4,

TOKOVA
#
4.7. OPcENITO O ENERGIJI
VODENIH TOKOVA
Pod pojmom energiie vodenih tokova, odnosno
jednostavnije
hidroenergije (eng. hydro power, njem. Wasserkraft), obuhva6ene
su sve mogudnosti za dobivanje energije iz strujanja vode u prirodi:
- iz kopnenih vodotokova (rijeka, potoka, kanala i sl)
- iz morskih mijena: plime i oseke
- iz morskih valova.
Kopneni vodotokovi potje6u od kruZenja vode u prirodi pa njihova
energija, zapravo, potjece od Sunceve. Morskivalovi, barem oni koji
su uzrokovani vremenskim prilikama zbog dega su prilicno pravilni i
mogu se iskoriStavati, takoder potjedu od Sundeve energije' Osim njih,
postoje jo5 i valovi koji nastaju zbog djelovanja Zemljine kore,
primjerice vulkana ili potresa, ali zbog stohasti6ke prirode i redovito
razornog djelovanja nisu prikladni za kori5tenie. Za razliku od njih,
energija morskih mijena potjede od gravitacijskog djelovanja nebeskih
tijela, todnije od medudjelovanja Mjeseca i Zemlje.
Prva povijesno zabiljeZena primjena energije kopnenih vodotokova
za dobivanje mehanidkog rada potje6e iz 500. godine prije Krista, iako
su se vodeni tokovi za promet koristili i mnogo ranije. Snaga
protjecanja vode koristila se za dobivanje mehani6kog rada u
vodenicama koje su pokretale mlinove, pre5e, kovadnice, pilane i
razne druge pogone, a od posljednjih desetlje6a 19. stolje6a koristi
se i za dobivanje elektridne energije. Prva hidroelektrana na svijetu
izgradena
je 1876. godine u Bavarskoj i sluZila
je
za opskrbu obliZnjeg
velika5kog dvorca elektricnom energijom.
5
Energija morskih mijena prikladna je za iskori5tavanje samo tamo gdje
H
postoje velike razlike razine mora u vrijeme plime i oseke, Sto
je
2
uglavnom sludaj na obalama oceana. Primjerice, na obalama
:
Normandije (zapadna Francuska) tarazlika iznosi dak 10 m' lpak,
E.
0
primjena energije morskih mijena zabilielenaje
jo5
u srednjem vijeku,
(
u brojnim mlinovima na engleskim, francuskim i Spanjolskim obalama
=
Atlanskog oceana. U blizini
jednog takvog mlina na u56u rijeke La
;J
Rance u Francuskojje 1966. godine podignuta prva hidroelektrana
2
na plimu i oseku na svijetu.
m
o
I
,1326
:::AL
."4.':*w
::::i.:l::tHi
Energija morskih valova se sve do posljednjih desetlje6a dvadesetoga
stolje6a nije koristila za dobivanje energije (osim za promet, naravno),
a danas ih u svijetu (najvi5e Japanu, NorveSkoj iVelikoj Britaniji) ima
ve6 nekoliko. Neke od njih su po svojoj izvedbi, zapravo,
vjetroelektrane
jer u njima pod utjecajem valova u posebno izvedenim
kanalima dolazi do velikog strujanja zrakakoje pokre6e vjetroturbinu.
Kada se govori o energiji kopnenih vodotokova u smislu obnovljivih
izvora uglavnom se podrazumijevaju samo hidroelektrane malih u6ina
(do 5, odnosno do 10 MW), a ne i sve hidroelektrane (diji se udin kre6e
dak do 12,6 GW - HE ltaipu na rijeci Parani u JuZnojAmerici). Osnovni
je razlog tome pojam 'odrZivosti', odnosno ostvarenja najmanjeg
mogu6eg utjecaja na okoli5, Sto
je
usko povezano s pojmom
obnovljivih izvora. Kod velikih
je
hidroelektrana utjecaj na okoliS vrlo
velik jer redovito dolazi do zna6ajnih promjena krajolika zbog
potapanja 6itavih dolina pa i naselja (najnoviji je primjer projekt Tri
doline u Kini), velikih emisija metana (od truljenja potopljenih biljaka),
lokalnih promjena klime zbog velikih kolidina vode itd. Za razliku od
toga, utjecaj na okoliS malih hidroelektrana je bitno manji
jer
se
nerijetko mogu dobro uklopiti u krajolik (npr. iskori5tavanjem
postoje6ih hidroenergetskih sustava, napu5tenih mlinova i sl), mala
je potro5nja energije za njihovu izgradnju (kumulativna emisija), cijeli
sustav nije velik itd.
o
@
z
o
r
L
=
N
o
:o
m
z
m
7
o
-
m
or, 1..*
":iJyj
:t::u : :::::
tu
?
(,
E.
TU
z
ul
E
o
N
?
J
o
z
m
o
4.2. HIDROENERGIJA
I
HIDROELEKTRANE
4.2.1. Kruienie vode u
Prirodi
Najve6i dio hidroenergije
potjede od kruZenja vode u prirodi koje je
najve6im dijelom uzrokovano sundevim zradenjem. Podrudje znanosti
koje se bavitim kruZenjem naziva se hidrologijom, pri 6emu se dio koji
se odnosi na vodene tokove na povrsiniZemlje naziva hidrogeologijom,
a u atmosferi hidrometeorologijom. Kru2enjevode u prirodiod hidrosfere
(velikih vodenih ploha) u atmosferu
pa u obliku padalina natrag u
hidrosferu ilina litosferu (kopno) nazivase hidroloskim krugom (i1.4.1
i 4.2, tablica 4.1). Pritome se pod pojmom hidrosfere podrazumijevaju
sve velike staja6e vodene plohe na Zemlii: oceani, mora i velika
jezera,
dok pojam litosfere obuhva6a sva kopnena podrudja koja mogu biti:
- aridna, iz kojih voda koja padne na njih odmah potom odlazinatrag
u atmosferu
- humidna, iz kojih voda koja padne na njih u obliku (kopnenih)
vodotokova odlazi prema hidrosferi.
Voda koja se u hidrosferi i litosferi(u kopnenim vodotokovima, biljka-
ma, iz raznih procesa i sl) nalazi u kapljevitom stanju pod utjecajem
topline isparava te u obliku vodene pare odlazi u atmosferu gdje tvori
oblake i druge atmosferske pojave. Jedan se dio te vodene pare u
obliku padalina (kise, snijega) vraca na povrsinu Zemlie, djelomidno
izravno u hidrosferu (oceane i mora), a djelomi6no u litosferu (na
kopno), odakle pod djelovanjem gravitacije nastavlja svoj put prema
hidrosferi tvore6i kopnene vodotokove: rijeke i potoke.
Tablica 4.1
Koti\ine vode u prosietnom godiSniem hidroloSkom krugu
hidrosfera -
vodene
plohe
litosfera - kopno
ukupno
humidna aridna
ffi
W
g#Effi,
OJ ]
kolicina vode,
103 km3
padaline
i:ffi!\\tN, fr$.s
412
KM,I} S
89 10
ffiIPB
0
511
-
f-W iK$L'i*ffiPr#iZ
vodotokovi 36 36 0
prosjek,
mm
ffi,fiq.tiitffiffiH
isparavan,je
.tsmimlM
{.Rilff#fft
1241
Wffi
: ,r2.6\\ffiffi
453
ffire
.W#:1
3't3
ffiffi
www
998
W,W#,{#s
Za procjenu hidroenergetskog potencijala nekog podrudja vrlo je
valna godiSnja kolidina padalina i vodotokova. Udio vodotokova u
ukupnoj kolidini padalina pokazuje kolika se, zapravo, godisnja
kolidina padalina moZe iskoristiti (tabtica 4.2).
Tablica 4.2
Prosjeine godiinje kolitine padalina i
vodotokova te njihov udio po kontinentima
kontinent
godiSnje
padaline,
mm/m2
godiSnji
vodotokovi, mm/m2
udio
vodotokova,
o/o povr5inski podzemni
ukupni
).:K(ffit$#ffiK=?B
Aaia
w)=---r1ffiF
Europa
*wffi
JuZna Amerika
K5.t'$
726
734
',,,W;,NW
1 684
ffiDB:.R$Ml):'\
217
Pr..Wffi
210
ffi ,#ffiFi1
373
trffix
76
D.-.f'
109
ffiffi5.+#ffiS
##1,q.(ffiffi
293
w- ;<
319
ffiffi,Mffi
583
#MYJffiK5
40
ffiffi
43
35 210
llustracija 4.1
Hidroloiki krug -
kruZenje vode
u prirodi
isparavanje iz
tla i transplracija
biliaka
+--
\-
-.
podzemne
7
r.
x19-'
o
@
z
o
r-
L
N
o
:o
m
z
m
a
c)
-
m
I
329[,
::i\ffi
upijanje
\
-.u
tlo
\./
t'
fl
\ kruZenje vode I
\ u atmosferi /
\,/
isparavanje iz
mora i oceana
isparavanje
s kopna
,,p!oo
o
c
o.
o
lz
(6
o
a
o
=
O
E
o
5
(6
o
LN
lp
lE
l'=
I
lo
lo
l+
,t
_
NP
rrlrrt
6l
+'
+l
'l
r{t
l+rtrrr,
la
o
$
c})
\
NO)
$Q
(E'(4
:SO
o>
GY
EP
o-E
!x
\(u
f<
o-
c
$
$
.t
N
Y
4.2.2. Hidroenergiia u sviretu i kod nas
Mogu6i iskoristivi potencijal za proizvodnju elektridne energije iz vodo-
tokova na svijetu procjenjuje se na 48 222TW h godi5nje, Sto iznosi
oko 75%o ukupnog potencijala, dok se tehnidki potencijal (onaj koji se
tehnidki moZe udinkovito i isplativo koristiti) procjenjuje na 19 390 TW
h godi5nje ili 30% ukupnog. Pri tome ukupna proizvedena energija
iznosi 2056 TW h godi5nje ili 3,5% ukupnog potencijala (tablica 4.3).
Prema podacima Medunarodne agencije za energiju (lAE), udio
iskori5tavanja potencijala vodotokova raste u JuZnoj Americi, Aziji i
Africi, pri 6emu se ukupan udio razvijenih zemalja (zemalja OECD-a)
u svjetskoj proizvodnji elektridne energije iz vodotokova smanjuje (s
oko 70 na 53%o\, iako to ne zna6i da se proizvodnja u tim zemljama
smanjuje, ve6 se u drugima pove6ava. Godine 1973. ukupna
je
proizvodnja elektridne energije iznosila 1285 TW h, a tajje iznos do
1996. godine gotovo udvostrucen i iznosio
je
2517 TW h.
U Hrvatskoj se mogu6i iskoristivi potencijal vodotokova procjenjuje
na oko 20 TW h godi5nje, a tehnidki na oko 12TW h, od dega se za
proizvodnju za sada iskori5tava tek polovica, odnosno 6,1 TW h. ViSe
od 1Oo/o tog neiskori5tenog potencijala otpada na rijeke Kupu, Savu
i najviSe na Dravu (oko 342 MW, odnosno 1745 GW h). U ukupnom
neiskoriStenom potencijalu Hrvatske udio Drave iznosi 24Yo, 6,emu
Tablica 4.3
Potencijali i proizvodnja elektri1ne energije iz
vodotokova u svijetu (podaci iz 1995. godine)
podrucje
potencijal, TW h proizvodnja,
TWh moguii iskoristivi tehnidki
' ..)' 1t\\NAIflKff )
,,,E$St.)
Nl #lli0llli,1&.NS :
zz
5000
=*--5*aC..$
%.N$
Sjeverna i JuZna Amerika (bez SAD-a)
N\N, $"$*NE \
9253 577
i-N,Nsv, Nll 6',. $"6' # -$,1,fl.(,4.
lstodna Europa 230 130 30
W,WM,Y,fifi[/ffi
1 500
utN*ML%,%.4."Q.
2525
ffi,fliifl,iffi
390
'.-.#.-r-B
1 875
ffiln
36
341
$$sffiffi###.rN\\\
NIWtqWgTSSgRNN
ukupno
ffi"(.}}
ffiaffiBt@i:6#i
ffilrM],ffi
48 220
H#i#*it$ar i
19 390 2056
6
o
N
(u
c
=E
E
rrllrrlrlll
'-
o
o
E
d
=
I
(g
o
o
o
E
'=e
oO
:5
9a
Art
1 itl
l+l
o
o
o
+
o
'e
o(g
c>
:6
dL
EA
tA
tl
lr
lr
lr
(s
o
O
o
(g
o
E
(o
o
o
'=
(o
o
+
(\
+
co
s
$
r.rJ l)ffi]
-
tl()
(5
\T\
r.! 1rK
LrJ tts
t-
o
N
-
J
o
z
m
o
I
"ulrso
&-
postrojenje
instalirana snaga,
MW
tehnieki
minimum,
MW
izvedba
na generatoru ukupna
"
.r""
"t{E^$efliEffiHffiffi
HE Sklope
ffitr,tffi;i*lxfih\\\-
i?t;r;r,.>,r\j:i?::!i .4L#ffi ,r.Ut\lll.\\lll
ffiKW
22,5
,
,#jw,%
0
?aH rsi ltdhilsr4
1x22,5 akumulacijska
-ryINWWffi.#i
4l-4,2 CHE FuZine
R".....4-.11r]%ff;: ^Yi
ffiNitlFPeitid# r. +l
Ll-t ,
0 akumulacijska
237 50
wlgfrlfifriffi
HE 0rlovac (.) 3x79 akumulacijska
4.8",f;(ffi$$ffi
HE Zakucac
ffiffiffiNiNffi,k:trffitrffiffi
Wffi#sl::X
ffi[$il
486 2 x 108 + 2 x'135 50+80 akumulacijska
H#ffi**t*ffi&
50
s$ .8.ii.s.+::f.
aKumuH6tl8t(a)
(ttt:ttttt:;::t)?]ryttttt2
akumulacijska
,,zf Eff ii$tnlBF.sir1r4t
HE Dubrovnik (.)
r\lffi 7///////...:::ru*
iflwfttNsffiIffi'-$
2 x
'l0B
216
#,4\&.8.-l'E S$S
\\.\N$\\iA\\\\\T.\\\\L\\INllW
\tutult t!^lvisffi
HE Kraljevac 12,8+2x20,8+4,8 59,2
'l
akumulacijska
ffiproToeflqzffi
protocna
, r*Efiiibkffi#
HE Miljacka
\\-i'2x
19"";"- .\
4,8+3x6,4
#.s.Ili/,lit7,!,r!.dN/rl-rN,/r.?i.h4#W#
24 1
VINTNIN]M
3x2 HE Gojak 3 x'16
ffiffiffiffiffi$$KK#ffi
2x 40,3
48 protocna
ffiffi#lg'\Y'd.x,
HE eakovec
.d:si..:.- dru..1,xxE
80,6
;.::;i.=i.{4,#iF,ffi.A
2x15
e#6pr"opcrrffit
protocna
A\WmliiH}'fl,r,fr%J wfirs.fgfinil\il+#
HE Ozalj 2x1+0,8 +2x1,1
ffi-HIHffi
5 proto0na
MggllE.]M
protodne
HEBM (3)r.)
Tablica 4.4
Hidroenergetska postrojenja u Hrvatskoj (podaci iz 1997. godine)
odgovara oko 27o/o u instaliranoj snazi. Pri tome valja re6i kako udio
potencijala nekih rijeka Hrvatska dijeli sa susjednim drZavama:
Madarskom, Slovenijom te BiH.
Godine 1999. proizvodnja u hrvatskim hidroelektranama iznosila
je
2076 MW, dime se pokriva ne5to manje od polovice (46%) ukupnih
energetskih potreba. Do danas
je izgradeno i u pogonu je 35
hidroelektrana, od 6,ega20 velikih, 12 malih i3 tzv. hidroelektrane
bioloSkog minimuma (tablica 4.4).
4,2.3" Podiela hidroelektrana
Hidroelektrane (HE, eng. hydro power plants, njem. Wasser-
kraftwerke) su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode
najprije pretvara u kinetidku energiju njezinog strujanja, a potom u
mehanidku energiju vrtnje vratila turbine te, konadno, u elektridnu
energiju u generatoru. Hidroelektranu u Sirem smislu 6ine i sve
gradevine i postrojenja koje sluZe za prikupljanje (akumuliranje),
dovodenje i odvodenje vode (brana, zahvati, dovodni i odvodni kanali,
cjevovodi itd), pretvorbu energije (tu rbi ne, generatori), transformaciju
i razvod elektri6ne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za
smje5taj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl).
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smjeStaju, padu
vodotoka, nadinu kori5tenja vode, volumenu akumulacijskog bazena,
smje5taju strojarnice, ulozi u elektroenergetskom sustavu, snazi itd.
Prema smje5taju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku
ciju energiju iskoriStavaju, hidroelektrane mogu biti:
- 'klasidne', na kopnenim vodotokovima: rijekama, potocima, ka-
3
nalima isl.
6
- na morske valove
E
- na morske mijene: plimu i oseku.
=
!
Prema padu vodotoka, odnosno visinskoi razlici izmedu zahvata i I
ispusta vode (klasidne) hidroelektrane se mogu podijeliti na:
2
- niskotladne, s padom do 25 m
H
- srednjotladne, s padom izmedu 25 i 200 m
H
- visokotladne, s padom ve6im od 200 m.
*1r'.
-t'':::::fl
uJ
:
(,
E
u
z
ul Legenda:
cr HE - hidroelektrana
9 CS - crpna stanica
: CHE - crpna hidroelektrana
=
RHE - reverzibilna hidroelektrana
j
MHE - mala hidroelektrana
2
HEBM - hidroelektrana biotoSkog minimuma
8
O-zahvatuBiH
;
(**) - uz HE Varaidin, Aakovec i Dubrava
I
w)332
Kllt
i
Prema nadinu kori5tenja vode, odnosno regulacije protoka hidro-
elektrane se dijele na:
- proto6ne, kod kojih se snaga vode iskori5tava kako ona dotjede
- akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi
se mogao koristiti kada
je potrebnije
- crpno-akumulacijske ili reverzibilne, kod kojih se dio vode koji nije
potreban pomo6u vi5ka struje u sustavu crpi na ve6u visinu, odakle
se pu5ta kada
je potrebnije.
Prema nadinu punjenja, odnosno velidini akumulacijskog bazena
hidroelektrane mogu biti:
- s dnevnom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni po no6i, a
prazni po danu
- sa sezonskom akumulacijom, kod kojih se akumulacija punitijekom
kiSnog, aprazni tijekom su5nog razdoblja godine
- s godi5njom akumulacijom, kod kojih se akumulacija punitijekom
ki5nih, a prazni tijekom su5nih godina.
Prema udaljenosti strojarnice od brane hidroektrane se dijele na:
- pribranske, dija
je
strojarnica smje5tena neposredno uz branu,
najde56e podno nje
- derivacijske, 6ija je strojarnica smje5tena podalje od brane.
Prema smje5taju strojarnice hidroektrane se dijele na:
- nadzemne, kod kojih
je
strojarnica smje5tena iznad razine tla
- podzemne, kod kojih je strojarnica smje5tena ispod razine tla.
5
Prema njihovojulozi u elektroenergetskom sustavu hidroelektrane se
H
mogu podijeliti na:
tJ-,
t
- temeljne, koje rade cijelo vrijeme ili ve6inu vremena
ry
- vrSne, koje se ukljuduju kada se za to pokaZe potreba, npr. za
(J
X
pokrivanje vr5ne potro5nje.
j
Prema instaliranoj snazi (udinu) hidroelektrane mogu biti:
9
- velike
m
o - male.
I
;l
r!1
i\\Xffiffii
;
il
il
f'
Razlika izmedu velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji
grani6ni iznosi snage u cijelom svijetu nisu
jednoznadno odredeni pa
se, na primjer, mogu kretati od 5 kW (u Kini) do 30 MW (SAD-u), dok
se kod nas malom smatra HE snage izmedu 50 i 5000 kW. Takoder
valja re6i da u nekim zemljama postoji i dodatna podjela hidro-
elektrana malih snaga na mikro, mini i male hidroelektrane.
4.2.4. Osnovni diielovi hidroelektrane
U osnovne dijelove hidroelektrane ubrajaju se:
- brana ili pregrada na vodotoku
- zahvat vode
- dovod vode
- vodostan ili vodena komora
- tlacni cjevovod
- obilazni cjevovod
- turbina
- sustav za5tite od hidraulidkog udara
- generator
- strojarnica
- rasklopno
postrojenje
- odvod vode.
Svi dijelovi koji su pri tome u neposrednom doticaju s vodom,
odnosno sluZe za njezino prikupljanje, dovodenje i odvodenje te
pretvorbu njezine energije nazivaju se zajedini6kim imenom
hidrotehni6ki sustav.
Brana ili pregrada (eng. dam, njem. Sperre) osnovni
je dio
g
hidrotehnidkog sustava pa icijelog postrojenja HE (nerijetko se cijelo
P
hidroenergetsko
postrojenje jednostavno naziva'branom') i ima
i
trostruku ulogu:
=
- skretanje vode s prirodnog toka prema zahvatu
B
- povi5enje razine vode kako bi se pove6ao pad
!
- ostvarenje akumulacije
Z
B
H
I
3351"
::;;r,..::1;iii)l$
.
S obzirom na visinu, brane mogu biti visoke i niske, a s obzirom na
izradu masivne (npr. betonske) ili nasute (npr. zemljane, kamene).
Niske se brane nazivaju i pragovima, Sto je dest sludaj kod malih
. vodotokova, odnosno kod malih hidroelektrana.
Zahvatvode prima i usmjerava vodu zadrtanu u akumulaciji prema
dovodu, odnosno turbini. MoZe se izvesti na povr5ini vode ili ispod
nje. Kada
je pregrada niska i razina vode gotovo konstantna izvodi
se na povr5ini, dok se ispod povr5ine ito na najniZoj mogu6oj razini
izvodi u sludaju kada se razinavode tijekom godine znadajno mijenja.
Prolaz vode kroz zahvat se regulira zapornicama.
Dovod vode
je
dio hidrotehnidkog sustava koji spaja zahvat s
vodostanom, odnosno s vodenom komorom. Ovisno o izgledu
okolnog tla i pogonskim zahtjevima, moZe biti:
- otvoren (kanal)
- zatvoren (tunel), koji moZe biti gravitacijski ili tladni.
Gravitacijskitunel nije posve ispunjen vodom pa za promjenu protoka
vode valja regulirati zahvat, dok kod tladnog tunela voda ispunjava
cijeli popredni presjek i za promjenu protoka ne treba utjecati na
zahval. S gledi5ta elastidnosti pogona (mogu6nosti odgovaranja na
promjene u elektroenergetskom sustavu) tladni su kanali povoljnijijer
bolje mogu pratiti promjenu optere6enja.
Vodostan ili vodena komora predstavlja zadnji dio dovoda, a sluZi
za odgovaranje na promjene optere6enja. Kada
je dovod izveden kao
gravitacijski tunel, mora imati odgovaraju6i volumen kako bi se u
njemu mogle pohraniti ve6e kolidine vode, a kada
je tunel tla6ni,
rrr njegove dimenzije moraju bititakve da tlak u dovodu ne poraste preko
fr
dopu5tene granice ili da razina vode ne padne ispod visine ulaza u
ffi tla6ni cjevovod.
G
F
5
Tlacni cievovod dovodi vodu od vodostana do turbina. lzraduje se
(
od delika ili betona (kod manjih padova), a prema smje5taju moZe biti
j
organ kojim se sprjedava daljnje protjecanje vode u slucaju pucanja
2
cijevi. lspred glavnog zapornog organa redovito se postavlja i
I
pomo6ni, koji omogu6ava bilo kakve radove na glavnom bez potrebe
I
za praZnjenjem sustava.
I
#lrlq
\.NffiNJI
Obilazni cjevovod je
smje5ten na podetku fladnog i sluZi za njegovo
postupno punjenje te za izjednadavanje ilaka ispred i iza zapornog
organa.
vodene turbine ili hidroturbine predstavljaju sredisnji dio sustava
jer
slu2e za pretvaranje kineticke energije strujanja vode u mehanidku
energiju vrtnje vratila turbine, odnosno generatora.
ovisno o nadinu
prijenosa energije vodotoka na njih, turbine mogu biti:
- impulsne
- reakcijske, koje mogu biti radijalne i aksijalne.
Turbine se desto dijele i prema izvedbi, u pravilu prema imenu
konstruktora ili proizvodada pa tako postoje Francisove,
peltonove,
Kaplanove, Bankijeve, Ossbergerove itd.
Sustav zaStite od hidrauliGkog udara sluZi za sprjedavanje pove-
6anja tlaka preko dopustene granice, odnosno vodenog (hidrauli6kog)
udara u tladnom cjevovodu. Visina ilaka pri tome ovisi o vremenu
potrebnom
za zatvaranje zapora na dnu cjevovoda.
Generator je
uredaj u kojem se mehani6ka energija vrtnje vratila
pretvara u elektridnu. Moze biti postavljen
okomito (kod velikih
hidroelektrana) ili vodoravno (kod manjih HE ili kada su dvije turbine
spojene na
jedan generator). Kod crpno-akumulacijskih hidroelektra-
na uz turbinu i generator
se na istom vratilu nalazi i crpka pa genera-
tor moZe raditi i kao motor.
strojarnica je gradevina u kojoj su smjestene turbine, vratila, genera-
tori te svi potrebni upravljadki i razni pomo6ni uredaji. MoZe biti
izgradena na otvorenom kao samostoje6azgradaili ukopana, u tunelu.
Rasklopno postrojenje predstavlja vezu hidroelektrane i elektro-
energetskog sustava. lzvodi se u neposrednoj blizini strojarnice, a tek
iznimno (ako je
to uvjetovano izgledom okolnog fla) dalje od nje.
Odvod vode je
zavr5ni dio hidrotehnidkog sustava, a moZe biti
izveden kao kanal ili kao tunel. slu2i zavral,anje vode iskoristene u
turbini natrag u korito vodotoka iliza dovod vode do zahvatasljede6e
elektrane.
o
(D
z
o
r
L
N
o
D
m
z
m
!
o
C
m
4.2.5. Osnovne Prora6unske
veli6ine hidroelektrane
osnovne se proradunske velidine hidroelektrane
mogu
podijeliti u tri
osnovne skuPine:
- hidrolo5ke veli6ine
- veli6ine koje opisuju akumulaciju
i pad
- energetske
velidine.
Hidroloskevelidineopisujuhidrolo5kasvojstvavodotokanazahvatu
hidroelektrane.
To su veli6ina, raspored i trajanje
protoka'
Protok
(eng. flow rate, njem' Durchfluss)
je jednak kolidini vode koja
protjede u vodotoku u
jedinici vremena
(u m3/s' odnos-no u m3/h)'
Odreduje
se na osnovi mjerenja visine
gornje razine vod.e' odnosno
uoOottriuikrivuljakoieopisuiukoritovodotokanamjestumjerenja'
Na osnovi srednjih dnevnih
protoka moze se odrediti
godiSnjidijagram
protot u s kronoioski
poredanim protocima ili krivulja trajanja
protoka
sprotocimaporeoanimpovelidini(i|.4.3),atakoderisrednjimjesedni
i.r"onii
godisnji piotox (aritmetidke sredine svih dnevnih
protoka u
promatranom razJoblju)'
lz godi5njeg dijagrama ili
.krivulje
protoka
mozesedobitivolumenvodekolijeprotekaokrozodredenipopredni
prespf< vodotoka u promatranoj-godini'
Srednji
godi5nji protok moZe
se tida izracunati
pomo6u
jednadZbe:
rl
-V*o Ysr,god-
t
t
pri 6emu su:
V . - srednii
qodi5nji protok vodotoka' m3/s
q
1"i"" - volumen vode koja protjede kroz
popredni presjek vodotoka
7n
-
god
H u
jednoj godini, m3
Z
t - vrijeme od
jedne godine (= 31'54 ' 106 s)'
@
-\
E
(5
l<
o
o
E
o
v
o
o
o
Osim krivulje trajanja protoka u godini dana, mogu se nacrtati i krivulje
trajanja za pojedina doba godine (npr. su5no i ki5no razdoblje) ili za
pojedine mjesece.
o36912mjeseci
llustracija 4.3
Primjer krivulje trajanja protoka nekog vodotoka
Veli6ine koje opisuju akumulaciju i pad obuhva6aju volumen
akumulacijskog bazena, energetsku vrijednost akumulacije, pad g
vodotoka i brzinu vode na ulazu u turbinu.
6
Volumen akumulacijskog bazena moZe biti:
E
-geometrijski,kojijejednakukupnojkolidinivodekojasemo2e<
pohraniti u akumulaciji izmedu njezinog dna do najvi5e razine vode
E
- korisni, koji je jednak
koli6ini vode koja se moZe pohraniti ,
?
akumulaciji izmedu najniZe i najvi5e razine vode (mjerodavan za
z
energetska razmatranja).
T
fl
I
I
3391i,
1ffiffi
E.
o
N
-J
o
z
c)
lpak, na osnovi
promatranja
protoka samo u
jednoj godini mogu se
i"Liii
porr" pogresni ,r[tjud"i o ponaSanju (kolidini i rasporedu)
vodotokapapromatranjaredovitotrebaprovoditiduljevrijeme(npr.
nekoliko
godina)'
o
,lr.u
;\-
\
\
v3
\
\
v6
\
-l
vn
'-
\
V,,
Uz korisni volumen 6esto se spomijnje vrijeme pra2njenja, odnosno
najmanje
potrebno vrijeme za istjecanje cijelog korisnog volumena
kroz turbine elektrane, uz pretpostavku da pri tome nema novog
dotoka u akumulaciju.
Energetska vriiednost akumulaciiskog bazena
jednaka je kolidini
elektrifine energije koja bi se mogla proizvesti u hidroelektrani i svim
nizvodnim hidroelektranama kada bi se bez gubitaka i bez dotoka
nove vode ispraznio cijeli korisni volumen.
Pad vodotoka
jednak je visinskoj razlici izmedu dviju razina vode:
jedne na kojoj se voda uzima (razine zahvata) i druge na kojoj voda
izlazi iz turbine (razine ispusta), a dijeli se na (il. 4.4):
- prirodni ili bruto
Pad
- korisni ili neto
Pad.
Prirodni ili bruto pad vodotoka (HJ jednak je prirodnoj visinskoj
razlici razine vode zahvata (gornje vode) i ispusta (donje vode).
Korisni ili neto pad vodotoka (H") jednak je razlici bruto pada i
gubitaka (padova tlaka) u zahvatu, dovodu, tladnom cjevovodu i
odvodu, a moZe se odreditijednadZbom:
,,2
Vi
Hn=h^+h+\f ,
pn cemu su:
Hn - neto
Pad
vodotoka, m
h^ - manometarski tlak na ulazu u turbinu, m
h - razlikavisine manometra i razine vode na izlazu iz turbine, m
v1, v2- brzine strujanja vode na ulazu i izlazuiz turbine, m/s
g - ubrzanje sile teZe (= 9,80665 m/s'z)'
tu
?
P
Za proradune je mjerodavan uglavnom neto pad vodotoka. lnade, ni
-fi
neto ni bruto pad nisu konstantne veli6ine, ve6 na njih utje6u promjene
;
razinavode zahvata i ispusta, koji ovise o protoku (il. 4.5) te gubici.
g Bruto pad ovisi i o volumenu akumulacijskog bazena pri demu naj-
{
ve6em bruto padu odgovara ukupni, a najmanjem korisni volumen
=
(ir.4.6).
o
a
o
I
i
340
rr..#ff]
a) bruto pad vodotoka
razina
zahvata
vode
b) neto pad vodotoka
raztna
izlaza
iz turbine
raTtna
zahvata
vode
razina
izlaza
iz turbine
gubici na
zahvatu
gubici na
izlazuiz
turbine
o
u,
z
r-
L
N
o
n
m
z
m
v
o
C
m
on.l .
orr I
l-"
"wlil
llustracija 4.4
Bruto i neto pad vodotoka
najmanji
protok
protok vodotoka, m3/s
E
6i
:<
o
o
E
o
E
(6
o"
o
=
o
llustraciia 4.5
Ovisnost razina vode zahvata i odvoda o protoku
llustraciia 4.6
oyisnost bruto pada vodotoka o volumenu akumulaciiskog bazena
ut
a
(,
E.
IU
z
TU
E
o
N
-
J
o
z
m
o
I
I
#1342
Tffiffi
nalmanJr
moguii
bruto
pad
4,.rn
volumen akumulacijskog bazena, km3
Brzina vode na ulazu u turbinu slijedi iz
jednakosti potencijalne
energije (tj. snage) i kinetidke energiie strujanja vode na ulazu u turbinu
i jednaka je:
,,=[s4 =@4.
Energetske veliEine opisuju procese pretvorbe energije u hidro-
elektrani. To su snaga ili u6in te mogu6a i stvarna proizvodnja.
Snaga ili u6in hidroelektrane
jednaka je umno5ku snage vodotoka i
stupnjeva djelovanja turbine i generatora:
Pae =
P,oatlrlls,
pri 6emu su:
P,,
Pu*=
NVrn^tHn
p
st
V,
I,rzml
Hn
nl
n^
- snaga HE, W (kW, MW)
- snaga vodotoka, W (kW, MW
- gusto6a vode, kg/m3
- ubrzanje sile teZe (= 9,80665 m/s2)
- izmjereni protok vodotoka koji dotjede na turbinu, m3/s
- neto pad vodotoka, m
- stupanj djelovanja turbine, %o
- stupanj djelovanja generatora, %o.
Moguca proizvodnia hidroelektrane (dnevna, godiSnja)je ona ko-
lidina energije koju hidroelektrana s obzirom na protok, pad vodotoka,
stupanj djelovanja i velidinu energije mo2e proizvesti u odredenom
vremenu (npr. jedan dan,
jedna godina). Moguca srednja godi5nia
proizvodnia pri tome
je jednaka aritmetidkoj sredini mogu6ih go-
di5njih proizvodnji u odredenom nizu godina, dok stvarna proizvodnja g
u obzir uzima razliku mogu6e proizvodnje i energetskih potreba u
$
mreZi. F
=
N
4.2.6. Osnove vodenih turbina
i
Za pretvorbu kineticke energije strujanja vodenih tokova u mehanidki 2
rad najprikladnijima su se pokazale vodene turbine, vodena kola ili
!
hidroturbine (eng. hydro turbines, njem. Wasserturbine) koje se po
3
'm
svojoj izvedbi ubrajaju u turbostrojeve.
I
343W;.
i.:lW.ri
Djelovanje strujanja vode, odnosno vodene snage na turbinu jedno-
stavno se moZe opisati dvjema
jednadZbama:
- jednadZbom impulsa (impuls sile
jednak je promjeni kolidine gibanja
u vremenu):
Id*, = Pv(v'-v')'
- jednadZbom momenta (moment je jednak promjeni brzine vrtnje u
vremenu):
Z
u =
pv
(ro,v,.r,-.rn,,,),
pri 6emu su:
- ukupan vanjski impuls sile na turbinu, N
- gusto6a vode koja nastrujava, kg/m3
- protodni volumen vode koja nastrujava, ms/s
v, v., - krajnja, odnosno po6etna brzina strujanja vode, m/s
ZU - ukupan moment na turbinu, N m
ri.t, rut - polumjer izlaznog, odnosno ulaznog otvora turbine, m
v
r.r.,,
v
r.ut
- tan genc ij al na brzi na na izlaznom, odnosn o u laznom otvoru
turbine, m/s.
Turbine se prema nadinu prijenosa energije vodotoka na njih dijele na:
- reakcijske
- impulsne.
ur Kod reakcijskih turbina rotor
je posve ispunjen vodom, pri demu
d
statorske lopatice usmjeravaju tok vode tako da njezina tangencijalna
ff
brzina na ulazu u rotor ima smjer prema rotorskim lopaticama u
z
to odnosu na njihov ulazni kut (ulazbez gubitaka) itako da je jednaka po
B
cijelom unutarnjem obodu rotora (n.4.7 i 4.8). Zbog toga Sto rotor ne
n
miruje, voda na njegovom ulazu ima odredenu (ograni6enu) kolidinu.
j Pri protjecanju vode kroz rotor lopatice uzrokuju promjenu smjera
'9
strujanja pa voda na lopatice djeluje akcijskom, a lopatice na nju
E
reakcijskom silom (odatle naziv!). U rotoru tada dolazi do promjene
;
brzine vrtnje Sto uzrokuje moment koji pokre6e turbinu. Kod
I
, 4344
-&
2r
vanl
p
V
cijskih je
turbina tlak vode na ulazu u rotor i unutar njega ve6i od
atmosferskog. Pri protjecanju vode kroz rotor dolazi do smanjenja
tlaka Sto predstavlja dodatni doprinos prijenosu energije.
Moment kojim rotorske lopatice djeluju na vodu u smjeru suprotnom
od kutne brzine (odatle negativan predznak) se odreduje jednadZbom:
M*,
= -pV,o,(r^v r,,, -
ru,v
ru,) ,
pri demu su:
M,,t - moment na rotoru, N m
p - gusto6a vode, kglm3
V,ot - protok vode kroz rotor, m3/s
ri.p rut - polumjer izlaznog, odnosno ulaznog otvora rotora, m
vr,i.,, vr,u,- tangencijalna brzina naizlaznom. odnosno ulaznom otvoru
rotora, m/s.
stator
(statorske lopatice)
rotor (rotorske
lopatice) u mirovanju
lopatice) u pokretu
smjet
llustracija 4.7
Tok vode u reakcijskoj turbini
o
TD
Z
o
r
C-
N
o
r
m
z
m
D
o
-
m
ulazak
vode\
on*r'/'
\\
\
\
llustraciia 4.8
Kontrolni volumen reakciiske turbine
Snaga rekacijske turbine tada se odreduje
jednadZbom:
Pr1,.1
=
M at
= -@PV^(ro,v ,,o,-
rrY,r,)
,
q Pri
demu su:
P
P,,. - snaga reakcijske turbine, W
-fr
a - kutna brzina rotora, radls.
E
9 Reakcijske se turbine mogu podijeliti prema smjeru protjecanja vode
=
kroz rotor, odnosno prema izvedbi ili tipu na (il. 4.9):
=
- radijalne, kod kojih
je smjer protjecanja okomit na os vrtnje rotora
a
(npr. Francisove)
A
- aksijalne, kod kojih
je smjer protjecanja usporedan s osi vrtnje rotora
Y
(npr. Kaplanove, propelerske).
.J uou
WT-
I
I
rotor Kaplanove turbine
rotor propelerske turbine
llustracija 4.9
Rotori reakcijskih turbina: Francisove, Kaplanove i propelerske
Kod impulsnih turbina voda s velikom brzinom izlaziiz odgovaraju6eg
otvora (sapnice) i udara u lopaticu mijenja smjer pri demu dolazi do
prijenosa kinetidke energije (il. 4.10 i 4.11). Pri tome kinetidka energija
strujanja vode na pojedinu lopaticu prelazi uz kratkotrajne prekide -
impulse (odatle naziv!). Po vanjskom izgledu, impulsne turbine nalikuju
na od davnina poznata vodenidka kola.
Kod impulsnih turbina rotor nije potopljen vodom, tlak u njemu je
jednak
atmosferskom i u cijelom
je
kontrolnom volumenu konstantan.
Prema Newtonovom zakonu dinamike sile na rotor mogu se izraziti
o
jednadZbama:
z
o
Ir-=
pV(r*,.-vo*,)=-pQ,(v0""-u)(r-cos0) i
E
N
:d =
pv(r*.,-r,*.,)=-pQ,(v,*-u)sinB,
E
pri demu su:
fr
EF^,DF, - zbroj komponenata sile u smjeru osi x i y, N
3
V - protok vode kroz ulazni otvor (sapnicu), ms/s
T
347W
.E,
rotor Francisove turbine
v
y,,^,
v
poc,x,
v
k,y,
v
po",y
- brzina strujanja na kraju i na podetku lopatice u
smjeru osi x i
Y,
m/s
voo" - brzina strujanja na po6etku lopatice, m/s
u - brzina lopatice, m/s
P
- kut zakrivljenosti strujanja po lopatici (= 165 " za Peltonove turbine)'
Kako se hvati5te komponente sile (zapravo zbroja) u smjeru osi y ne
mijenja u prostoru, ona ne obavlja rad pa je snaga turbine
jednaka
samo umnosku zbroja komponente sile u smjeru osi x i brzine:
4r.or = \F,u =
pV
(u
o*-
u)(r
-
cosP)u.
Najve6a mogu6a vrijednost snage postiZe se kada
je brzina lopatice
jednaka polovici brzine strujanja vode i
jednaka je:
E(mp),ma =f ov(cosB) '
lmpulsne se turbine naj6e56e dijele prema izvedbi, odnosno imenu
konstruktora ili proizvodada pa, primjerice, postoje Peltonove,
Bankijeve (il. 4.12) itd.
(stvarni)
strujanja
llustraciia 4.10
Tok vode u impulsnoi turbini
=
ia
oi
E
GJ
o)
(E
@
0=180'C
vi
sila na I lsila na
W EE
I
rotor Peltonove turbine rotor Bankiieve hrrhine
=
llustracija 4.11
Ko ntrol ni vol u men i mpu I sne tu rbi ne
rltonove turbine rotor Bankiieve turbine
=
.u
o
tlustracija 4.12
rl
Rotori impulsnih turbina: Peltonove i Bankijeve
2
a
a
L
m
I
I
349|ru
tlt_.\
r,$Hl
I
r
i
I
4.3. MALE HIDROELEKTRANE
4.3.1. Osnovne zna6aike i
Podiela
malih hidroelektrana
Male hidroelektrane
(MHE, eng. small hydro power plants, njem'
Kleine wasserkraftwerke) su hidroenergetski sustavi manjih snaga,
uglavnom izgradeni na manjim vodotocima: manjim rijekama,
potocima, raznim kanalima pa 6ak i vodoopskrbnim sustavima (il.
4.13). Granidne se vrijednosti snage pritome razlikuju od zemlje do
zemlje
pa se tako kod nas u male ubrajaju hidroelektrane u6ina
izmedu5i5000kW.
Ukupna instalirana snaga malih hidroelektrana u svijetu danas iznosi
oko 50 GW, sto 6ini oko 7Yo ukupne instalirane snage svih HE u svijetu,
dok hidroenergetski
potencijal MHE iznosi oko 180 GW, sto
ie
oko 6%o
ukupnog svjetskog
potencijala. U zemljama EU ukupna instalirana
snaga MHE iznosig GW, Sto 6ini polovicu njihovog hidroenergetskog
potencijala, a godi5nja je proizvodnja jednaka oko 30 TW h-
osnovnih
pet nadina podjele malih hidroelektrana su prema snazi,
padu (flaku), nadinu iskoristavanja vode, smjestaju strojarnice i nadinu
rada.
Prema snazi MHE se mogu podijeliti na:
- mikrohidroelektrane, snage do 50 kw i specifidne cijene izmedu
1250 i 2500 EUR/kW (grani6na isplativost), npr. obiteljske MHE
- minihidroelektrane, snage od 50 do 500 kW i specifidne cijene
izmedu 500 i 1250 EUR/kW (dobra isplativost)
r.rJ
- male hidroelektrane
(u uZem smislu), snage od 500 do 5000 kW i
3
specifidne cijene izmedu 250i625 EUR/kW (visoka isplativost), npr.
ffi industrijske MHE.
t
I
prema
padu vodotoka (tlaku), odnosno prema visinskoj razlici izmedu
n zahvata i ispusta vode MHE se dijele na:
=
- niskotladne, s padom izmedu 3 (u posljednje vrijeme i 1,5) i 20 m (il.
j
4.14)
Z
- srednjotla6ne, s padom izmedu 20 i 100 m (il. 4.15)
O
- visokotladne, s padom ve6im od 100 m (il.4.15).
I
Hl
350
"'!|fi'ry,:!!!'
(!
(d
C
q)
c
s
r<
g
c)
qS
\t
c(l)
,f,E
E:
Ed
sb
f,
U'
(U
E
o)
v)
E'
o\
>\
E'\
o\
(g
.(J
(6-
o\
a
'its
(6
I
ro
o
o
E
(U
(g
(
N
(!
C
N
(s
o
(D
z
o
r-
L
=
N
o
T
m
z
m
!
o
L
m
I
I
v!'
v.::
..:,,1.iff/.1
1 - otuor za
pomoinu zapornicu
2 - fina re5etka
3 - Cinkova turbina
4 - usisna cijev
ili difuzor
5 - regulator zaklopke
turbine
6 - upravljadki ormarid
postrojenja
(mikroprocesorski)
7 - rucna dizalica
8 - generator
I - remen multiplikatora
llustracija 4.14
Shema niskotlatne male hidroelektrane
Prema nadinu iskori5tavanja vode male se hidroelektrane, baS poput
velikih, dijele na:
[u
- protodne, bez akumulacijskog bazena
A
- akumulacijske, s prirodnim ili umjetnim akumulacijskim bazenom.
tr
i
Prema smje5taju strojarnice u odnosu na branu, odnosno drugu
I
odgovaraju6u pregradu na vodotoku MHE se mogu podijeliti na:
n
- pribranske
=
- derivacijske s otvorenim dovodnim kanalom
='
- derivaciiske sa zatvorenim dovodnim kanalom
o
A
- derivacijske s tladnim cjevovodom.
o
I
.lssz
;L--
lssii
llustracija 4.15
Shema srednjotlaine, odnosno visokoilaine male hidroetektrane
o
Prema nadinu rada MHE mogu biti:
2
- samo u paralelnom radu s elektroenergetskim sustavom
3
- u otodnom ili paralelnom radu s elektroenergetskim sustavom
=
- samo u otodnom radu (za pokrivanje samo vlastitih potro5ada).
E
?
MHE se jo5
mogu podijetiti i prema izvedbi sustava turbine (npr. na 2
ravnoprotodne, s proto6nim spremnikom, Bankijeve itd), koristenom
i
generatoru (sinkroni i asinkroni), stupnju automatizacije (s polugom
H
ili automatizirane) itd.
I
353 I
|:
",!-1i:;.::,::1
1 - zapornica ili brana za visoku vodu
2 - fina re5etka
3 - glavna zapornica
4 - flaeni cjevovod
5 - ulaz tladnog cjevovoda u strojarnicu
6 - predturbinski leptirasti zatvarai,
7 -ulazni diotrubine
strojarnica
I - Cinkova turbina
9 - usisna cijev ili difuzor
1 0 - regulator zaklopke turbine
11 - upravljacki ormarii
postrojenja (m ikroprocesorski)
l2 - rucna dizalica
'13
- generator
odabir odgovaraju6e izvedbe MHE, odnosno smjestaja strojarnice u
odnosu na branu ili drugu prepreku na vodotoku ovisi o stvarnom
stanju u prostoru: konfiguraciji tla, potrebi za ve6im padom, cijeni
izvodenja radova, pristu padnosti vozi lima, zahtjevima za$tite okoli$a
i sl.
Pribranske MHE se izvode na mjestima na kojima se potrebni
geodetski pad moZe posti6i samo izgradnjom brane, na primjer tamo
gdje postoji prirodna stepenica na vodotoku ili gdje je dubina dovoljno
,"iltu pa se razina vode moZe podignuti. Strojarnica se u takvim
sludajevima najde56e ugraduje u samu branu (i1.4.'16), osim kada
je
brana segmentna ili na bujidastim vodotocima na kojima se u vrlo
kratko vrileme moraju odvesti velike kolicine vode (npr. u posljednje
se vrijeme za to 6esto koriste gumene brane ispunjene vodom ili
stladenim zrakom).
Derivacijske MHE s otvorenim kanalom su one kod kojih se potreban
pad posti2e derivacijskim kanalom koji zbog uvjeta u okoliSu moZe
titi otuoren. Najde56e se koriste u nizinskim podrudjima, pri 6emu
se spajaju dva dijela okuke vodotoka, a strojarnica se postavlja u
neposrednoj blizini u56a kanala u vodotok (il. 4.17).
Derivaciiske MHE sa zatvorenim dovodnim kanalom se koriste
kada
je potreban ve6i geodetski pad koji
ie
zbog uvjeta u okoli6u
jedinim dijelom zatvoren. Primjerice, cesto se
jedan dio kanala vodi
otvoreno, uz
jednaku visinu, a drugi se, zatvoren, strmo spusta prema
turbini.
Derivacijske MHE s tlacnim cievovodom se koriste kada se
strojarnica ne moZe izvesti ni uz branu ni u njezinoj neposrednoj blizini
pu ie voda tada zatvorenim cjevovodom dovodi do turbine bez
promjene geodetske visine.
rudna dizalica
za postavljanje
i popravke opreme
servomotor
predturbinskih
zakretnih
lopatica
ulazna
zapornica
razina gornje vode
(zahvata)
zahvat
fina reSetka
za di5denje
razina donje vode
(ispusta)
upravljaeki
0rmanc
generator
o
TD
z
o
r
L
-N
o
:0
m
Z
m
:D
o
-
m
I
I
,uul,
::1-49.\--:)
uJ
?
(,
c
I.IJ
z
IU
E.
N
-
J
o
z
m
o
t_
"1354
a?4li/./!,1:lt.
odsisna cijev
(difuzo0
llustracija 4.16
Shema strojarnice i zahvata pribranske MHE
rucna dizalica
za postavljanje
i popravke
0preme
servomotor
predturbinskih
zakretnih
lopatica
4,3.2. Osnovni diielovi malih hidroelektrana
Za razliku od velikih, kod malih hidroelektrana postoji teZnja za po-
jednostavljivanjem dijelova cijelog sustava i njihovom standardi-
zacijom dime se postiZe jednostavnost, ve6a brzina i manja cijena
izgradnje. Dimenzije pojedinih dijelova sustava pri tome u pravilu ovise
o kapacitetu elektrane koji opet ovisi o padu i protoku vodotoka.
Svi dijelovi sustava MHE mogu se podijeliti u tri osnovne skupine:
- gradevinski dijelovi (brana, zahval, dovodni kanali: derivacijski ili
tladni cjevovodi, strojarnica i odvodni kanali)
- hidrotehnicki dijelovi (zapornice, reSetke, pjeskolovi, predturbinski
zatvaradi i izlazni dijelovi turbine)
- elektrostrojarski dijelovi (turbine, multiplikatori, generatori, trans-
formatori, regulacijski i za5titni dijelovi, spoj na elektroenergetski
sustav).
Brana se smatra
jednim
od najvaZnijih dijelova svake hidroelektrane.
Umjesto umjetne, izgradene brane, odnosno niskog preljevnog praga,
kod malih se hidroelektrana moZe iskoristiti i neka prirodna prepreka
na vodotoku koja ga usporava i produbljuje tok.
Prema izvedbi brane MHE mogu biti:
- dvrste (il. 4.18)
- pomidne (il. 4.19)
- kombinirane (il. 4.20).
dvrste brane se najde5de izvode od betona i na sebi imaju izveden
rasteretni otvor za slu6aj velikih voda. Pomi6ne brane se sastoje od
6eli6ne konstrukcije i betonskog temelja (lezgre), pri cemu se pomidni
dijelovi pokredu hidraulidki (danas) ili mehanidki (ranije). Danas ih
postoji nekoliko vrsta, na primjer s preljevnom i ravnom preljevnom
zaklopkom, tladno i vlacno segmentne, sektorske itd. Kako ne
smanjuju presjek vodotoka, iznimno su prikladne za bujidaste
vodotokove. Kombinirane brane povezuju dobra svojstva dvrstih i
pomidnih, a sastoje se od betonskog tijela (krune) iznad koje je
pomidna zaklopka. Posebnu podvrstu kombiniranih brana cine
gumene brane, diji
je pomicni dio izveden kao gumena cijev preko
cijelog korita (i|.4.21). Cijev se prema potrebipunivodom ilistladenim
zrakom dime se kontrolirano moZe mijenjati razina vode pa dak i
propu5tati cijela kolidina vode Sto
je
osobito prikladno kod buji6astih
ulazni dio
derivacijskog
kanala
predturbinski
zaluarad
upravljacki
ormarii
ulazni dio
turbine
razina donje vode
(ispusta)
turbina
odsisna
cijev
(difuzor)
o
(D
z
o
r-
L
=
N
o
!
m
z
m
;0
o
L
m
t-U
= (,
E.
uJ
z
ul
tr
o
N
a
J
o
z
m
I
I
.a/)I-
llustraciia 4.17
Shema strojarnice derivacijske MH E
vodotokova.
kruna brane
llustraciia 4.18
Shema ivrste brane za MHE
V.
A
,zzw
preljevna
zakloPka
y"9M
ravna
preljevna
zaklopka
tladna segmentna vladna segmentna sektorska
brana
brana
brana
llustraciia 4'19
Sheme nekoliko izvedbi pomi\nih brana za MHE
llustraciia 4.2O
Shema kombinirane brane za MHE
llustracija 4.21
Shema gumene brane
Zahvat sluZi za uzimanje dijela vodotoka potrebnog za pogon tur-
bine, a moZe biti:
- bodni, koji se postavlja uz samu branu, kao njezin sastavni dio (il.
4.22)
- tirolski, koji se postavlja na odgovaraju6i dio vodotoka (n.4.23).
Kod bodnog zahvata se voda uzima bodno, to jest
izmedu glavnog
tijela brane i obale, dok se kod tirolskog zahvata uzima po cijeloj
Sirini korita. Tirolski je zahvat stoga ekolo5ki prikladniji jer
se moZe
izvestitako da bude nevidljiv (posve ispod razine vode), no moZe se
koristiti samo kada je prirodni pad velik i ako to dopusta konfiguracija
korita. lpak, ima ve6u sigurnost pogona, a odrZavanje je gotovo
nepotrebno. Uostalom, radi se o
jednostavnoj,
niskoj betonskoj
pregradi s kanalom postavljenim
okomito na tok i prekrivenim
re5etkom za odvajanje krupnih nedisto6a (kamenja, granja i sl).
o
tr,
Z
o
r
L
N
o
!
m
z
m
;o
6)
L
m
uJ
-
(,
t
[lJ
z
TU
tr
o
Na
-
J
o
z
dt
o
I
I
"
1358
ffi1
qffi=-
.drl"
I
ulaz vode ili stladenog zraka
izlaz vode ili stladenog zraka
/,
segmentna zaPornica (metalna)
r
tlocrt
llustraciia 4.22
Shema boinog zahvata
[i.=::,lii.==rir'F ii;
ti:'i'll:..
:,t1!:.,a:a:1111i:::..a.:,a')l:.' \li.-,:
fir::::::::li:::i'i:::: iiiii'::::i ii Fi'::aii.i::::::::7#i
$i''i['e*='j*,
i .
,
-;
:
;-,;
"
'.:,. i
ul
-
(,
E
u
z
tu
tr
o
N
-
J
o
Z
m
o
I
I
*rlg60
yF-
llustracija 4.23
Shema tirolskog zahvata
o
@
z
o
r
L
N
o
fr
m
z
m
!
a
L
m
I
3611,
tlocrl
TU
-
o
cc
ul
z
IIJ
n
o
N
-
J
o
z
d)
o
Derivacijskikanaliit|acnicjevovodisluZezadovodenjevodeod
zahvatado turbine pri demu
gubicitrebaju biti Sto manji (il. 4.24)'
Derivacijski kanali mogu biti:
- otvoreni
- zatvoreni
- kombinirani.
otvoreni se derivacijski kanali rade od armiranog betona i mogu biti
tiapeznog
(za mali pad i ve6i protok) ili pravokutnog poprednog
presjeka
lza
veci pad i manji protok). Gornji rub kanala treba biti
vodoravan, a slobodna se povrsina vode treba 6esto zastititi re5etkom
od upada krupnog kamenja,
granja, Zivotinja i sl'
Zatvoreni kanali mogu biti:
- nadzemni, od deli6nih, betonskih ili polimernih (poliesterskih) cijevi
kruZnog PoPrednog Presjeka
- podzemni, od 6elidnih, betonskih ilikombiniranih cijevi raznih oblika
popre6nog
Presjeka.
Ako zatvoreni derivacijski kanal ima ve6u duljinu, mora se ugraditi
vodena komora za sprjedavanje hidrauli6kog udara'
Tladni cjevovodi mogu biti poloZeni na otvorenom'
poloZeni u
otkopanom rovu i polbZeni u zatrpanom rovu (najceS6i i za okoliS
najpiihvatljiviji
sludaj). Promjer im moZe biti od 400 do 2800 mm' a
najde56e izmedu 700 i 1500 mm.
StrojarnicajezgradakojasluZizasmje5tajosnovnihdijelovaMHE.
t,'oin"igeneratora(n.4.25).KakojeradMHEnaj6e56eautomatiziran
pu n"*u potrebe za stalnom prisutno56u osoblja, dimenzije strojarnice
se mogu svesti na najmanju mogu6u mjeru' Povrsina strojarnice tako
ovisiopromjerurotoraturbinekojijerazmjerannjezinojsnazi'njezinom
tipu,nrojuugradenihturbinaimogu6nostimauokoli5u.Dimenzije
.irojutni"" i Jimenzije
primijenjene opreme medusobno su ovisne' a
naj6e56a tlocrtna
povrSina iznosi od 15 do 100 m'z'
odvodni kanalsluzi za odvodnju vode iskoristene u turbini natrag u
korito vodotoka. Ako
je strojarnica smjestana uz sam vodotok'
odvodni
je kanal kratak
pa se izvodi od betona i s pravokutnim
poprednim presjekom i nagibom 1/4, a kod strojarnica smje5tenih
oaile od vodotoka, odvodni
je kanal duga6ak i izvodi se oblozen
plodama, s trapeznim
popre6nim presjekom i nagibom 1/1'5'
llustracija 4.24
Shema zatvorenog i otvorenog betonskog derivacijskog
kanala i azbestnocementnog tlatnog cjevovoda
o
TD
z
o
t-
c-
N
o
D
m
z
m
a
o
-
m
I
3631 ,
------:::
-.l
zatvoreni dovodni kanal
otvoreni dovodni kanal
tlacni c.jevovod
l,u,
sh-
strojarnica s vodoravno
postavlienom Francisovom turbinom
strojarnica s okomito
postavljenom Kaplanovom turbinom
strojarnica sa 'S' turbinom
llustraciia 4.25
Tri najeeice izvedbe stroiarnice MHE
uJ
?
(,
E.
uJn
z
LIJ
t
9l
N
-
J
o
z
dt
o
I
I
*l ?44
-$ffi-
lJz zahvat nalazi se ve6ina hidrotehni6kih dijelova MHE: zapornica i
zaporni dijelovi, re5etka i pjeskolov, odnosno taloZnica.
Zapornice sluze za regulaciju (smanjivanje, pove6avanje ili prekidanje
protoka), a ovisno o namjeni mogu biti:
- rasteretne, za propu5tanje vi5ka vode u slucaju visokih voda
- remontne, za zatvaranje protoka prema turbini.
Zapornice mogu biti drvene (od okovane hrastovine), delidne ili
kombinirane, a prema konstrukciji se dijele na: klizne plodaste,
segmentne i preljevne
$.4.26).
Resetke sluae za zaustavljanje ve6ih mehani6kih nedisto6a koje bi
mogle zadepiti dovodne kanale ili o5tetiti turbinu, a prema namjeni
se dijele na:
- grube, za odvajanje granja, kamenja pa i cijelih stabala
- fine, za odvajanje raznog otpada, najde56e ljudskog porijekla:
vre6ica, boca i sl.
postavliaju
se na ulazu u tladni cjevovod ili na kraju derivacijskog
kanala, ispred turbine. Nakupljene se nedisto6e s re5etke mogu
uklanjati ru6no, kod manjih dimenzija postrojenja ili automatizirano
$.4.27).
Neposredno iza zahvata postavlja se taloZnica ili pieskolov za
odvajanje pijeska i kamendi6a nanesenih vodom (il. 4'28).
Turbinski zalvaraLi se postavljaju neposredno prije ulaza u turbinu,
a sluZe za njegovo zatvaranie u sludaju prekida rada turbine. Kod
novijih izvedbi MHE zatvarafi su izvedeni kao leptirasti, a kod starijih
kao zasuni.
lzlazni dijelovi turbine imaju oblik sto5ca i sluZe za smanjivanje
gubitaka, a izvode se kao difuzori ili sto2asti.
g
Turbina predstavlja osnovni elektrostrojarski dio svake hidroelektrane
6
i u njoj dolazi do promjene kineti6ke energije strujanja vode u
E
mehani6kuenergijuvrtnjevratilaturbine,odnosnogeneratora.Kod<
odabira turbina za MHE valna su njihova regulacijska svojstva.
E
Drugim rije6ima, moraju imati mogu6nost todnog odgovaranja
$
hidroenergetskim uvjetima vodotoka, odnosno mogu6nost promjene
E
protoka u Sirokom rasponu, pri demu ne smije do6i do smanjenja
fr
udinkovitosti (stupnjeva djelovanja).
H
I
365 t
", hu
---
r-"ry
klizna
plodasta
zapornica
segmentna
zapornica
preljevna
zapornica
teleskopski dio
-\
llustraciia 4.27
Shema reietke s automatskim uredaiem za iiScenie
o
Osim turbina uobidajenih za velike: Francisove, Kaplanove, Peltonove,
2
cijevne ili 'S' turbine, kod malih se hidroelektrana koriste i neke
?
posebne izvedbe, npr. Bankijeva, Turgova, Ossbergerova iliCinkova
=
turbina, koje se od osnovnih ponajvi5e razlikuju po regulacijskim,
N
odnosno hidroenergetskim svojstima. Pri odabiru odgovaraju6e tur-
5
bine za MHE najvaZnije proradunske parametre predstavljaju neto pad
D
i protok vodotoka (il.4.29).
Z
B
H
I
367
I
':tik
lllll
U
a
(,
cc
uJ
z
Lrl
E.
o
N
?
J
o
z
dl
o
I
.l 366
ffF-
llustraciia 4.26
Osnovne izvedbe zaPornica
deSalj cistaca
E
\
(E
i<
o
o
E
o
(d
o-
1 000
740
100
70
40
20
10
7
4
2
'l
o
0,7
F--
-i---- ---i-
i-
-r.,---rt----i..--r'.--- -i-\.--i-\-----\.-,1---:.1
2
o
0,005 0,01 0,05 0,1 0,5 0,'l 5 10 50 100 E
protok vodotoka
Q,
m%
=
llustracija 4.29
3
Dijagram za odredivanje podru1,ja primjene
;
pojedinih izvedbiturbina za MHE
fr
n
P
m
C**
'%&ll
t:
presiekA-A
-<'
w,0,,^,,
kanal za ispiranie
s h e m a
",
: ;;;: ::f ,lz1'". za h v at u
YaZnavelidina pri odabiru turbine za MHE je njezina specifi6na brzina:
t
--
(
\( \
N.=11l
4:
=ggp
rut
=5oo.l! I ll,- I,
"
tr
n;^lH"
vutr
[a J [v*,1
pri 6emu su:
N" - specifidna brzina (tablica 4.5)
n = 60
v'
- brzina vrtnje rotora, min-l
2nr,
raspor za
ispiranje pijeska
- brzina lopatica rotora, m/s
- polumjer rotora, m
- snaga turbine, W ili kW
- neto pad vodotoka, m
- polumjer ulazne povr5ine, m
- brzina vode na ulazu u rotor, m/s.
r
r
r
Pt
H
n
ful
tu
= (,
E.
tu
z
tlJ
CC
o
N
=
?
J
o
z
m
I
Y'r,'
J
368
Tablica 4.5
Specifiine brzine pojedinih izvedbi turbine
Pomo6u specifidne brzine odabire se izvedba turbine koja najvi5e
odgovara potrebama, a njezina se veli6ina odreduje prema odekivanoj
snazi, odnosno prema meduovisnosti protoka i neto pada vodotoka.
Stupanj djelovanja pri pretvorbi kineti6ke energije vode u mehanicku
energiju okretanja lopatica rotora ovisi o instaliranom protoku i kod
suvremenih se turbina kre6e izmedu 75 i 85%o (il. 4.30).
Vaina velidina turbina (i za male i za velike HE) pri tome
je prosjedni
tehni6ki minimum koji je jednak omjeru najmanjeg i najve6eg mogu6eg
protoka (tablica 4.6).
Tablica 4.6
Prosjeini tehnieki minimum pojedinih osnovnih izvedbi turbina
[!
?
E.
tu
z
uJ
tr
o
N
-
J
o
z
co
o
,iM
Za reguliranje protoka kroz turbinu sluZi glavni regulacijski servo-
motor kojim se reZim rada turbine uskladuje s prirodnim protokom,
pri demu kao osnovna ulazna velidina najde56e sluZi razina gornje ili
donje vode. To se ostvaruje:
- pomakom igle sapnice kod Peltonovih trubina
- zakretom privodnih lopatica kod Francisovih i Kaplanovih turbina
- sloZenim zahvatom ulaznih regulacijskih zaklopki kod Ossbergerovih
turbina
- zakretom polukruZne zaklopke kod Cinkovih turbina.
s 100
!
g
o
C
=
.F
380
.F
.9
o
Y
.9.
'-
(E
360
40 20
i'
i'
i
I
40
20
*.rtb\
d
tlllrrr"-
Ir
ITII
"*91
4:,
'-
-St':
/^.tt^.
7
-"'S
Bankijeva
turbina
I' ''{
.'s
li I
-"'--S
li I'u *
f
-r"a= -"------.-:us-
f ,'".{
="-'-T
llustracija 4.3O
Ovisnosf stupnja djelovanja pretvorbe
energije u rotoru o instaliranom protoku
o
@
z
o
r
L
N
o
n
m
z
m
:U
o
-
m
371 l*
):Nlffilii
60 80 100
instalirani protok, %
Multiplikator
je uredaj kojim se broj okretaja vratila turbine pove6ava
na vrijednost potrebnu za pogon vratila generatora. Potreban
je kod
gotovo svake MHE
jer su broj polova njihovih generatora i broj
okretaja turbine u optimalnim uvjetima (optimalnoj radnoj todki) kod
padova manjih od 20 m mali.Zamanje snage (do 500 kW) koriste se
multiplikatori s plosnatim remenskim prijenosom, aza ve6e zupdasti
s deonim zupdanicima.
Generatori sluae za pretvaranje mehanicke energije vrtnje vratila u
elektridnu, a kod MHE mogu biti i sinkroni i asinkroni. sinkroni
generatori, osim radne, proizvode i
jalovu snagu, a u odnosu na
elektridnu mrezu mogu biti indu ktivni ili kapacitivni. za razliku od toga,
asinkroni generatori mogu biti kapacitivni, pri demu se
jalova snaga
moze
jeftinije dobivati statidkim kompenzatorima. uz to, asinkroni
generatori imaju bolju iskoristivost, mogu se viSe preopteretiti,
jednostavnije se prikljuduju na mreZu i odrZavaju, a cijena im
je niZa.
lpak, struju magnetiziranja moraju uzimati iz mreZe pa im se moraju
dodavati kondenzatorske baterije Sto poskupljuje cijelo postrojenje.
Transformatori se kod MHE koriste samo u slucaju ve6ih snaga
jer
se tada najde56e izvodi priklju6ak na mreZu vi5eg napona, dok se kod
manjih snaga MHE prikljuduje izravno na mrezu pa transformator nije
potreban
Regulaciiski i za5titni diielovi slule za uskladivanje rada MHE sa
sustavom na koji se prikljuduje. Kod paralelnog su nadina rada,
odnosno kada
je elektrana spojena na elektroenergetski sustav
upravljanje, sinkronizacija, optere6enje i zastita posve automatski.
Kod otofnog na6ina rada, kada elektrana ima samo nekoliko vlastitih
5
potro5ada i kada radi neovisno o elektroenergetskom sustavu,
g
turbinski regulator automatski odrzava nazivnu frekvenciju napona
-=
ovisno o trenutnom optere6enju. Pritome
je nuZna prisutnost osoblja
#
jer nakon uspostavljanja nazivnog napona ifrekvencije treba uklju6iti
a
generatorski prekidad i za vrijeme rada pratiti razinu vode u zahvatu
!
te kada
je
optere6enje mreZe ve6e od raspoloZivog dotoka isklju6ivati
=
pojedine potro5adeilizaustaviti cijelopostrojenje. Uve6ini sludajeva,
i upravljanje elektranom se moZe izvesti daljinski, npr' radunalom preko
2 modema.
6
o
I
, lstz
:l':.4-
\t\wi.
4.3.3. Prikliu6ivanie malih hidroelektrana
na elektroenergetski sustav
Ovisno o elektri6noj snazi (u kV A), male hidroelektrane se na
elektridnu mrelu mogu prikljudivati na dva nadina:
- MHE snage do 100 kVA prikljuduju se izravno na niskonaponsku
mreZu, odnosno na poseban izvodiztrafostanice 10(20)/0,4 kV,Sto
ovisi o samoj izvedbi elektroopskrbne mreZe (il. 4.31)
- MHE snage od 100 do 5000 kV A priklju6uju se na srednjonaponsku
mreZu
$.4.32).
srednjonaponska mreZa 10 (20) kV
niskonaponska mreZa 0,4 kV
priklju0ni mjerni ormari6
generatorski razvodnik
asinkroni generator
srednjonaponska mreZa 10 (20) kV
niskonaponska mreZa 0,4 kV
r
I
I
t,
o
TD
Z
o
r
L
N
o
n
m
z
m
Il
o
L
m
prikljucni m.jerni ormarie
generatorski razvodnik
asinkroni
generator
llustracija 4.31
Shema prikljuiivanja MHE snage do 100 kV A na
niskonaponsku mreiu izravno i s posebnim izvodom trafostanice
I
37,31*,,
':$$ffill,ir:
srednjonaponskamreia 10 (20) kV
niskonaponska
mreza 0,4 kV
asinkroni generator
llustracija 4.32
Shema priklueivanja MHE snage izmedu
100 i 5000 kV A na srednjonaponsku mreZu
Pri tome se nadini (zra6nim vodom ili kabelom), mjesto i napon
,r
prikljudivanja, smjeStaj i dimenzije trafostanice te obradunsko mjerilo
d
odabiru prema izvedbi mrele.
tr
Kada MHE radi u paralelnom nadinu rada, najprikladnija
je primjena
3 asinkronog generatora bez vlastite uzbude (il. 4.33), dok
je za otodni
E
nadin rada najbolji sinkroni generator. U paralelnom nadinu rada
=
nikada ne smije do6i do ugroZavanja ili ogranidavanja rada elektro-
;
energetskog uredaja niskonaponskog, odnosno srednjonaponskog
=
dijela, a ako u sustavu dode do gubitka napona, elektrana se od njega
a
mora automatskiodvojiti, pri demu se ne smije omogu6iti brzo ili sporo
A
ponovno automatsko ukljudivanje. Neovisno o izvedbi generatora,
?
faktor snage (cosE) ne smije pasti ispod 0,9.
I
"1374
,Nffi&.
3s
-.9
o
o6.=
AE E
;3E
.E rll E
i: o oN
@ > @G
c.-
-L o.- i'.
ooL=
6 0
.:6
e>EE
o.Il 6 t
E o E
o.- o @
z6 6E
Y
(o
co
o
E
(6
o
E
a
postrojenje
male
hidroelektrane
b
6
E-
h' .9
EsEE
sbF9k
EEFEE
ESEE=
v6=
,(ro
(.)<F<>
6
6E
d6
cy
E*a
;3i!
!e,Nd-
H*Eg.s
S=
E B.P
.=!Y---
@'-@o
@aE
Nl>Ym
6 :!l
'E,s
E=
eoc'=
aEoE
6!9._=<
E 6
,!l
.91 s6
Xclwc-
ga=.=;
aP'6,oX
'==6=F
EY.=-E
O@==o
oq6oB
oro
>=. o
2z.o>E
u>z.a5L(5
o
c
o
o
q
6
d
N
->
->
->
->
q)
'o
a
N
o
U)
$
\
N
o
a
o
o
$
c)
q)
o
c
o
.l<
U)
$
q
IJJ
r
o)
0)
q
U'
o
c
o
o-o
o@
'tl
^
a)Y
)f
L
N
o
!
m
z
m
t
o
L
m
I
I
(,rrjE
(',
(',
$
G
is
o
o
\
to
5
(D
z
o
r
L
N
o
u
m
z
m
D
o
L
m
a
G
G
(r,
a
$
(v)
\t
G
:=r
o
G
t,
5
3s
-E
o
o6'=
o..- c
EE.9
LoN
;.3 E
.E:S2 E
S6 oc
o > @d
c.-
-L
dN 3,= E'x
Tel-- EE
3E
I o-N d t
IVE^Eo
! Q b." bb
-Lt" E'E *E
Y
O
o
O
rc,
o
ro
o
o
E
o
(!
o
(g
E
U)
I
6
o.
ts9
b?^sh
G=eoL
^EE8E* gcOoF
EEEFE
Y6=
r(5(5
o<ts<>
d
9E
_e- E
to
6x
66
CJ
'-@
?e
E .- o
oilc
HF'E9S
SiEoP
.5'=.=
a'-@a
@u)=
N=>:26
6 :!:
E,s F=
E 9 E'E
oEoE
#s.-'=E
EE,H.gS
oX!E.-
34d,'=E
oP'6,o=
coe.==
EY.==-I
oo==o
oEdeB
or0
>=,o
2z,o=E
<DZ,(9L(.5
o
N
o
=z.
@
e
G
G
at,
G
s
(r,
(5
$
G
:=r
o
G
at,
5
3.;
e.9 o
oo.=
BE.E
Lo
ry
=ots
.iJ f!) E
, E O ON
3l-- H= 3E
oaE=
v ..E o-
q
E9'eE
o.Il 6 -
, E o E
I o.- o O
d@ \ c
6'=
s(!
za 6ts
Y
o
o
o
E
(o
cf,
E
o
(!
o
(U
C
a
o
d
E-
b.9
tsogts
EEEHE
b:BEP
Z,'@E*F
ooPEo
x6>
,(rc,
o<F<>
6
6E
OF
vo
d6
eY
.b6
@E*
6@9
HF'U9S
SiEo*E
.=ry.=
.'^rY@a
fts=J;
-o
'li
,s
'E
- coF'=
;E .9E
Jie>
@:v--LN
e*sod
o=6'=L
ge==;
SEEgE
EL.=vE
o@=Eo
b'EEE3
o.6
==;=;
utz,(5o-49
tu
a
(,
E.
ul
z
LU
E
o
N
?
J
o
z
m
o
l.r|
a
E
uJ
z
I.IJ
E
o
N
-
J
o
z
c0
o
ZaStite male hidroelektrane i prikljucene mreze moraju se na mjestu
prikljudivanja medusobno uskladiti. Zbog toga se pri projektiranju,
neovisno o snazi MHE, u obzir moraju uzeti:
- struja, odnosno snaga kratkog spoja
- izvedba zaStite od atmosferskog
prenapona
- izvedba za5tite od previsokog napona zbog dodira
- mogu6nost
ponovnog automatskog ukljudivanja.
Ovisno o snazi male hidroelektrane valja ugraditi odgovaraju6e
za5titne uredaje. Tako su za MHE snage do 100 kV A potrebni
nadstrujna, kratkospojna i podnaponska za5tita, a za MHE snage
izmedu 100 i 5000 kV A nadstrujna, kratkospojna i podnaponska te
za5tita generatora od zemnog spoja (kada su snage ve6e od 250 kV A)
i od povratne energije (kada se koristi sinkroni generator).
Osim za5titne, nuZna
je
i oprema za mjerenje napona, struje, radne
energije u oba smjera (dva brojila) i jalove energije (samo za
preuzimanje) te uklopni sat za tarife (prema tarifnim stavovima), a i
sva druga mjerna oprema za koju se pokaZe potreba.
4.3,4. Pojednostavlieni Postupak
izgradnie male hidroelektrane
Orijentacijski se cijeli postupak od zamisli do pu5tanja male
hidroelektrane u pogon moze podijeliti u nekoliko osnovnih koraka
(il. 4.34). lpak, pritome valja uzeti u obzir kako se odgovaraju6i
propisi
kod nas mijenjaju dak i vi5e puta u
jednoj godini, Sto se ponajvi5e
odraZava na promjenu nadleZnosti nekih tijela drZavne ili lokalne
uprave i samouprave (Zupanija, gradova i op6ina), odnosno na
postupke pribavljanja potrebnih dozvola, potvrda i suglasnosti.
Pojednostavljeni
postupak izgradnje MHE na6elno se moZe podijeliti
na sljede6ih nekoliko koraka:
- zamisao o izgradnji
- odabir lokacije
- izrada studije izvedivosti
- dobivanje prava na raspolaganje zemlji5tem
- potpisivanje predugovora s elektroopskrbnom tvrtkom
- pribavljanje lokacijske dozvole
- potpisivanje ugovora o koncesiji s tijelom drZavne uprave nadleZnim
za vode
- pribavljanje gradevinske dozvole
- potpisivanje ugovora s elektroopskrbnom tvrtkom
- izvodenje gradevinskih radova i ugradnja opreme
- izvodenje tehnidkog pregleda i pu5tanje u probni rad
- pribavljanje uporabne dozvole
- pribavljanje vodopravne dozvole
- pu5tanje postrojenja u pogon.
Odabir lokacije na kojoj 6e se graditi MHE prvije stvarni korak od
zamisli prema njezinoj izgradnji i budu6em pogonu. Pri tome valja
voditi raduna o tome da se svaka gradnja ili obavljanje radova na
povr5ini tla ili voda i ispod njih kojima se mijenja stanje u prostoru
(okoli5u) mora uskladiti s uvjetima uredenja prostora, odnosno s
odgovaraju6im zakonima, propisima i pravilnicima koji to odreduju.
Osnovni propisi vaZni za odablr lokacije su Zakon o prostornom
uredenju (NN 30/94) te planovi prostornog uredenja (dr2avni,
Zupanijski itd). Ako predvideno postrojenje (elektrana) nije uvrSteno
u odgovaraju6i prostorni plan (Sto naj6e56e nije sludaj), valja provesti
njegovu izmjenu i dopunu kod odgovaraju6eg tijela lokalne
samouprave (grada ili op6ine) koje donosi odluku i provodi javnu
raspravu. Nakon pri bavljanja suglasnosti odgovaraju6eg ministarstva
(npr. Ministarstva zaStite okoliSa i prostornog uredenja) plan se moZe
mijenjati. Pri tome je za sve dodatne djelatnosti vezane uz budu6i
pogon MHE (npr. ribnjadarstvo, turizam i sl) potrebno i arhitektonsko-
urbanisti6ko rje6enje. Pritome od velike koristi mogu biti razne studije
i podloge za projektiranje te katastri vodotokova i malih vodenih
snaga.
Zahtjev za izdavanje uvjeta uredenja prostora, 6emu treba priloZiti
idejno rje5enje budu6e elektrane, podnosi se tijelu lokalne uprave
nadleZnom za prostorno planiranje i uredenje. NadleZno upravno tijelo
tada utvrduje urbanisti6ke i tehnidke uvjete u skladu s posebnim
uvjetima pojed inih pod rudja vezanih uz izgr adnju (n pr. vodoprivrede,
energetike, za5tite okoliSa itd), zajedno s tijelima nadleZnim za njih.
Pri tome je
bitno to da
je za lokacije koje do sada nisu odredene
planovima prostornog uredenja potrebna procjena, odnosno studija
utjecaja na okoliS.
o
u)
Z
r
L
N
o
!
m
z
m
D
a
L
m
(l)
su
\
q)
o
o
'o
o
$
.F
'o
e
O)
.N
$
N
c
s
a
Q)
o
G'
\
$
a
(t)
o
o-
$
o
Q^
PE
:=\ z
oo
r
L
N
I
m
z
m
D
c)
C
m
I
I
r9f-h,
lltrsN?
v
c"
$
G
:=r
o
t
to
TU
a
G
tIl
z
Lrl
oc
N
a
J
z
co
I
I
sao
*ln-
pri
odabiru lokacije valja dobro istraziti okolno podrudje, prikupiti sve
nu2ne hidroloske (protok i pad vodotoka),
geotehnidke i geodetske
podatke, ispitati vlasni6ke odnose na zemljiStu i mogu6nosti njegove
kupnje, odnosno najma, ispitati prava kori5tenja vodotoka te
procijeniti tehnidke i proizvodne mogu6nosti'
studiia izvedivosti osnovni
je pokazatelj mogu6nosti izgradnje i
pogona malog hidroenergetskog
postrojenja na odabranom mjestu.
irrJarj" se u skladu s idejnim rje5enjem i predstavlja osnovu za daljnje
postupke.
ldeinim rjesenjem se odreduju osnovni tehnidki i ekonomski
poliazatelii budu6eg rada MHE i daje procjena tro5kova njezine
izgradnje. Ono sadrZava sve potrebne podatke za daljnju razradu
tehnicke dokumentacije i ispunjavanje svih preduvjeta nuznih za
izgradnju kao Sto su:
- poloZaj gradevine na katastarskom
planu
- osnovni hidroloski
podaci (srednji godisnji protok, krivulja trajanja
protoka i
Procjena
visokih voda)
- podroban tehnidki opis (situacija, profil sustava, nacrt glavnih
dijelova, osnovne dimenzije)
- osnovni podaci o turbini (izvedba i broj, nazivni pad, protok, snaga
ibrzinavrtnje itd) i generatoru (izvedba i broj, nazivna snaga)
- nadin rada elektrane ovisno o elektroenergetskom sustavu
- smje5taj prikljudka na mreZu
- predvidena godi5nja proizvodnja
- procjena tro5kova izgradnje.
Dobivanie
prava na raspolaganje zemljistem zapravo zna6i kupnju
ili dugorodni najam zemljista na kojem 6e se nalaziti cijeli sustav MHE.
To takoder podrazumijeva i dobivanje
prava za koriStenje vodotoka.
Sve promjene u vlasnistvu trebaju se pri tome unijeti u katastar,
odnosno u zemlji5ne knjige'
Potpisivanjem
predugovora s elektroopskrbnom tvrtkom (za sada
je to HEP d.d) zapravo se odreduju buduci uvjeti rada elektrane
ipredvidena
otkupna cijena struje, rad u odnosu na elektroenergetski
sustav i sl).
UJ
-
(,
E.
uJ
z
tIl
E
o
N
-
J
o
z
6
o
Lokaciiska dozvola
je upravni dokument koji na temelju zakona i
propisa te odgovaraju6ih dokumenata o prostornom uredenju izdavalo
nadleZno tijelo lokalne uprave (npr. Zupanijski ured za prostorno
uredenje) ili ministarstvo, ako se radi o zahvatu na podrudjima od
posebne drZavne vaZnosti (npr. u nacionalnim ili parkovima prirode i
sl) ili koji prelazi granice Zupanija. Prema novim bije propisima trebala
zamijeniti Odluka o lokacijskim uvjetima.
Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole valja priloZiti:
- izvod iz katastarskog plana
- izvod iz katastra zemlji5ta
- izvod iz zemljiSne knjige
- programsku skicu (idejno rjeSenje) s podrobnim opisom budu6e
gradevine i zahvata u prostoru
- procjenu utjecaja na okoli5 (ako je potrebna).
U programskoj skici podrobno se opisuju svi bitni podaci o bududoj
gradevini:
- oblik, velidina i nadin uredenja parcele
- namjena, velidina, povr5ina i oblik
- na6in i uvjeti priklju6enja na prometnu i komunalnu infrastrukturu
- mjere za za5titu okoli5a
- svi ostali potrebni podaci zaizg,radnju i uredenje.
Procjena utjecaja za okoli5 odreduje mogu6nosti nepovoljnog
djelovanja budu6eg postrojenja na okoli5. Prema dosadaSnjim
propisima zamale hidroelektrane snage do 5 MW izrada procjene prije
dobivanja lokacijske dozvole nije potrebna, osim u tri sludaja:
- ako
je
brana vi5a od 10 m
- kada se hidroelektrana izvodi u nizu s drugima uz medusobni razmak
manji od 1 km
- kada su prikljudci na okolnu infrakstrukturu dulji od 1 km.
Utjecaj budu6e elektrane na okoli5 procjenjuje komisija koju imenuje Vlada,
a studija procjene se daje na javni uvid u trajanju od 15 do 60 dana.
Za dobivanje lokacijske dozvole takoder valja ispuniti neke posebne
uvjete u skladu s postoje6im zakonima i pravilnicima (npr. Zakonom
o vodama, o za5titi prirode, o za5titi od po2ara, o Sumama, o
poljoprivrednom zemljiStu itd).
Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se nadleZnom
upravnom tijelu koji u roku od 15 dana podnositelja mora izvijestiti
o
@
z
o
r-
L
N
o
u
m
z
m
D
o
L
m
Sto sve treba priloZiti, a ako su potom ispunjeni svi uvjeti, treba ga
rijesiti u roku od 30 dana. Nakon toga, lokacijska dozvola vrijedi dvije
godine od dana izdavanja, Sto
je razdoblje kada valja pristupiti
radovima ili zatraZiti gradevnu dozvolu.
Ugovor o koncesiji potpisuje se s tijelom drZavne uprave nadle2nim
za vode i vodno gospodarstvo. Za kori5tenje vodotokova za
hidroelektrane snage do 5 MW koncesija se dodjeljuje na osnovi
javnog natjecaja. Odluku o koncesiji donosi odgovaraju6e upravno
tijelo i njome su odredeni korisnik, namjena, vrijeme trajanja i visina
naknade.
Za dobivanje koncesije valja ispuniti uvjete koji su odredeni propisima
o prostornom uredenju, odnosno treba odrediti:
- namjenu budu6e koncesije
- todnu oznaku mjesta budu6eg kori5tenja koncesije
- opseg kori5tenja voda i javnih vodnih dobara
- vrijeme trajanja koncesije
- visine naknade za koncesiju
- posebne uvjete i obveze korisnika koncesije.
Na osnovi odluke o koncesiji, investitor i odgovaraju6e upravno tijelo
zaklju6uju ugovor o koncesiji. Vrijeme za koje se dodjeluje koncesija
za hidroelektrane snage do 5 MW pri tome iznosi 30 godina, pri 6emu
valja pla6ati koncesijske naknade:
- godi5nju naknadu koju pla6a svaki korisnik
javnog vodnog dobra
svake godine trajanja ugovora i koja
je jednaka 1olo ostvarene
prosjedne cijene elektridne energije na pragu elektrane, Sto se u
sludaju kori5tenja
javnog vodnog dobroa pove6ava za2Yo prosje6ne
cijene gradevinskog zemlji5ta na tom podrudju, prema povr5ini koja
3
se koristi
g
- jednokratnu naknadu koia za hidroelektrane snage do 5 MW ne
2 moZe biti manja od peterostruke godi5nje naknade prema procjeni
LU
;
ostvarenja u prvoj godini kori5tenja.
9
Koncesijske naknade za hidroelektrane snage do 5 MW upla6uju se
:
u proradun jedinica lokalne uprave i samouprave (Zupanija).
f
B Gradevna dozvola
je
osnovna pretpostavka za gradniu bilo koje
G
qradevine. lzdaje
ju nadleZno upravno tijelo (Zupanijski ili ured grada
o
I
|
384
,:,.iL
r
l.\\i'
Zagreba), odnosno nadleZno ministarstvo ako se radi o vodotocima
na granici ili od posebne drZavne vaZnosti.
Uz zahljev za izdavanje gradevne dozvolje valja priloZiti:
- dokaz o vlasni5tvu, odnosno o pravu kori5tenja zemlji5ta (izvodiz
zemlji5ne knjige ili ovjereni ugovor) te suglasnosti vlasnika susjednih
zemljiSta, ako bi budu6i zahvat na njih mogao utjecati
- glavni projekt i izvje56e o njegovoj kontroli
- suglasnosti, mi5ljenja i potvrde nadleZnih tijela o glavnom projektu
- ostali dokumenti odredeni posebnim zakonima.
Glavni projekt odreduje tehnidko rje5enje budu6e gradevine, a dine
ga:
- lokacijska dozvola (odnosno Odluka o lokacijskim uvjetima)
- svi potrebni podprojekti: gradevinski, arhitektonski, instalacijski,
ugradnje opreme i uredenja okoli5a itd.
- razni posebni uvjeti.
Glavni projekt mora pro6i kontrolu ovla5tenog revidenta Sto najdeS6e
obuhva6a provjere mehani6ke otpornosti i stabilnosti gradevine,
za5tite od buke, vibracija i toplinskih gubitaka te mogu6nosti
smanjenja potro5nje energije.
Sve potrebne potvrde, suglasnosti i mi5ljenja o glavnom projektu
izdaju odgovaraju6 a drZavna tijela, ustanove ili tvrtke (npr. Hrvatske
vode, Ministarstvo za5tite okoli5a i prostornog uredenja, sanitarne
inspekcije, policijske uprave itd).
Ako su svi predvideni uvjeti zadovoljeni, odgovaraju6e upravno tijelo
u roku od 30 dana izdaje gradevnu dozvolu kojom se utvrduje da
je
glavni projekt izveden u skladu s propisanim uvjetima, odnosno da
6e ih se pridrZavati budu6a gradevina. Pri tome se gradevna dozvola
moZe izdavati i za pojedine dijelove gradevine.
Gradevna dozvola vrijedi dvije godine od dana izdavanja, Sto je rok
I
u kojem treba zapodeti radove, a moZe se produljiti na jo5 dvije
A
godine, ako nije do5lo do ve6ih promjena tehni6kih znadajki.
E
Potpisivaniem ugovora s elektroopskrbnom tvrtkom potvrduju se
3
ranije dogovoreni budu6i uvjeti rada elektrane, za koju se sad moZe
D
m
z
m
a
o
L
m
_t
'tqA I
tii:r:,
re6i da 6e biti izgradena.
Gradenju se moZe pristupiti tek nakon Sto su ispunjeni svi potrebni
preduvjeti i pribavljena sva dokumentacija. Gradenje se moZe podijeliti
na:
- gradevinske radove (pripremne, zemljane, betonske i zavr5ne)
- ugradnju hidromehanicke (reSetki, zapornica, cjevovoda i kanala itd)
i elektrostrojarske opreme (turbine, generatora, transformatora,
automatike, regulacije itd)
- radove spajanja na elektroenergetski sustav
- ostale radove.
Pripremni radovi obuhva6aju pripremu zemlji5ta (npr. kr6enje tla i
nasada, uklanjanje starih gradevina, proboj pristupnih prometnica,
izgradnja pomo6nih nastambi, osiguranje gradili5ta), a nakon njih
slijede zemljani(npr. izrada iskopa, nasipa i kanala) i betonski radovi.
Pri tome valja spomenuti kako ve6inu tih radova investitor moZe
izvoditi sam. Dijelovi potrebne opreme nerijetko se mogu ugradivati
jo5 za vrijeme izvodenja gradevinskih radova. Nakon toga oprema se
sastavlja i prije pu5tanja u pogon regulira, Sto u pravilu obavlja
isporuditelj opreme. lzvodadi radova i isporu6itelji opreme moraju se
pri tome pridrZavati postoje6ih zakona i propisa, o demu pri izdavanju
uporabne dozvole moraju priloZiti dokaze.
Sam postupak gradnje uklju6uje nekoliko (pravnih ili fizidkih) osoba:
- investitor: pravna ilifizidka osoba u 6ije se ime izvode radovi i koja
mora pribaviti svu potrebnu dokumentaciju
- projektantr pravna osoba koja izraduje glavni projekt i odgovara za
njegovu uskladenost sa zakonima i izvedbenim projektom, za Sto
mora biti ovla5tena i registrirana
- izvodad radova: pravna ilifizidka osoba koja izvodi radove na gradnji,
za Sto mora biti registrirana
q - nadzorni inZenjer: pravna osoba koja obavlja strudan nadzor
P
gradenja, za Sto mora biti ovla5tena i registrirana
9
- ovla5teni revident: fizidka osoba koja obavlja kontrolu projekta, za
:
Sto njegova tvrtka mora biti registrirana (ne smije biti ista kao i tvrtka
I
projektanta).
!
lnspekcijski nadzor nad gradnjom provode djelatnicinadleZnog tijela
=
drZavne uprave (gradevinski inspektori Ministarstva za5tite okoli5a i
i
prostornoguredenja).
o
z
(n
o
I
fl!99
XF.}lt:':>
Tehni6ki pregled se obavlja nakon zavr5etka svih radova, a provodi
ga nadleZnno upravno tijelo. Prije i tijekom tehni6kog pregleda
postrojenje se pu5ta u pokusni pogon kojim se utvrduju mogu6e
neispravnosti i nedostaci, odnosno sigurnost i funkcionalnost cijelog
sustava. Na temelju dobivenih rezultata, donosi se rje5enje o
dopu5tenju za rad ili o potrebnim mjerama koje se
jo5
moraju
poduzeti.
Uporabna dozvola
je potvrda odgovaraju6eg upravnog tijela koje je
izdalo gradevnu dozvolu da se postrojenje na temelju obavljenog
tehnickog pregleda i pokusnog pogona smije pustiti u trajni pogon.
Vodopravna dozvola
je posljednji dokument koji valja pribaviti.
Njome se dopuSta kori5tenje voda i odreduju namjena, mjesto, nadin,
uvjeti i opseg kori5tenja te ispu5tanja prodi5denih ili neprodi5cenih
voda koje bi mogle onedistiti vodotokove, a takoder i neki posebni
uveti koriStenja.
Zahtjev za njezinim izdavanjem podnosi se nadleZnom tijelu lokalne
uprave (Zupanijskom uredu), koji je nakon miSljenja odgovarajuce
drZavne ustanove (Hrvatskih voda) izdaje zajedno s dozvolbenim
nalogom. Osnovni preduvjet za njezino izdavanje je potpisan ugovor
o koncesiji, aizdale se najdulje na 15 godina.
Pogon postrojenja slijedi nakon ispunjenja svih prethodnih koraka
pa se elektrana za stalno moZe prikljuditi na elektridnu mreZu,
proizvoditi struju i investitoru vra6ati uloZeno.
Vlasnik elektrane, osim koncesijskih naknada i uobidajenih davanja
(poreza i sl), pri tome mora ispunjavati jo5 neke financijske obveze
prema tijelima dr1avne ili lokalne uprave:
- vodni doprinos: odreduje ga Sabor i pla6aju sve tvrtke, a iznosi
odredeni postotak (za sada O,76yo) ukupnog iznosa pla6a ispla6enih
zaposlenicima i upla6uje se zajedno s njima
- naknada za kori5tenje voda: odreduje
je Vlada i pla6aju korisnici
snaga vodotokova, a iznosi odredeni postotak (za sada 7,Syo) cijene
kW h na pragu elektrane i upla6uje se
jednom godi5nje
- slivna vodna naknada: odreduju je jedinice
lokalne uprave
(2upanijske skup5tine) i placaju vlasnici ili korisnici zemljiSta i
nekretnina na podrudju Zupanije.
@
z
o
r
N
u
m
z
m
u
o
L
m
!
i
Pogon malih hidroelektrana najdes6e
je posve automatiziran, tj. nema
potrebe za stalnom prisutno56u osoblja, ve6 su dovoljni samo
povremeni obilasci.
Popravci i pregledi se izvode cijelivijek trajanja postrojenja, a mogu
biti:
- redovni, koji se sastoje od uklanjanja nastalih o5te6enja i smetnji
bez prekidanja
Pogona
- planirani (tzv. remonti), koji se izvode
jednom godisnje u trajanju od
tri do deset dana, pri demu se prekida pogon jer se nerijetko trebaju
djelomicno rastaviti pojedini 'sumnjivi' dijelovi opreme i prema
potrebi zamijeniti ili
PoPraviti
- zbog nepredvidenih kvarova.
Kod redovnih pregleda najvecu pozornost valja obratiti na dijelove
koji su najvise izloleni trosenju i kvarovima, tj. na turbinu, generator
i hidrotehnidku oPremu.
Ukupni se vijek trajanja postrojenja moZe procijeniti na 50 godina, pri
demu nakon 25 godina valja zamijeniti elektrostrojarsku, a nakon 35
godina hidromehanidku oPremu.
4,3.5. Prociena troSkova izgradnie
male hidroelektrane
Troskovi izgradnje male hidroelektrane mogu se podijeliti u pet
osnovnih skuPina:
- tro5kovi pripremnih i gradevinskih radova
- tro5kovi hidromehanidke oPreme
- tro5kovi elektrostrojarske opreme
q
- tro5kovi prikljudivanja na elektroenergetski sustav
a
- ostali troskovi (administrativni, otkupni, projektni, nadzorni itd).
E.
-2
Troskovi najve6eg dijela pripremnih i gradevinskih radova (osim
:
troSkova izgradnje brane i strojarnice), u nadelu ovise o instaliranom
6
protoku. Tro5kovi izgradnje brane ovise o njezinom budu6em
=
pristupa i sl), a troskovi izgradnje strojarnice ovise o sklopu turbine i
=
generatora (agregatu), to jest o njegovoj izvedbi i broju, te o veli6ini
Z
(promjeru rotora)turbine. U ukupnim ulaganjima u izgradnju MHE, na
o
I
,l
gag
T'-
troSkove pripremnih i gradevinskih radova u pravilu otpada najveci
dio - izmedu 40 i 7OYo.
Tro5kovi hidromehanidke opreme ovise o instaliranom protoku na
svim dijelovima hidromehani6kog sustava (pomidni dijelovi brane,
dovodni kanali, re5etke, zapornice itd). U ukupnim ulaganjima cine
razmjerno mali udio, od 1 do 2%o.
TroSkovi elektrostrojarske opreme ovise o brojnim 6imbenicima (npr.
o izvedbi i broju agregata, nadinu ugradnje, regulaciji, potrebi za
izgradnjom prilaznih prometnica itd), ali se zahvaljuju6i standardizaciji
opreme u pravilu mogu podijeliti na fiksne (na regulaciju, zaStitu,
razvod itd) i varijabilne (na turbinu, generator, transformator itd)' Na
njih otpada takoder velik dio ukupnih ulaganja, izmedu 20 i 40%.
TroSkovi prikljucivanja na elektroenergetski, odnosno sustav
potro5a6a razliditi su od sludaja do slu6aja, a najdeS6e se kre6u do
20%o ukupnih ulaganja.
Ostal i tro5kovi izgrad nj e male h idroelektrane u klj uduj u tro5kove r aznih
administrativnih naknada (za lokacijske, gradevinske i slidne dozvole,
izvode iz katastara i sl), troikove otkupa ili najma zemlji5ta, tro5kove
izrade idejnog rje5enja i projekata te svih potrebnih prate6ih studija
itro5kove nadzora. U pravilu 6ine od 5 do 10% ukupnih ulaganja.
4.3.6. Utiecai malih hidroelektrana na okolis
lzgradnja bilo koje hidroelektrane predstavlia znacajan zahvat u
okoliSu, bezobzira na njezinu velidinu. Kod malih se hidroelektrana
taj utjecaj nastoji zadrZati Sto mogu6e manjim pa tako, primjerice,
nema velikog potapanja zemlji5ta i promjene okoli5a zbog nastanka
velikog
jezera, nema velikih potreba za materijalomzaizgradnju brane
itd. lpak, utjecaj male hidroelektrane na okoliS uvijek postoji i
o
ponajvi5e se ogleda u sljede6ih nekoliko cimbenika:
2
- u smanjenju razine vode u koritu vodotoka (rijeke, potoka)
3
- u smanjenju brzine strujanja vode
= - u pove6anju nanosa i mulja
- u one6i56enju vodotoka otpadnim vodama (iz samog postrojenja i
pri izgradnji)
- u promjeni najve6ih i najmanjih vrijednosti temperature vodotoka
- u promjeni udjela kisika u vodi
N
o
D
m
Z
m
u
o
L
m
4
#
- u promjeni samog rijecnog korita i neposrednog okoli5a
- u smanjenju razine podzemnih voda
- u promjeni flore i faune (smanjenju biolo5ke raznolikosti i sl).
Kod svakog se hidroenergetskog
postrojenja u vodotoku treba
odrZavatitzv. biolo5ki minimum, odnosno najmanji protok vode koji
jos moZe zajamditi odrZavanje ekosustava, to
jest uvjeta za1ivotZivih
organizama u vodotoku i oko njega.
Za odredivanje biolo5kog minimuma srednje velikih vodotoka
najde56e se koristi dijagram (i l. 4.35), odnosno Mattheyeva
jednadZba
koja se redovno primjenjuje u Svicarskoj:
V^tn=V*r-*,
ln- v347
pri 6emu su:
V,,n - stalni biolo5ki minimum, l/s
%r,
- protok vodotoka u 347 dana u godini, l/s.
0,05 0,5 5 100
protok vodotoka u 347 dana, m3/s
llustracija 4.35
'am
za odredivanie bioloSkog minimuma prema Svicarskim propisima
4.9.7, Male hidroelektrane u Hrvatskoi
U Hrvatskoj
je
danas u pogonu 15 malih hidroelektrana (tablica 4.7).
Broj izgradenih
je ne5to ve6i, ali su ta postrojenja napu5tena i nisu
vi5e u pogonu, iako bi ih se uz bitno manje tro5kove nego za izgradnju
novih moglo ponovno pustiti u pogon (npr. na rijekama Orljavi kod
PoZege, Jadru kod Solina i Buti5nici kod Knina).
Prema Katastru malih vodnih snaga iz 1985. godine u Hrvatskoj ima
134 poteza vodotoka koji bi bili prikladni zaizgradnju MHE, a prema
Katastru malih hidroelektrana iz 1989. godine od tog se broja moZe
odabrati 50 lokacija. Rijed
je o mogu6im postrojenjima na rijekama i
rjedicama Bregani, dabranki, Kupici, Brzal| Orljavi, Krupi, Butisnici,
Jadru, Zrnovnici, Rudi, Ruminu, Ovrlji i Ljutoj (tablica 4.8). Tome
je
broju 1993. godine dodano
jo5 17 mogu6ih lokacija na vodotocima
dudkovom
jarku, Kupdini, Slapnici i Vitunjdici. Kada bi se na svih
spomenutih 50 lokacija izgradile elektrane, njihova bi ukupna
instalirana snaga iznosila oko 20 MW, a mogu6a godi5nja prosje6na
proizvodnja oko 90 GW h.
lz svih do sada provedenih studija, kao prikladnimaza izgradnju malih
hidroenergetskih postrojenja na podrucju Hrvatske se ocjenjuju 63
vodotoka s ukupno 699 poteza kori5tenja. Na tih 63 vodotoka ukupna
prirodna bruto snaga iznosi oko 135 MW, a odgovaraju6i prirodni
energetski bruto potencijal 1 180 GW h, dok bi ukupna instalirana
snaga na svim obradenim vodotocima iznosila oko 180 MW.
Za usporedbu, u Slovenijije
jo5 1994. godine u pogonu bilo ukupno
412 MHE ukupne snage 80 MW is godiSnjom proizvodnjom 29,8 GW
h, odnosno
'10%
ukupne proizvodnje slovenskih hidroelektrana. Pri
tome valja re6i kako
je granica malih i velikih hidroelektrana u Sloveniji
razlilita od na5e i iznosi 10 MW.
Prema pokazatelju isplativosti obradeni se vodotoci (tablica 4.9),
o
odnosno zahvati na njima (tablica 4.10) mogu podijeliti u nekoliko
2
osnovnih skupina. Pri tome
je mjerodavan pokazatelj isplativosti,
?
odnosno koeficijent maksimalne snage elektrane kojije jednak omjeru
=
ukupne cijene elektrane i najve6e mogu6e snage elektrane:
E
o
@
E
E
=
E
:=
E
;ro
o
E
uJ
-
(,
fr
t-Ll
z
ul
tr
o
N
-
J
z
8
Dijagr
I
I
I 390
".I_
le,='
0,2
0,04
7-
-
Cirs.rr,
-r-o
,
r
MHEma
u
m
Z
m
D
!J
e
m
_t
,,,i:=
pri demu su:
Co - pokazatelj isplativosti, HRK/kW, EUR/kW' USD/KW
C:, ,
- cijena izgradnje elektrane (na temelju svjetskih statisti6kih
rzs'utr
podataka), HRK, EUR, USD
P",---^- - najveca mogu6a snaga MHE (odreduje se prema najve6em
mogucem Protoku
vodotoka), kW.
Tablica 4.7
Mate hidroelektrane u pogonu u Hrvatskoi (podaci iz 1998' godine)
uJ
o
E.
LrJ
Z
ul
o(
'o'
f<
(/)
G
t
I
f,
ttJ
I
e
q)
o
c
(U
N
(U
:=r
o
$
t
o
'o
O)
e8
--u
uo
\(t)
Qr<
flg
@
z
r
C
N
o
D
m
z
m
I
o
L
m
"^,1
Ji7\J l,:
o
R
Legenda:
=
(.) MHE koie nisu u vlasniitvu HEP d.d.
a
--:L-^^^t.^
hi).^^t^l,tra^a F'i^
J
o
z
co
o
I
I
1392
I
ii::iNlr::
nazrv
instalirana snaga, MW
godina
puStanja
u p0g0n
na
qeneratoru ukupno
MHE Kr[ii
MHE Finvest Il (.)
PHEBM VaraZdin
PHEBM Dubrava
MHE Dubrava
tffi#affi.ffii1ffi.##=ffi
MHE Tvornica cementa ''10 Kolovoz' (*)
#*"'+
MHE 0zalj ll
,W#zxo,6sW.rl
2x2,8 I
.@-x*lx&'sfj
2x1,1
|
ry,&ffii
rffi *
-,i
0,44
R^ffi--ffi"ffi
2x0,34
0,03
0,585
[
trn
ffii,#ffi
,1#*-i
I r.rz
':71,fl.ffi,
5,6
2,2
P
0,44
-ffii 0,68
l.(#;?W
1,2
ffi
0,03
ffi
0,585
IffiF,IHff.
1,12
ls?es
I
1e04. I
, l*P#*l
1952.
"..-.-..-
,l*.$
1 988.
ffi".ffi
1 989.
(@)=---w#
'1913.
'1997.
,ffi=9---5
't975.
ffiiffi,#7fi
I rgag.
:},ffi
(W$ffiW
o
:=\
I
s
@
o)
{
a
a
o
T
c)
:s
o
a
!l\
o)
\
(n
(tr
P.N
:=
^C izo
0* .oS
o:S
'=-,N
S E ,sF e
.l:3 \5(,
.;,N
U': E
.=ft f,!!>
F t,s'I E E
o,Eb;*3
p
6
g.s
E I
rg!t$r
O o @r< O
=
E b.b
p;
x
; E I
qS:
I N
ni,6
3o
?:o-*:
TEN,(4ci)Q
s
!
I
N
P
oO
.< *'- ,S, @
EPE B 6
eo o)*,t -
t $,8's-'*
=
EEh,$q I
::(h-e# I
'o s 6'V !
-
:'9'q
ji
!
m
u E'SBS,fi 6
E:
E
!,\8 6
o ;' , -
B
-!
E tso'r.r
m
-J(JA-uJNo-
I
I
3e5
l,
e
G
G
to
G
s
a
$
(!
o
a
fl
s)
$
G
|t,
G
s
6
\i
(!
o
a
*
tx
-
(,
(
ul
z
UJ
t
o
N
-
J
o
z
m
o
&
f
Tablica 4.9
Podiela hrvatski h v odotokova prema koefi ciientu ispl ativosti
Tablica 4.10
Podjela hrvatski h vod otokova prema hid roe nergetski m znaiai kama
4.4. POSEBNE IZVEDBE
HIDROELEKTRANA
4.4.1. Hidroelektrane na morske mijene
Hidroelektrane na morske mijene (eng. tidal power plants, njem.
Gezeitenkraftwerke) predstavljaju posebnu podvrstu hidroelektrana
koje koriste prirodnu pojavu kretanja razine mora: plimu i oseku.
Morske mijene (eng. tide, njem. Gezeiten) nastaju istodobnim
djelovanjem gravitacijskih sila Zemlje i Mjeseca te centrifugalne sile
koja
je posljedica vrtnje Zemlje i Mjeseca oko zajednidkog sredi5ta
njihovih masa ivrtnje same Zemlje oko njezine polarne osi. Rezultanta
tih sila, gravitacijske i centrifugalne, na povr5ini Zemlje uzrokuje
izoblidenje vodenih ploha u obliku elipsoida, Sto se odituje kao:
- plima: 'privla6enje', odnosno podizanje razine vodenih ploha na
strani Zemlje okrenutoj Mjesecu zbog prevladavanja gravitacijske
sile
- oseka: 'potiskivanje', odnosno spuStanje razine vodenih ploha na
suprotnoj strani Zemlje zbog prevladavanja centrifugalne sile.
U
jednom
se danu plima i oseka izmijene dva puta. Razlika njihovih
razina na otvorenom moru najde66e iznosi oko 1 m, dok na obalama
moZe biti i do 20 m, Sto ovisi o obliku obale, morskom dnu itd.
Primjerice, na atlanskim obalama zapadne Europe ta razlika iznosi
do 10 m, a na sjevernom Jadranu tek oko 60 cm. Pri tome se
najprikladnijom za iskori5tavanje smatra razlika od barem 5 m.
Procjenjuje se kako bise od ukupne energije morskih mijena (izmedu
2i3.106 MW) moglo iskoristiti tek oko 1% ni23 000 MW. lnade,
primjena energije morskih mijena bila je poznata joS
u ranom srednjem
vijeku, za pogon brojnih mlinova na atlanskim obalama britanskih
oioka, FrancJske i Spanjolske. Prva elektrana kojaza pogon koristi
I
izmjenu morskih mijena izgradena je 1966. godine na u56u rijeke La
6
Rance pokraj mjesta St. Maloa (rodno mjesto Julesa Vernea!) , E
sjeverozapadnojFrancuskoj'gdjeprosjednarazlikarazinavodeiznosi<
dak 9,5 m. Elektranu dine 24 dvosmjerne turbine nazivne snage
E
10 MW (godi5nja proizvodnja 540 milijuna kW h) i ona danas sluZi za
g
pokrivanje potreba obli2njeg grada Rennesa. m
z
Do danas je
u svijetu na obalama oceana sagradeno nekoliko de-
g
setaka hidroelektrana na morske mijene, ponajvi5e u SAD-u,
3
tU
-
(,
t
uJ
Z
TU
n
o
N
-
J
o
m
o
I
,l sgo
.:,./.A.r.l'
I
3971-
*|M
:): rtr/fr}::
kategorija
C., EUF/KW
t.
do 2500
il.
2500 - 4500
ilt.
4500 - 6000
lv.
vi5e od 6000
kategorlja
vodotoka
znadajka IZNOS
t.
f#l,,,:.K/r,4ffi, .:--aKitr,lfi[#i!2/a, ..W2"X.\X$tJlv\]::':ri:]ffi/r.::':':: z
prosjedni geodetski
Pad
16,62 m
791,3 kW
ffi,B.Wffiiffi
il.
broj moguiih
Poteza
kori5tenja
prosjedni najveii mogu6i
Protok
i\
244
ffi(ffi
9,81 m%
#,ffiffiffi?}
1 1
.14,75
MW h
moguca prosjedna godiSnja proizvodnja energije
ilt.
prosie0ni geodetski
Pad
K--$Nffi--tr/fiW
3,11m
moguda prosjedna najveda mogu6a snaga
',,, #ll $',frRiil) ffiil,:if,f,#fr..N."8ff
95,47 kW
tv.
brol mogudih
Poteza
kori5tenja
M,
prosjedni najveei moguei Protok
mogu6a prosjedna godiSnia proizvodnja energije
111
Francuskoj, Kini i Rusiji.
t
t
i
I
Hidroelektrane na morske mijene redovito se grade na u56ima rijeka
ili na podetku velikih i dugackih zalieva kako bi se stvorio dovoljno
velik akumulacijski bazen. Pri tome se za pokretanje turbina koristi
kineti6ka energija (morske)vode koja pod utjecajem plime nastrujava
prema rijeci, odnosno zaljevu ili koja se pod utjecajem oseke i/ili toka
rijeke vra6a u more (il. 4.36). Ovisno o tome, HEMM mogu biti:
- s
jednostrukim iskori5tenjem
- s dvostrukim iskori5tenjem.
Kod HEMM s
jednostrukim iskori5tenjem koristi se samo energija
strujanja vode u
jednom smjeru, a takve se elektrane uglavnom rade
na zaljevima (ilr.4.37). U tome sludaju za vrijeme plime voda
neometano ,
kroz zapornice struji u bazen, dok se za vrijeme oseke
vra6a prema moru pokre6u6i turbine. Stoga se njihov pogon moZe
podijeliti u 6etiri faze (il. 4.38):
1. otvaranje zapornica i punjenje bazena za vrijeme plime
2. zalvaranje zapornica i odrZavanje bazena punim
3. otvaranje turbina i praZnjenje bazenaza vrijeme oseke (povrat vode
u more)
4- zalvaranje turbina i zapornica dok se razine vode ne izjedna6e.
Kod HEMM s dvostrukim iskori5teniem moZe se koristiti strujanje
vode u oba smjera, to jest i pri plimi ('punjenje') i pri oseki
('praZnjenje'). Turbine se pri tome, osim Sto trebaju biti prilagodene
za vrtnju u oba smjera, koriste i kao crpke.
razina vode u
akumulacijskom
bazenu
uJ
-
-
J
d
Ono zatjeva iti riiet<e
z
d
Ono zatjeva iti riiet<e
morsko dno
z
m
llustracija 4.36
o
;
Pojednostavtjena shema hidroetektrane na morske miiene
I
,,1398
I
:::::ii,'NL.
E":l
ll
lnl
lru E
llustracija 4.37
Shema hidroelektrane
na morske mijene
s jednostrukim
iskoriStenjem u zalievu
5E
o-
Oc
>o
.-N
i:c
o-
6v
.=..9
Htz
EE
5
E
= Y
6
p akumulaciiskibazen
\ '{t\ I 1
".
,/
Z
(presradenizaljwilius6et"t-i--1-
\Z--
smierskujania
a
zavriiemeoseke
-----il,*llll
ll:-- .
zavriiemeplime
{ i/iti zbog toka rijeke
r
24 68101214 1618202224
=
Faze pogona:
vrijeme, h
N
o
2. zatvaranle zapornica i odrZavanje bazena punim n
3. otvaranje turbina i praznjenie bazena (oseka) m
z
4. zatuaranie turbina i zapornica te izlednaiavanje razina
S
ttustracija 4.38
g
Dijagram rada hidroelektrane na morske mijene s jednostrukim
iskoriltenjem
T
I
399 I
ll
liFf."'q-
proizvodnla
elektridne energije
proizvodnja
elektridne energije
mora
4t 1
Potencijalna energija vode u akumulacijskom bazenu HEMM je
jednaka:
Er,*= gpA^rNl2r*
pri demu su:
Er,un - potencijalna energija vode u akumulacijskom bazenu, J, kJ
g - ubrzanje sile teZe, m/s2
p - gusto6a vode (u obzir treba uzeti mijeSanje morske i rijedne
vode, ako ga ima), kglm3
Aux - povr5ina akumulacijskog bazena (zalieva ili ujezerenog u56a
rijeke), m2, km2
AHr, - prosjedna razlika razina mora za vrijeme plime i oseke, m.
Prosjedna teoretska snaga plime i oseke pri tome iznosi:
tr
Pr, =iB =0,22A,nN1flr,
[,,
pri demu su:
Pr, - prosjedna teoretska snaga plime i oseke, W, kW
fr, - vrijeme izmedu plime i oseke (= 12 h i 25 min
=
44 700 s).
Utjecaj HEMM na okoli5 ogleda se u promjeni krajolika zbog
pregradnje rijednog u56a ili zaljevate u tome Sto se izgradnjom brane
na u56u rijeke sprjedava odvod onedi56enja i rijednih nanosa u more.
lpak, za razliku od uobidajenih HE, njihova je velika prednost to Sto
im pogon ne ovisi o padalinama, dok se istodobno moZe urediti u56e
q rijeke (npr. za plovidbu i sl). Dodu5e, postoji nekoliko osnovnih
(,
nedostataka. Na prvom je mjestu svakako mali broj mjesta na svijetu
cc
E
na kojima bi se mogle graditi (procjenjuje se kako je za to prikladno
E
samo 30 zaljeva na cijelom svijetu). Na Jadranskom se moru zbog
5
male razlike razina plime i oseke ne mogu graditi. Takoder valja
=
izrade hidromehanidkih dijelova zbog utjecaja slane (visokokorozivne)
j vode. Uz to se zbog postojanja faza pogona koje se pravilno
A izmijenjuju ne moZe posti6i stalna proizvodnja elektridne energije.
z
c0
I
*l 400
]ffi1
l
ffil$i
,
4.4.2. Hidroelektrane na valove
Hidroelektrane na valove (eng. wave power plants, njem. Wellen-
kraftwerke) takoder su posebna podvrsta hidroelektrana, a temelje
se na iskoriStavanju energije morskih valova. Morski valovi (eng.
waves, njem. Welle) su pravilna gibanja mora uzrokovana djelovanjem
vjetra (Sto znadi kako energija valova, zapravo potjede od sun6eve),
a tek manjim dijelom raznim drugim 6imbenicima (npr. plovilima,
tektonskim poreme6ajima
i sl).
Prema procjenama
Svjetskog energetskog vije6a (WEC), na svijetu
bi se godi5nje iz valova moglo dobiti 2000 TW h, od dega bi samo
o,2Yo bilo dovoljno za pokrivanje
cjelokupne potrosnje
elektri6ne
energije.
svi se valovi, pa i morski, ponasaju prema jednakim
zakonitostima i
svi su odredenisvojom valnom duljinom ivisinom (il. 4.39).
potencijalna
energija pravilnog,
sinusoidalnog vodenog vala je jednaka:
Ep,rur
= |fru^,Murr=#,
pri 6emu su:
Ep,,ur - potencijalna
energija vala po jedinici
duljine, J/m, kJ/m
g - ubrzanje sile teZe, m/s2
A H,
m,u'=
PV
;E
masa vode u sinusoidalnom (pravilnom) valu po
L\L
jedinici
duljine, kg/m
p - gusto6a vode, kg/m3
L -valnaduljina,m
'
B
H,,- visina vala (razlika najvi5e i najniZe todke), m
A
LH .
=
H'L
-^-tit.^i--^J..
---::r:^- -
=
u tvat
-
fr
razllka izmedu zami5ljenog te2i5ta vodenih masa u valu, m.
E
o
n
m
z
s
o
H
401 l-
-#ru,
Teoretska snaga vala tada iznosi:
Ep.,"r
PlHl,",
H
=+=-
' vat
t,"r 16t*, '
pri cemu su:
Puu, - teoretska snaga vala po jedinici duljine, Wm, kWm
t*,=8,8.,[)"
- period vala (u dubokom moru), s'
Najve6e se prosjedne vrijednosti snage vala mogu odekivati na
podru6jima izmedu 40 i 60 ' SZS i JZS, tj. u podru6jima jakih i stalnih
vjetrova (il. 4.40).
s obzirom na na6in iskoriStavanja energije vodenih valova
hidroelektrane na valove mogu biti:
- s akumulacijskim bazenom
- s hidrauliSkim Pretvornikom
- s osciliraju6im stuPcem vode.
llustraciia 4.39
Pojednostavljena shema pravilnog vala
TU
a
o
E
ul
z
TU
E
o
N
?
J
o
z
c0
o
I
I
1402
...t:_
zamiSljeno teZi5te vodene mase
,)0\
\s_/
$
o
(E
S
q)
:=i
g,
o
Q)
G
E
U'
o
-o
o
:=r
\
q
)o
o
'od''
o
a
s
'o
o
'G'
q
(U
i6r
'o
^oo
LL u]
z
o
r
L
N
o
l,
m
z
m
a
o
-
m
I
I
I
4031 i
r"
,"tffiffi1
o
\t
\t
G
:=r
o
G
ao
3
o
-
t9,
p
o
E
=
=
=
o
E
o
6
o
o
o
=
p
c
E
o
a
o
o
C
6
t
0
t6
Hidroelektrane na valove s akumulaciiskim bazenom po svojoj su
izvedbi najsli6inije uobidajenim hidroelektranama
jer za svoj pogon
zahtijevaju odgovaraju6i bazen ili spremnik u koji voda ulazi zbog
djelovanja valova i dolazi na viSu razinu (tj. povedava joj se
potencijalna energija) te iz kojega otjede natrag u more pokre6udi
turbine (il. 4.41). Takve HEV se mogu graditi na obali ili 6ak dalje od
obale (npr. na platformama), a do sada ih
je
u NorveSkoj i SAD-u
izgradeno nekoliko.
Hidroelektrana na valove s hidraulidkim pretvornikom svoje dje-
lovanje temelje na pretvorbi kineticke energije vala u kinetidku energiju
vftnje vratila crpke koja tla6i prikladni radni medij (ulje) na tlak od 150
do 200 bar kojim se tada pogoni hidraulidki motor, odnosno genera-
tor. Pri tome se crpke nalaze u posebno izvedenim plutadama na
povr5ini mora, dok se motor i generator postavljaju na dno. Takve
HEV mogu biti smje5tene uz samu obalu ili dalje od obale, alivode6i
raduna o dubini vode (odnosno o najve6oj mogu6oj duljini cjevovoda
zaradni medij). Zasada u svijetu postojijedno pokusno postrojenje
takvih HEV (u SAD-u).
Hidroelektrane na valove s oscilirajucim stupcem vode po svojoj
su izvedbi, zapravo, vjetroelektrane
jer se za dobivanje kinetidke
energije vrtnje vratila generatora koristi kineti6ka energija struje zraka
na vjetroturbini (i1.4.42). Takve se HEV mogu graditi na strmim, stje-
novitim obalama gdje su udari valova najjadi. Pod utjecajem vala u
odgovaraju6e izveden okomit kanal ulazi odredena kolicina ('stupac')
vode pri demu se znadajno povisuje tlak. Kada se kanal s gornje
('zradne') strane otvori, dolazi do strujanja zraka velikom brzinom (za
pove6anje brzinaugraduje se i difuzor) na lopatice rotora vjetroturbine.
Za vrijeme istjecanja vode iz donjeg dijela kanala dolazi do podtlaka,
odnosno do strujanja zraka u suprotnom smjeru. Prve su takve HEV
.u
izgradene u Japanu
jo5 prije Sezdesetak godina, a danas ih Sirom
fr
svijeta ima nekoliko, najvi5e u Japanu, Norve5koj i na Britanskom
II
otodju (u Skotskoj).
t
I
Utjecaj hidroelektrana na valove (za sada ih je najvi5e s osciliraju6im
n
stupcem vode) na okoli5 nije velik,
jer se u pravilu grade na strmim,
j
razlog za5to su kod nas gotovo nemogu6e (npr. moZda bi
jedino
9
prikladno mjesto bili dijelovi zapadne, strme i nenaseljene obale
m
o
I
-,1 404
EffiS-
razina vode u bazenu
brana i prepreka
za razbijanje valova
akumulacijski bazen
llustracija 4.41
Shema hidroelektrane na valove s akumulacijskim
bazenom Toftestallen u Norveikoj
Dugog otoka, alije u blizini nacionalni park). lzgradnja na osamljenim
i te5ko pristupa6nim podrudjima istodobno je i glavni nedostatak jer
o
se poskupljuje izgradnja i prijenos energije do potro5ada, a kao i kod y
HEMM, treba istaknuti potrebu za kvalitetnijim materijalima zbog
P
otpornosti na koroziju.
i
Zakraijo5 vrijedi spomenuti kako se za dobivanje elektridne energije,
=
osim kineticke energije valova i morskih mijena, moZe koristiti jo5
B
jedan pravilni oblik strujanja mora - morske struje, alitakvi su sustavi !
m
z
m
a
o
L
m
I
4051*
---1ffi
akumulacijski bazen
u svijetu jo5
u fazi teoretske razrade.
izlazzraka
t
)
-
smler vala
ulaz zraka
I
llustraciia
4.42
P oj ed n ostav
I
i
en o naie I o rad a hi d roel ektran a
-na
valove s osciliraiucim
stupcem
vode
ul
-
o
E
ul
z
uJ
d
o
N
?
J
o
z
m
o
I
I
sxl
406
ffiw-