2

KLINOVI
1.1 ZADATAK, PODJELA I MATERIJAL


Klin je mainski element koji ima oblik prave etvorostrane prizme ije su
dvije strane (prednja i zadnja) paralelne, dok su druge dvije (spoljna i
unutranja) nagnute jedna prema drugoj pod izvjesnim uglom. Kao osnovice
prizme slue bone strane klina. Ponekad klin ima oblik paralelepipeda. Prema
tome, klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba.
Klinovi slue za vrsto (kruto) vezivanje konstruktivnih dijelova, koji se prema
potrebi mogu lako razdvojiti. Poto se veza klinom moe razdvajati bez
optereenja klina i drugih dijelova, ona se ubraja u ''razdvojive veze''.

1-klin, 2-vratilo, 3-glavina




3

2. UZDUNI KLINOVI
Uzduni klinovi vezuju osovine i vratila sa glavinama zupanika, kainika,
ruica itd. Treba dobro razlikovati stvarnu (l) od korisne (l
k
) duine klina.
Uzduni klinovi propisanih mjera prenositi e potpun obrtni momenat koji moe
da prenosi i samo vratilo, odnosno glavina toka, koji se ezuje sa vratilom pod
uslovom da je duina klina dovoljno dugaka. Ako je glavina od livenog
gvoa, duina klina l
k
= 1, 5. d, gdje je sa 'd' obiljeen prenik vratila na mjestu
gdje je klin. Korisna duina kline ne treba uope da bude za taj sluaj manja od
1, 3.d. Za glavine od elika ili elinog liva korisna du ina klina treba da bude
l
k
= ( 1-1, 3).d.


2.1. UZDUNI KLINOVI SA NAGIBOM

Ovi klinovi imaju, obino, nagib na spoljnoj strani, a upotrebljavaju se tamo
gdje je potrebno nainiti vrstu vezu sa zatezanjem (naponsku vezu).
Ovo zatezanje stvara pritisak izmeu dodirnih povrina glavine, vratila i klina.
Usljed ovog pritiska, pri radu se javlja otpor trenja izmeu pomenutih dodirnih
povrina, a ovaj otpor uglavnom i prouzrokuje prijenos obimne sile. Sa obzirom
na mogunost namjetanja odnosno demontiranja , uzduni klinovi sa nagibom
mogu da se podijele na: proste klinove, klinove sa kukom i zaobljene klinove.
Prosti klin se upotrebljava kad je veza pristupana sa obje strane, tako da se klin
moe zabijati sa jedne, a vaditi sa druge strane. Radi namjetanja klina, lijeb u
vratilu mora da bude dva puta dui od klina ( ne raunajui prijelazna zaobljenja
u lijebu).
Prosti klin upotrebljava se kada je klin pristupaan sa obje strane, Klin se zabija
sa zadnje, a izbija sa prednje strane udarcima. Prednja i zadnja strana su ravne.
lijeb u vratilu koji se izrauje glodanjem pomou ravnog lijebnog glodala
mora biti dovoljno dugaak radi izvlaenja klina; lijeb treba da je najmanje
dva puta dui od klina, neraunajui tu prelazna zaobljenja u lijebu, ukoliko
vratilo nije podebljno na mjestu veze. Po poloaju prema vratilu i po obliku
poprenog presjeka razlikuju se : prosti normalni klin, prosti tetivni klin, i prosti
izdubljeni klin.

4


Pored momenta prenose i aksijalne sile, i to otporom klizanja, koji se javlja na
povrinama dodira glavine i klina sa jedne, a podglavka i klina sa druge strane.
Primjenjuje se kod sporohodnih vratila sa obrtnim momentima sa udarima.
Po obliku poprenog presjeka razlikuju se:
-normalni klin;
-tetivni klin;
-izdubljeni klin;
-tangentni klin

-Normalni klin izrauje se tako da jednim svojim dijelom ue u lijeb glavine,
a drugim u lijeb vratila. On ostvaruje sigurnu vezu, ali uslovljava izradu lijeba
u vratilu, to oslabljuje vratilo i poskupljuje konstrukciju. Upotrebaljava se u
sluajevima prenoenja cjeloukupnog obrtnog momenta na koji je proraunato
vratilo.
-Tetivni klin izrauje se tako da ue samo u lijeb glavine. U ovom sluaju,
lijeb se ne izrauje na vratilu, ve se naini samo ravna povrina na koju
nalijee klin. Zbog toga je konstrukcija veze jednostavnija i vratilo oslabljuje
znatno manje, ali se moe upotrijebiti u sluajevima prenoenja samo jednog
dijela obrtnog momenta za koji je proraunato vratilo.
5

-Izdubljeni klin izrauje se takoe tako da ue samo u lijeb glavine; na
vratilo nalijee izdubljenom stranom, koja je podeena tano prema oblini
vratila. Poto se pri upotrebi ovog klina na vratilu ne izrauje lijeb ni ravna
povrina, konstrukcija veze je jo jednostavnija i vratilo se ne oslabljuje.
Meutim, poto ovaj klin stvara vezu samo uslijed otpora trenja izmeu svoje
izdubljene strane i vratila, on se moe upotrijebiti za prijenos manjeg dijela
obrtnog momenta za koji je proraunato vratilo.
Klin sa kukom upotrebljava se kad je veza pristupana samo sa jedne strane,
tako da se klin zabija i izbija sa iste strane. Poto je klin sa kukom dui od
prostog klina , to i lijeb u vratilu za klin sa kukom mora da bude dui od
lijeba.
Naroitu konstrukciju uzdunog klina sa nagibom predstavljaju tangentni
klinovi. lijeb vratila za tangentne klinove pritiskuje na jednu bonu stranu
klina; uslijed toga druga bona strana pritiskuje na lijeb glavine i tako prenosi
obimnu silu. Vratilo za tangentne klinove manje je oslabljeno lijebom nego to
je to sluaj kod normalnih klinova.
Da bi se izbjegla izrada jedne strane lijeba pod nagibom (u glavini), klin se
sastavlja iz dva dijela (para klinova), i to tako da se ovi dijelovi uzajamno
dodiruju onim stranama koje imaju nagib.
Tangentni klinovi upotrebljavaju se za prenoenje velikih obrtnih momenata.
Poto se opisane vrste klinova esto upotrebljavaju, one su standardizovane(
imaju i standardizovani nagib 1 : 100). Postoje i drugi oblici koji se rjee
upotrebljavaju (koji nisu standardizovani), kao: kvadratni klin, klini ,,alfa'',
iljebljeni klin, okrugli klin.
-Kvadratni klin upotrebljava se ponekad za jaa optereenja pri promjenjivom
smijeru obrtanja. Njegova konstrukcija se, obino, izvodi tako da se dijagonala
kvadrata u sredite vratila nalaze na zajednikoj pravoj.
-Okrugli klin upotrebljava se na krajnjim dijelovima vratila za vezu dijelova
koji se veoma rijetko rasklapaju. Osobina ove konstrukcije sastoji se u tome to
se lijeb za klin izrauje (vii) poslije sastavljanja dijelova.
Klin ,,alfa'' ima, obino bone strane i ravnima, koje prolaze kroz osu vratila.
lijeb za ovaj klin u glavini ima kruni oblik, a bone strane lijeba u vratilu
ine tupe uglove sa donjom stranom (dnom) lijeba, ime se smanjuje
koncentracija napona u lijebu glavine i vratila. Ilijebljeni klin predstavlja
normalni klin sa malim uzdunim lijebovima na irokim stranama klina. Ovi
mali lijebovi ine klin elastinim, i, osim toga omoguuju dovoenje
petroleuma na povrine naleganja, to olakava vaenje, ako je klin zarao.
6

3. UZDUNI KLINOVI BEZ NAGIBA

Klinovi bez nagiba upotrebljavaju se: kada se eli da se toak postavi tano na
odreeno mjesto, kada se eli izbjei deformacija toka koja nastaje zbog
zabijanja klina, kada se eli da se toak moe pomjeriti uzdu vratila, ili, kada
se ele izbjei udarci od zabijanja klina zbog opih konstrukcionih razloga(
npr.: kada je vratilo sa leitima na lopticama). Primjenom klinova sa nagibom
stvara se naponska veza, koja prouzrokuje izvjesne deformacije. Osim toga, pri
zabijanju klina ne mogu se izbjei izvjesna pomjeranja glavine, kao i potresi.
Zbog toga se u onim konstrukcijama koje ne doputaju deformaciju dijelova,
uslovljavaju preciznost veze i ne podnose udarce primjenjuju klinovi bez
nagiba. Meutim, klinovi bez nagiba ne stvaraju naponsku vezu i ne oslabljuju
glavinu od aksijalnog pomjeranja, pa se kod njih moraju primjeniti zasebne
naprave koje to spreavaju( prstenovi, voice, itd...)
Klinovi bez nagiba primjenjuju se u sluajevima kad se glavina mora
pomjerati du vratila (mjenjake kutije). Na ovim vezama lijeb vratila
pritiskuje na donji dio bone strane klina; uslijed toga klin pritiskuje gornjim
dijelom druge bone strane na lijeb glavine i prenosi obimnu silu.
Klinovi bez nagiba postavljaju se u lijebove ija je irina izraena tano
prema njima. Kad ovi klinovi slue za prenoenje veih obimnih sila ili kad je
potrebno da se glavina pomjera du vratila, oni se privruju za vratilo
vijcima. U takvim konstrukcijama se na klinu izmeu otvora za namjetanje
vijaka izrauje otvor za vaenje klina. U ovom otvoru izrauje se navoj u koji
se pri pri vaenju klina uvre edan od izaenih vijaka i time podie klin. Klinovi
bez nagiba mogu da budu kao prosti ili kao zaobljeni. Naroitu konstrukciju
klina bez nagiba predstavlja segmentni klin, koji je dobio ovaj naziv po svome
obliku. lijeb za ovaj klin ima takoe segmentni oblik. Klin se prilagoava sam
od sebe lijebu u glavini. Segmentni klin ima dosta jednostavnu konstrukciju, a
jednostavna je izrada i lijeba u vratilu. Meutim, lijeb uslijed velike dubine
znatno oslabljuje vratilo.

7



8

.
Primjenjuje se esto na mainama alatkama. U posljednje vrijeme u mainstvu
se umjesto uzdunih klinova primjenjuju olijebljena vratila. Na vratilu se
izrauje glodanjem ili provlaenjem vei broj lijebova, tako da preostali
dijelovi vratila izmeu ovih lijebova djeluju kao klinovi bez nagiba. Na
odgovarajui nain izrauje se i otvor u glavini. Ova vratila imaju mnoge
praktine prednosti. Klinovi koji ine jednu cjelinu sa vratilom ne mogu da se
olabave. Uslijed veeg broja klinova postie se ista povrina nalijeganja znatno
manjom visinom klinova, a time se vratilo manje oslabljuje nego pri upotrebi
jednog zasebnog klina.
Normalni klinovi , klinovi bez nagiba i tangentni klinovi oslabljuju popreni
presjek vratila zbog toga to za njih moraju da se izrauju u vratilu duboki
lijebovi. Veliina tog oslabljenja ne moe tano da se izrauna, jer je podjela
napona u vratilu sa lijebom vrlo sloena zbog koncentracije napona u
uglovima lijeba. Ovo oslabljenje moe se nadoknaditi poveanjem
proraunatog prenika za oko 10%.




9

3.1 ODREIVANJE DIMENZIJA UZDUNIH
KLINOVA
Naprezanja kojima su izloeni uzduni klinovi veoma su sloena. Popreni
presjek klina izloen je pritisku zbog zabijanja klina. Uzduni presjek izloen je
pritisku, sabijanju i smicanju. Pored svega toga, veoma je teko podesiti da klin
pravilno lei svim svojim povrinama u lijebu vratila i u lijebu glavine. Zbog
toga svega proraun uzdunog klina komplikovan i dosta neodreen. S
obzirom na to, za odreivanje mjera uzdunog klina mnogo se koriste rezultati
praktinih ispitivanja. Prema tome, dimnezije normalnih, tetivnih, izdubljenih i
tangentnih klinova, kao i klinova bez nagiba odreene vratila i svrstane u
odgovarajue tablice. Prema tome, pri proraunu pojedinih mainskih
konstrukcija obino se ne vri proraun uzdunog klina, ve se njegove
dimenzije uzimaju iz su (standardizovane) zavisno od prenika pomenutih
tablica, zavisno od prenika vratila. Uzduni klnovi obiljeavaju se na crteima
nazivom i ovim mjerama: irinom, visinom i duinom, podatkom o materijalu i
brojem odgovarajueg standarda. Evo nekoliko primjera:
1) kukasti normalni klin (sa nagibom) 18. 11. 100.- . 0645- JUS M. C2. 020,
to znai da mu je irina b= 18 mm, visina h= 11mm, a duina l=100mm;
2) prosti tetivni klin(sa nagibom) 16. 7. 60- . 0645- JUS M. C2. 021, to
znai dam u je irina b= 16 mm, visina h= 7 mm, a duina l= 60 mm;
3) Segmentni klin 6.11- . 0645 JUS M. C2. 050, to znai dam u je irina
b- 6mm, a visina h= 11 mm ( za nju se duina ne oblijeava).










10

4. POPRENI KLINOVI
4.1 PODJELA I KARAKTERISTIKE

Naziv im potie odatle to sile djeluju uglavnom poprijeko na njih. Popreni
klinovi upotrebljavaju se ili za podeavanje poloaja dijelova, npr. posteljice
leita, leita, leita u postoljima itd,ili za vezivanje dijelova tj. i za prenos
sile,npr:za vezivanje ukrsne glave klipnih maina sa klipnom polugom.
Popreni klinovi imaju nagib sa jedne strane rjee sa dvije strane:prvi oblik je
cjelishodniji, prostiji za izradu. Nagib klinova zavisi od namjene; kada se eli
postii,,samokoenje", tj. sprijeiti da se klin sam od sebe izvue iz veze,treba
da bude ugao nagiba manji od dvostrukog ugla trenja, kao to je poznato iz
zakona mehanike. Za klinove sa glatko obraenim povrinama nalijeganja moe
se kao srednja vrijednost usvojiti ugao trenja p=6,to priblino odgovara
vrijednosti koeficijenta otpora protiv klizanja =tg p0,1. Uobiajeni su ovi
nagibi (tga): :5 do 1:10 za poprene klinove kojima se podeavaju (priteu)
leine posteljice (npr:u glavinama motornih poluga; 1:50 do 1:100 za
poprene klinove sa ,,samokoenjem"kojima se podeava i uvruje meusobni
poloaj pojedinih dijelova, a koji se rijetko vade (npr:uvrivanje leita sa
postoljem; 1:20 za poprene klinove sa ,,samokoenjem"kojima se dijelovi
vezuju i koji prenose silu(npr:u vezi klipne poluge i ukrsne glave). Ponekad se
popreni klin osigurava protiv izvlaenja; kao osigura slue npr: dvije navrtke
ili ivija koja se umee u otvor izbuen u klinu. Osiguranje klina je potrebno,
kada je veza za vrijeme rada izloena potresima, udarima ili vrlo promjenljivim
silama, zbog ega, na mahove, pritisak na povrini nalijeganja moe pasti vrlo
nisko; posljedica je jako periodino smanjivanje otpora protiv klizanja i
postepeno izvlaenje klina. Klin poprenog presjeka pravougaonog oblika prost
je za izradu, ali izaziva jaku koncentraciju napona u trupu ukrsne glave koja
vrlo lako dovodi do stvaranja pukotina i prskanja; klinovi ovakvog presjeka
nalaze se na zastarelim konstrukcijama i ne treba ih upotrebljavati. Mnogo su
bolji klinovi sa zaobljenim, polucilindrinim stranama. Popreni klin zabija se i
izbija udarcima ekia po prednjoj i zadnjoj strani. Da bi se izbjegla oteenja
obraenih povrina nalijeganja, snadbjevena su prednja i zadnja strana klina
zaobljenim i zakoenim uzvienjima; na taj nain izvedena uzvienja, i kada
budu deformisana od udaraca ekia,nee doi u dodir sa obraenim povrinama
dijelova u koje se klin zabija. Klinovi za podeavanje upotrebljavaju se
11

uglavnom za podeavanje poloaja leaja i leajnih posteljica, a ponekad i
drugih konstruktivnih dijelova. Na slici je predstavljena veza dviju poluga
poprenim klinovima. Veza je izvedena na taj nain to su krajevi poluga
uvueni u zajedniku ahuru I uvreni klinovima ( svaka poluga jednim
klinom) namjetenim u odgovarajue otvore poluge i ahure. Veza je izvedena
na taj nain to je kraj poluge uvuen u odgovarajui otvor u ukrsnoj glavi i
uvren klinom namjetenim u poprene otvore u poluzi u ukrsnoj glavi. U
ovim konstrukcijama klin ima jedan nagib i to sa one strane koja je okrenuta
kraju poluge. Pri takvom postavljanju klina nagib se izrauju samo na otvoru
poluge. Ovo je znatno jednostavnije nego izrada nagiba na otvoru ukrsne glave,
to bi bilo potrebno kad bi klin imao nagib sa suprotne strane. Poto se pri
zabijanju klina na konstrukciji jedna poluga oslanja na drugu , a na konstrukciji
prema slikama, poluga se oslanja na odgovarajui dio ukrsne glave, stvara se
naponska veza. Kod ove veze klin je prethodno napregnut uslijed zabijanja i
onda kad na polugu ne djeluju sila. Takve veze mogu da se primjene samo za
jednosmjerno djelovanje sile.





12

4. 2 PRORAUN POPRENIH KLINOVA
Radi prorauna poprenih klina potrebno je da se utvrdi koje sile djeluju na klin
pri optereenju veze. Kao to se vidi iz slike, pri djelovanju sile F na polugu,
poluga pritiskuje klin istom silom F. Pretpostavlja se da se ova sila rasporeuje
po cijeloj poprenoj povrini A
1
, izmeu klina i poluge. Radi jednostavnijeg
prorauna, sila F moe da se zamijeni dvjema silama F/2, koje djeluju na klin,
kao to je pokazano na slici 4. Poto poluga pritiskuje klin, on pritiskuje ahuru,
odnosno ukrsnu glavu, uslijed ega na klin djeluju i sile F/2, i F2( suprotnog
smjera) rasporeene po cijeloj dodirnoj povrini A
2 ,
izmeu klina i ahure
odnosno ukrsne glave. Sve ove sile izlau klin naponu na povrinski pritisak,
savijanje i smicanje. Usvoje li oznake prema slici, osnovni obrazac za
povrinski pritisak na povrini A
1
imati e oblik :







13




14


















15

5. ZAKLJUAK

Klinovi su mainski elementi kojima se ostvaruje vrsta razdvojiva veza.
Prema poloaju u vezi i nainu djelovanja sile na klin, dijele se na uzdune i
poprene.

Uzduni klinovi postavljaju se uzdu ose vratila ili osovine i za njih vezuju
glavine zupanika, kainika, spojnica i slino.
Uzduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba.
Uzduni klinovi sa nagibom mogu biti:
normalni,
Normalnim klinom mogu se prenijeti veliki obrtni momenti ali se njihovom
primjenom oteuje vratilo zbog izrade ljeba za klin. Zbog toga potrebno je pri
proraunu prenik vratila poveeti za oko 10 %.
tetivni klin
Pri upotrebi tetivnog klina ne izrauje se ljeb za klin na vratilu, ve se ono
samo poravna po tetivi na mjestu nalijeganja klina.
Ovim klinom mogu se prenijeti manji obrtni momenti tj. Snaga.
izdubljeni klin
Izdubljenim klinom mogu se prenijeti znatno manji obrtni momenti, ali se pri
ostvarivanju veze vratilo uope ne oteuje.
Prenos obrtnog momenta tj. snage vri se zahvaljujui sili trenja koja se javlja na
dodirnim povrinama klina i vratila.
tangentni klin
Tangentni klinovi koriste se uvijek u paru po dva i pogodni su za veze sa
promjenljivim smjerom obrtanja vratila

Uzduni klinovi bez nagiba slue za ostvarivanje vrstih i pominih spojeva.
Zupanik uzduno pomjerljiv po vratilu.

Popreni klinovi ostvaruju naponsku vezu dijelova koje spajaju. Mogu biti
klinovi za vezivanje ili klinovi za podeavanje.