Professional Documents
Culture Documents
MartinaBajs Stavovi Prema Narkomanima, Alkoholicarima I Ps Bolesnicima
MartinaBajs Stavovi Prema Narkomanima, Alkoholicarima I Ps Bolesnicima
FILOZOFSKI FAKULTET
SVEUILITE U ZAGREBU
Diplomski rad
Stavovi srednjokolaca prema psihikim bolesnicima, narkomanima i
Martina Bajs
Zagreb, 2003.
1.
SAETAK
stavovima
srednjokolaca
prema
psihikim
bolesnicima,
narkomanima
SADRAJ:
1.SAETAK............................................................................................ 2
2.UVOD................................................................................................... 5
2.1IDENTIFIKACIJA STAVOVA KAO JEDAN OD PREDUVJETA
ZA PROMJENU ODNOSA DRUTVA PREMA PSIHIKOJ
BOLESTI, NARKOMANIJI I ALKOHOLIZMU........................5
2.2STAVOVI
PREMA
PSIHIKIM
BOLESNICIMA,
NARKOMANIMA I ALKOHOLIARIMA............................... 6
2.3PRIMJENA TEORIJE ATRIBUCIJA U ISTRAIVANJU NA
PODRUJU KLINIKE PSIHOLOGIJE ................................. 11
2.4PSIHIKA BOLEST.........................................................................14
2.4.1Prevalencija psihoza u Hrvatskoj................................................... 15
2.5OVISNOST O OPIJATIMA ............................................................ 15
2.5.1Ovisnost o opijatima u Hrvatskoj...................................................17
2.6OVISNOST O ALKOHOLU............................................................ 18
2.6.1Alkoholizam u Hrvatskoj.............................................................. 20
2.7CILJ ISTRAIVANJA......................................................................21
3.PROBLEMI ISTRAIVANJA I HIPOTEZE................................23
4.METODA........................................................................................... 26
4.1ISPITANICI.......................................................................................26
4.2INSTRUMENTI................................................................................ 28
4.2.1Demografski upitnik ......................................................................29
4.2.2Skala stavova konstrukcija i predispitivanje .............................. 29
4.2.3Atribucije uzroka psihike bolesti, narkomanije i alkoholizma..... 31
4.2.4Iskustvo/kontakt s alkoholiarima, narkomanima i psihikim
bolesnicima.................................................................................31
4.2.5Samoprocjena razine znanja o alkoholizmu, narkomaniji i psihikoj
bolesti......................................................................................... 31
4.3POSTUPAK...................................................................................... 32
5.OBRADA REZULTATA I RASPRAVA........................................ 33
5.1STAVOVI SREDNJOKOLACA PREMA ALKOHOLIARIMA,
NARKOMANIMA I PSIHIKIM BOLESNICIMA S
OBZIROM NA SPOL ISPITANIKA......................................... 33
5.1.1Analiza profila stavova srednjokolaca prema psihikim
bolesnicima, narkomanima i alkoholiarima. ...........................35
5.1.2Razlike u stavovima srednjokolaca prema psihikim bolesnicima,
narkomanima i alkoholiarima................................................... 39
2.
2.1
UVOD
2.2
neugodan, i sl. Mogue je dobiti i fizioloke dokaze mjerenja ove komponente stava,
npr. registracijom elektrodermalne reakcije.
Konativna komponenta se oituje u spremnosti na akciju i djelovanju prema
objektu stava. Pozitivan stav ukljuuje tendenciju da se objekt stava podri, pomogne i
zatiti, a negativan stav da se izbjegava, onemogui ili napadne.
Stavove moemo razlikovati prema njihovim dimenzijama, kao to su:
- direkcija stava ili valencija oznaava pozitivan ili negativan odnos prema
objektu stava;
- sloenost stava oznaava koliinu i vrstu saznanja, emocija i tendencija
prema akciji, ukljuenih u stav;
- ekstremnost oznaava stupanj pristajanja uz neki stav, pri emu se utvruje
stupanj u kome se neki objekt prihvaa ili odbija. To se postie svrstavanjem ispitanih
stavova na kontinuum, od ekstremne naklonosti, preko neutralne toke, do ekstremnog
odbijanja;
- usklaenost ili konzistentnost stava oznaava stupanj podudarnosti
komponenata stava u valenciji;
- dosljednost oituje se u zauzimanju jednakog stava, prilikom svake situacije
koja ukljuuje objekt stava;
- intenzitet ili snaga manifestira se u otpornosti stava prema podacima
suprotnim stavu. To je, dakle, otpornost stava prema mijenjanju, pri emu su
predrasude, svakako najotpornija vrsta stavova;
- izrazitost spremnost da se postojei stav iznese, te manifestira spremno i
otvoreno.
Utjecaj iskustva i informacija na stav
Drutvene i/ili kulturalne norme stvaraju odreenu razinu suglasnosti
pojedinaca u stavu, a znaajan doprinos razliitosti stavova prema istom objektu stava
daje njihovo razliito iskustvo. Naime, stav prema nekom objektu moe biti formiran
na osnovu bihevioralnog odnosno direktnog iskustva sa objektom stava, i na indirektan
nain, bez bihevioralnog iskustva. Fazio i Zanna (1981, prema Prilin, 1991.) smatraju
da razlika izmeu direktnog i indirektnog iskustva predstavlja kontinuum. Na jednom
kraju tog kontinuuma nalaze se stavovi formirani kroz direktno iskustvo sa objektom
stava, tj. stav je potpuno formiran na osnovu ranijeg ponaanja prema objektu stava.
Kada se radi o dodirljivom fizikom objektu, takvo iskustvo znai manipulaciju tim
7
objektom ili interakciju s njim. Kada objekt stava egzistira samo u psiholokom svijetu
osobe ili kada objekt stava postoji u socijalnom realitetu, tada se direktno iskustvo
odnosi na sva ranija ponaanja u vezi sa objektom stava, iz kojih je osoba mogla izvesti
svoj stav.
Na drugom kraju kontinuuma nalaze se stavovi formirani na osnovu
nebihevioralnih informacija o objektu stava (npr. informacija iz proitanih knjiga,
novinskih lanaka, sa televizije, sluanjem o iskustvima od strane roditelja, prijatelja
itd.). Dakle, za stav formiran na takav nain kaemo da je formiran na osnovu
indirektnog iskustva sa objektom stava.
U brojnim radovima, kao npr. u istraivanju Regana i Fazia (1977, prema
Prilin, 1991.), utvreno je da, kada stav proizlazi iz direktnog iskustva sa objektom
stava, postoji vea konzistencija izmeu stava i ponaanja, vea perzistencija takvog
stava u vremenu, te otpornost takvog stava na promjenu, u odnosu na stav formiran
indirektnim iskustvom sa objektom stava.
Formiranje stavova poinje sa roenjem pojedinca i temelji se na raznolikim
iskustvima koja se meusobno potkrepljuju i nezaobilazno rezultiraju predispozicijom
da se reagira na odreeni nain u svakoj slinoj podraajnoj situaciji. Dakle, stavovi
predstavljaju rezultat socijalizacije i usvajaju se socijalnim uenjem. U procesu
formiranja i mijenjanja stava, veliku ulogu igra i aktualna motivacija pojedinca, te
karakteristike njegove linosti. Prema Kendleru (1984., prema Bedworth & Bedworth,
1992.), na razvoj stavova osim znanja utjeu jo ova tri imbenika: motivacija i
potkrepljenje, crte linosti, te socijalna okolina. imbenik motivacije i potkrepljenja
odnosi se na razvijanje ciklike reakcije u kojoj osobni motivi, uvjetovani spoznajama
proizalim iz vlastitog iskustva, utjeu na obiljeje stava koji e se razviti. Crte linosti
su takoer dijelom uvjetovane saznanjima, to opet utjee na obiljeje stava koji e
osoba naposljetku usvojiti. Socijalna okolina ograniava uenje iskustava na ona
kojima smo izloeni u toj specifinoj sredini, pa i ona ima svojevrstan utjecaj na
stjecanje stavova. Zauzimanje nekog stava ovisno je od njegove instrumentalne
vrijednosti za ostvarenje odreenih ciljeva pojedinca. Pozitivan stav obino imamo
prema objektima koji doprinose zadovoljenju naih motiva, dok prema objektu koji
ometa ostvarenje naih ciljeva, obino zauzimamo negativan stav.
Jedan od procesa koji moe djelovati na formiranje stava je proces socijalne
komparacije. Socijalna komparacija se definira kao proces u kojem su druge osobe,
odnosno njihovi stavovi, sposobnosti i oblici reagiranja, osnova za evaluaciju osobnih
8
oboljele
osobe
vjeruje
da
je
stigmatizacija
pridonijela
smanjenju
11
13
PSIHIKA BOLEST
Openito, psihika bolest se definira se kao poremeaj na planu doivljavanja
14
2.4.1
OVISNOST O OPIJATIMA
Openito, droge koje djeluju kao psihodepresori na sredinji ivani sustav,
15
hoemo li neku situaciju doivjeti kao izazov kojem se moemo oduprijeti ili kao
prijetnju vlastitoj dobrobiti, ovisi o ostalim elementima koji ine ovaj model, odnosno
mehanizmima obrane koji ukljuuju privrenost, vjetine suoavanja i resurse.
Privrenost se, pritom, odnosi na uvstveni odnos s roditeljima i s ostalim pozitivnim
modelima iz ue okoline. Vjetine suoavanja podrazumijevaju uspjene interakcije s
vrnjacima i odraslima, te uspjenost suoavanja sa stresom. Resursi su prilike ire
okoline koja utjee na osobu: kvaliteta kole koju pojedinac polazi, mogunost za
kvalitetno provoenje slobodnog vremena i sl. Bioloki initelji proizlaze iz spoznaje
da su za razliite pojedince podraaji razliitog identiteta idealni za normalno
funkcioniranje. Kad je pobuenost mozga previsoka, pojedinac je eli sniziti; a kad je
previsoka, eli je poveati da bi se osjeao ugodno. Ljudi se razlikuju po optimalnoj
razini pobuenosti mozga, isti podraaji dovode do razliite razine pobuenosti kod
razliitih osoba.
2.5.1
17
OVISNOST O ALKOHOLU
Kao bolest, alkoholizam se spominje na poetku prolog stoljea, ali sustavni
pristup ovoj najteoj zdravstvenoj posljedici uzimanja alkohola star je tek tri-etiri
desetljea. Shvaajui alkoholizam kao medicinski, a potom i kao sociopsiholoki
problem, Svjetska zdravstvena organizacija formirala je Pododbor za problem
alkoholizma koji je 1951. godine organizirao seminar na kojem su revidirana neka
shvaanja ove bolesti. Ipak tada nije adekvatno rijeen niz drugih problema poput
dijagnostikih kriterija, etiologije i psihoterapije alkoholizma. Danas, u okviru DSM
IV, postoje dijagnostiki okviri za poremeaje izazvane alkoholom, to povlai i
sustavniji pristup lijeenju ove bolesti i omoguuje sistematino praenje trendova
njene pojavnosti u drutvu.
Osnovno djelovanje alkohola oituje se u oteanoj, inhibitornoj transmisiji
impulsa u mozgovnim strukturama (Radelji, 1991). Djelovanje je depresivnog
karaktera i dolazi do izraaja najprije u najviim mozgovnim strukturama to rezultira
poremeajem najviih psihikih funkcija. U daljnjim stadijima alkohol djeluje na
motorne i senzorne funkcije korteksa, a potom i na subkortikalne strukture, modano
deblo i produenu modinu. Naposljetku dolazi do generalne psihomotorne
diskoordinacije koja daljnjim ekscesivnim pijenjem moe dovesti do komatoznog
stanja, pa i smrti.
18
dolazi
do
razvoja
mehanizma
alkoholiarskog
opravdavanja
tugovanju,
odmoru ili
zavrenom
poslu,
zdravlju
ili
bolesti
obiljeavanje
konzumiraju alkoholna pia; znai poslije ruka, tijekom vikenda ili godinjeg odmora,
i djeca preuzimaju takve obrasce ponaanja i u njih postoji vei rizik da kasnije doe
do zlouporabe alkoholnih pia i do alkoholizma. Kad je rije o adolescentima, uzrok
konzumiranja alkoholnih pia je najee vezan uz preuzimanje modela ponaanja iz
skupine kojoj pripadaju po dobi, kako bi bili slini ostalima, odnosno odrasli i
zreli. Moemo rei da civilizirano drutvo zapravo njeguje obiaje alkoholne kulture,
a prema njenim postulatima pijenje alkoholnih pia je dozvoljeno sve dok je umjereno
i kontrolirano.
2.6.1
Alkoholizam u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je problem alkoholizma izuzetno velik (www.hzjz.hr). Trenutano
20
sistematiziranih
podataka
pristupiti
suzbijanju
alkoholom
izazvanih
poremeaja
2.7
CILJ ISTRAIVANJA
Stavovi mladih prema psihikim bolesnicima, narkomanima i alkoholiarima
21
ili irem socijalnom okruenju. Upravo stoga smo se odluili da cilj ovog ispitivanja
bude identificirati stavove koje prema alkoholiarima, narkomanima i psihikim
bolesnicima imaju srednjokolci.
22
3.
1.
Ispitati
stavove
srednjokolaca
prema
psihikim
bolesnicima,
dosadanjem
kontaktu/iskustvu
srednjokolaca
sa
psihikim
23
Nadalje, mogli bismo oekivati da e ispitanici psihiku bolest, zbog same njene
prirode, smatrati statistiki znaajno manje promjenjivom u vremenu u odnosu na
alkoholizam i narkomaniju, bolesti koje se uspjeno lijee ako za to postoji snana
volja bolesnika. to se tie podlonosti kontroli, oekujemo da e ispitanici pripisivati
statistiki znaajno veu podlonost kontroli kad je rije o uzroku narkomanije i
alkoholizma u odnosu na psihiku bolest, jer se radi o uzrocima, ekscesivnom pijenju
ili uzimanju droge, koje je osoba u poetku mogla kontrolirati. Statistiki znaajno
manja podlonost kontroli bit e pripisana psihikoj bolesti vjerojatno zbog svijesti da
uzroci psihikih bolesti nisu u potpunosti razjanjeni i da kao takvi ne mogu niti biti
podloni kontroli. to se tie spola, oekujemo da e postojati statistiki znaajan
utjecaj spola na atribucije u smjeru manjeg atribuiranja odgovornosti kod ispitanica u
odnosu na ispitanike. Dakle, pretpostavka je da e ispitanice uzroke ovih poremeaja
smatrati vie eksternalnima i manje podlonima kontroli, a stanja u veoj mjeri
promjenjivima u odnosu na ispitanike.
Hipoteza b. Pretpostavka je da e srednjokolci u dosadanjem iskustvu imati
statistiki znaajno vie kontakata s alkoholiarima nego s narkomanima i psihikim
bolesnicima zbog vee prisutnosti alkoholiara u socijalnoj okolini kao i manifestnosti
same bolesti koja ima autentinu simptomatiku i nedvojbeno jasniju u odnosu na
narkomaniju i psihiku bolest. Ne oekujemo statistiki znaajnu razliku u kontaktu sa
pripadnicima pojedine skupine s obzirom na spol ispitanika.
Hipoteza c. Pretpostavka je da e razina znanja koju srednjokolci smatraju da
imaju biti statistiki znaajno manja kad se radi o psihikoj bolesti, u odnosu na
alkoholizam i narkomaniju. Iako je samo informiranje o psihikim bolestima unutar
kolskog programa jednako turo i nedovoljno, informacije koje nude mediji (reklame,
filmovi, novinski lanci, razliite kampanje i.t.d.), iskustvo i drugi izvori vie su na
strani rasvjetljavanja problema alkoholizma i narkomanije. I sama razlika u uestalosti
ovih poremeaja govori u prilog ovoj pretpostavci. Izmeu samoprocjenjenog znanja o
alkoholizmu i narkomaniji ne oekujemo statistiki znaajnu razliku. Pretpostavka je
da nee postojati statistiki znaajna razlika u samoprocjenama znanja o pojedinom
poremeaju s obzirom na spol ispitanika.
24
3.
25
4.
METODA
4.1
ISPITANICI
U ispitivanju su sudjelovali uenici treeg razreda nekoliko zagrebakih
srednjih kola. Prilikom odabira kola pokuali smo pokriti itav raspon, od
trogodinjih obrtnikih tj. industrijskih kola, preko etverogodinjih tehnikih kola
do gimnazija. Uzorak je stratificiran tako da udio uenika pojedine vrste kola u uzorku
odgovara udjelu uenika te grupe u ukupnoj populaciji srednjokolaca Grada Zagreba
prema popisu stanovnitva Dravnog zavoda za statistiku iz 2001. godine. U ukupnoj
populaciji srednjokolaca priblino 40% uenika pohaa gimnazije, 40% tehnike
kole, a 20% uenika pohaa obrtnike trogodinje kole (Tablica 1). Uzorak je po
uzoru na isti izvor stratificiran i prema spolu (Tablica 2). U ispitivanju su sudjelovali
uenici: V. gimnazije, XVIII. gimnazije, kole za cestovni promet, Obrtnike kole za
osobne usluge (frizeri i fotografi), i kole za medicinske sestre Vinogradska.
Ispitivanjem je obuhvaeno ukupno 317 ispitanika, a obrada je provedena na
rezultatima 315 ispitanika koji su potpuno i pravilno ispunili upitnik. Prosjena dob
ispitanika je 17 godina (Tablica 3).
Industrijsk
ei
strune
obrtnike
Spol
kole
broj
Tehnike i
Gimnazije
Ukupno
broj
broj
kole
broj
Muki
3638
60
8497
60
5291
40
17426
enski
2693
40
100
60
10
17007
6331
40
10
7879
Ukupno
6435
1493
2
13170
34433
26
27
SREDNJA KOLA
MUKI
ENSKI
UKUPNO
31
25
56
18
27
49
76
24
UKUPNO ZA GIMNAZIJE
58
74
132
42
28
35
11
36
11
47
15
43
39
82
26
46
46
14
29
30
10
20
25
52
49
101
32
153
162
315
100
4.2
Raspon dobi
315
16 - 19
17,33
0,55
INSTRUMENTI
U istraivanju je koriten upitnik koji se u cijelosti sastoji od: demografskog
28
4.2.1
Demografski upitnik
Ispitanici su prvo ispunjavali kratki upitnik opih podataka. Osim navoenja
29
Srednjokolc
Studenti
SSS
VSS i VS
Ukupno
i
Broj ispitanika
%
16
33
24
37
110
15%
30%
22%
33%
100%
30
4.2.3
Alpha = 0,86
Alpha = 0,88
Alpha = 0,87
4.3
POSTUPAK
Ispitivanje je provedeno grupno, u terminima redovne nastave u razredima
srednjih kola tijekom svibnja 2003. godine. Nakon nekoliko uvodnih rijei, pozdrava i
predstavljanja ispitivaa, ispitanicima je ukratko objanjena svrha ispitivanja te ih se
uputilo u nain rjeavanja upitnika. Pritom je naglaena vanost paljivog itanja i
razumijevanja upute koja prethodi svakom instrumentu. S obzirom da se radi o
osjetljivoj socijalnoj problematici ispitanicima je dodatno istaknuto da je njihova
anonimnost osigurana to podrazumijeva koritenje njihovih rezultata samo u
istraivake svrhe. Ispitanicima je reeno da, u sluaju neke nejasnoe prilikom
popunjavanja upitnika, mogu podii ruku kako bi ispitiva doao do njih i pomogao
im. Nakon toga ispitanici su zapoeli s ispunjavanjem upitnika. Iako vrijeme za
popunjavanje upitnika nije bilo ogranieno, veina ispitanika zavrila je s radom u 15
minuta.
Redoslijed zadavanja skala stavova, atribucija, pitanja o iskustvu te
samoprocjene znanja zasebno za psihike bolesnike, narkomane i alkoholiare variran
je unutar svakog razreda kako bi se neutralizirao eventualni utjecaj redoslijeda
primjene skala.
32
5.
stavovima
srednjokolaca
prema
alkoholiarima,
narkomanima
psihikim
SPOL
STAV
MUKI
PREMA
ENSKI
UKUPNO
PRIPADNIKU
SKUPINE
ALKOHOLIAR
NARKOMAN
PSIHIKI BOLESNIK
N
49,46
51,79
50,66
10,94
10,94
10,99
57,93
53,60
55,71
13,07
12,41
12,90
48,24
46,52
47,36
11,00
9,95
10,49
153
162
315
33
5.1.1
skupini prikazali smo srednje rezultate na esticama svake skale stavova u obliku
profila (Slika 1).
Profili stava prema alkoholiarima, narkomanima i psihikim bolesnicima
prikazani zajedno, ve na prvi pogled govore da se, slikovito reeno, srednje
vrijednosti stavova prema alkoholiarima i narkomanima na nekim tvrdnjama dre
zajedno, a od njih, u smjeru pozitivnijeg stava, odskau srednje vrijednosti stavova
prema psihikim bolesnicima. To je sluaj sa tvrdnjama Dobro je to sebore za
svoja prava, Potujem kao ljude i ne zasluuju toliku brigu drutva.
Nadalje, za neke tvrdnje poredak srednjih vrijednosti stavova prema tri skupine
podrazumijeva najnegativnije stavove prema narkomanima, manje negativne prema
alkoholiarima i najmanje negativne stavove prema psihikim bolesnicima. Primjerice,
srednjokolci se donekle slau da imaju vrlo negativno miljenje o kad je rije
o narkomanima, manje se slau s tom tvrdnjom kad je rije o alkoholiarima i
najmanje kad je rije o psihikim bolesnicima. Kad se radi o susretanju na javnim
mjestima (tvrdnja br.12) poredak je isti, a i kad je rije o razini ljutnje (tvrdnja br. 4)
koju ispitanici osjeaju prema pripadnicima ovih skupina, samo to je cjelokupan
poredak pomaknut malo udesno, u podruje neslaganja sa tvrdnjom.
Loiji poloaj narkomana u odnosu na alkoholiare i psihike bolesnike,
oigledan je u tvrdnjama na kojima su prosjeni odgovori za alkoholizam i psihiku
bolest podjednaki, a za narkomaniju se razlikuju dosljedno u smjeru negativnijeg stava.
To je sluaj sa tvrdnjama koje zapravo ispituju socijalnu distancu ispitanika spram
pripadnika ovih skupine: bi trebalo izbjegavati, Nikad nisi siguran u drutvu
, Kad bih za nekog poznanika saznao da je postao poeo bih ga izbjegavati i
Nastojim izbjei bilo kakvo druenje sa . Zanimljiv je i podatak da se ispitanici
manje boje (tvrdnja br. 5) alkoholiara u odnosu na narkomane i psihike bolesnike
kojih se boje podjednako. Razlog tome je vjerojatno manji kontakt ostvaren sa ove
dvije skupine u dosadanjem iskustvu, o emu e vie rijei biti kasnije u raspravi.
Naposljetku, iste prosjene vrijednosti odgovora za sve tri skupine pojavile su
se na tri tvrdnje. Pritom su prosjeni odgovori na dvije tvrdnje (tvrdnje br. 3 i 16), koje
35
36
37
SUMA
KVADRATA
S.S.
Prosjena suma
kvadrata
11257,687
5628,843
69,879
0,000
363,112
363,112
1,575
0,210
1769,703
884,852
10,985
0,000
na skali
Rezultat
60
58
vrste poremeaja,
odnosno da se stavovi srednjokolaca prema alkoholiarima,
narkomanima 56
i psihikim bolesnicima statistiki znaajno razlikuju (F=69,879,
p=0,000). Nadalje, rezultati analize varijance pokazuju da glavni efekt spola na razliku
54
narkomanima nije statistiki znaajan (F=1,575, p=0,210). Ovaj nalaz nije u skladu sa
50
naim oekivanjima
jer ukazuje na to da openito ne postoji statistiki znaajna razlika
Legenda:
46
enskitrai
enskih ispitanika, pa je to donekle potvrda naih oekivanja. Ovaj nalaz
Alkoholiar
Narkoman
Psihiki bolesnik
39
(t=1,187,
40
alkoholiarima
statistiki
znaajno
najnegativnije
stavove
prema
42
5.2
5.2.1
Kauzalne atribucije
Da bismo odgovorili na prvi dio 2. problema ispitali smo postojanje eventualnih
spol
MUKI
ENSKI
UKUPNO
atribucija
mjesta uzronosti
ALKOHOLIAR
I
NARKOMANI
PSIHIKI
BOLESNICI
N
3,49 M
1,64
3,78 M
1,41
3,64
1,53
3,81 M
1,78
3,65 M
1,39
150
3,99 M
1,60
3,89 M
1,38
159
3,90
1,69
3,78
1,39
309
LEGENDA:
M = aritmetika sredina
standardna devijacija
43
broj ispitanika
karakteristikama
osobe
(internalno),
karakteristikama
situacije
SUMA
S.S
KVADRATA
Prosjen
a suma
kvadrata
10,745
5,373
2,699
0,068
12,620
12,620
4,042
0,045
0,493
,246
0,124
0,884
44
Slika 3. Grafiki prikaz interakcije vrste poremeaja i spola kod atribucije mjesta
uzronosti za alkoholiare, narkomane i psihike bolesnike
Atribucija
mjesta
uzronosti
4,1
4,0
3,9
3,8
3,7
3,6
Legenda:
3,5
muki
3,4
enski
Alkoholiar
Narkoman
Psihiki bolesnik
Sloena analiza varijance je pokazala da glavni efekt vrste bolesti nije statistiki
znaajan, odnosno da se atribucije mjesta uzronosti s obzirom na poremeaj ne
razlikuju statistiki znaajno (F=2,699, p=0,068). Tek je glavni efekt spola granino
statistiki znaajan, to podrazumijeva da se ispitanici od ispitanica znaajno razlikuju
u atribucijama mjesta uzronosti prema ove tri skupine (F=4,042, S.S.=0,05).
Vizualnom inspekcijom deskriptivnih rezultata, kao i na grafikom prikazu interakcije
moemo uoiti da ispitanice dosljedno sve poremeaje atribuiraju vie eksternalno od
ispitanika, no rezultati analize varijance ukazuju na to da ne postoji statistiki znaajna
razlika u atribucijama mjesta uzronosti s obzirom na spol ispitanika kad se radi o
pojedinom poremeaju (t alk=-1,419, S.S.=310, p=0,157, t nar=-0,717, p=0,474, t psi=1,591, S.S.=310, p=0,113).
Rezultati su potvrdili nau pretpostavku. Prema tumaenjima literature (DSM
IV, 1996), za svaki od ova tri poremeaja postoje dokazi da su jednim dijelom za
njihov razvoj zasluni dispozicijski faktori (karakteristike osobe), a jednim dijelom
situacijski faktori (karakteristike okoline). Primjerice, za razvoj bolesti ovisnosti moe
postojati odreena uroena sklonost premda se sama bolest ne moe naslijediti. Veliku
45
vanost u poetku razvoja bolesti ovisnosti imaju utjecaji iz okoline, bilo da se radi o
nekim stresogenim dogaajima, bilo da se radi o utjecaju nekog nauenog ponaanja
koje se u okolini smatra drutveno opravdanim pa ak i poeljnim, kakav je sluaj s
konzumacijom alkohola (Hudolin, 1989). Kad je pak rije o drugim vrstama psihike
bolesti, za uzrocima nekih od njih jo se i danas traga, osobito na biolokom planu, sa
ciljem da se identificira genetika podloga zasluna za pojavu odreene psihike
bolesti (Phelan, 2002). No, niti ovdje ne valja zanemariti okolinske utjecaje koji,
posebno ako su stresogenog karaktera, mogu djelovati kao okida u razvoju psihike
bolesti (Dacey i Kenny, 1994). Kad je rije o uzrocima shizofrenije, rezultati
istraivanja su razliiti; u istraivanju Stuarta i sur. (2001) o stavovima zajednice
prema oboljelima od shizofrenije, provedenom na sluajnom uzorku od 1653
stanovnika ruralnih i urbanih podruja Kingstona, dvije treine ispitanika smatralo je
da je uzrok shizofrenije bioloki. Za razliku od toga, u istraivanju Shibre-a i sur.
(2001) o percepciji stigme lanova obitelji oboljelih od shizofrenije, koje je pokrilo
uzorak od 178 stanovnika tradicionalne ruralne Etiopije, ak je 30% ispitanika uzrok
shizofrenije pripisalo nadnaravnim silama. Ono to je, prema rijeima Harrop-a (2001),
zanemareno a ide u prilog uvaavanju okolinskih utjecaja na razvoj shizofrenije jest
injenica da se prva epizoda bolesti obino pojavljuje u periodu adolescencije.
Potvreno je da u toj razvojnoj fazi postoji vie znaajnih izvora stresa, kojih prema
Newcombu i sur. (1981, prema Dacey i Kenny, 1994) ima sedam; obitelj,
nesrea/bolest, seksualnost, autonomnost, devijantnost, promjena lokacije i distres
(nezadovoljstvo tjelesnim izgledom, lo uspjeh u koli). Pretpostavlja se da je pojava
psihoze u adolescenciji rezultat blokade, nemogunosti vulnerabilnih pojedinaca da
podnesu ovo svakom pojedincu teko razvojno razdoblje (Harrop, 2001).
46
spol
Muki
enski
UKUPNO
atribucija
stabilnosti uzroka
ALKOHOLIARI
NARKOMANI
PSIHIKI
BOLESNICI
N
5,45
1,56
4,78
1,69
4,21
1,65
151
5,32
1,67
5,34
1,62
4,59
1,52
158
5,39
1,62
5,07
1,67
4,40
1,59
309
LEGENDA:
M = aritmetika sredina
standardna devijacija
broj ispitanika
47
SUMA
S.S
Prosjena suma
KVADRATA
kvadrata
157,168
78,584
40,395
0,000
17,140
17,140
4,314
0,039
19,700
9,850
5,063
0,007
Analiza
varijance je pokazala da je glavni efekt vrste poremeaja statistiki
5,4
uzroka
stabilnosti
Atribucija
srednjokolaca
4,8 prema psihikim bolesnicima, alkoholiarima i narkomanima statistiki
znaajan (F=4,314,
p=0,039). Ovaj nalaz je u skladu sa naim oekivanjima jer ukazuje
4,6
Legenda:mukih i
na to da openito postoji statistiki znaajna razlika u atribucijama stabilnosti
4,4
znaajnom 4,2
(F=5,063, p=0,007) to znai da, i kad se radi o pojedinom poremeaju,
enski
4,0
postoji statistiki
znaajna razlika u atribucijama stabilnosti mukih i enskih
Narkoman
Psihiki bolesnik
ispitanika. Alkoholiar
Na grafikom prikazu
interakcije vidljivo
je da openito ispitanici
48
49
50
51
spol
atribucija podlonosti
MUKI
ENSKI
UKUPNO
kontroli
ALKOHOLIARI
NARKOMANI
PSIHIKI
BOLESNICI
5,59
6,06
5,83
1,78
1,29
1,56
5,75
6,04
5,90
1,49
1,41
1,45
3,13
3,21
3,17
1,62
1,66
1,64
150
159
309
LEGENDA:
M = aritmetika sredina
standardna devijacija
broj ispitanika
52
SUMA
S.S
Prosjena suma
KVADRATA
kvadrata
1497,113
748,557
379,538
0,000
18,203
18,203
5,611
0,018
5,843
2,921
1,481
0,228
sti kontroli
podlono
Atribucija
6,5
statistiki znaajan
(F=5,611, p=0,018). To znai da ispitanici i ispitanice ove
4,0
poremeaje smatraju razliito podlonima kontroli. Interakcija spola i vrste poremeaja
3,5
Legenda:
kad je rije o alkoholizmu, za koji procjene ispitanica znae viu podlonost kontroli u
odnosu na ispitanike. Zanimalo nas je jesu li razlike u procjeni podlonosti kontroli
53
54
55
5.2.2
dosadanjem
kontaktu/iskustvu
srednjokolaca
sa
psihikim
bolesnicima,
Muki
enski
UKUPNO
KONTAKT SA
DA
128
40,6
133
42,2
261
82,8
ALKOHOLIAROM
NE
24
7,6
26
8,3
50
15,9
KONTAKT SA
DA
90
28,6
102
32,4
192
61,0
NARKOMANOM
NE
63
20,0
60
19,0
123
39,0
DA
78
24,8
95
30,2
173
55,0
NE
74
23,5
67
21,3
141
44,8
KONTAKT SA
PSIHIKIM
BOLESNIKOM
USPOREDBA KONTAKTA S
OBZIROM NA SPOL
NARKOMAN
ALKOHOLIAR
PSIHIKI BOLESNIK
S.S.
0,018
0,452
0,566
0,893
1,701
0,192
56
USPOREDBA KONTAKTA
S.S.
25,912
0,000
NARKOMAN - ALKOHOLIAR
18,579
0,000
11,068
0,000
57
45
41
40
35
30
25
20
15
10
5
30,2
26,3
19
22,9
21
17,7
13
14
13
5,4 5,7
4,1 3,2
7,3
0
alkoholiar
lan ue obitelji
narkoman
lan ire obitelji
kolega iz razreda/kole
psihiki bolesnik
prijatelj
susjed
58
5.2.3
Kao odgovor na trei dio 2. problema istraivanja ispitali smo postoje li razlike
u samoprocjeni znanja srednjokolaca o psihikoj bolesti, narkomaniji i alkoholizmu s
obzirom na spol ispitanika. Na osnovu rezultata ispitanika na skali samoprocjene
znanja dobivene su deskriptivne vrijednosti prikazane u Tablici 16.
spol
MUKI
samoprocjena
ENSKI
UKUPNO
znanja o
M
5,38
5,38
5,38
1,43
1,29
1,36
4,59
5,06
4,83
1,78
1,46
1,63
PSIHIKOJ
3,01
3,91
3,48
BOLESTI
1,47
1,40
1,50
ALKOHOLIZMU
NARKOMANIJI
150
159
309
LEGENDA:
M = aritmetika sredina
standardna devijacija
broj ispitanika
59
SUMA
S.S
Prosjena suma
KVADRATA
kvadrata
601,965
300,983
227,139
0,000
47,975
47,975
12,369
0,001
30,919
15,459
11,667
0,000
6,0
znanj
na
procje
Samo
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
Legenda:
3,0
muki
2,5
enski
Alkoholiar
Narkoman
Psihiki bolesnik
60
62
pokazuju i nai rezultati, prepoznaju i uvaavaju doprinos koji kola ima u razvoju
njihovog znanja.
Slika 8. Grafiki prikaz postotaka pojedinog izvora znanja o alkoholizmu, narkomaniji
i psihikoj bolesti
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
80
62,9
64,8
56,8
55,5
49,5
46,3
26
5,7
znanje o alkoholizmu
21,9
6,3
znanje o narkomaniji
5,1
znanje o psihikoj bolesti
naueno u koli
iskustvo
neto drugo
64
5.3
STAV PREMA
ALKOHOLIARIMA
STAV PREMA
STAV PREMA
STAV PREMA
STAV PREMA
ALKOHOLIARIMA
NARKOMANIMA
PSIHIKIM
BOLESNICIMA
1,000
0,557**
0,308**
1,000
0,247**
1,000
NARKOMANIMA
STAV PREMA
PSIHIKIM
BOLESNICIMA
**korelacija je statistiki znaajna uz nivo rizika od 1%
66
ATRIBUCIJA
ALKOHOLIA
MJESTA
STABILNOSTI PODLONOS
RIMA
UZRONOSTI
STAV PREMA
1,000
ALKOHOLIARIMA
ATRIBUCIJA
UZROKA
TI KONTROLI
SAMOPROCJ
ENA ZNANJA
ISKUSTVO S
ALKOHOLIA
RIMA
-0,057
-0,053
0,076
-0,182**
0,064
1,000
0,023
0,085
0,001
0,034
1,000
0,427**
0,096*
-0,038
1,000
0,160**
-0,025
1,000
-0,123*
ATRIBUCIJA
MJESTA
UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI
UZROKA
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
1,000
ALKOHOLIARIMA
R2
0,242
0,058
S.S.
3,753
5/302
0,003
ATRIBUCIJA
MJESTA UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI UZROKA
-0,069
-1,229
0,220
-0,097
-1,571
0,117
0,155
2,476
0,014
-0,192
-3,372
0,001
0,043
0,765
0,445
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
ALKOHOLIARIMA
67
68
5.3.2
ATRIBUCIJA
NARKOMANI
MJESTA
MA
UZRONOSTI
STAV PREMA
1,000
NARKOMANIMA
ATRIBUCIJA
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI PODLONOST
UZROKA
I KONTROLI
SAMOPROCJE
NA ZNANJA
ISKUSTVO S
NARKOMANI
MA
-0,161*
-0,169**
0,049
-0,220**
0,234**
1,000
0,162*
0,064
0,045
-0,046
1,000
0,249**
0,162*
-0,061
1,000
0,109
-0,002
1,000
-0,292**
ATRIBUCIJA
MJESTA
UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI
UZROKA
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
1,000
NARKOMANIMA
R2
0,125
F
8,604
S.S.
5/302
p
0,000
69
-0,131
-2,400
0,017
-0,140
-2,460
0,014
0,109
1,951
0,052
-0,152
-2,667
0,008
0,176
3,114
0,002
ATRIBUCIJA
MJESTA
UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI
UZROKA
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
NARKOMANIMA
70
narkomanima (Tablica 23.) to je vrlo mali postotak, ali ipak dvostruko vii od
objanjenosti varijance stava prema alkoholiarima.
5.3.3
STAV PREMA
PSIHIKIM
BOLESNICIM
A
ATRIBUCIJA
ATRIBUCIJA
MJESTA
STABILNOSTI PODLONOS
UZRONOSTI UZROKA
ATRIBUCIJA
TI KONTROLI
ISKUSTVO S
SAMOPROCJ
PSIHIKIM
STAV PREMA
1,000
PSIHIKIM
-0,120
-0,216**
0,066
-0,174**
0,259**
1,000
0,077
0,005
0,075
-0,066
1,000
0,189**
0,030
-0,009
1,000
0,093
0,075
1,000
-0,246**
BOLESNICIMA
ATRIBUCIJA
MJESTA
UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI
UZROKA
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
1,000
PSIHIKIM
BOLESNICIMA
R
0,375
R2
0,141
F
9,800
S.S.
5/299
p
0,000
71
-0,080
-1,479
0,140
-0,224
-4,081
0,000
0,103
1,870
0,062
-0,118
-2,109
0,036
0,215
3,869
0,000
ATRIBUCIJA
MJESTA
UZRONOSTI
ATRIBUCIJA
STABILNOSTI
UZROKA
ATRIBUCIJA
PODLONOSTI
KONTROLI
SAMOPROCJENA
ZNANJA
ISKUSTVO S
PSIHIKIM
BOLESNICIMA
72
5.3.4
smo
da
postojati
statistiki
znaajna
povezanost
73
74
6.
ZAKLJUAK
Na uzorku od 315 ispitanika, uenika treih razreda srednjih kola grada
75
13% varijance stava prema narkomanima. Kad je rije o psihikoj bolesti, pokazalo se
da su statistiki znaajni prediktori stava sljedei: atribucija stabilnosti uzroka,
samoprocjena znanja i kontakt sa psihikim bolesnikom. Svi prediktori zajedniki
objanjavaju 14% varijance stava prema psihikim bolesnicima.
77
7.
LITERATURA
78
79
80
29. Stuart, H., Arboleda-Florez, J. (2001). Community attitudes toward people with
schizofrenia. Canada Journal of Psychiatry, 46(3), 245-52.
30. Yuker, H.E. (1988). Attitudes torward persons with disabilities. New York:
Springer Publishing Company.
31. Weiner, B. (1992). Human motivation: Metaphors, Theories and Research.
Thousand Oaks. California: Sage Publications.
32. Zarevski, P. (1995). Psiholoki aspekti ovisnosti mladih. Zbornik radova
Zajedniki protiv ovisnosti, 255-264.
33. Zvonarevi, M. (1989). Socijalna psihologija. Zagreb: kolska knjiga.
34. http://www.hzjz.hr (stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo)
81
8.
PRILOZI
PRILOG 1. Upitnik
PRILOG 2. Item-total analiza skala stavova prema alkoholiarima, narkomanima i
psihikim bolesnicima i pripadajui koeficijenti pouzdanosti
PRILOG 3. Ispitivanje razlika u stavovima srednjokolaca prema alkoholiarima,
narkomanima i psihikim bolesnicima s obzirom na usmjerenje
PRILOG 4. Postoci pojedinih odgovora na tvrdnje na skalama stavova i kauzalnim
atribucijama za alkoholiare, narkomane, i psihike bolesnike
PRILOG 5. Samoprocjene znanja o alkoholizmu, narkomaniji i psihikoj bolesti s
obzirom na kolu
PRILOG 6. Stavovi srednjokolaca prema psihikim bolesnicima, narkomanima i
alkoholiarima s obzirom na budue zanimanje
82
PRILOG 1: Upitnik
Sve ljude koje dnevno susreemo, poznate ili nepoznate, skloni smo grupirati
u odreene skupine prema nekim njihovim vie ili manje vidljivim
karakteristikama koje ih razlikuju od drugih. Tim skupinama esto
pripisujemo odreene karakteristike i to dijelom na temelju znanja i iskustva
sa pripadnicima te skupine, a dijelom na temelju nekih pretpostavki i
subjektivnih procjena o njima. Pritom se nerijetko deava da pripadnike
nekih skupina neopravdano podcjenjujemo i time diskriminiramo.
Svrha ovog istraivanja je ispitati stavove srednjokolaca prema psihikim
bolesnicima, narkomanima i alkoholiarima. Kako bismo to ostvarili
potrebna nam je tvoja pomo. Stoga te molimo da to iskrenije odgovori
na sljedea pitanja pridravajui se uputa kako slijede. Ovo ispitivanje je
anonimno, a tvoji podaci bit e koriteni iskljuivo u istraivake svrhe.
Unaprijed zahvaljujemo na suradnji!
Datum: ___________
1. Spol:
2. Dob: ___________
3. Razred: __________
4. kola i usmjerenje:
_____________________________________________________________________
5. Kojim bi se konkretno poslom htio/la baviti nakon zavrene srednje kole?
_____________________________________________________________________
83
uope se
ne slaem se
niti se slaem
ne slaem
slaem se
niti
u potpunosti
se slaem
se ne slaem
1.
2.
3.
4.
5.
Bojim se narkomana.
6.
7.
8.
9.
14. Kad bih za nekog poznanika saznao da je postao narkoman, poeo bih
ga izbjegavati.
84
Na svakoj od dolje navedenih skala zaokrui JEDAN broj koji odgovara tvojoj
procjeni.
1. Je li narkomanija posljedica vanjskih okolnosti ili je njen uzrok u karakteristikama
osobe?
potpuno vezana uz
karakteristike osobe
potpuno vezana uz
vanjske okolnosti
podlona promjeni
mogla je utjecati
svojom voljom
NE
O lanu ue obitelji
O lanu ire obitelji
O kolegi iz razreda/kole
O prijatelju
O susjedu
O nekom drugom. Kome? ________________________
85
uope se
ne slaem se
niti se slaem
ne slaem
slaem se
niti
u potpunosti
se slaem
se ne slaem
1.
2.
3.
4.
5.
Bojim se alkoholiara.
6.
7.
8.
9.
14. Kad bih za nekog poznanika saznao da je postao alkoholiar, poeo bih
ga izbjegavati.
Na svakoj od dolje navedenih skala zaokrui JEDAN broj koji odgovara tvojoj
procjeni.
1. Je li alkoholizam posljedica vanjskih okolnosti ili je njen uzrok u karakteristikama
osobe?
86
potpuno vezana uz
karakteristike osobe
potpuno vezana uz
vanjske okolnosti
podlona promjeni
mogla je utjecati
svojom voljom
O lanu ue obitelji
O lanu ire obitelji
O kolegi iz razreda/kole
O prijatelju
O susjedu
O nekom drugom. Kome? ________________________
87
uope se
ne slaem se
niti se slaem
ne slaem
slaem se
niti
u potpunosti
se slaem
se ne slaem
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
88
Na svakoj od dolje navedenih skala zaokrui JEDAN broj koji odgovara tvojoj
procjeni.
1. Je li psihika bolest posljedica vanjskih okolnosti ili je njen uzrok u karakteristikama
osobe?
potpuno vezana uz
karakteristike osobe
potpuno vezana uz
vanjske okolnosti
podlona promjeni
mogla je utjecati
svojom voljom
NE
O lanu ue obitelji
O lanu ire obitelji
O kolegi iz razreda/kole
O prijatelju
O susjedu
O nekom drugom. Kome? ________________________
89
PRILOG 2:
Item-total analiza skala stavova prema alkoholiarima, narkomanima i psihikim
bolesnicima i pripadajui koeficijenti pouzdanosti
SKALA STAVOVA PREMA ALKOHOLIARIMA
Item-total Statistics
scale mean
if item
deleted
ALK01
ALK02
ALK03
ALK04
ALK05
ALK06
ALK07
ALK08
ALK09
ALK10
ALK11
ALK12
ALK13
ALK14
ALK15
ALK16
ALK17
NAR18
47,6133
46,9867
47,7133
48,3767
48,5733
48,2267
47,5233
48,1500
48,4867
47,6633
48,1067
47,5967
49,0767
48,9200
47,9300
47,9700
48,5667
52,3947
scale
variance if
item
deleted
110,6794
108,7891
110,9677
106,5098
108,1317
103,5872
106,1767
106,1814
116,8326
106,1104
102,9786
106,5090
110,9205
107,5387
108,2994
108,3904
109,3434
149,2100
corrected
alpha if
item total
item
correlation
deleted
,3751
,4979
,3150
,5220
,4510
,6470
,4732
,5212
,0623
,5349
,6594
,5054
,3893
,5746
,4265
,4327
,4269
,6928
,8564
,8517
,8593
,8503
,8534
,8446
,8525
,8503
,8708
,8497
,8439
,8510
,8558
,8489
,8545
,8542
,8544
,8643
Reliability Coefficients
N of Items = 18
Alpha =
,8598
90
52,1184
51,5658
52,5164
52,8487
53,1447
52,7664
52,3487
52,8322
53,3520
52,2796
52,5658
52,1579
53,5888
53,3980
52,4704
52,7237
53,2928
52,3947
scale
variance if
item
deleted
154,7516
156,4577
158,4486
149,0529
155,4443
146,1598
153,2048
150,6483
164,6645
155,5420
147,1046
152,1334
152,4211
151,4615
153,0024
156,4515
154,2275
149,2100
corrected
alpha if
item total
item
correlation
deleted
,5166
,5603
,3227
,3244
,4471
,7174
,4849
,5758
,1226
,4992
,7189
,6040
,5907
,6502
,5555
,4698
,5045
,6928
,8707
,8701
,8778
,8870
,8730
,8625
,8717
,8682
,8855
,8713
,8628
,8676
,8681
,8662
,8692
,8723
,8710
,8643
Reliability Coefficients
N of Items = 18
Alpha =
,8775
91
scale mean
if item
deleted
PSI01
PSI02
PSI03
PSI04
PSI05
PSI06
PSI07
PSI08
PSI09
PSI10
PSI11
PSI12
PSI13
PSI14
PSI15
PSI16
PSI17
PSI18
43,9532
43,4448
44,3846
45,5920
44,7793
44,8963
45,0936
45,4013
45,2776
44,2575
45,3244
44,8696
45,5953
45,3913
44,6823
44,5786
45,6823
44,7224
scale
variance if
item
deleted
103,8501
104,9793
107,6066
103,2558
105,8303
96,2476
100,5482
98,7579
105,4093
102,0241
98,6763
97,0870
100,8659
100,4001
104,3517
100,6675
101,8685
97,1744
corrected
alpha if
item total
item
correlation
deleted
,3993
,3828
,1836
,4264
,2528
,6603
,5229
,6289
,2810
,4491
,6693
,6420
,5074
,5686
,3736
,5228
,5561
,6701
,8643
,8648
,8734
,8633
,8709
,8530
,8594
,8551
,8695
,8625
,8539
,8540
,8601
,8578
,8653
,8595
,8587
,8530
Reliability Coefficients
N of Items = 18
Alpha =
,8679
92
PRILOG 3:
Ispitivanje razlike u stavu srednjokolaca prema alkoholiarima, narkomanima i
psihikim bolesnicima s obzirom na usmjerenje
Tablica 1. Deskriptivne vrijednosti stavova srednjokolaca s obzirom na usmjerenje
kola
min
max
trogodinja
95
51,58
10,93
25
78
stav prema
gimnazija
132
50,57
10,82
22
80
alkoholiarima
etverogodinja
88
49,81
11,34
20
82
ukupno
315
50,66
10,99
20
82
trogodinja
95
57,22
12,10
28
86
stav prema
gimnazija
132
53,78
13,08
22
81
narkomanima
etverogodinja
88
56,97
13,24
28
84
ukupno
315
55,71
12,90
22
86
trogodinja
95
48,28
9,72
28
77
gimnazija
132
47,19
11,07
23
88
etverogodinja
88
46,61
10,45
23
82
ukupno
315
47,36
10,49
23
88
stav prema
psihikim
bolesnicima
suma
kvadrata
izmeu grupa
stav prema
unutar grupa
alkoholiarima
ukupno
izmeu grupa
stav prema
narkomanima
unutar grupa
ukupno
145,394
37753,26
0
37898,65
4
847,246
51421,88
4
52269,13
0
S.S.
suma
2
kvadrata
72,697
312
121,004
p
,601
,549
2,570
,078
314
2
423,623
312
164,814
314
93
izmeu grupa
stav prema
psihikim
bolesnicima
unutar grupa
ukupno
134,008
34434,45
5
34568,46
3
67,004
312
110,367
,607
,546
314
94
PRILOG 4:
Postoci pojedinih odgovora na tvrdnje na skalama stavova prema alkoholiarima,
narkomanima, i psihikim bolesnicima
Tablica 3. Postoci pojedinih odgovora na tvrdnje skale stavova prema alkoholiarima
1
uope
ne
niti se
slaem
se ne
slaem
slaem
se
potpuno
slaem
se
niti se
sti se
ne
slaem
slaem
1.
14,9
21,9
45,1
12,4
5,7
2.
33,8
33,8
24,8
5,4
2,2
3.
16,0
23,1
33,3
19,9
7,7
4.
20,4
30,4
30,0
13,7
5,4
5.
Bojim se alkoholiara.
26,7
32,7
22,2
14,6
3,8
6.
17,9
26,5
29,4
21,1
5,1
7.
24,8
21,7
29,3
16,6
7,6
8.
9,9
15,0
32,3
29,4
13,4
9.
28,7
25,5
24,8
15,9
5,1
9,6
14,1
31,7
32,1
12,5
14,9
25,7
32,1
19,0
8,3
8,0
15,0
32,3
28,1
16,6
2,9
3,8
13,4
35,5
44,4
35,4
37,6
21,3
3,5
2,2
13,1
15,7
38,0
22,7
10,5
13,4
20,1
35,4
22,6
8,6
24,8
31,8
29,3
10,8
3,2
14,6
23,5
36,2
15,9
9,8
95
uope
ne
niti se
slaem
se ne
slaem
slaem
se
potpuno
slaem
se
niti se
sti se
ne
slaem
slaem
1.
30,8
24,4
28,9
12,1
3,8
2.
50,5
27,0
17,5
3,8
1,3
3.
21,0
25,5
23,6
18,5
11,5
4.
19,1
21,3
27,7
20,4
11,1
5.
Bojim se narkomana.
23,5
20,0
31,4
17,5
7,6
6.
16,2
18,5
27,4
21,7
16,2
7.
30,3
16,2
29,9
13,7
9,9
8.
16,8
15,9
30,5
20,3
16,5
9.
34,7
19,7
22,0
13,4
10,2
5,4
11,1
31,8
30,3
21,3
11,1
17,5
28,7
23,9
18,8
5,4
12,7
21,3
34,9
25,7
5,4
8,7
20,2
31,7
34,0
24,8
31,7
27,9
10,5
5,1
19,7
22,9
34,7
14,6
8,0
8,9
20,7
35,7
24,8
9,9
24,4
28,6
27,9
11,4
7,6
8,6
11,4
32,7
25,7
21,6
96
uope
ne
niti se
slaem
se ne
slaem
slaem
se
potpuno
slaem
se
niti se
sti se
ne
slaem
slaem
1.
21,3
27,0
38,7
11,4
1,6
2.
38,7
37,5
17,1
5,7
1,1
3.
12,8
26,5
33,9
19,2
7,7
4.
43,5
30,0
19,5
4,8
2,2
5.
18,2
20,4
36,1
19,8
5,4
6.
21,2
23,7
32,7
14,4
8,0
7.
5,7
9,6
26,8
38,9
19,1
8.
5,1
3,8
21,0
39,2
30,9
9.
30,2
32,5
23,8
9,3
4,2
8,0
14,0
36,6
29,3
12,1
26,3
37,8
27,3
5,4
3,2
19,7
25,5
32,5
15,9
6,4
4,8
4,1
14,9
33,7
42,5
31,7
35,9
24,4
4,4
3,5
7,6
14,0
42,2
28,9
7,3
10,2
23,9
33,8
26,1
6,1
44,1
33,7
18,7
1,6
1,9
14,6
22,5
38,1
18,1
6,7
97
potpuno
vezana
uz
karakteri
stike
osobe
potpuno
vezana
uz
vanjske
okolnosti
ALKOHOLIZAM
13,5
9,9
12,5
42,6
9,6
8,0
3,8
NARKOMANIJA
12,8
7,7
11,9
36,9
12,5
9,6
8,7
7,1
10,9
15,4
46,2
9,6
6,7
4,2
PSIHIKA BOLEST
nije
podlona
promjeni
podlona
promjeni
ALKOHOLIZAM
1,9
5,1
6,4
16,2
13,4
23,6
33,4
NARKOMANIJA
3,5
5,1
8,7
18,6
17,9
20,8
25,3
PSIHIKA BOLEST
5,1
7,0
12,1
32,6
17,3
14,1
11,8
nije
mogla
utjecati
svojom
voljom
mogla je
utjecati
svojom
voljom
ALKOHOLIZAM
2,9
3,5
3,5
7,3
11,2
23,6
47,9
NARKOMANIJA
1,6
1,9
4,5
9,9
9,6
23,1
49,4
20,4
18,2
16,3
28,1
7,7
4,5
4,8
PSIHIKA BOLEST
98
PRILOG 5:
Samoprocjene znanja o alkoholizmu, narkomaniji i psihikoj bolesti s obzirom na
kolu
Tablica 9. Deskriptivne vrijednosti samoprocjena znanja srednjokolaca s obzirom na
kolu
N
ALKOHOLIZA
M
30
5,53
1,50
fotografska
25
5,68
1,28
matematika gim
56
5,11
1,40
jezina gim
76
5,53
1,22
prometna trogodinja
prometna
45
5,29
1,50
47
5,26
1,45
34
5,29
1,34
UKUPNO
313
5,36
1,37
frizerska
29
5,17
1,31
fotografska
24
4,38
1,61
matematika gim
56
4,75
1,67
jezina gim
76
5,11
1,50
prometna trogodinja
prometna
45
4,31
2,04
47
4,68
1,71
35
5,03
1,46
UKUPNO
312
4,80
1,65
frizerska
30
3,43
1,48
fotografska
25
3,68
1,25
matematika gim
56
3,39
1,49
jezina gim
76
3,82
1,55
prometna trogodinja
prometna
45
2,76
1,45
47
2,91
1,21
34
4,65
1,30
313
3,50
1,51
etverogodinja
medicinska
PSIHIKA
BOLEST
frizerska
etverogodinja
medicinska
NARKOMANIJ
etverogodinja
medicinska
UKUPNO
99
SUMA
PROSJENA
KVADRAT
S.S.
A
UNUTAR
ALKOHOLIZA
M
GRUPA
MEU
GRUPAMA
UKUPNO
UNUTAR
NARKOMANIJ
A
GRUPA
MEU
GRUPAMA
UKUPNO
UNUTAR
PSIHIKA
BOLEST
GRUPA
MEU
GRUPAMA
UKUPNO
SUMA
KVADRATA
10,029
1,671
578,451
306
1,890
588,479
312
28,824
4,804
820,249
305
2,689
849,074
311
94,923
15,820
617,320
306
2,017
712,243
312
0,884
0,507
1,786
0,101
7,842
0,000
JEZINA GIMNAZIJA
p
1,21
0,074
,97
0,354
1,25
0,013
0,83
0,239
1,89
0,000
1,73
0,000
PROMETNA
TROGODINJA
KOLA
PROMETNA
ETVEROGODISNJA
KOLA
100
PRILOG 6:
Stavovi srednjokolaca prema psihikim bolesnicima, narkomanima i alkoholiarima s
obzirom na budue zanimanje.
Tablica 12. Deskriptivne vrijednosti stavova srednjokolaca s obzirom na budue
zanimanje
Budue
zanimanje
drutveno, vezano
STAV PREMA
min
max
52
51,33
11,76
22
78
prirodno-tehniko
186
50,61
10,45
20
82
neodluni
60
50,78
12,15
23
80
ukupno
298
50,77
11,01
20
82
52
52,13
12,02
22
74
prirodno-tehniko
186
56,35
12,87
26
86
neodluni
60
57,20
13,66
23
84
ukupno
298
55,79
12,96
22
86
52
45,04
11,56
24
82
uz ljude
ALKOHOLIARIMA
drutveno, vezano
STAV PREMA
uz ljude
NARKOMANIMA
drutveno, vezano
STAV PREMA
uz ljude
PSIHIKIM
prirodno-tehniko
186
47,97
10,46
23
88
BOLESNICIMA
neodluni
60
47,90
10,05
23
75
ukupno
298
47,45
10,60
23
88
SUMA
S.S
Prosjena suma
KVADRATA
kvadrata
7439,645
3719,827
43,994
0,000
648,908
324,454
1,406
0,247
609,905
152,476
1,803
0,127
101