kroz sve muzike sadraje;
-Improvizacija i prezentacija ideja
(individualno i u grupi);
-sistematiziranja muzikih znanja uz
koritenje muzikih termina;
- koritenja znanja u osmiljavanju ideja
za kreativno ispoljavanje,

- predvianja rezultata u improvizaciji

-Izraavanje doivljaja djela likovno,
literarno i pokretom,


Uenici bi trebali imati znanje i
razumijevanje:

- O potrebi stalnog vjebanja pjevanja
i sviranja svakog pojedinaca i znanja
muzikih termina u interpretaciji
muzikog djela u horu i orkestru;

- osnovnih muzikih pojmova :
trajanja, ritam, mjera, melodija, tempo,
dinamika

- razumije trajanje nota i
odgovarajuih pauza (osminka,
etvrtinka, polovinke i cijele note);

- Uoava i obrazlae primjenu
raznih instrumenata u izradi aranmana
i kreativno ih koristi u improvizaciji,


-Da svaki instrument ima znaaj u
orkestru i da su odnosi meu njima u
sviranju i igri razliiti ;

-O znaaju i potrebi muzike u ivotu,

______________________________

-Postavljati pitanja kad se nae pred
novim muzikim zadatkom,
-Koristiti prethodna muzika iskustva
i muzike termine,

- Koristiti odreene kriterije za
izvoenje i/ili procjenu sluanog djela,

-improvizacije na Orffovim
instrumentima postaju originalnije i
predstavljanje razredu (publici) sve
slobodnije;

- da izlau svoje miljenje i ideje i
praviti poreenja ostvarenog,

-Ispravljati svoje i ukazivati na greke
drugih u muziciranju,


41
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE




Razvijanje pozitivnih vrijednosti i
stavova:
-prema sebi kao pjevau i svirau, a u
odnosu na druge,
-sve snanije ispoljavanje djeije
emocionalne i estetske osjetljivosti na
kvalitet muzike

-o znaaju muzike u ivotu i potrebi
uenja muziciranja kao cjeloivotnom
procesu;
-ispoljavanje intenzivne elje za
bavljenjem muzikom

-interesi i ljubav prema sadrajima
muzike batine BiH postaju intenzivni

- Razvijanje trajnih interesa i ljubavi
prema muzici kako bi ona postala trajna
potreba djece,

- samopouzdanje u pjevanju; zalaganje
i odgovornost za kvalitet skupnog
muziciranja
- Iskazuje svoje miljenje, korigira
sebe i druge, te potuje i cijeni
miljenja i stavove drugih;
- Shvata i razlikuje te aplauzom
nagrauje najkvalitetnije izvoenje

-Uvia i objanjava ulogu muzike u
ivotu, eli da je esto slua (potreba)

-Sa vidnim zadovoljstvom sve
samostalnije se ukljuuje u projekte;

- Iskazuje sve veu elju i potrebu za
posjeivanjem koncerata.

-Ukljuuje se u muzike sekcije;
- upisuje se u muziku kolu



PROGRAMSKI SADRAJI

I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIKE/GLAZBENE IGRE
III BROJALICE
IV SLUANJE MUZIKE
V DJEIJE STVARALATVO


DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U etvrtom razredu polazei od nivoa postignua svakog pojedinog uenika, treba
naroito raditi na korigiranju problema u razvoju muzikih sposobnosti i muzikom
opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano, nesvjesno i usputno (muziki
termini). I dalje u sreditu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete
ima, razvoju opsega djeijeg glasa, tanosti intonacije i opsegu muzike memorije, a posebno
na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Treba i nadalje raditi na razvoju osjeaja za
ritam i metrike kroz brojalice i muzike/glazbene igre, upoznavanju notnih znakova i
prihvatanju muzikih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu.
Raditi na sve samostalnijem tanom zapaanju i odreivanju tempa, dinamike, forme
muzikog djela, izvoaa i sastava, muzikih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu.
U skladu sa djeijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povean je broj
pjesama za pjevanje i sviranje, kao i sluanje muzike, a smanjen broj muzikih igara i
brojalica. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici
napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom godine.
Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku kolske godine.
Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i karakteru su interesantne
su i bliske djeci u etvrtom razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa
CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika, u cjelini odnosno po strofama, uz pratnju
melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u
udbeniku, uenici e uvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka, etvrtinka, polovinka i
cijela nota i odgovarajue pauze), mjere (2, 3 i 4-dijelne), tempa i dinamike, te pjesmu tano
interpretiraju. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih
42
muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i
melodijskim instrumentima.
U toku kolske godine uenici treba da naue najmanje 8 muzikih igara koje
ukljuuju pokret. One imaju razliit sadraj koji, pored ostalog podrava ivot u prirodi i
razne radove, tradicionalne narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, pomau i tjelesnom
odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje,
poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti. U
takvim sluajevima, koreografije okretnih igara i narodnih kola iz razliitih krajeva svih
naroda i narodnosti, mogu imati utvrene figure i kretnje.
U etvrtom razredu treba nauiti najmanje 8 brojalica to je neto manje nego u
prethodnoj godini. Brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno
stvaralatvo, imaju u ovom razredu veoma razliit sadraj (racionalne i iracionalne brojalice),
sloeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog znaaja.
Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela, i ritamskog govora (ta i
ta-te) je novina, koja e omoguiti izvoenje lakjih brojalica na osnovu notnog zapisa, pa to
predstavlja stvarni poetak muzikog opismenjavanja, a koje se bazira na osvjetavanje ranijih
doivljaja muzikih zakonitosti. Nastavnik u etvrtom razredu treba posvetiti posebnu panju
organiziranju matovitih naina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, sada i
uz svjesnu primjenu novih znanja, ohrabrujui i potujui djeije prijedloge jer je brojalica dio
svakodnevne djeije igre na igralitu i kolskom dvoritu.
Sluanje prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike
literature iz svijeta. Zato u etvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija, sa
teitem i nadalje na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i
stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. Usvajanje muzikih pojmova i
dalje treba da bude prirodno, bez pretjeranog optereenja muzikom terminologijom.
Sluanjem treba blie upoznati vizuelno i zvuno orkestarske instrumente po grupama:
gudaki (kontrabas), duvaki: drveni (flauta, klarinet) i limeni (truba, trombon) i udaraljke. I
nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i
pokretom jer se time podstie njihova kreativnost.
U oblasti djeijeg stvaralatva uenike treba uputiti na samostalnije praenje pjevanja,
sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te
grupnu i kolektivnu. Potsticati i pratiti nivo uea u muziciranju: po zadatku,
samoinicijativno, sa zadovoljstvom i interesom. Podsticati djecu da izmisljaju prie, slikaju
seriju slika i muziko-scenske igre koje e povezati razne umjetnike oblasti i dinamizirati rad
u razredu, te da improviziraju na zadanu melodiju, ritam, te izmiasljaju melodije na date
stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Navedene oblike djeijeg stvaralatva
raditi uz koritenje instrumenata vlastritog tijela, predmeta u okolini, instrumentima koje su
nnapravila djeca, kao i Orffovog djeijeg instrumentarija, sa naglaskom na originalnost i
raznovrsnost djeijih rjeenja. Ovakav rad e snano doprinijeti razvoju djeije
kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije,
djelujui snano i na sva druga nastavnih podruja. Muziki sadraji u sebi imaju sve
elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja ovog razreda, pa
je i korelacija sa svim drugim predmetima, sasvim prirodna.
43
SADRAJ
ZNANJE I
RAZUMIJEVANJE
SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI, STAVOVI,
PONAANJE
AKTIVNOST UENIKA
AKTIVNOSTI NASTVANIKA
(ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA,
OCJENJIVANJE)
I PJEVANJE I SVIRANJE
Izbor:
1. U Proljee (Evo nas opet),
Vladimir orevi
2. Na kii (St. Korunovi)
3. Avanture maloga Juju
(Petar Bergamo)
4. Medo koija ( Franjo
Povia)
5. Nestani djeaci (Josif
Marinkovi)
6. tamparska greka (Asim
Horozi, stihovi Kemal
Coco)
7. Maak i mi (Asim
Horozi, stihovi Brato
Pavlovi)
8. Pokraj grada Sarajeva,
narodna pjesma
9. Hej, potoe (M. Mernik)
10. kolski odmor ( D.
Basrak)
11. Majica (Vera Makjani)
12. Nina, nina, ne da majka
sina ( uspavanka, zapisao
C.Rihtman, Cazin)
13. Baba nina, malo ububano
(uspavanka, zapisao C.
Rihtman, Tiina-B. amac)
14. Jagoda batovanka (E.
Pandur)
15. Dva i dva su etiri
16. Vrani se konji igraju
(svatovska, Zapisao Cvjetko
Rihtman, Lubovo- ipovo
17. Uspavanka, sefarska trad
18. Uspavanka, romska trad.
19. Jesen u umi (M. Mili)
20. Uspavanka za jednu lutku
( Refik Hodi, stihoviIsmet
Bekri)
21. Notni stan (Marija
Matanovi
22..Bratec Martin, kanon,
(Francuska pjesma),
-Ima veliki fond pjesmica;



-Prihvata korekcije i potuje
pravila pjevanja koja dovode
do kvalitetag pjevanja
(intonacija, artikulacija,
dikcija);


-Poznaje osnovne muzike
oznake u notnom zapisu:
(dinamika, tempo, note i
pauze po trajanju ;

-Razlikuje note po trajanju:
osminka, etvrtinka ,
polovinka, cijela nota i
pauze;

- Imenuje i korigira greke u
pjevanju i sviranju;

-Poznaje, zna da objasni i
koristi oznake za dinamiku
na maternjem i talijanskom
jeziku (p, mf, f i druge) ;

-Poznaje i objanjava oznake
za tempo na maternjem i
talijanskom jeziku (spor,
umjeren, brz);

- Prihvata i shvata svrhu
korekcije pojedinaca radi
podizanja kvaliteta
muziciranja u razredu.;

- Ima vie povjerenja u sebe
i samostalnije pjeva i svira
Orffove instrumente;

-Pjevanje kanona u dva glasa
- Razvija osjet za mjeru i
promjenu mjere: 2,3 i 4,
tezu i arzu,

-Razvija osjet za ritam:
podjela jedinice mjere na dva
: ta, ta-te),;

-Osjet za tempo i dinamiku
je sve razvijeniji;



- Uporeuje se sa drugima i
koriguje vlastito pjevanje i
sviranje


- Samostalno istraivanje i
ukljuivanje u sviranje
pratnje pjesmi.

- Kad zatreba trai, i prihvata
pomo, a i sam prua
pomo, drugima i sarauje;



-Poznaje mogunosti i
Orffovih instrumenata i
adekvatno ih i kombinuje sa
prirunim.


- Muzicira samoinicijativno i
bez podsticaja i aktivno
uestvuje u izradi aranmana;


-Pokazuje visok nivo
spretnosti u sviranju i
improvizaciji
-Pokazuje veliko zalaganje i
trud da svoje muiziciranje
usaglasi sa grupom i
kolektivom;




- esto pjeva i svira jer
uvia da treba vjebati ako
se eli postii kvalitet


-Vri samoprocjenjiv i u
odnosu na druge;

- Ima pozitivnu sliku i
razvija svijest o znaaju
svakog pojedinca u horu

- Shvata potrebu uklapanja
svog glasa u hor/zbor da se
doprinese boljem zvuanju.



-Razimije i svijesno obavlja
muzike zadatke i obaveze
( kao pojedinac ili dio grupe)




-Komentarima i praktinim
djelovanjem ookazuje
pozitivne stavove i vrednote
prema muzici
-Redovno uee u pjevanju
i sviranju: nastava, priredbe,
izleti, kua;




-Komunikacija i interakcija u
muziciranju (improvizaciji) ;


-Ponaanje u skladu sa
zahtjevima muzike igre;




-Stalna briga i uvanje
kolskih muzikih
instrumenata,

-Samostalna izrada vlastitih
improvizovanih instrumenata



-Upotreba instrumenata u
skladu sa zadacima pjesme
i/ili dogovorenim
aranmanom;




- Kroz svoje ponaanje i
uestalo muziciranje
pokazuje da muziku
doivljava i cijeni
-Planira i osmiljava
muzike igre kao podsticaj
za uenje





-Inicira i rganizira pjevanje i
sviranje u interakciji
(uenje u koli, u porodici),





-Stalno komunicira sa
djecom i upuuje ih na
izvore znanja.



- Motiva rad i nenametljivo
rukovodi djeijim
aktivnostima


- Aktivnim ukljuenjem u
zajedniki rad pomae deci
u kolektivnom, grupnom i
individualnom muziciranju.





-Prati i procjenjuje njihova
individualna postignua, u
poreenju sa rezultatima
u treem razredu.
44
23.Sova,kanon (M. Anceva)
24..Igra kolo veselo, kanon
(Z. Grgoevi)


IIMUZIKE /GLAZBENE
IGRE
Izbor:
1. Skae vrabac u kolu
(zapisao Cvjetko Rihtman)
2. Treskavica sitna, narodno
kolo (Sarajevo i okolica)
3. Starobosansko kolo -
osnovni korak (sela iz
okolice Glamoa)
4. Skaka, narodno kolo (Sela
iz okolice Bosanskog amca)
5. Koko graja (Adnan
Muanovi, stihovi Jasmina
Muanovi)
6. Djeca se igraju hvataa
(Refik Hodi, stihopvi
Grigor Vitez)
7. Hula hop (Adnan
Muanovi, stihovi Jasmina
Muanovi)
8. Muzika (iz zbirke J.
Tomasa)
9. Urodile tetrejike,
starogradsko kolo iz Livna

_____________________

-Ima veliki fond muzikih
igara.

- Prati ritam pjesmice
pokretom spontano ili izvodi
zadatu koreografiju.


-Pamti i imenuje pojedine
pjesme, igre i kola


-Primjenjuje ranije znanje na
novu igru;
-Ispravno primjenjuje pravila
muzike igre.

-Pravilno izvodi igru
odnosno kolo.



-Prepoznaje pojedine
tradicionalne nonje.


____________________
-Samostalno pjeva i igra sa
osjeajem sigurnosti;

-Pokretima opisuje dogaaje
u muzikoj igri (u prirodi,
narodne obiaji)


-Samostalno izvodi zadane
pokrete;
-Predlae i nove pokrete
koji su adekvatni

-Samostalno igra u kolu i
usvaja ih sa vie sigurnosti

- Samostalno izraava
kretnjama ono ta muzika
sugerie;



-Shvatanje i razumije znaaj
pokreta u plesu i kolu

-Razvijanje svijesti o kolima
kao tradicionalnom
muzikom stvaralatvu BiH
sa utvrenim pravilima
(koreografija)

-Podsticanje kreativnosti
igrom, pokretom i pjevanjem.

- Slobodno i organizovano
kretanje u prostoru

- Razvijanje svijesti o kulturi
ponaanja na nastupima
folklornih ansambala


-Odabiranje prikladne igre u
uionici.
- Predlaganje muzike igre za
priredbe
-Praktian rad: zajedniko i
pojedinano izvoenje
pokreta uz pjevanje, na
raznim mjestima (u razredu,
u dvoritu, vrtu, na izletu),

-Ukljuenje u modeliranje
narodnih nonji ( prema
originalu ili slikaama)

- Izrada nonji od razliitih
materijala u uionici,
-Crtanje (slikanje) narodnih
nonji,

-Rasprave o ponaanju u
situacijama na smotri i
koncertu,
- Ulanjenje u ritmiku i/ili
folklornu sekciju
-Osmiljava, priprema i
organizira igre posebno
tradicionalne u uionici

-Vodi aktivnosti, demonstrira
i usmjerava u pravcu
djeijih interesa i mogunosti

-Posmatra i prati uenika u
radu


-Stimulira ih i direktnim
ueem u igrama i kolu,

-Upuuje, pomae, pokazuje
simulacije na kompjuteru

-Sarauje sa roditeljima i
ukljuuje ih u rad

-Organizira praktine vjebe i
odlazak na probu folklorne
sekcije u koli i u KUD.
45
_______________________

III BROJALICE

Izbor :

1. Eglen, beglen (Sarajevo)
2. Igralica (Zapisala
Bogdanka uri, Srbija)
3. Elem, belem ( Zapisao
Branko Rakija, Senj)
4. Ako poe negdje van
5. Leti, leti, ptiica
6. Alaj ovaj Miki lep
(Zapisala Elly Bai, Cetinje)
7. Miu, miu, miiu
8. Eti peti, u raketi
9. Tip, tip, tip (Nestani
vrapii)


_______________________
-Ima u memoriji vei broj
ranije obraenih brojalica i
po sjeanju ih izvodi;

- Izvodi brojalicu precizno i
tano u skladu sa tekstom;

-Prema zadatku zvodi
ogovarajue pokrete u mjeri i
ritmu
- Svira ritam na instrumentu
po dogovoru i na osnovu
vlastitih ideja;

-Pokreti su precizni i tani

-Gledanjem u notni zapis
izvodi ritam brojalice
(ritamskim slogovima: ta,
ta-te)
__________________________
- Uporeuje note i njihovo
trajanje u brojalici;
-Brzo uoava slinosti i
razlike u trajanju nota i
obrazlae ih;
- Na osnovu sviranja ritma
prepoznaje ranije nauene
brojalice (muzike
zagonetke);

- Tano izvodi mjeru i ritam
skandiranjem, odbrojavanjem
rukom, koraanjem u koloni,
izgovaranjem ritamskih
slogova;

-Samostalno izvodi ritam
sviranjem na instrumentima,

-Poigrava se s brojalicom,
predlae i izvodi pratnju,
kombinuje instrumente
(aranmani);

-Pozitivno vrednuje
brojalicu kao matovitu igru
i komunikaciju, koja razvija
osjeaj pripadnosti grupi;

- Sa posebnim zadovoljstvom
se ukljuuje u izvoenje i
raduje novim iskustvima;

-Ui i druge izvoenju ritma
na instrumentima;
- Kroz kreativne naine
ritmikog izraavanja jaa
samosvijest;
- Pamti i donosi u razred
nove brojalice i izmilja
nove zajednike igre;

-Shvata da je orkestar -
muziki ureena zajednica
koja svira prema pravilima i
znaku dirigenta
-Izvoenje zapisa na
originalnim i napravljenim
instrumentima

-Osmiljava nove matovite
igre sa instrumenatima,

- Pronalaenje i zapisivanje
brojalica, sortiranje i
izvoenje zakljuaka

-Dopunjavanje zidnog panoa
novim zapisima;

-Dopunjavanje razredne
izlobe-stalna postavka


- Crtanje i fotografisanje
instrumenata i njihova
samostalna prezentacija


-Pokazuje i demonstrira
izvoenje i sviranje

-Osmiljava prigodne
muzike igre za interaktivno
uenje

- Pomae, koordinira rad


-Usmjerava aktivnosti
uenika,


-Procjenjuje interesovanja i
napredak uenika,

-Razvija kreativnost, djeije
radne i kulturne navike


IV SLUANJE MUZIKE
Izbor :
1. Ne dam kamen zemlje
moje ( Slavko Oluji-stihovi
Zlatka Artukovi)
2. Amsej Paka Poan (Adnan
Muanovi). Mali lager
3. Pjesma umskih vila,
odlomak iz opere Aska i
vuk, Asim Horozi
4. Dolo pismo iz Bosne
(narodna, obrada Rread
Arnautovi, dvoglasni hor)
5. Ljeto (II stav, iz etiri
godinja doba A. Vivaldi)
6. Iznad duge (Over the
Rainbow), odlomak iz
mjuzikla arobnjak iz Oza
(H. Arlen, E.Y. Harburg).
7. Bumbari i pele (S. Rajii
-test ika Andra)
8. Sretna Nova godina (Arsen
Dedi)


- Ima bogat fond djela koja
prepoznaje prilikom sluanja



-Prepoznaje i saoptava ime
kompozitora


-Prepoznaje orkestarske
instrumente po grupama
(gudaki, duhaki drveni i
limeni, udaraljke)



-Razlikuje izvoake
ansamble: orkestar, gudaki
kvartet, hor (horski glasovi-
enski, djeiji hor)





-Brzo pamti i pjevui
melodiju pjesme koju slua;



- Uoava, uporeuje,
razlikuje i samostalno i tano
izvodi zakljuke o sluanom
djelu ;


- Brzo uoava i saoptava
izvoaa djela



-Samostalno odreuje
karakter kompozicije


-Tano odreuje jainu
(glasnou), tempo i druge
karakteristike djela


- Sa vidnim zadovoljstvom
izraava utiske o sluanom
djelu,

-Razgovora o osjeaju
ugodnosti i oputanja,

- esto trai da se djelo
ponovno slua;

-Komentira osobine djela,
saoptava zato mu se
dopada ili ne dopada.


-Vidljivo pokazuje pozitivne
navike i potrebu za
muzikom

-Biranim rijeima i odnosom
pokazuje da cijeni muziku,
izvoae i kompozitore



-Prikupljanje kaseta i CD-a
sa djelima koja e se sluati u
koli


- U knjigama i tampi
pronalaze i prikupljaju slike
kompozitora i muzikih
instrumenata (simfonijski
orkestar)

-Pravljenje preglednog
panoa na koji se dodaju
slike instrumenata koje su
upoznali, to ih motivie na
uenje

-Pronalaze i prikupljaju slike
tradicionalnih narodnih
instrumenata i nonji naroda
BiH




-Osposobljava ih za
uoavanje i biljeenje,


- Upuuje i podstie na
prikupljanje materijala


-Osmiljava i realizuije
simulacione igre za djecu,



-Priprema i voi djecu kroz
aktivnosti dijaloga i
interakcije



-Pomo uenicima u
samostalnom i grupnom radu.


46
9. Nebo i planete ( Nedad
Merdanovi, stihovi Sanela
Pre)
10. Bosna, Bosnia ( Dani
Hot)
11. Za djecu svijeta na
kril'ma vjetra (Suad
Arnautovi, stihovi Velimir
Miloevi)
12. Kornjae, iz svite
Karneval ivotinja (C.S.Sans)
13. Slon, iz svite Karneval
ivotinja (C.S.Sans),
kontrabas
14. Ples eerne vile i ruski
ples-Trepak iz baleta Krcko
Orai (Petar Ilji
ajkovski)
15. Djeija simfonija I stav
(J.Haydn ili Leopold
Mozart),
16. Ples pilia u ljuskama,
stav iz djela Slike sa izlobe
(Modest P. Musorgski)
17. Mali crnac plee (C.
Debussy)
18.. Klovnovi (D.
Kabalevski)
19. Pjesma sedam patuljaka
iz filma Snjeguljica, Walt
Desney
20. Neko me voli
(G.Gerhwin)
21. Sretan roendan (Happy
birthday, pjesma iz Engleske)
22. Darovi za svu djecu (Pajo
Kaniaj, stihovi Dijana Bujlat
23. uta podmornica (Bitlsi)







-Prepoznaje vokalno,
instrumentalno i vokalno-
instrumentalno izvoenje



-Prepoznaje narodnu
muziku tradiciju



-Poznaje i pamti imena bh.
kompozitora i njihova
najpoznatija djela



















_______________________


- Razlikuje i poznaje
pojedine instrumente i
vizuelno i auditivno


-Sposoban je da uz sluanje
praenje jednostavni notni
zapis i primjeni muzike
termine: legato, staccato,
ritam, melodija,


-Prilikom sluanja muzike,
posebno na koncertu,
potuje pravila ponaanja.



-Koristiti jednostavan
muziki jezik za
saoptavanje ideja, i za
imenovanje i opis djela,
instrumenata;















- Trai da ih vidi uivo na
koncertima


-Pokazuje kulturu ponaanja
kad slua izvoenje djece u
razredu i na koncertu


-Aplaudiranjem drugarima i
na koncertu pokazuje
pozitivan odnos prema
djelima i muzikim
umjetnicima


-Pokazuje razvoj svijesti o
znaaju muzike u porodici,
koli i okolini

-Razgovorom o muzici u
okolini, ispoljava svoje
stavove i potrebe za lijepim
(auditivna ekologija)


- Shvata da muzika ima
vanu ulogu za
poboljanje kvaliteta
ivota
-Izrauju zidne panoe sa
tematskim sadrajima


-Pronalaze i prikupljaju
tradicionalne instrumente iz
kraja gdje je kola




-Pravljenje zajednike
makete koncertnog podijuma




Voenje intervjua sa
umjetnicima;

Izrada plakata sa vanijim
telefonskim brojevima
(Narodno pozorite, Opera)


-Prikupljanje isjeaka iz
tampe sa najavom
koncerata u gradu (Vodi
kroz kulturne muzike
dogaaje)


-Posjeta najznaajnijim
kulturnim objektima u
mjestu.

-Posjeta koncertima u
osnovnoj muzikoj koli


-Ukazuje na adekvatan nain
izrade preglednih zidnih
kalendara sa terminima
koncerata.



-Planira termine za posjete
kulturnim ustanova i biljei
ih na kalendaru



-Osmiljava i obavlja
temeljitu pripremu
uenika za izlaske iz kole i
posjete koncertu i kulturnim
ustanovama:


-Objanjava ponaanje na
koncertu, oblaenje;


-Saradnja sa roditeljima i
umjetnikim ustanovama ;





Posmatranje i praenje
napretka uenika, pohbale i
nagrade;



47

V DJEIJE
STVARALATVO
-Izmiljanje novih pjesmica
na zadani ili novi tekst

-Izmiljanje teksta na zadanu
ili izmiljenu melodiju;

-Slobodna improvizacija na
Orffovim instrumentima:

-Improvizacija pokreta u
ritmu i plesu;
- Plesna dramatizacija,
-Literarno i /ili likovno
izraavanje doivljaja muzike

-Osmiljavanje nekoliko
novih muzikih igrokaza;

-Prezentacija rezultata
samostalnog i grupnog rada
__________________________
-Eksperimentie, istrauje i
kombinuje instrumente;

-Samostalno spontano dovri
zapoetu pjesmu pjevanjem
ili sviranjem
- Samostalno istrauje
instrument i na njemu
improvizira

-Pravi varijacije na zadanu
temu (melodiju, ritam)
-Spontano na muziku
progovara pokretom, likovno
ili literarno;

- Na podsticaj ali i spontano
daje svoje ideje za rad;


-Improvizacijom kreira nove
aranmnane za pjesmice i
brojalice;


______________________
-koristiti sopstvenu
kreativnost i matu za
rjeavanje jednostavnih
praktinih problema

-Samostalno smilja,
uporeuje, dodaje, mijenja;

-Izraava razne ritmove iz
ivota instrumentima.
- Pravi improvizaciju
ritmike pratnje pjesmi

- Stvara kombinacijom rijei,
instrumenata, pokreta i
likovnim izrazom.

- Sam predlae ideje i
ukljuuje se u rad na
muzikoj dramatizaciji
.
-Predlaze instrumente za
doaravanje likova u
igrokazu

-eljom za estim
muziciranjem pokazuje
pravilan odnos prema muzici

-Prati pjevanje instrumentima
igurnije i samostalnije;

- Vidno iskazuje i saoptava
interes i elju za njihovim
kombinovanjem,

-Slobodnija improvizacija
kolektivna, grupna, u paru
(dijalogom), individualna

-Uee sa zadovoljstvom u
muzikim igrokazima svog
razreda


Uee u prezentaciji
muzikih igrokaza na
kolskoj priredbi.

-Predlaganje oblika muzikog
stvaralatva;

-Dogovaranje o improvizaciji
koja omoguava neverbalnu
komunikaciju i socijalizaciju.


-Komunikacija kroz muziku
i kooperacija u radu



-Pronalaenje pria i bajki
iji se likovi mogu muzikom
ozvuiti.



-Izvoenjemuzikog igrokaza
uz kombinaciju pojedinaca -
likova i kolektiva


- Podstie kreativne oblike
ispoljavanja;

-Priprema, rukovodi i razvija
interes uenika prema
muzici svojim odnosom i
stavovima.


-Planira aktivnosti i muzike
sadraje u korelaciji sa
ostalim umjetnikim i drugim
odgojnim podrujima;


-Posjete koncertima,
priredbama -saradnja sa
lokalnom zajednicom



Procjenjuje uenika
postignua, hvali i
ohrabruje;
48
LIKOVNA KULTURA
( 2 sata sedmino 70 sati godinje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
TEMATSKE
CJELINE/OBLASTI
MOTIVI I TEHNIKE Obrazovni ciljevi
Odgojni i
socijalizirajui ciljevi

1. TAKA I LINIJA
- Fokusirano
istraivanje i uoavanje
/registrovanje/ u
okruenju i na likovnim
djelima bogatstvo
raznolikosti linija/crta,
njihovih odnosa,
kontrasta, ritma,
smjerova i analiza
uoenog i istraenog

- Kombinovanje
linije/crte sa plohom,
takom i mrljom

- Crtake teksture

- Iz djetetove okoline:
ljudi, ivotinje, biljke,
pojave u prirodi, objekti,
prostori

- Iz sadraja ostalih
predmeta /korelacija sa
drugim predmetima/:
maternjeg jezika /pria,
bajka, pjesma,
poslovica../, PPD,
matematike,
istorije/historije, muzike
i tjelesne kulture, BiH
kulturne batine.....

- Iz narodnih obiaja:
praznici, znaajni datumi,
etnografsko nasljee

- Taka i crta/linija kao
samostalni likovni
elemenat sa svim svojim
karakteristikama i
Kompozicionim
odnosima u vizuelno
likovnim sadrajima

- Nevizuelni poticaji:
emocije, ula,
muzika

- Olovka, tu i drvce, tu
i kist, lavirani tu,
flomasteri /crni ili tamni/


- Uoiti i uporediti na
svojim i umjetnikim
radovima; kontrast,
ritam, prostiranje
linija, i moi se
izraavati linijama
razliitog karaktera i
toka.

- Uoiti, razumijeti i
moi predstaviti
crtaku teksturu kroz
kontrast skupljenih i
rasprenih taaka i
linija u razliitim
odnosima.

- Usvojeni pojmovi za
oblast liniju:
odnos linija/crta,
ritam, smjer,
mrlja, crtaka
tekstura, povrina,
tlocrt


- Razvijanje kod uenika
senzornih,
manipulativnih,
izraajnih i praktikih
sposobnosti sa
naglaskom na
divergentno miljenje.

- Formiranje stavova i
odnosa prema
vrijednostima, ouvanje
kulturne batine i
prirodne okoline.

- Pozitivan odnos prema
radu: inicijativa,
samostalnost,
angaovanost, spremnost
za saradnju i timski rad.

- Razvijanje humanosti,
solidarnosti, drugarstva;
jaanje i bogaenje
emocija

- Razvijanje sposobnosti
posmatranja, uoavanja,
zakljuivanja,
snalaljivosti,
kreativnog, konkretnog i
apstraktnog miljenja i
mate, orijentacija u
vremenu i prostoru

49

2. BOJA

- Usmjereno istraivanje i
opaanje u okruenju i na
likovnim djelima kontrast
kvaliteta razlika
/degradacija boja/,
kontrasta kvantiteta
/koliine/ i komplemen-
tarnog kontrasta i
prezentiranje istraenog i
uoenog

- Mehaniko i optiko
mijeanje boja

- Tonsko i koloristiko
slikanje

- Slikarske teksture



- Akvarel, gva, tempera,
kola, pastel, fleomasteri
u boji /za manje formate
radova/



- Uoiti, razumijeti i
moi predstaviti
kontrast malih razlika
obojenih povrina,
velikih razlika /kontrast/
obojenih povrina;
uoiti razumijeti i
izraziti komplementarni
kontrast;

- Razumijeti i moi
predstaviti optiko
mijeanje boja
upotrebom obojenih
taaka osnovnih boja

- Razumijeti i moi
predstaviti mehaniko
mijeanje boja /dvije
osnovne boje daju
izvedenu boju/

- Usvojeni pojmovi za
oblast boja:
intenzitet boje,
razreivanje boje,
kvalitet boje,
komplementarn
kontrast, optiko
mijeanje boja,
tonsko i koloristiko
slikanje, slikarska
tekstura


3. PLOHA

- Dalje razvijanje
senzibiliteta prema
grafikom izrazu.

- Izrada sloenije ablone
za grafiki otisak

- Crta i ploha,
fundamentalni elemenat
grafike

- Viebojna papir grafika




- Papir grafika /izrada
ablona od papira
kartona/, matrica, grafika
boja, tempera

- Uoiti, razumijeti i
moi predstaviti
grafike odnose, rad na
izradi ablona za
grafiki otisak /papir
grafika jednobojna i
viebojna/, razvijanje
senzibiliteta prema
grafikom izrazu

- Usvojeni pojmovi za
oblast ploha /grafika:
viebojna grafika,
ablon /matrica za
preslikavanje/, grafiki
otisak, grafiar,
tampanje



- Razvijanje sposobnosti
dovoenja u sklad
tonova boja, njihova
praktina primjena u
odjevanju, ureenje
ivotnog prostora,
izrada estitki, ukrasnih
predmeta, nakita....



- Razvijanje sposobnosti
predstavljanja sadraja;
pjesme, prie, dogaaja,
pojava u prirodi,
emocija i sl.
kroz likovni izraz

50

4. POVRINA

- Koncentrisana paanja
na istraivanje i
uoavanje proporcija
oblika i prostora
osnovnih kompozicionih
odnosa /simetrije,
asimetrije/ u okolini i na
umjetnikim djelima i
predstavljanje istraenog
i uoenog - crta/linija u
prostoru /prostorni crte

- Vizuelno opaanje
kadra na fotografiji,
stripu, TV-slici

- Kadrovi u nizu
- Crno bijeli film
- Boja na filmu
- Spot i njegovo
znaenje
- Pismo kao elemenat
vizuelnih poruka i
njegova likovnost

- Scena i scenografija i
scenska maska-obliko-
vanje i razumijevanje

- Zatitni znakovi




- Realizacija u materijalu
po izboru:
izrada scenskih
elemenata, maski,
lutki, estitki, opreme
knjige, reklama
/pismo kao elemenat
vizuelnih poruka/
tehnike


- Uoavanje proporcija
oblika i prostora i
prostornih odnosa
/simetrije, asimetrije/ u
neposrednom okruenju i
na umjetnikim djelima,
sposobnost predstavljanja
istraenog i zapaenog

- Registrovati, razumijeti
i moi predstavit:
elemente scenografije,
scene i scenske maske,
spotove i zatitne
znakove, koristiti pismo
kao elemenat vizuelnih
poruka /likovnost pisma,
bosanica, kaligrafija.../

- Uloga i znaaj vizuelnih
medija; filma, TV-a,
fotografije, znaaj boje u
medijima

- Usvojeni pojmovi za
oblast povrina:
grafiki dizajn, maska,
scena, scenografija,
zatitni znak, film,
video, kadar, strip


5. MASA I PROSTOR

- Ploha u prostoru
- Plastine teksture
/teksture u prostoru/
- Karakter oblika i
prostora je rezultat / to
proizlazi iz njihovih
funkcija
- Puna plastika i reljef



- Glina, glinamol, plaste-
lin, papir, karton,
maekani lim, ica,
papirna ambalaa, drveni
otpadni materijal


- Usvojeni pojmovi masa
i prostor: proporcija,
kompozicija oblika i
prostora, simetrija i
asimetrija, prostorni
crte, trodimenzionalna
tekstura, puna plastika,
reljef





51
OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Da uenici usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju:
- da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovi prostiranja linije,
- da prepoznaju ritam kao princip komponovanja,
- da znaju koristiti mrlju i taku kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i
osmiljavanju kompozicije,
- da znaju da je povrina
- da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/
- da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tuai drvceta, tua i kista, da savladaju
tehniku lavranog tua,
za oblast slikarstva:
- da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau,
pastelu, flomasterima u boji,
- da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da se boja moe oslabiti/
- da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau a nalaze se u
suprotnosti/,
- optiko mijeanje boja /takice dvije razliite boje na jednoj povrini daju treu boju/
- usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur
za oblast ploha/grafika:
- da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje
- da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku /papir grafika/
za oblast povrina, masa i prostor:
- da shvate ta je proporcija,
- da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru,
- da znaju ta je simetrija i asimetrija,
- da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/
- da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim
materijalom/
- da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef
- da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna /naslovna strana za knjigu,
prospekt../
- da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu, koli/, da
kreiraju kadar stripa,
- da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar


PROGRAMSKI SADRAJI

1. TAKA I LINIJA
Likovno podruje crtanje:
U okviru ovog likovnog podruja, uenici etvrtog razreda radie na daljem savladavanju
koritenja linije, take i mrlje kao izraajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio -
nalnih odblika na plohi i u prostoru. Oekuje se da uenik polazei od sopstvanih iskustava
iznalazi vlastita, rjeenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa.

2. BOJA
Likovno podruje slikanje:
U slikanim radovima primjeuje se da pored intenzivnih osnovnih boja uenici postepeno
uvode i izvedene /sekundare/ boje. Jo uvijek je prisutna naglaena konturna linija, a prisutne
su i ahromatske boje; crna, bijela i siva. Boje se postepeno mijeaju i sa drugim bojama te se
na taj nain proiruje paleta uenika. Sa psihikim odrastanjem uenika na likovnom radu
poveava se broj predstavljenih detalja.


52
3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u
dvodimenzionalnoj formi; crtanje, slikanje, grafika.
U etvrtom razredu, pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/,
krunog ritma, izmjenjenog ritma; slikarskih tekstura, transparentnosti oblika, odnosa slike i
teksta, znaajniji boj sati moe biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike,
jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir grafike.

4. MASA I PROSTOR
Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu
umjetnost i dizajn.
I dalje u ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djece
doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu
koriste se: glina, glinamol, plastelin, stiropor, vata, vunica i ica, neoblikovani materijal
/ambalaa, kutijice/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena, ira, iarke i slino/.
Definiu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. Teme /motivi za rad/ su iz
uenikovog okruenja; predstave ljudi, ivotinja, makete, objekti, predmeti primijenjene
umjetnosti.

5. POVRINA
Tematska oblast Povrina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, kroz
analizu i uoavanju proporcija i odnosa oblika i povrina, kompozicionih odnosa: simetrije i
asimetrije. Izrada scenografije, oblikovanje maske, kostima. Pismo kao elemenat vizuelnih
poruka i njegova likovnost. Uenici rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija,
anlizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke.


DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angaovanje i povezivanja novih vizuelnih
iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih
iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije
kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz
LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja.

Za oblikovanje na plohi kroz podruja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:
- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE
- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz
formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve
razrede od 1-9. razreda.
1. TAKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRINA
53
Ovakva forma obezbijeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i
likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i
obrazovanje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom
polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske
godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/
obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i
njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu Ponavljanje tematskih cjelina u
formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih
sadraja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu
znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika
razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih
temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u
komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces
vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrijeavanju problema i sposobnosti
vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih
uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i
interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja.

Motivi teme /likovni sadraji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema
svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

- iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti,
pojave u prirodi, biljke..
- sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka,
poslovica, basna, pjesmica, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i
zdravstvene kulture
- iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee
- likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrijeavanje likovnih zadataka
kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...

POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt

SLIKANJE: intenzitet boje, razreivanje boje, akvalitet boje, komplementarni kontrast, optiko
mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura

GRAFIKA: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar,
tampanje

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i
asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film,
video, kadar, strip

54
OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika,
obzirom da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina
djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog
uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne
elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata:
1. estetskog
2. psiholokog
3. pedagokog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje
vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi
stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri.
injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu,
i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti
kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za
likono-kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta;
1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadraja
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe
komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da
usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika
treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje
postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat,
aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno-
sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema
svjetskoj i naoj kulturnoj batini.
Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno
kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da
doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne
odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju
postavljaju.















55
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
( 2 sata sedmino 70 sati godinje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA
zna zato je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti
zna zato tjelesna aktivnost utie na ouvanje i njegovanje zdravlja
zna zato je pravilno dranje tijela uvjet da se sprijee deformacije kime, grudnog koa,
ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma
zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da
joj je najei uzrok nepravilna ishrana i nekretanje
zna zato je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloenja, koje pomae zdravlju
zna da je ovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno vana za djecu
zna zato kvalitet, oblik i veliina, te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obua i
odjea mogu negativno uticati na zdravlje
porodino koristi zdravstvene usluge
ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja I igre
izbjegava situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo
poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja
posjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene
zna zato su psihoaktivne supstance tetne
O

u
v
a
n
j
e

i

u
n
a
p
r
e

e
n
j
e

z
d
r
a
v
l
j
a


trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili)
zanemareno, ili zna za takav sluaj
u poetnom i u zavrnom stanju*, utvrena karakteristina odstupanja meu uenicima od
prosjeka (razreda, kole) i izvrena klasifikacija uenika prema njihovom stvarnom stanju
i razvojnim potrebama
u poetnom i u zavrnom stanju, utvreno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kime i
grudnog koa; potrebne aktivnosti za korekciju
u poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u visini: prosjean, nadprosjean,
podprosjean
u poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u teini: normalan, povean, smanjen;
u poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos teina visina: normalan, mravost,
gojaznost; potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa
A
n
t
r
o
p
o
m
e
t
r
i
j
a
s
k
a

o
b
i
l
j
e

j
a

u poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos potkonog masnog tkiva i miine mase:
izvrstan, nadprosjean, prosjean, podprosjean, lo; potrebne aktivnosti za normaliziranje
odnosa
u poetnom i u zavrnom stanju, za etiri minute pretri distancu za ocjenu aerobne
izdrljivosti: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjenu, izvrsno; predloene aktivnosti
za normaliziranje stanja
u poetnom i u zavrnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok,
vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja
u poetnom i u zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo
visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja
F
u
n
k
c
i
o
n
a
l
n
e

s
p
o
s
o
b
n
o
s
t
i

u poetnom i u zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se
adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima zamora, s
izraenim znacima zamora, s izrazito izraenim znacima zamora; potrebne aktivnosti za
praenje i normaliziranje stanja
u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, podprosjeno, prosjeno,
nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, podprosjeno,
prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za poligon natrake: loe, podprosjeno,
prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za izdraj u visu zgibom: loe, podprosjeno,
prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
R
a
s
t

i

r
a
z
v
o
j

P
s
i
h
o
m
o
t
o
r
i

k
e

s
p
o
s
o
b
n
o
s
t
i

u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, podprosjeno, prosjeno,
56
nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka
u poetnom i u zavrnom stanju, procjenjene psihomotorike sposobnosti: loe,
podprosjene, prosjene, nadprosjene, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimuliranje
napretka
zna zato je period djetinjstva i mladosti odluujui za potpun rast i razvoj ovjeka,
njegovih osobina i sposobnosti
zna zato su osobine i sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina
zna da je visina preteno uroena karakteristika, razliito vana za razne sportove
zna da je, u odnosu na visinu, normalna teina preduvjet za optimalno funkcioniranje
organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima
zna zato je potkono masno tkivo izvor tjelesnih i psihikih problema
zna zato je pravilna ishrana i svakodnevno vjebanje smanjuje potkono masno tkivo i
poveava miinu masu
zna zato tjelesna aktivnost utie na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma
ukoliko vjeba svakodnevno
zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uvjet za normalan
rast, razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti
zna da se svakodnevnim vjebanjem pomae organizmu da optimalno regulira potrebu za
kisikom
prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje,
nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea
zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za
normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma
zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu poveavati i prilagoavati
potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u djetinjstvu i mladosti
zna da su za poveavanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti potrebne i razliite
vjebe
zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i sposobnosti
zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja
poznaje termine za oznaavanje osnovnih vjebovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja
zna tri kompleta jutarnjih vjebi u trajanju od po 12 minuta
zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja, kao atletskih sadraja:
tranje, visoki i niski start, skok u dalj iz mjesta i zaleta, skok u vis i bacanje predmeta
zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike vjebe oblikovanja: jaanja, istezanja i
labavljenja
zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elementarnih i sportskih igara:
zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara
z
n
a
n
j
a

umije pantomimom i pokretom prikazati razliite ivotne situacije
naviklo je pravilno drati tijelo pri sjedenju, stajanju, hodanju i tranju
pozitivno doivljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture
upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj
aktivnosti
samostalno primjenjuje nauene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika,
zagrijavanje i smirivanje organizma, igre
posjeduje pozitivno iskustvo uspenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima
poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotan spol
uvaava kolektiv i meusobnu saradnju
podstie prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi
u igri je aktivno, interaktivno i kreativno
razvija smisao za takmienje uz potovanje pravila igre i takmienja
prepoznaje nesportsko ponaanje: gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje
U
s
v
a
j
a
n
j
e

z
n
a
n
j
a
,


r
a
z
v
i
j
a
n
j
e

s
i
s
t
e
m
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
,

s
t
a
v
o
v
a

i

n
a
v
i
k
a

v
r
i
j
e
d
n
o
s
t
i
,

s
t
a
v
o
v
i

i

n
a
v
i
k
e

razvija dobre ekoloke navike
poetno (inicijalno) i zavrno (finalno) stanje vee se za kolsku godinu i za cikluse (drugi)
osnovnog obrazovanja



57
PROGRAMSKI SADRAJI

I. Hodanja i tranja (1. Hodanje zadatom brzinom, 2. Ciklina kretanja razliitim
tempom do 4 minute, 3. Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta); II. Skakanja i
preskakanja (4. Preskakivanje kratke vijae u kretanju, 5. Naskok na povienje do 60 cm i
razliiti saskoci, 6. Sunoni naskok na odskonu dasku i skok prueno, 7. Skok u dalj iz
zaleta); III. Bacanja i gaanja (8. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m, 9.
Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz razliitih poloaja); IV. Kolutanja (10. Kombinacije
koluta naprijed i natrag); V. Penjanja (11. Penjanje na mornarske ljestve; 12. Penjanje na
konopac ili motku uz pomo ruku i nogu do 2 m); VI. Vienja i upiranja (13. Vis prednji na
karikama, 14. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji, 15. Saskok iz upora
prednjeg odnjihom); VII. Vuenja i potiskivanja (16. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na
razliite naine uz korienje pomagala); VIII. Ritmike i plesne strukture (17. Trokorak,
18. Galop naprijed i bono 19. Vaga zanoenjem na tlu, 20. Narodni ples po izboru iz
zaviajnog podruja); IX. Igre (21. Djeiji rukomet, 22. Dodavanje i hvatanje lopte u
kretanju, 23. Djeija koarka, 24. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju, 25.
Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom, 26. Djeija odbojka, 27. Igre
vrnim odbijanjem 1:1, 2:2, 28. Djeiji nogomet, 29. Voenje lopte sredinom hrpta stopala,
30. ut na gol sredinom hrpta stopala).

Sadraji zdravstvene kulture uvjetovani su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo
irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena
individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom drutvenom
vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i
korienje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema:
zdravlje porodice, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima,
meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog
radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd.


DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i
zdravstvene kulture su: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim
uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4)
korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili
pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih
obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika.

Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu, antropoloku
odgojnu komponentu.
U razrednoj nastavi teite obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i
psihomotorikih znanja, odnosno na modificiranim biolokim i osnovnim kineziolokim
znanjima, upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Cilj primjene
osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u organizmu je upoznavanje
uenika sa povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti tijela, prenoenje saznanja o
uticaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i o uzrocima moguih nesrazmjera u odnosu visine i
teine. Uenike je potrebno uputiti u nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase),
upoznati ih sa kontrolnim ureajem za spreavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave
umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi uenike u organizaciju sportskih
natjecanja s naglaskom na ukljuivanje u suenje razliitih kineziolkih djelatnosti. U 4.
razredu potrebno je usaviti sva osnovna motorika znanja kao pripremu za predmetnu
nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Uz osnovna motorika znanja iz hodanja, tranja,
58
skakanja, potrebno je posebno usvojiti osnovne sadraje iz nogometa, odbojke i rukometa, te
iz narodnog plesa iz zaviajnog podruja.
Antropoloka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno
morfolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika. Opi morfoloki uinci
podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine
miine mase i potkonog masnog tkiva te spreavanje pretilosti. Fizioloki uinci su
usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dinog sistema te djelovanje na kvalitet kotano-
miinog sistema, pri emu istodobno poboljavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja
energije. Pozitivno djelovanje na imunoloki sistem jednako je potrebno za odravanje
zdravlja i spreavanje akutnih i hroninih bolesti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture
ogleda se i u prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava mogunosti motorikog
izraavanja uenika u svim ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju treba
podsticati aktivaciju motorikih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u
jednostavnijim pokretima i kretanjima. Sloenijim kretanjima razvijati sa stajalita nervno-
miine koordinacije kontrolu pokreta. Motorike sposobnosti koje su posebno pod uticajem
podraaja su: brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost. U podruju funkcionalnih
sposobnosti ukljuivanjem aerobnih programa uticati na srano-ilni i dini sistem te na
razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Takoer zapoeti znaajnije djelovati na
sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzinskim
aktivnostima.
Obiljeje etvrtog razvojnog razdoblja, odnosno drugog osnovnokolskog ciklusa, to
obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, jeste postupno, ali progresivno razlikovanje
uenica i uenika u morfolokim osobinama, te psihomotorikim i funkcionalnim
sposobnostima.
Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti uenika u vezi sa
tjelesnim vjebanjem da tokom ivota samoinicijativno i trajno provode tjelovjebu. Odgojni
zadaci koji se podjednako odnose na prvi, drugi, trei i etvrti razred osnovne kole: (1)
stiecanje higijenskih navika, (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje, (3)
podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, (4) prihvaanje i
uvaavanje razliitosti, (5) prihvaanje vlastite linosti, (6) razvijanje pozitivne slike o sebi,
(7) razvijanje sposobnosti samokontrole; (8) razvijanje vjetine svladavanja straha, (9)
podsticanje ustrajnosti, (10) postavljanja cilja i postupno dolaenje do njega, (11) razvoj
saradnikoga ponaanja, (12) prihvaanje i razumijevanje potreba djece s tekoama, (13)
praenje vlastitog napretka, (14) razvijanje komunikacijskih vjetina, (15) razvijanje osjeaja
zadovoljstva, (16) poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja i (17)
podsticanje potovanja tradicije kolektivnog identiteta.

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja uenika u nastavi tjelesne i zdravstvene
kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2)
testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih
motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i
izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3)
ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova uenika prema tjelesnom i
zdravstvenom odgoju.
Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i
psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti:
1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela;
2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute;
3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije
poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon
trupa, statistike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono.
U drugom cikiusu ocjenjivanje brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis
uspjenoti i napredka uenika, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama
i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada
59
nastavnika. Rezultati praenja sIue kao osnova za programiranje rada, u individualnom
pristupu i odreivanju radnih zadataka za svakog uenika, kao i za njihovo ocjenjivanje.
Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi
rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon
aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna,
tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinak djeteta a ne na linost ili trajne karakteristike
osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek
potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloi dodatne napore.
Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka uenika i ocjenjivanje (kvalitativno,
kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju
pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim
sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja uenika i zdravog odnosa prema
sebi i svijetu oko sebe.
(Detaljna uputstva za praenje i mjerenja, kao i potrebni instrumenti nalaze se u
priruniku za nastavnike.)

60


DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA










OKVIRNI PROGRAMSKI SADRJI
ZA IV RAZRED
DEVETOGODINJEG ODGOJA
I OBRAZOVANJA
ZA UENIKE SA POTEKOAMA
U UENJU I RAZVOJU



61






SADRAJ



Uvod
Opservacija i identifikacija djece sa potekoama u razvoju i uenju
Prilagoavanje postupaka djeci sa potekoama u uenju i razvoju

Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i knjievnost .......................................... 66
Engleski jezik .............................................................................................. 70
Moja okolina .............................................................................................. 72
Matematika ................................................................................................ 74
Muzika/glazbena kultura ........................................................................ 79
Likovna kultura ......................................................................................... 81
Tjelesna i zdravstvena kultura ................................................................. 87


























62

UVOD

Odgoj i obrazovanje djece sa potekoama u razvoju i uenju koja imaju potrebu posebnog
pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno obrazovnog
sistema.
U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se, u to potpunijoj
saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog potekoa u razvoju ili uenju, i
njihovim mogunostima razvoja, odaberu i predvide oni nastavni sadraji i oblici, koji e
obezbjeivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofiziki razvoj djeteta,
i u odreenoj mjeri ih pripremiti za ivot i rad, te ukljuiti u aktivan drutveni ivot.
Opte mogunosti razvoja djece se znaajno razlikuju od djeteta do djeteta, tako da se moe
rei da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja.
Posebno izraena heterogenost po mogunostima razvoja i po razliitim psihofizikim osobenostima
(npr. djeca sa deficitom panje i hiperaktivnou, raznim emocionalnim i socijalnim poremeajima i
slino) zahtijeva znatno elastiniji pristup u utvrivanju ukupnih odgojno obrazovnih zadataka i u
odreivanju obima i irine nastavnih sadraja koje uenici mogu i treba da usvoje.
Kriterij za utvrivanje sadraja, oblika i metoda rada odreen je prvenstveno,
interdisciplinarno struno procijenjenim i utvrenim stepenom mogunosti razvoja uenika.
Individualni i individualizirani pristup uenicima je temeljini stav, bez kojeg nema adekvatnog rada sa
ovom kategorijom uenika. Razliite psihofizike mogunosti djece zahtijevaju specifinosti u
organizaciji, oblicima, sredstvima i metodama rada. Iz tog razloga i potujui savremena teorijska
saznanja, kao i najsavremenija praktina iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama, a posebno
sa djecom sa poremeajima u razvoju moraju se angaovati strunjaci razliitih profila: defektolog
(oligofrenolog), rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog, socijalni radnik, zdravstveni radnici
razliitih profila i specijalni pedagozi razliitih profila.
Odgojno obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je viestruko
znaajan za pravilan i svestran psihofiziki i socijalni razvoj linosti djeteta.
Kako bi uenici sa potekoama u razvoju i uenju mogli da prate plan i program rada u
redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe.
Ovaj Prijedlog programa upravo treba da poslui u svrhu individualizacije minimuma
programskih sadraja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa.
Ukoliko dijete znaajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve
individualno prilagoeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa).
Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produenog strunog
tretmana sastavni su dio i ovih programa.
Ovaj Prijedlog programa je proiren sadrajima programa redovne nastave, po potrebi izrade
idividualno prilagoenih programa.
Individualni prilagoeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji
princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj koli, tako to e omoguiti rad sa
djecom sa potekoama u razvoju ili uenju unutar redovnih odjeljenja, kao integralni dio svih
odgojno obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i
mogunostima.
Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim kolama odvijat e se, orjentaciono
po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagoeni program ( u pismenoj
formi) i usvojenu od strane strunog tima kole i roditelja djeteta.



OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU, UENJU I
ADAPTIBILNOM PONAANJU

Opservacija i identifikacija djece sa potekoama u razvoju, uenju i adaptibilnom ponaanju
vri se u prirodnom okruenju porodice, kole ili u zahtjevnijim sluajevima u pripadajuem Centru za
opservaciju i dijagnostiku, zatim kroz mobilne timove ili putem strunih timova kola.
63
Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji.
Vrijeme opservacije zapoinje na prijedlog nastavnika ili roditelja, odnosno staratelja. Trajanje
opservacije je do tri mjeseca , a za uenike prvih razreda prvo polugodite.

Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati struni timovi kole pri polasku djeteta u kolu:

Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike:
- otean ili neobian hod;
- dijete moe biti stalno u pokretu, hiperaktivno;
- dijete moe biti motorno nestabilno.

Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike:
- dijete oteano dri olovku i pribor, odstupanje se moe posebno uoiti primjenom
instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama.
Aproksimativno, nemogunost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta kolskog
uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena. Potekoe u razvoju fine motorike
kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za potekoe u poetoim itanju i pisanju;
- dijete moe da neprestano manipulie predmetima.

Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slune percepcije i
panje.

Indikatori odstupanja na intelektualnom planu:
- uoavaju se kao oteano savladavanje pedagokih zahtjeva u koli;
- ta djeca esto postiu nizak nivo na testu crtea ljudske figure;
- postiu nizak nivo na testu percepcije prostora;
- ne uoavaju slinosti i razlike meu zadataim likovima.

Najea odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao:
- zakanjeli razvoj govora;
- usporeni razvoj govora;
- nedovoljno razvijena artikulacija glasova;
- nerazumljiv govor;
- nesposobnost razumijevanja drugih;
- mucanje.

Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u
sljedeim oblicima ponaanja :
- napadi bijesa pri sputavanju;
- nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima;
- bezrazloni strah;
- odsustvo straha od realnih opasnosti;
- rivalstvo;
- potencirani znaci izolacije,
- neurotska ispoljavanja kao sisanje palca, upkanje kose, trljanje dijelova tijela;
- nizak nivo tolerancije na frustarciju.
- agresivnost ili autoagresivnost,
- poveane aktivnosti u odnosu na povod,
- adksiozno-depresivno povlaenje,
- sniene aktivnosti u odnosu na povod,
- tikovi kod djece,
- rani tonini poremeaji.
enureza,
enkompreza
64
anoreksija,
bulimija.

U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini
identifikaciju vri Komisija sa pripadajuim kolskim pedijatrom, pedagogom, logopedom,
psihologom i socijalnim radnikom.
Ukoliko su odstupanja i potekoe sloenije struni tim kole zahtijeva opservaciju i identifikaciju
potekoa u razvoju djeteta od strane pripadajueg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u
zahtjevnijim sluajevima zahtijeva kliniku procjenu.
Komisijama kola su na raspolaganju mobilni struni timovi specijalnih ustanova sa razliitim
profilima specijalnih pedagoga (defektologa), logopeda, psihologa, ljekara i ostalih ili mobilni timovi
formirani na nekom drugom nivou organizovanja.

3.PRILAGOAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA

Pri radu sa djecom koja imaju potekoe potrebno je prilagoavati postupke:

esto poticati uenika na govorno izraavanje, uvijek dati primjer kako e se priati, najbolje
je da to uradi neki drugi uenik, kako bi bilo jasno ta se od uenika oekuje,
Koristiti situacije kada je dijete raspoloeno za neku oblast,
Ponavljati upute nekoliko puta,
Materijale i sadraje vezati za konkretne situacije,
Izbjegavati apstrakcije,
Koristiti igre za vjebanje i uenje o skupovima,
Raditi sa predmetima u uionici (odreenih oblika),manipuliranje,
Radovi na velikim povrinama (papir,tabla...),
Individualno pristupati djetetu,savjetovati ga i bodriti.
Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izraavanje,
Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju odreene reakcije,
Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu,
Pronalaziti djetetu interesantne sadraje,
Ukljuivati dijete u izradu panoa i sl..,
Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti,gdje e se i ono isticati,
Rad bazirati na djetetovim interesovanjima,
Ukljuivanje djeteta u pripreme za rad u uionici,
Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece,
Razvijati osjeaj pripadnosti grupi-kroz igru,
Uestvovanje uenika u pripremanju i izvoenju zadataka
Fiziko pribliavanje predmetu i pojavi koja se posmatra
Verbalna komunikacija-pohvale,nagrade,ohrabrivanje,savjeti,prijekori
Neverbalna komunikacija-zagrljaji,stisak,tapanje po ramenu,milovanje
Podsticanje interpersonalnih odnosa:uitelj-uenik;uenik-uenik-razredni odjel
Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost;igre kretanja i oputanja;igre za vjebanje
koncentracije;igre za podsticanje mate i kreativnosti;igre za konstruktivno rjeavanje sukoba.
Meusobno kominiciranje,saradnja i pomaganje
Upuivanje na sluanje govora drugog
Postaviti zahtjeve za koje znate da ih uenik moe izvriti,prema svojim sposobnostima i
interesovanjima,i postepeno ih proirivati,
Ukljuiti uenika u vannastavne aktivnosti, kolske sekcije,
Brinuti pri izvravanju pismenih zadataka o zamoru,te obavezno produiti vrijeme izvravanja
pismenih zadataka,
Preferirati usmeno ispitivanje,
Ispitivati uenika u prvom dijelu asa,
65
Mijenjanjem aktivnosti pomoi ueniku u zadravanju koncentracije,
Vjebe relaksacije i ventilacije uz dogovor izmeu uitelja i uenika,
Vjebe disanja,
Zadau pregledaju i potpisuju i roditelji i uitelj,
Neka dijete sa dobrim ponaanjem sjedi pored uenika u prvoj klupi,
Uvijek potiite na panju koristei razliite tehnike:glas,svjetlo i dr.,
Davanje uputa mora biti jasno,dobro artikulisano,jednostavno konstruisano,
Govorite jasno,sporo,polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti,
Verbalne informacije dobro je dati popraene slikama,dijagramima i modelima,
Uvijek kada je to mogue nova znanja demonstrirati preko modela,
Feed-back, povratna informacija je vana s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas
uenik prati,
Instrukcije treba ponavljati,hrabriti uenika da ponavlja,posebno da izrazi ono to misli da je
reeno,aktivno sudjelovanje usmjerava panju i reducira distraktibilnost,
Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazitem od starog,poznatog materijala,
Nove materijale davati na poetku asa,
Dobro je panju usmjeriti na sadraje kroz alu,humor isl.,
Sjedei rad i pasivno sluanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima,
Stimulirati uenika da pita,uspostaviti pozitivne emocije s uenikom. Pitati ga i poticati ga da i
ono pita,
Ne potiite negativne asocijacije npr. Ne zovite ga imenom,i ne opominjite kada ne slua,
radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom
razredu),
Provodite vjebe motorike i igre kada god je mogue i razvijajte opaanje putem
kopiranja,izrezivanja,preslikavanja a sve to ne smije trajati due od 30 minuta,
Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka,organizovati zadatak koji je laki ili
zadati vjebe motorike,panje,koncentracije,disanja,relaksacije,
Kroz igre jaati socijalizaciju djeteta u razredu.
Ispitivanje i provjeru znanja vriti na poetku asa,
to ee igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda),
Na poetku asa uvesti igrice kad god je to mogue,
Javno u razredu isticati pravila rada i traiti od uenika da to ponovi,
Napraviti zakletvurazreda za odreeni dan tipa: Danas X pomae Y djetetu u razredu.To
znai da niko drugi danas ne obavlja taj posao.
Odrediti dnevni zadatak/obavezu za uenika,
Navoditi ga da sam shvati u emu grijei i traiti da sam kae gdje je pogrijeio,(neka to bude
pravilo za svu djecu u razredu),
Neka dobije ansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda,za dobro obavljen zadatak,
Neka uenik daje obavijesti koje se tiu cijelog razreda.
66



BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Sadraji Prilagoeni postupci,
podsticaji i ciljevi u radu

Didaktiki materijal i sredstva

1. itanje i obrada knjievnih tekstova

- usavravanje tehnike itanja;
pravilno i izraajno itanje u
skladu sa uenikovim
mogunostima;

- itanje prilagoenog teksta naglas;

- itanje sa razumjevanjem i
reprodukovanjem;

- itanje sa prepoznavanjem
interpunkcijskih znakova;

- itanje prilagoenog teksta i
odreivanje:
1. toka dogaaja ( poetak, glavni dio i
zavretak )

2. mjesta radnje;

3. vrijeme radnje;

4. uoavanje najvanijih trenutaka u prii;


U itanju:

- prilagoavati sadraje tekstova u skladu sa uenikovim
mogunostima i raditi na razumjevanju proitanog sadraja u
skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove linosti;
razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i
njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moi
reproducirati.
- manje zanimljive sadraje pribliiti uenicima pomou igre,
igre sa svrhom i povezivanjem tih sadraja sa sadrajima
drugih nastavnih predmeta;



U izraavanju

- stalno podsticati dijete na govorno izraavanje;
- forsirati verbalnu komunikaciju;
- omoguiti ueniku prilikom dramatizacije da uestvuje u
jednoj od uloga prema svojim mogunostima u svrhu
emocionalnog doivljavanja odreenog lika;



- omoguiti ueniku prilikom obrade pjesme, memorisanje
strofe po njegovom izboru, i prezentaciju njegovih



Najvanije je da je ponueni materijal u
skladu sa mogunostima razumjevanja
djeteta;



Knjievni tekstovi moraju biti jednostavni
ali opis mora biti sa lijepim, jasnim i
realnim slikama;



Slova treba da su velika i podebljana;
razmak izmeu redova neto vei;










67
5. odreivanje glavnih i sporednih likova (
analiza likova );

6. odreivanje osobina likova u prii.

- itanje prie, bajke i pjesme;

- itanje po ulogama;



2. Kultura izraavanja

2.1. Usmeno izraavanje

- razgovor, pitanje odgovor;

- prepriavanje teksta na temelju
detaljnih i uopenih pitanja;

- dramatizacija knjievnog teksta;

- prianje dogaaja predstavljenog
jednom ili nizom slika,

- vjebe imitacije;

- situacijski razgovor;

- vjebe memorisanja;

- opis poznatog predmeta;

- prianje dogaaja i doivljaja iz
djejeg ivota;
recitatorskih sposobnosti na kolskim i priredbama van kole;
- forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je
mogue ostvariti uspjenu komunikaciju;
- kod problema sa govorom postupke prilagoavati po
preporuci logopeda;

U pisanju

- prepisivanjem kraih tekstova sa zanimljivim sadrajem
usavravati tehniku pisanja;
- davanjem adekvatnih pismenih pitanja, inicirati pravilne
pismene odgovore
- omoguavanje ueniku doivljavanje predmeta svim
osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa;
- upuivanje uenika u tehniku pravilnog pisanja estitke u
povodu roendana ili blagdana u cilju uenja utivosti u
obraanju, uvaavanju i potovanju drugog;
- pribliiti uenika situaciji odreenog dogaaja ili doivljaja
koji e on moi opisati prema svojim mogunostima;

U gramatici

- sadraji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki
razumjevanju ueniku etvrtog razreda, s obzirom na
konkretnost kao temeljno obiljeje njegova miljenja, jer djete
jo uvijek ima problema sa itanjem, pa e to biti sve do
trenutka kada proces itanja postane automatiziran.
Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja
nastave maternjeg jezika pa i na sadrajima drugih nastavnih
predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni usvajati apstrektne
sadraje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na
komunikaciji, situacijskom govornom kontekstu,
komunikacijskim prilagoenim tekstovima i zadrati se na
razini prepoznavanja jezikih sadraja.

Kod uvoenja sasvim novih elemenata
uvijek koristiti i neto to je djetetu ve
dobro poznato;



Koristiti audio-vizuelne materijale sa
priama i bajkama i kraim crtanim
filmovima;
















Koristiti lutke i maske jer se djeca puno
lake izraavaju kad su sakrivena iza toga;



Koristiti slike jednog predmeta;



Koristiti slike jedne i vie radnji;
68

- izraavanje kratkim, jasnim i
smislenim reenicama;


2.2. Pismeno izraavanje

- usavravanje tehnike pisanja;
- prepriavanje po pitanjima i na
osnovu zajednikog plana;
- sastavljanje krae prie prema slici
ili nizu slika;
- pismeno opisivanje poznatog
predmeta;
- pismeno opisivanje prirodnih
pojava;
- pismeno opisivanje doivljaja i
dogaaja;
- pisanje razglednica i estitki;
- pretvaranje vienog i doivljenog u
rijei;
- pisanje pisanih latininih slova i
pravilno povezivanje u strukturu
rijei;

3. Pouka o jeziku

- abeceda pojam;
- vrste rijei:
1. reenica ( izjavna, upitna i uzvina;
potvrdna i odrina );
2. imenice ( vlastite i zajednike; broj i
rod );
3. glagoli ( radnja, stanje, zbivanje );
- gramatika analiza ( gramatiki
Podsticati itanje, bogatiti rijenik, podsticati matu, i tim
pomagati u boljem izraavanju misli i osjeaja;

Obratiti panju na psiholoki kriterij koji podrazumijeva
primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika;

Obratiti panju na estetski kriterij to podrazumijeva
umjetniku vrijednost teksta;

Istai etiki kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava
vrijednosti koji je ne prolazan;

Podsticati govor igrom i kroz igru;

Pronalaziti situacije u kojima e se uenik snalaziti u
verbalnim igrama;

Omoguiti ueniku prianje dogaaja i doivljaja iz njegovog
ivota;









Pronalaziti predmete, slike i situacije koje su za dijete
interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja;

Izraenu i napisanu estitku izloiti na izlobi u uionici ili
ponijeti kui roditeljima kao poklon;

Omoguiti ueniku itanje sopstvenog pismenog rada;





















Koristiti vizuelna, auditivna i
manipulativna sredstva kako bi uenici
mogli zamisliti, vidjeti, uti, osjetiti i
izraziti svoje emocije i svoja vienja putem
naracije ili pismenog sastava;



Bitno je u toku rada koristiti predmete iz
djeje okoline;




69
pravilan redoslijed rijei u reenici i
povezivanje rijei i reenica u smislene
cjeline );
- pravopis:
1. veliko i malo slovo;
2. pisanje imena planina, rijeka, polja,
gradova i sela;
3. dvotaka u nabrajanju; taka, upitnik
i usklinik;
4. upitne i uskline reenice bez
definicija;
5. pisanje odrine rjece ne uz glagole;
6. pisanje rjece li u upitnim
reenicama;
7. pravilan izgovor i pisanje glasova:
,,d i .


Ukljuivati dijete u pripreme za as u uionici ili negdje drugo
gdje e se izvoditi nastava;


Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio
kao podsticaj u radu;


Muziku koristiti za stvaranje vedre i oputene atmosfere
pogodne za rad;


Razvijanje njenostii prijateljskog odnosa nastavnika sa
uenicima su znaajan i veliki podsticaj za uenika;















Koristiti kompijuterske igre prilagoene
sposobnostima uenika;



Knjievni tekstovi:

Ismet Bekri Djeije nebo
Enisa Osmanevi-uri Za sretan put po dukat ut
Ismet Bekri Jesen u gradu
Vladimir Nazor ae
Rabindranat Tagore Papirnati brodovi
Ezop Lisica i jarac
Muhidin ari ta to potok radi zimi
Zejir Hasi Pahulja
Njemaka narodna pria Tri leptira
Hasan Kiki Bosna je vjena
Oldrih Sirovatka Pijevac i lisica
Lav Tolstoj Dva druga
Eref Berbi Iz proljea u ljeto
Grigor Vitez Tiha tiha pjesma
70
ENGLESKI JEZIK

Nivo Teme Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Prva
godina
uenja


Prvi ste-
pen ele-
mentar-
nog
znanja




Lino
predstavljanje
Porodica
Drugovi
Kua /
dom
kola /
vrti


Uenici e znati:
- pozdravljati
- predstaviti se
- pokazati
osobe, predmete
- brojati (1-10)
- osnovne boje
(crven, crn,
bijel)
- samo uvoenje
naznake
svakodnevne
radnje



Uenici e to vie sluati i:
1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem,
pokazivanjem, crtanjem, bojenjem, redanjem (slika, predmeta)
2) verbalno ponavljanjem ; davanjem kratkih odgovora Yes/No;

Reagiranje na napisane rijei ili kratke reenice:
1) neverbalno prepoznavanjem rijei i pokazivanjem,
lijepljenjem slika ili ilustracija;
2) verbalno davanjem kratkih odgovora, zamjenjivanjem
ilustracija ponuenim rijeima, popunjavanjem praznina rijeima
(pojedinano ili horski).





Uenici e
koristiti:
Imenice
- jednina i
mnoina
(najei
primjeri)
Zamjenice
- Line
-Pokazne (this,
that)
-Upitne (who,
what)
Glagoli
-to be, to have
/ have got
- Present
Simple (samo
potvrdni oblik;
glagoli play,
read)

Prilozi (here,
there)

Samo osnovni
vokabular:

*Pozdravljanje:
Hello, Hi, Good
morning, itd.
*Predstavljanje:
I am...This
is...My name
is... Yes/ No...
That's right.
*Opisivanje:
Big / small;
red, black
* Mjesto:
Here/ There.
*Ua porodica:
mother,
father,sister,
brother
*kola:
teacher,
blackboard,
desk



71
NAPOMENE

Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan, pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva:

*senzibilitet prema opoj situaciji djece;
*veoma poeljnu obuku koju prui specijalizirani tim strunjaka kako bi pristup bio primjeren i usklaen sa radom ostalih nastavnika;
*primjenjivati individualni i individualizirani pristup uenicima, to se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika;
* ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno;
*sadraj i materijale vezati za konkretne situacije;
*koristiti IGRE, PJESMICE, MUZIKU najvei dio vremena;
*bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa;
*voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu panje, pa ukljuivati relaksaciju, smjenjivanje sadraja i metoda;
*pogledati metodoloka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodinje osnovne kole, te po vlastitom nahoenju i prema tipu djece u
grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove.

72

MOJA OKOLINA

SADRAJI PODSTICAJ, POSTUPCI I DIDAKTIKI MATERIJAL OEKIVANI REZULTATI
-EVALUACIJA-
1. Priroda pria o bogatstvu nae
planete zemlje

- Priroda,prirodne pojave i procesi
(neiva i iva priroda;odnos ive i
neive prirode;prirodne pojave i
procesi,klijanje i
rastenje,disanje;gorenje;truhljenje;opad
anje lia;kretanje;gibanje;Sunce-izvor
svjetlosti i topline;klima BiH).

- Voda
(svojstva vode;tri agregatna stanja
vode;kruenje vode u prirodi;vanost
vode za iva bia;pretvaranje energije
vode u druge oblike;industrijske vode).

-Zrak/vazduh,svojstva i
rasprostranjenost(kretanje-gibanje
zraka;sastav zraka atmosfere;znaaj
istog zraka).


2. arobno putovanje geografskom
kartom

- Vode BiH
(rijeke u BiH: Sava,Vrbas, Bosna,
Drina, Neretva; jezera-prirodna i
vjetaka; zatitia rijeka i jezera;

Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta oiglednog
materijala,koristiti to vie prirodnih predmeta i polaziti od
neposredno doivljenih promjena u prirodi ili koristiti
modele,preparate(suhe,sirove),dijafilmovi,grafoskop i
kompjuterska prezentacija,filmovi,eksperiment,itanje
prikladnih tekstova,izrada modela ili predmeta,samostalno
izvravanje praktinih zadataka i dr.

Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora
djeteta,provoditi vjebe opipa
(glatko,otro,hladno,hrapavo,tvrdo,mehko i td.) uz obavezno
imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje prouavamo.














Vjebe sa slijepom kartom BiH. Koritenje kompsa,
dijafilmova, slika.
Ekskurzija (najblia planina,rijeka i ravnica u mjestu)
Uenik treba da usvoji znanje o prirodi i
drutvenim
karakteristikama BiH,kao i da se postigne
njihovo aktivno ukljuivanje u tu
sredinu,te da upoznaju prirodne resurse
kao osnov za razvoj privrede i uvjete za
ivot i rad ljudi kao i da upoznaju prolost
i sadanjost BiH.
Samostalno da posmatra i uoava bitno i
donosi zakljuke za shvatanje uzrono-
posljedinih vezanosti prirodnih pojava.
Uenik treba savladati sadraje vezane za
ulogu ovjeka u mijenjanju ive i neive
prirode i njenog iskoritavanja.









Uenik treba da stekne osnovno znanje o
prirodno-geografskim odlikama, reljefa,
planina, vode, jezera i mora u BiH

Poznavanje prirodnog bogatstva cijele
BiH, mo prirodnih potencijala
Za razvoj privrede, poljoprivrede i
73
Jadransko more).

- Planine BiH
- Ravnice BiH
( Posavina i Semberija)


3.Znanjem i radom razvijamo pivredu
nae domovine

- Stanje i mogunosti razvoja
privrede u BiH
(hidroelektrane, termoelektrane,
rudarstvo, industrija i saobraaj)

- umarstvo-grana privrede
- Turizam (planinski, seoski,
primorski i zdravstveni)

- Poljoprivreda (ratarstvo,voarstvo,
vinogradarstvo, stoarstvo)

4. ovjek-to sam ja
Ishrana (znaaj zdrave ishrane,ishrana i
zarazne bolesti, njega bolesnika, povrede,
odmor i rekreacija kao higijenske potrebe)


5. BiH- prolost, sadanjost i
budunost

- Drutveno geografske odlike, ljudi i
vrijeme nekad i sad.



Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane, u industrijski
pogon,posmatranje saobraaja i meukantonalnih entiteta i
veza, znaaj za privredu.

Posjeta stoarskoj farmi i poljoprivrednom dobru.

Slike sa pounim porukama,tematski panoi,krai
filmovi,posjeta uzornom odmaralitu za djecu.

Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa
etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja.
Koristiti aktuelna dogaanja kao npr.proslava i obiljeavanje
znaajnih datuma iz blie prolosti.Koristiti TV, tampu,
knjige.
turizma.
Kod uenika treba razviti ekoloku
kulturu i
ljubav prema prirodi, sticanje znanja o
razliitim oblicima energije i primjena u
stvaranju boljih uvjeta za kvalitet
ivljenja.



















Uenik treba usvojiti znanje o zdravoj
ishrani radi ouvanja zdravlja i
opasnostima o nezdravom nainu ivota i
znaaju higijene i navika za ouvanje
zdravlja.
74
MATEMATIKA

SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE
AKTIVNOSTI UENIKA
AKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
1. BROJEVI

1.1.Zbrajanje i
oduzimanje u skupu
brojeva do 20

Zbrajanje i
oduzimanje brojeva u
prvoj desetici
(ponavljanje i
produbljivanje znanja);
Izraunavanje
zbrojeva od tri
pribrojnika
Upotreba zagrada u
zbrajanju i
oduzimanju;
Zbrajanje brojeva i
oduzimanje brojeva u
drugoj desetici (oblici
poput: 10+4, 14 4,
13+4,
17 4, 10+10)




Zbrajanje i
Prepoznati I
koristiti znake <, >, =;
znati odabrati
izravnog sljedbenika i
predhodnika datog
broja;
predstavljati prirodne
brojeve na brojevnom
pravcu;
prepoznati deseticu
kao skup od 10
jedinica;
Znati pismeno i
usmeno zbrajati i
oduzimati do 20;
Znati da su
zbrajanje i oduzimanje
suprotne raunske
radnje;
Provjeriti zbrajanje
pomou odizimanja i
obratno;
Koristiti svojstva
radnje zbrajanja
(komutativnost i
asocijativnost);


Koristiti
mamtematiki jezik i
simbole
Razviti
sposobnost
komuniciranja,
razmjene obavijesti i
iskustava;
Kritiki
vrednovati vlastita
postignua i
usporeivati ih s
rezultatima drugih
(par, skupina, razred);
Razviti
sposobnost da
pogreku shvaa kao
poticaj za nove
pokuaje;
Razviti
sposobnost uporabe
jednostavnog
matetamatikog
pribora;
Procijeniti duinu,
masu, vrijednost i
vrijeme.
Razvoj
interesa i smisla za
kolektivne igre i
zajednitva kao factor
koji utie na
formiranje pozitivnih
crta osobenosti;
Razvoj smisla
za rad u paru, manjoj
ili veoj skupini;
Razvoj svijesti
o potrebi raunanja,
mjerenja,
procjenjivanja i
predvianja i znaenju
tih radnji u
svakodnevnom ivotu;
Razvoj
pozitivnok miljenja u
ponaanju i sklonosti k
otkrivanju i
istraivanju;
Vrednovanje svojih i
tuih miljenja;




Sudjeluje u svim etapama
rada na satu;
Aktivno sudjeluje u
matematikim igrama
primjenjujui ranije steena
znanja;
Reira matematike igre
koristei zbrajanje i
oduzimanje kroz drutvene
igre (ovjee ne ljuti se,
tombola, bacanje kockica,
igra parnih i neparnih
brojeva, igre sa kartama,
zapisivanje rimskih brojeva
pomou igica, pronalaenje
rednih i rimskih brojeva u
novinama, asopisima i
svakodnevnom ivotu);




U matematikim igrama
primjenjivati steeno znanje
(igre koncem, vunom,
pronalaenje najkraeg
puta);
U bliem i irem okruju
Planira nastavne
sadraje;
Prikuplja didaktiki
material za rad,
samostalno i sa
uenicima;
Podstie kako
samostalan rad uenika,
tako i rad u veim i
manjim grupama;
Tematski povezuje
matemetike sadraje
sa sadrajima drugih
predmeta;
Priprema zadataka i
zaduenja za svakog
uenika u skupini;
Kontinuirano prati i
opisno vrednuje napore
uenika i njegov rad;

75
oduzimanje oblika :
6+4=10,
10 - 4 (ponavljanje i
produbljivanje);
Zbrajanje kada
su pribrojci iz prve
desetice, a zbroj iz
druge desetice i
odgovarajue
oduzimanje;
Veza izmeu
zbrajanja i oduzimanja;
I slovo nekad
uzimamo da je broj;
Nepoznati
broj;
Svojstva
zbroja: nula kao
pribrojnik;
Pravilo
zamjene mjesta
pribrojnika;
Svojstva
razlike: nula kao
umanjitelj, umanjitelj
jednak umanjeniku;
Rimski brojevi od I do
XX.
Uoiti kako
se mijenja zbroj i
razlika u ovisnosti o
promjeni komponenti;
Izraunati
vrijednost izraza s i
bez zagrada;
znati oznake I, V i X
kao oznake pomou
kojih piemo sve
rimske brojeve do 20;
Sastavljati
jednostavne brojne
izraze koji odgovaraju
tekstualnom zadatku;
Odrediti
nepoznatu
komponentu u
jednostavnim
tekstualnim zadacima;
Rijeiti
jednostavne
problemske zadatke
koji se svode na
rjeenje brojnog
izraza;
itati i pisati
brojeve do 20;
Nizati
prirodne brojeve do
20.
Razvoj ekoloke
svijesti i pozitivnog
odnosa prema
spolovima.
pronalaziti crte, take, ploine
i oblike;
Pomou razliitih materijala
izraivati oblike i povrine;
Koristiti svakodnevne
situacije za primjenu steenih
matematikih znanja (odlazak
u trgovinu, na trnicu itd.);
Koristiti jednostavne
grafikone.

76
1.2. Mjerenja i mjere

Mjerenje
duine. Jedinica za
duinu (1m, 1 dm);
Mjerenje
mase. Jedinica za
masu (1kg, 1 dag) (dag
je oznaka za
dekagram, 1dag 10
grama);
Jedinice za
tekuinu (1l, 1 dl);
Jedinice za
vrijeme (tjedan, dan,
sat, minuta);
Jedinica za
novac (KM, KF).


Prepoznati i
imenovati dotad
nauene jedinice za
duinu, vrijeme,
masu, obujam i
novac; moe
imenovati sprave
kojima se obavljaju
njerenja; znati
pretvarati vee
jedinice u manje (1l,
razliti u posudice od
10 dl, 1m razdijeliti
nap o 10dm, 1 KM
usitniti po 10KF ili
20KF);
Znati
rjeavati jednostavne
tekstualne zadatke u
kojima se koriste
mjerne jedinice i
radnje sa njima.
Voditi rauna o
ravnopravnoj
zastupljenosti spolova u
igrama i zaduenjima,
njeguje pozitivan odnos
prema okolini i prirodi.
1.3. Geometrija
Ravne i zakrivljene
plohe (povrine),
likovi i crte

Pravac, polupravac,
du, kut crtanje i
obiljeavanje;
Crtanje paralelnih i
okomitih pravaca;
Opaaju i imenuju
ravne i zakrivljene
povrine i klasificiraju
ih;
Poznaju i imenuju
pojmove: pravac,
polupravac, du, kut,
krunica, krug;
Konstruiraju
pravokutnik, kvadrat,
Sposobnost
uoavanja razlika
izmeu paralelnih i
okomitih pravaca;
Uoavanje likova
oblika trokuta,
kvadrata,
pravokutnika i kruga u
okruju.
Rjeavaju probleme
kroz igru i zabavu
potujui pravila;
Vrednuju osobine i
stavove drugih;
Razvijaju pozitivne
stavove, ponaanja za
rad i igru;
Sudjeluju u
sastavljanju i
Koriste
jednostavne grafikone i
interpretiraju ih;
Procjenjuju
vjerojatni ishod u igrama
na sreu.
Sadraj Nastavnog
programa utvruje prema
interesima i
sposobnostima uenika i
prilagoava zahtjeve
postavljene Programom
kako bi bio uspjeno
ostvaren;
Stavlja naglasak na
razumijevanje osnovnih
77
Usporeivanje
dui. Podudarne dui;
Zbrajanje dui.
Oduzimanje dui;
Crtanje likova
oblika trokuta,
kvadrata, pravokutnika,
krunice, kruga.


trokut, krunicu;
Razlikuju krunicu
i krug;
Samostalno
uoavaju, definiraju,
razlikuju crte i
konstruiraju ih;
Crtaju pravac i
polupravac;
Konstruiraju du i
matematiki ih
oznaavaju;
Predviaju,
procjenjuju i
usporeuju ishode
mjerenja;
Izvode precizna
mjerenja
geometrijskim
priborom, zapisuju i
predstavljaju ishode.
rjeavanju
matematikih
zadataka iz
svakodnevnog ivota.
matematikih pojmova;
Pomae djeci da
poboljaju izraavanje
svojih matematikih ideja
i opaanja;
Prilagoava nastavu
svakom ueniku
pojedinano;
Primjenjuje pristupe i
postupke kojima se
uvaava stupanj razvoja
djeteta;
Pomae djeci da
kritiki sagledaju ono to
su nauili;
Tematski povezuje
nastavne sadraje unutar
Nastavnog plana i
programa;
Ukljuuje matematiku
u druga nastavna
podruja.
1.4. Mnoenje i
dijeljenje do 20

Mnoenje kao
zbrajanje jednakih
pribrojnika;
Znak X (puta);
Mnoitelj,
mnoenik (mnoenje
broja i mnoenje
Vrednuje ishode cjelokupnog
rada;
Prepoznaje znak X (puta)
kao oznaku za mnoenje i znak
: kao oznaku za dijeljenje;
Zna mnoiti i dijeliti u skupu
brojeva do 20;
Prepoznaje znaenje termina
dvostruko vie (dvostruki
broj) i polovina broja;
Sposobnost
razlikovanja znaenja
termina jednakost i
jednadba, kao i
nejednakost;
Sposobnost
samostalnog mjerenja i
zapisivanja ishoda:
Upotrebljaju
mnoenje i dijeljenje
u svakodnevnim
radnjama i
situacijama;
Istrauju razliite
naine mnoenja i
dijeljenja;
Dijele na jednake
dijelove;
Mjerenje,
usporeivanje i
procjenjivanje
objanjavju djeci,
uporabljujui to vie
primjera i oitih sredstava
iz okruja.
78
brojem) i umnoak;
initelji ili faktori;
Tablica mnoenja
broja 2;
Tablica dijeljenja
broja 2;
Veza mnoenja i
dijeljenja
Usvojili su tablicu mnoenja i
dijeljenja broja 2 do
automatizma;
Rjeavaju jednostavne
jednadbe i nejednadbe;
Osposobljeni su za rjeavanje
matematikih zadataka sa vie
raunskih operacija, s i bez
upotrebe zagrade;
Mjere uz primjenu
dogovorenih jedinica i sprava,
tano izraavaju ishode
mjerenja
Predviaju ishode mjerenja i
provjeravaju rjeenja zadatka u
kojima se koriste mjerene
jedinice.
Poduzimaju
mjerenja i predviaju
ishod;
koriste mjerne
instrumente;
Mjere uporabljujui
mjerne jedinice.

79
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA


PODRUJA
UENJA

CILJEVI

PROCJENA

OEKIVANI REZULTATI
UENJA

SADRAJ






ZNANJE

Sticanje znanja
- o postavljanju glasa i tana
intonacija
- prepoznati instrument
- izvoenje ritma brojalice
- partitura u slikama






SPOSOBNOSTI
I VJETINE

Razvijanje muzike sposobnosti
i
vjetine
- eksperimentisanj-em kao
pojedinac i komuniciranje
unutar timskog rada
- prezentiranja
interpretacije muzike memorije






VRIJEDNOSTI
STAVOVI
PONAANJE

Razvijanje pozitiv-nih
vrijednosti i miljenja
- prema sebi kao pjevau
- prema porodici kao horu
- razvijanje ljubavi prema
muzikoj batini BiH
- razvijanje trajnih interesa i
ljubavi prema muzici


- Procjena se vri na
osnovu testa ritmikih
struktura

- na koje oblasti se
treba fokusirati kod
uenika, npr. motorika,
socijalizacija,
verbalizacija

- da li uenik uiva u
ritmikim ili muzikim
instrumentima

- kakva je njegova
motorika

- kako izgleda uenikov
spektar emocija (sretan,
tuan, ozbiljan,
uzbuen)

- kako reagira na
instrumente (brzo,
sporo, glasno, tiho i dr.)


- Da li je sviranje na instrumentima
potrebno vjebati kako bi muziciranje
bilo skladno

- o znaenju i potrebi muzike u ivotu

- primjenjivati pravila muzike igre

- najkvalitetniju izvedbu nagrauje
pljeskom

- potuje i cijeni miljenja i stavove
drugih

- sa zadovoljstvom se ukljuuje i daje
sve samostalniji doprinos u interakciji
(projekti, koncerti, priredbe)

- odgovornost za
kvalitet muziciranja

Izbor

Pjesmice
- Maestral
(Josip Stamac)
- Proljetna pjesma
(Stania Korunovi
- Kiobran za dvoje
(elo Jusi)
- Bumbari i pele
(S. Raji)
- Na kii
(S. Korunovi)
- Zeko i potoi
(Branko M.)
- Kad ja pooh na Bentbau
(narodna)
- Kad si sretan
- aputanje
(N. Hercigonja)

Brojalice
- Eglen beglen
- Igralica
- Nini nini moj sine jedini

Uspavanke
- Nina sine, ninala te majka


80


SLUANJE
MUZIKE

DJEIJE
STVARALATVO

VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOST NASTAVNIKA

- Divlji jaha
(R. Schumann)
- arobna frula
(W. A. Mozart)
- Magarac i pijanist
iz karnevala ivotinja
(C.Saint Saens)
- enja za proljeem
(W. A. Mozart)
- Ptiija tuga
(L.V. Beethoven)
- Proljee (I stav)
iz etiri godinja doba
(Vivaldi)

- Improvizacija pokreta u
ritmu i plesu

- Literarno i likovno
izraavanje doivljaja
muzike

- Plesna dramatizacija

- Kroz kreativne naine
ritmikoga izraavanja
jaa samosvijest

- Razgovara o osjeaju
ugode i oputanja

- esto trai ponovno
sluanje djela

- Doaravanje osjeaja kroz sluanje
izvedbe

- Dopuna zidnog panoa novim slikama

- Pravljenje instrumenata od papira

- Skupljaju slike instrumenata


- Priprema, vodi i razvija interes uenika
prema muzici svojim odnosom i
stavovima

- Planira aktivnosti i muzike sadraje u
korelaciji sa ostalim umjetnikim i
drugim odgojnim podrujima
81
LIKOVNA KULTURA

PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
TEMATSKE
CJELINE /
OBLASTI
MOTIVI I
TEHNIKE
Obrazovni ciljevi
Odgojni i
socijalizirajui
ciljevi

1. TAKA I
LINIJA

- Fokusirano
istraivanje i
uoavanje
/registrovanje/
u okruenju i
na likovnim
djelima
bogatstvo
raznolikosti
linija/crta,
njihovih
odnosa,
kontrasta,
ritma, smjerova
i analiza
uoenog i
istraenog

- Kombinovanje
linije/crte sa
plohom, takom
i mrljom

- Crtake teksture


- Iz djetetove
okoline: ljudi,
ivotinje, biljke,
pojave u prirodi,
objekti, prostori

- Iz sadraja ostalih
predmeta
/korelacija sa
drugim
predmetima/:
maternjeg jezika
/pria, bajka,
pjesma,
poslovica../,
PPD,
matematike,
istorije/historije,
muzike i
tjelesne kulture,
BiH kulturne
batine.....

- Iz narodnih
obiaja: praznici,
znaajni datumi,
etnografsko
nasljee

- Taka i crta/linija
kao samostalni
likovni elemenat
sa svim svojim
karakteristikama i
kompozicionim
odnosima u
vizuelno-
likovnim
sadrajima

- Nevizuelni
poticaji: emocije,
ula,
muzika

- Olovka, tu i


- Uoiti i uporediti na svojim i
umjetnikim radovima; kontrast,
ritam, prostiranje linija, i moi se
izraavati linijama razliitog
karaktera i toka.

- Uoiti, razumijeti i moi
predstaviti crtaku teksturu kroz
kontrast skupljenih i rasprenih
taaka i linija u razliitim
odnosima.

- Usvojeni pojmovi za oblast
liniju:
odnos linija/crta, ritam, smjer,
mrlja, crtaka tekstura, povrina,
tlocrt







- Razvijanje kod
uenika
senzornih,
manipulativnih,
izraajnih i
praktikih
sposobnosti sa
naglaskom na
divergentno
miljenje.

- Formiranje
stavova i odnosa
prema
vrijednostima,
ouvanje kulturne
batine i prirodne
okoline.

- Pozitivan odnos
prema radu:
inicijativa,
samostalnost,
angaovanost,
spremnost za
saradnju i timski
rad.

- Razvijanje
humanosti,
solidarnosti,
drugarstva;
jaanje i
bogaenje
emocija

- Razvijanje
sposobnosti
posmatranja,
uoavanja,
zakljuivanja,
snalaljivosti,
kreativnog,
konkretnog i
apstraktnog
miljenja i mate,
82

2. BOJA

- Usmjereno
istraivanje i
opaanje u
okruenju i na
likovnim djelima
kontrast
kvaliteta razlika
/degradacija
boja/, kontrasta
kvantiteta
/koliine/ i
komplementarno
g kontrasta i
prezentiranje
istraenog i
uoenog

- Mehaniko i
optiko
mijeanje
boja

- Tonsko i
koloristiko
slikanje

- Slikarske
teksture


- Akvarel, gva,
tempera, kola,
pastel,
fleomasteri u boji
/za manje
formate radova/
















- Uoiti, razumijeti i moi
predstaviti kontrast malih razlika
obojenih povrina, velikih razlika
/kontrast/ obojenih povrina;
uoiti razumijeti i izraziti
komplementarni kontrast;

- Razumijeti i moi predstaviti
optiko mijeanje boja upotrebom
obojenih taaka osnovnih boja
- Razumijeti i moi predstaviti
mehaniko mijeanje boja /dvije
osnovne boje daju izvedenu boju/


- Usvojeni pojmovi za oblast
boja:
intenzitet boje, razreivanje
boje,
kvalitet boje, komplementarn
kontrast, optiko mijeanje boja,
tonsko i koloristiko slikanje,
slikarska tekstura
- Razvijanje
sposobnosti
dovoenja u
sklad tonova
boja, njihova
praktina
primjena u
odjevanju,
ureenje ivotnog
prostora, izrada
estitki, ukrasnih
predmeta,
nakita....



- Razvijanje
sposobnosti
predstavljanja
sadraja; pjesme,
prie, dogaaja,
pojava u prirodi,
emocija i sl.
kroz likovni izraz






3. PLOHA

- Dalje razvijanje
senzibiliteta
prema grafikom
izrazu.

- Izrada sloenije
ablone za
grafiki otisak

- Crta i ploha,
fundamentalni
elemenat grafike

- Viebojna papir
grafika


- Papir grafika
/izrada ablona
od papira -
kartona/, matrica,
grafika boja,
tempera










- Uoiti, razumijeti i moi
predstaviti grafike odnose, rad
na izradi ablona za grafiki
otisak /papir grafika jednobojna i
viebojna/, razvijanje senzibiliteta
prema grafikom izrazu

- Usvojeni pojmovi za oblast
ploha /grafika:
viebojna grafika, ablon /matrica
za preslikavanje/, grafiki otisak,
grafiar, tampanje

drvce, tu i kist,
lavirani tu,
flomasteri /crni
ili tamni/
orijentacija u
vremenu i
prostoru
83
4. POVRINA
- Koncentrisana
paanja na
istraivanje i
uoavanje
proporcija oblika
i prostora
osnovnih
kompozicionih
odnosa
/simetrije,
asimetrije/ u
okolini i na
umjetnikim
djelima i
predstavljanje
istraenog i
uoenog -
crta/linija u
prostoru
/prostorni crte
- Vizuelno
opaanje kadra
na fotografiji,
stripu, TV-slici
- Kadrovi u nizu
- Crno bijeli film
- Boja na filmu
- Spot i njegovo
znaenje
- Pismo kao
elemenat
vizuelnih poruka
i njegova
likovnost
- Scena i
scenografija i
scenska maska
oblikovanje i
razumijevanje
- Zatitni znakovi


- Realizacija u
materijalu po
izboru:
izrada scenskih
elemenata,
maski,
lutki, estitki,
opreme knjige,
reklama
/pismo kao
elemenat
vizuelnih
poruka/ tehnike












- Uoavanje proporcija oblika i
prostora i prostornih odnosa
/simetrije, asimetrije/ u
neposrednom okruenju i na
umjetnikim djelima, sposobnost
predstavljanja istraenog i
zapaenog
- Registrovati, razumijeti i moi
predstavit: elemente scenografije,
scene i scenske maske, spotove i
zatitne znakove, koristiti pismo
kao elemenat vizuelnih poruka
/likovnost pisma, bosanica,
kaligrafija.../
- Uloga i znaaj vizuelnih medija;
filma, TV-a, fotografije, znaaj
boje u medijima
- Usvojeni pojmovi za oblast
povrina:
grafiki dizajn, maska, scena,
scenografija, zatitni znak, film,
video, kadar, strip


5. MASA I
PROSTOR
- Ploha u prostoru
- Plastine teksture
/teksture u
prostoru/
- Karakter oblika i
prostora je
rezultat / to
proizlazi iz
njihovih funkcija
- Puna plastika i
reljef



- Glina, glinamol,
plastelin, papir,
karton, mekani
lim, ica, papirna
ambalaa, drveni
otpadni materijal




- Usvojeni pojmovi masa i
prostor:
proporcija, kompozicija oblika i
prostora, simetrija i asimetrija,
prostorni crte, trodimenzionalna
tekstura, puna plastika, reljef


84

OEKIVANI REZULTATI

Da uenici usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju:
- da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovi prostiranja linije,
- da prepoznaju ritam kao princip komponovanja,
- da znaju koristiti mrlju i taku kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i
osmiljavanju kompozicije,
- da znaju da je povrina
- da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/
- da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tuai drvceta, tua i kista, da savladaju
tehniku lavranog tua,
za oblast slikarstva:
- da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau,
pastelu, flomasterima u boji,
- da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da se boja moe oslabiti/
- da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau a nalaze se u
suprotnosti/,
- optiko mijeanje boja /takice dvije razliite boje na jednoj povrini daju treu boju/
- usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur
za oblast ploha/grafika:
- da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje
- da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku /papir grafika/
za oblast povrina, masa i prostor:
- da shvate ta je proporcija,
- da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru,
- da znaju ta je simetrija i asimetrija,
- da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/
- da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim
materijalom/
- da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef
- da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna /naslovna strana za knjigu,
prospekt../
- da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu, koli/, da
kreiraju kadar stripa,
- da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angaovanje i povezivanja novih vizuelnih
iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih
iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije
kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz
LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja.

Za oblikovanje na plohi kroz podruja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:
85
- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE
- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz
formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve
razrede od 1-9. razreda.
1. TAKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRINA
Ovakva forma obezbijeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i
likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i
obrazovanje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom
polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske
godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/
obezbijedio bi veu preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i
njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu Ponavljanje tematskih cjelina u
formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih
sadraja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu
znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika
razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih
temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u
komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces
vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrijeavanju problema i sposobnosti
vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih
uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i
interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja.

Motivi teme /likovni sadraji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema
svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

- iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti,
pojave u prirodi, biljke..
- sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka,
poslovica, basna, pjesmica, matematike, moje okoline, glazbene kulture, tjelesne i
zdravstvene kulture
- iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee
- likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrijeavanje likovnih zadataka
kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
- nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...


POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt

86
SLIKANJE: intenzitet boje, razreivanje boje, akvalitet boje, komplementarni kontrast,
optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura

GRAFIKA: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar,
tampanje

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: proporcija, kompozicija oblika i prostora,
simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak,
film, video, kadar, strip

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika,
obzirom da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina
djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog
uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne
elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata:
1. estetskog
2. psiholokog
3. pedagokog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje
vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi
stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri.
injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu,
i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Uenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti
kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnosti za
likono-kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/.
Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta;
1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadraja
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe
komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da
usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika
treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje
postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat,
aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno-
sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema
svjetskoj i naoj kulturnoj batini.
Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno
kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da
doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne
odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju
postavljaju.
87
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Sadraj

Ciljevi Didaktiki materijal i sredstva

Osnovna znanja, metode ovrivanja, naini
samoregulacije i samokontrole
Upoznati uenike o osnovama zdrvog ivota, o vanosti
odravanja osobne higijene, o znaaju tjelesnog odgoja, o
tetnosti puenja, alkohola i narkotika, o razvijanju
kontrole pokreta, pravilnom disanju, o promjenama u
djeijem razvoju

Opepripremni sadraji
Gimnastike vjebe kao osnovni sadraj pripremnog
dijela svakog sata. Tu ulaze vjebe postrojavanja i
prestrojavanja, vjebe oblikovanja, vjebe pravilnog
dranja tijela, vjebe sa spravama (loptice, palice,
krugovi, lopte i kratke vijae), vjebe na spravama (niska
greda, vedska klupa), vjebe u parovima, vjebe u
obliku postavljanja motorikih zadataka, vjebe sa
raznim estetskim sadrajima

Hodanje i tranje
Hodanje i tranje naprijed i nazad; Hodanje uz pjesmu i
muziku, osnovne tehnike brzog tranja i start iz razliitih
poloaja; brzo tranje na 30-50 metara; Tranje u prirodi
sa savladavanjem prirodnih prepreka

Skakanje
Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom; Rjeavanje
zadataka u fazi leta; skokovi preko niskih prirodnih

Sticane znanja o ouvanju i unapreenju zdravlja,
kao i stvaranje higijenskih navika kod uenika.







Poticati uenika na pravilno izvoenje vjebi.










Poticati uenika na pravilno tranje uz usmjeravanje
panje uenika na pravilno disanje




Razvijanje jaine odraza i sposobnosti izvoenja











Upotrebljavati rekvizite kao to su:
lopte, palice, krugovi, vijae, niska
greda, vedska klupa









Koristiti muziku i pjesmu




88
prepreka; skokovi pomou odskone daske i preskoci
preko niskih prepreka

Bacanje, hvatanje i gaanje
Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj, u dalj i u vis iz
mjesta, iz hoda i zaleta

Penjanje, puzanje i provlaenje
Penjanje na razliite predmete (vedska klupa, vedski
sanduk, uz kosinu,) i silaenje sa istih;provlaenje i
puzanje ispod razliitih predmeta (grede, razapete vijae,
vedske klupe); kombiniranje penjanja, puzanja,
provlaenja, hodanja i tranja

Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje
Vuenje premeta po tlu, borba u parovima za predmete
(lopta, palica, vijaa, medicinka); pojedinano i grupno
potiskivanje, vuenje i nadvlaenje

Kotrljanje i kolutanje
Kolut naprijed i nazad; kolut naprijed sa zaletom;
povezivanje vie kolutova nazad;


Vienje i upiranje
Njihanje, klim i ljuljanje u visu; zavjes za oba potkoljena,
naskoci i saskoci u upor; iz upora prednjeg spust naprijed

Plesne strukture
Vjebe ritmikog kretanja uz upotrebu lopte, vijae,
unjeva i drugih rekvizita; vjebe napetosti i oputanja,
realizacija zadanog ritma; plesna struktura i plesni koraci
skoka sa obje noge
Razvijanje tehnike skoka, razvijanje snage nogu i
ravnotee tijela



Razvoj snage i spretnosti ruku



Razvoj snage i spretnosti tijela, razvoj koordinacije
ekstremiteta





Jaanje tijela u cjelini






Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i
razvoj spsosobnosti odravanja ravnotee


Jaanje tijela u cjelini

Razvoj osjeaja za ritam i estetskih vrijednosti



Koristiti niske prepreke i odskonu
dasku




Koristiti loptice i druge pogodne
predmete



Koristiti predmete kao to su vedska
klupa, vedski sanduk, grede,
vijae





Koristiti lopte, palice, vijae,
medicinke







Koristiti muziku i pjesme iz programa
nastave Muzike kulture, modernu
89

Igre
Elementarne, tafetne i timske igre; izmeu dvije i etiri
vatre; uvjebavanje elemenata tehnike rukometa, koarke
i nogometa

Posebni sadraji
Vjebe ravnotee; vjebe brzine i frekvencije pokreta;
vjebe koordinacije; vjebe preciznosti
Plivanje
Plivanje u dubokoj vodi;ronjenje, pravolno disanje;
plutanja klizanja po povrini vode, igre u vodi
Skijanje
Noenje i stavljanje skija; kretanje sa i bez tapova;
penjanje i sputanje niz blagu padinu; padanje i ustajanje
iz pada
Razvoj pozitivnog stava prema sportu, razvoj
socijalizacije djeteta, sticanje osnovnih znanja o
sportovima, razvoj takmiarskog duha

Razvijanje sposobnosti odravanja ravnotee,
razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i
preciznosti

Razvijanje pozitivnog stava prema vodi, jaanje i
pravilan razvoj tijela u cjelini, jaanje zdravlja
djeteta,

Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu,
jaanje tijela u cjelini
muziku kao i muziku za narodne
plesove


Koristiti potrebne rekvizite za
izvoenje igara



Koristiti loptu, tap .



Koristiti bazen sa vodom i rekvizite
koji pospjeuju sigurnost djeteta u
vodi


Koristiti skije i tapove kao i ostalu
skijaku opremu
90