Sveuilite/Univerzitet Hercegovina

Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia

Studij: sihologija !o"a#
$olegij:%kade&ske vjetine
'(M)*+* U %$%,*MS$() '(F*S-)-
ko&"arativna analiza
(Analiza znanstvene monografije Nena Ronevi, Branko Rafajac)
Mentor
Prof. dr.sc. Milenko !ndaina
Bijakovii, sijeanj "#$%.
S%,'.%)
/. (snovni "odaci o &onogra0iji &&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&..%
$.$. Naslovna stranica &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&.&&%
$.". 'm(res!m &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&...%
$.). *adr+aj monografije &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&,
1. Struktura &onogra0ije &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&-
".$. .vodni dijelovi monografije &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.....-
".$.$. Naslov &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&..-
".$.". Moto &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&&&&&./
".$.). 0a1valnost &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&&&&&/
".$.%. Posveta &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&&&/
".$.,. Predgovor &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&&&&.2
".$.-. Rezime &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&&2
".$./. lj!ne rijei &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&2
".$.2. .vod &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..3
".". 4snovni dijelovi monografije &&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&3
".".$. 5efiniranje osnovni1 (ojmova &&&&&&&&&&&&&&&.&&&..3
".".". 6eorijski (rist!( (ro7lem! istra+ivanja &&&&&&&..&&&&&&&.$#
".".). Pret1odna istra+ivanja &&&&&&&&&&&&..&&&&&&&&&$#
".). Metodolo8ki okvir istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.$$
".).$. Pro7lem istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&$$
".).". Predmet istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.$"
".).). 9ilj i karakter istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&..&&&&..$"
".).%. 0adaci istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&$)
".).,. :i(oteze istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&.$%
".).-. Metode i te1nike istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&..&&.$%
".)./. Po(!lacija i !zorak istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&.&&&..$,
".).2. 4rganizacija istra+ivanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..$,
".).3. Metodolo8ke te8koe ! istra+ivanj! &&&&&&&&&&&&&.&&&$,
".%. Analiza i inter(retacija rez!ltata istra+ivanja &&&&&&&&&&...&&&&...$-
".%.$. Brojano iskazivanje rez!ltata istra+ivanja &&&&&&&&&.&&&&.$-
".%.". 6a7elarno iskazivanje rez!ltata istra+ivanja &&&&&&..............&&&..&&&..$/
"
".%.). 'nter(retacija i disk!sija rez!ltata &..&.......&&&&&&&&&&&&&$/
".,. 0avr8ni dijelovi monografije &&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&.$/
".,.$. 0aklj!ci............................................................................................................$2
".,.". Pogovor..............................................................................................................$2
2. )ezik i stil &onogra0ije .......................................................................................................$3
).$. 0nanstveni stil (isanja &&&&&&&&&&&&&.&&&&&&&&&&&$3
).$.$. *tr!kt!risanost monografije &&&&&&&&&&&&&&&&&&&.$3
).$.". 'z7or rijei i form!lisanje reenica &&&&&&&&&&&&&&&&.."#
).$.). ;ormiranje (as!sa &&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&&&."#
).$.%. 'sticanje dijelova teksta &&&&&&&&&&&&&&&..&&&&&.."#
).$.,. <itljivost teksta &&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&&."#
).". 0nanstveni jezik (isanja &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&."$
).".$. .(otre7a glagolski1 vremena, o7lika i zamjenica............................................."$
).".". .(otre7a i (isanje skraenica............................................................................"$
).".). .(otre7a sinonima.............................................................................................""
).".%. Pisanje imena i strani1 izraza.............................................................................""
).".,. Pisanje 7rojeva...................................................................................................""
).".-. .(otre7a inter(!nkcijski1 znakova...................................................................""
3. ,oku&entiranje znanstvenih izvora &&&&&&&&&&&&&&&...&&&&")
%.$. 9itiranje i (arafraziranje &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.")
4. (rganiziranje ruko"isa za ta&"u &&&&&&&&&&&&&&&..&&&&&.")
,.$. 47likovanost osnovnog teksta &&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&.")
,.". Me=!narodne standardne oznake monografije ...........................................................")
,.".$. '*BN oznake &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..&&&&..")
,.".". Bar kod &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&&")
,.".). 9'P za(is &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&&&."%
,.). ;ormiranost osnovni1 dijelova monografije &&&&&&&&..&&&&&&&."%
,.).$. Naslovi (oglavlja i (odnaslovi (ot(oglavlja &&&&...&&&&&&&&."%
,.).". >iterat!ra &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.."%
,.).). Po(is il!stracija, ta7ela i skraenica &&&&&&&&...&&&&&&&."%
,.%. 'ndeksi &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&&&&",
,.%.$. 'ndeks imena &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&",
,.%.". 'ndeks (ojmova &&&&&&&&&&&&&&...&&&&&&&&&.",
,.,. Prilozi &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&..",
)
,.-. Podaci o a!tor! &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&...&&&&&&.",
5-6*'%6U'% &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&.&&&&&&.."-
%
/. (S+(7+- (,%8- ( M(+(9'%F-)-
/./. +%S5(7+% S6'%+-8%
Naslovna stranica ove monografije je r!+iaste 7oje te na sredini naslovne stranice se
nalazi jasno istakn!t naslov monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna
analiza is(od kojeg se nalazi veliki znak koji nam odma1 (ri (rvom (ogled! (rivlai
(ozornost.
. (odno+j! monografije se nalaze imena a!tora monografije, Nena Ronevi, Branko
Rafajac.
M. !ndaina i ?. Ban=!r ("##/@$$,) smatraj! da Asvaki na!ni rad ili r!ko(is
naslovom oznaava tem! i (redstavlja form!lacij! (redmeta istra+ivanja. Naslov sadr+i
(ojmove koji o(is!j! temeljn! idej! i sadr+aj radaB.
Naslov monografije Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza
oznaava tem! i (redstavlja form!lacij! (redmeta istra+ivanja te sam naslov je sasvim jasan,
jer nam na (rvi (ogled govori ono o em! ova monografija i (i8e.
/.1. -M'*SUM

'(ress!m monografije APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna analizaB nalazi
se na dr!goj stranici iza naslovne stranice, kao 8to je to i ! sklad! sa (ravilima akademskog
(isanja. 'm(res!m analizirane monografije sadr+i (odatke o a!tor!, naslov! knjige, izdava!,
lektor!, recezentima, 8tam(ariji, tira+!, me=!narodnom standardnom 7roj! ('*B), mjest! i
godini izdavanja monografije tj. sve ono 8to ! sklad! sa (ravilima akademskog (isanja
im(res!m monografije tre7a da sadr+i.
'zdava monografije APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna analizaB @
;ilozofski fak!ltet ! Rijeci
0a izdavaa@ 'zv. (rof. dr. sc. Predrag C!star
A!tori monografije@ Nena Ronevi, Branko Rafajac
Recenzenti@ (rof. dr. sc. Nik8a Nikola Coljan, doc. dr. sc. ?esna ova
,
>ekt!ra@ 0orana Dagodi
Erafiko o7likovanje@ 'gor 9rnkovi
6isak@ Eravema d.o.o. 4(atija
/.2. S%,'.%) M(+(9'%F-)*
*adr+aj monografije sastoji se iz osnovni1 8est dijelova i literat!re. Prvi dio nosi naziv
Uvod, dr!gi Profesija i osobitosti akademske profesije, trei to utjee na promjene u
akademskoj profesiji, etvrti Stavovi visokokolskih nastavnika o stanju i promjenama u
profesiji, (eti Zakljuna razmatranja, 8esti Conludin! "emarks.
$. .vod
". Profesija i oso7itosti akademske (rofesije
). Cto !tjee na (romjene ! akademskoj (rofesijiF
).$. ?a+nost znanja ! modernom dr!8tv!
).". Mo7ilnost i internacionalizacija
).). .(ravljanje ! visokom o7razovanj!
).%. Reforma visokog o7razovanja
%. *tavovi visoko8kolski1 nastavnika o stanj! i (romjenama ! (rofesiji
%.$. 5osada8nja istra+ivanja (romjena ! akademskoj (rofesiji
%.". Pro7lem i metodologija istra+ivanja
%.). valifikacija, karijera, mo7ilnost, rad i (ri1odi
%.%. 4sjeaj (ri(adnosti i zadovoljstvo !vjetima rada
%.,. *tavovi s(ram nastavne djelatnosti
%.-. *tavovi s(ram istra+ivake djelatnosti
%./. .(ravljanje
,. 0aklj!na razmatanja
-. 9oncl!ding Remarks
>iterat!
-
1. S6'U$6U'% M(+(9'%F-)*
Monografija je (odijeljena na 8est osnovna dijela. 6o s!@ .vod, Profesija i oso7itosti
akademske (rofesije, Cto !tjee na (romjene ! akademskoj (rofesiji, *tavovi visoko8kolski1
nastavnika o stanj! i (romjenama ! (rofesiji, 0aklj!na razmatranja i 9oncl!ding Remarks.
. !vodnom dijel! monografije a!tori govore o reformi o7razovanja te !(oznaj!
itatelje sa temama, istra+ivanjem, rez!ltatima, !zorcima istra+ivanja, instr!ment! istra+ivanja
kojim se 7avi ova monografija. . dr!gom dijel! a!tori o(oznaj! itatelje sa znaenjem rijei
(rofesija i te o oso7itostima akademske (rofesije. 6rei dio monografije govori o svem!
onom 8to 7i moglo !tjcati na (romjene ! akademskoj (rofesiji te je trei dio ove monografije
(odjeljen na etri dijela. <etvrti dio monografije govori o stavovima visoko8kolskoi1
nastavnika o stanj! i (romjenama ! (rofesiji te ja ovaj dio (odjeljen na sedam dijelova. .
(etom dijel! s! iznesena zaklj!na razmatranja. Cesti dio se odnosi na 9oncl!ding Remarks,
te se na kraj! monografije nalazi i litrerat!ra.
1./. U7(,+- ,-)*5(7- M(+(9'%F-)*
A. !vodnom ((reliminarnom) dijel! na!ne monografije se nalaze@ (odaci o a!torima,
naslov dijela, moto, za1valnost, (osveta, (redgovor, sadr+aj, rezime, klj!ne rijei i !vod.B
(!ndaina i Ban=!r, "##/@ $$)).
. ovoj monografiji, odnosno ! njenom !vodnom dijel! izneseni s!@ naziv djela,
sadr+aj i (redgovor. . analiziranoj monografiji mo+e se !oiti da ! !vodnom dijel! ne sadr+i@
(odatke o a!torima, (osvet!, rezime, klj!ne rijei i (redgovor.
1././. +aslov
A;orm!lacija naslova tre7a da je takva da sadr+i vein! klj!ni1 rijei i time odra+ava
s!8tin!, sadr+aj i rez!ltate (ro!avanja i istra+ivanja, da 7!de monogram sadr+aja.B
(!ndaina i Ban=!r, "##/@ $$-).
/
Analizirana monografija nosi naslov APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna
analizaB.
Naslov analizirane monografije oznaava tem! i (redstavlja form!lacij! (redmeta
istra+ivanja, te sadr+i (ojmove koji o(is!j! temeljn! idej! i sadr+aj rada. . analiziranoj
monografiji naslov je na(isan ! sklad! sa (ravilima akademskog (isanja te je jasan,
informativan i istovremeno koncizan, o7!1vata i odra+ava (redmet istra+ivanja. ;orm!lacija
naslova analizirane monografije sadr+i vein! klj!ni1 rijei i time odra+ava s!8tin! i sadr+aj
monografije.
Moto
APrigodna, kratka, sa+eta misao, izreka, faza, citat ili (oslovica, iskazana ! sti1! ili
(rozi naziva se moto (epi!raf# !eslo# lozinka) G (ital. motto G Hrije, deviza, izrekaH).B
(!ndaina i Ban=!r "##/@ $$/).
*vojim o7likom i sadr+ajem moto (redstavlja (or!k! a!tora i nagovije8tava sadr+aj
teme i teksta na koji se odnosi.
Analizirana monografija ne sadr+i moto.
1./.1. :ahvalnost
Pisanje monografije je d!gotrajan i slo+en (roces ! kojem s!djel!je mnogo lj!di.
Poradi toga se ! monografsk! (!7likacij! !nosi za1vala (ojedincima i !stanovama koje s!
(omogle ! njezinoj izradi i o7javljivanj!.
Analizirana monografija ne sadr+i za1valnost.
1./.2. osveta
A!tori, !ndaina i Ban=!r ka+!@ APosveta je tekst koji nastaje iz line (otre7e a!tora
na!nog djela da se za1vali (ojedincima na ins(iraciji, (odr8ci, (omoi, raz!mijevanj!, i sl. !
tok! izrade. Radovi se naje8e (osve!j! 7ranom dr!g!, roditeljima, djeci i sl. Posveta
tre7a da 7!de kratka 7ez !(otre7e rijei posve$uje se. Nikad nije samo ! vid! imena.B
Analiziraj!i monografij! Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza
jasno je vidljivo da ovo istra+ivanje ne sadr+i (odatke koji se ti! (osvete.
2
1./.3. redgovor
APredgovor je tekst o(eg karaktera koji se nalazi na (oetk! (!7likacije
(monografije, st!dije, !d+7enika, (rir!nika). . (redgovor! koga (i8e a!tor iznose se razlozi
nastanka rada (sklonost (rema temi, (odr8ka odre=eni1 oso7a) i (r!+aj! (rve informacije o
cjelok!(nom djel!, 1istorijat! njegovog nastanka.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $"#).
Analizirana monografija ne sadr+i (redgovor, ve sve ono 8to sadr+i (redgovor ! ovoj
monografiji je sadr+ano ! !vod! monografije.
.vod ove monografije na samom svom (oetk! !vodi itaoca i ! (redmet i ! cijelo
istra+ivanje, !kaz!je na njegov! 8irin! i d!7in! kako 7i se s1vatio sadr+aj monografije, te da
olak8a itanje i raz!mijevanje ovog djela.
1./.4. 'ezi&e
Rezime se naziva i sa%etak# jer glavni sadr+aj djela (rikaz!je sa+eto. 6o je skraeni
o7lik svi1 str!kt!ralni1 elemenata lanka te da (redstavlja osnovni sadr+aj rada na temelj!
koga 7i itatelj tre7ao odl!iti 1oe li rad itati, oito je da je rije o najva+nijem
str!kt!ralnom dijel! znanstvenoga rada.
Rezime se (i8e za sve str!ne i znanstvene radove, te ! znanstvenim monografijama
(ozicionira se na kraj!.
Analiziraj!i monografij! jasno je vidljivo da dato istra+ivanje, odnosno rad ne sadr+i
(odatke koji se odnose na rezime.

1./.;. $ljune rijei
Alj!ne rijei ili deskri(tori s! na!ni termini koji !(!!j! na osnovne (ojmove,
odnosno sadr+aj na!nog rada i koje s! str!no i na!no referentne za o7ra=ivan! tematik!,
dati na jezik! na kome je na(isan rad.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $",).
lj!ne rijei mog! 7iti (ojedinane rijei ili sintagme, ako je rije o str!nim
terminima, ali nikako iskazi, odnosno reenice. Na kraj! rezimea tre7alo 7i navesti i klj!ne
rijei ili deskri(tore ali s o7zirom na to da sa+etak nije na(isan, izostavljen je i nji1ov (o(is.
ANije do(!8teno za klj!ne rijei koristiti oso7na imena, o(e (ojmove koji dovoljno
ne kaz!j! o sadr+aj! rada.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $",).
. analiziranoj monografiji klj!ne rijei nis! navedene.
3
1./.<. Uvod
.vod !(oznaje itaoce sa sadr+ajem rada, !(!!je na svr1! i do(rinos rada na!noj
o7lasti kojoj (ri(ada, (odstie interes za itanje i !kaz!je na teorijski i (raktini znaaj
(ro!avanja i istra+ivanja. .vod mora da je na(isan jasno, kratko i informativno. (!ndaina
i Ban=!r, "##/@ $"-).
ako (redgovor ima zadatak da itatelje !vede ! (redmet i cijelo istra+ivanje, tako se
esto za (redgovor koristi naslov !vod, !vodne na(omene i sl. 8to je sl!aj i ! monografiji
&aih prvih petnaest# gdje !vod (redstavlja (redgovor rada. Predgovor rada itatelje !vodi !
(ro7lem, 8to je zadatak i !voda, !(oznaje i1 sa sadr+ajem rada te je na(isan jasno i kratko, te
je na(isan je is(red osnovnog dijela teksta.
Analizirana monografija !mjesto (redovora sadr+i !vod o em! je ve 7ilo govora.
1.1. (S+(7+- ,-)*5(7- M(+(9'%F-)*
1.1./. ,e0iniranje osnovnih "oj&ova
*tvaranje kvalitetnog znanstvenog djela nezamislivo je 7ez !(ora7e rjenika,
leksikona, 7i7liografski1 indeksa, enciklo(edija. 4ni s! va+ni za definiranje klj!ni1 termina i
(ojmova sadr+ani1 ! form!laciji (redmeta istra+ivanja. .vijek je n!+no definirati svaki
termin koji se (rvi (!t (ojavlj!je ! tekst!.
A5efiniranje (ojmova je odre=ivanje tanog sadr+aja nekog (ojma (omo! njegovog
naj7li+eg srodnog (ojma i oso7ina (o kojima se taj (ojam razlik!je od ostali1 (ojmova koji
s(adaj! (od isti, vi8i (ojam.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $"3).
Pojedini a!tori jasno definiraj! novi termin koji se (rvi (!t javlja ! tekst!, te (ored
njega navode 7roj koji (redstavlja izvor iz (o(isa literat!re koja se nalazi na kraj! (ojedinog
(oglavlja.
. monografiji Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza a!tor jasno
definira nove termine koji se javljaj! ! tekst!, te je definiranje (redmetno sadr+ajno, sa+eto,
(recizno i iskazano (oznatim (ojmovima.
Prvo tematsko (oglavlje knjige Profesija i osobitosti akademske profesije (olazi od
definiranja i sadr+ajnog odre=enja (ojma (rofesija. A!tori definicij! (rofesije (re!zimaj! od
$#
C(orer ($33#.), koja istie da je to zanimanje koje ima mono(ol nad kom(leksnim dijelom
znanja i (raktini1 vje8tina za koje je (otre7no d!gotrajno 8kolovanje, tzv. visoko
o7razovanje, te tako (ostaje jasno (re(oznatljivo ! dr!8tv!.
A!tori definiraj! akademsk! (rofesij! kao klj!n! (rofesij! ! dr!8tv! koj!
karakteriziraj! tri osnovne odrednice@ stvaranje i diseminacija znanja, odnosno istra+ivanje i
(o!avanje, akademska slo7oda i samostalno !(ravljanje !stanovom.
Na kraj! ovog na!nog djela nije formiran terminolo8ki glosar.
1.1.1. 6eorijski "ristu" "ro=le&u istra>ivanja
. ovom se dijel! monografije iznose ve (ostojea teorijska saznanja iz (odr!ja koje
se istra+!je, razvoj, stanje i tendencije (ro!avanog (ro7lema te se on o7razla+e ! kontekst!
teorije i (ret1odni1 istra+ivanja.
A6o je najd!+e (oglavlje monografskog na!nog djela koje daje kritiki i ko1erentan
(regled na!nog (odr!ja za koje je vezan (ro7lem istra+ivanjaB (!ndaina i Ban=!r, "##/@
$)#).
B!d!i da (ojedini (ro7lem istra+ivanja (ri(ada nekom teorijskom kontekst!,
znaajno je da se on (ostavi i o7razlo+i teorijskim znanjima koja se nalaze ! odre=enoj
literat!ri. Pojedini (ro7lemi istra+ivanja ! monografiji s! (o(raeni (ro!avanom literat!rom
na osnov! koji1 je i (isano (ojedino (oglavlje. 47razlo+eni s! rez!ltati (rovedenog
istra+ivanja, omog!!j! ras(rav! o njima, te (r!+aj! mog!nost (ronala+enja teorijskog
okvira za istra+ivanje.
1.1.2. rethodna istra>ivanja
. monografiji a!tori, (riznati str!njaci (odr!ja kojeg o(is!j!, osig!ravaj! vr1!nski
(rikaz (ojedini1 (ro7lema vezani1 !z (redmet istra+ivanja. 'stakn!li s! svoja dosada8nja
isk!stva te (ovijesni tijek istra+ivanja oda7ranog (redmeta.
A& istra+iva je d!+an da analizira ranija relevantna istra+ivanja o (ro7lem! koji se
istra+!je ! okvir! !+eg i 8ireg (odr!ja, vezanog za vlastiti (ro7lem, da i1 kritiki ojeni i da
(recizno odredi ! em! se on sla+e, odnosno ne sla+e sa stavovima i (olazi8tima dr!gi1
istra+ivaa. 6o tre7a da 7!d! najsvje+ija istra+ivanja.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $)%).
A!tori iznose dotada8nja istra+ivanja i tko i1 je (rovodio, te se na nji1 kritiki osvr!
i analiziraj! i iznose (redmet is(itivanja te zaklj!ak. 6ako n(r. a!tori analizirane
$$
monografije navode jedno od o(se+niji1 istra+ivanja, 9arnegie st!dija (od nazivom
A'nternacionalna st!dija o akademskoj (rofesiji ($33"), koje se na internacionalnom (lan!
(oza7avilo istra+ivanjem akademske (rofesije.
.temeljenje istra+ivakog rada analizirane monografije a!tori (ronalaze ! rez!ltatima
istra+ivanja IPromjene ! akademskoj (rofesijiI (91anging Academic Profession, "##,J"##/),
koje je do danas (rovedeno ! vi8e od "" zemlje na svim kontinentima.
1.2. M*6(,(5(?$- ($7-' -S6'%.-7%+)%
A. ovom (oglavlj! na!nog djela se o7avezno daj! form!lacije, !z najn!+nija
o7ja8njenja predmeta# ilja# zadataka# hipoteza i varijabli istra+ivanja, populaije i uzorka na
kome je vr8eno istra+ivanje, metoda# postupaka i istra%ivakih instrumenata# kori8teni1 !
istra+ivanj!, injenia# nji1ovog karaktera, naina sre'ivanja# obrade# analize i naina
izvo'enja zakljuaka. 4vo (oglavlje se (i8e ! (ro8lom vremen!.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@
$),).
A!tori se ! (ojedinim (oglavljima (ridr+avaj! navedeni1 (ravila (rema kojima itatelj
jasno mo+e (re(oznati ciljeve, zadatke, metode i (ost!(ke, injenice, te zaklj!ke (ojedini1
tema.
1.2./. ro=le& istra>ivanja
Prilikom svakog istra+ivanja (otre7no je odrediti njegov (ro7lem. Pro7lem (roizlazi
iz teorijski1 razmi8ljanja, do koji1 se dolazi ded!kcijom, ali i iz (raktini1 sit!acija. 6re7ao 7i
se form!lirati jednom reenicom ! !(itnom o7lik! ili kao tema.
. analiziranoj monografiji data s! o7ja8njenja 8irine (ro7lematike (odr!ja koje je
istra+ivano, !kazano je na va+nost istra+ivanja oda7ranog (odr!ja, te je !kazano na !+i tj.
tano odre=eni (ro7lem, na koji je i 7ilo !smjereno ovo istra+ivanje te (ro7lem istra+ivanja
glasi@ Des! li i koliko reformski (rocesi za1vatili akademsk! zajednic! ! :rvatskojK kako
akademska zajednica reagira na (romjeneK do koje se mjere mijenja akademski (osao i !
kojim as(ektimaK koliko s! nastavnici zadovoljni sit!acijom na rad! i radnim o7vezamaK !
em! i koliko se (romijenio odnos (rema nastaviK (ostoje li slinosti i razlike s(ram isti1
(rocesa ! dr!gim zemljama
$"
1.2.1. red&et istra>ivanja
Predmet istra+ivanja analizirane monografije je istra+iti koliko s! nastavnici
zadovoljni sit!acijom na rad! i radnim o7vezamaK ! em! i koliko se (romijenio odnos (rema
nastaviK kakav je odnos izme=! nastave i istra+ivanjaK koliko s! zadovoljni !vjetima i
mog!nostima istra+ivanjaK koliko s! zadovoljni !(ravljakim stilom !n!tar nji1ove
!stanoveK imaj! li !tjecaja na dono8enje 7itni1 odl!ka.
* o7zirom na znaajke (redmeta istra+ivanja koje navode !ndaina i Ban=!r ("##/),
jasno je da je rije o (redmet!. Naime, (ro7lem istra+ivanja ! osnovi je (redmet istra+ivanja,
a njime se o(is!je 8to je istra+ivano te se odre=!je kontekst, !+e znanstveno (odr!je.
;orm!liranje (redmeta ne smije 7iti !o(eno, ve konkretno.
1.2.2. 8ilj i karakter istra>ivanja
ada se itaoci s!sretn! sa nekim radom, nekom monografijom, nekim istra+ivanjem,
sasvim je logino da (ostave (itanje A 0a8to je do8lo do njegovog ili njenog nastankaFB
4dgovor na to (itanje do7ija se form!liranjem cilja (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $)2).
Naime (omen!ti a!tori ka+! da Aciljem istra+ivanja definira se o(a namjera
istra+ivanja, odnosno +eljeno stanje na koje s! !smjerene istra+ivake aktivnosti.
9iljem se odgovara a (itanje za8to i koja saznanja se sti! o (redmet! istra+ivanja. 9iljem se
izra+ava svrsi1odnost istra+ivakog (rojekta, odnosno jasno odre=!je 8ta se istra+ivanjem
+eljelo (ostiiB ("##/@ $)2).
Posmatraj!i analiziran! monografij!, mo+e se !oiti da je cilj istra+ivanja (recizno i
jasno definiran. 4(i cilj em(irijskog istra+ivanja je (rovjeriti kakav odnos is(itanici imaj!
s(ram (romjena ! akademskoj (rofesiji i !tvrditi (ostoje li znaajne razlike ! mi8ljenjima
me=! is(itanicima s o7zirom na neka o7ilje+ja. 9ilj istra+ivanja je o7ja8njenje as(ekata i
naina na koje se akademska (rofesija ! :rvatskoj mijenja temeljem (ostojei1 dr!8tveni1
(romjena i veliki1 reformski1 izazova !n!tar instit!cionalnog okvira visokog o7razovanja.
'stra+ivanje te+i odgovoriti na razliita (itanja@ kako akademska (rofesija reagira na
(romjeneK koji s! !n!tra8nji i izvanjski (okretai ovi1 (romjenaK do koje se mjere mijenja
akademski (osao i ! kojim as(ektimaK koliko s! nastavnici zadovoljni sit!acijom na rad! i
radnim o7vezamaK ! em! i koliko se (romijenio odnos (rema nastaviK kakav je odnos
izme=! nastave i istra+ivanjaK koliko s! nastavnici zadovoljni !vjetima i mog!nostima
$)
istra+ivanjaK koliko s! zadovoljni !(ravljakim stilom !n!tar nji1ove !stanoveK imaj! li
!tjecaja na dono8enje 7itni1 odl!ka i dr.
ada se govori o karatker! istra+ivanja onda se ka+e da Akarakter istra+ivanja
(odraz!mijeva odre=ene vrste istra+ivanja. 'stra+ivanje mo+e da 7!de@ eks(likativno ili
deskri(tivno, dijagnostiko ili (rognostiko, ekstenzivno ili intenzivno, terensko ili
la7oratorijsko, transverzalno ili longit!dalnoB (!ndaina, Ban=!r, "##/@$)3).
Analizom monografije APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna analizaB
mo+emo vidjeti da je istra+ivanje (rovedeno (rimjenom deskri(tivne i korelacijske metode, a
em(irijski (odaci (rik!(ljeni s! anketnim !(itnikom.
1.2.3. :adaci istra>ivanja
. f!nkciji ostvarivanja cilja istra+ivanja (ostavljeni s! sljedei zadaci@
$. 's(itati stanje ! karijeri i str!ci kod sve!ili8ni1 nastavnika i s!radnika na
deskri(tivnoj razini i !s(orediti (odatke s dr!gim 9AP zemljama.
". Analizirati (ostojanje 1orizontalne mo7ilnosti nastavnika i s!radnika tijekom radnog
sta+a na deskri(tivnoj razini.
). Analizirati (ri1ode i dodatni rad na deskri(tivnoj razini.
%. 's(itati zast!(ljenost o7razaca (artici(acije i !loga ! znanstvenoj i dr!8tvenoj
zajednici te is(itati razlik!j! li se is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le (s(ol,
do7, zvanje, (odr!je najvi8eg st!(nja o7razovanja i !stroj7eni o7lik sve!ili8ta).
,. 's(itati stavove sve!ili8ni1 nastavnika i s!radnika s(ram sit!acije na rad! i radni1
o7veza i !s(orediti (odatke s dr!gim 9AP zemljama.
-. 's(itati osjeaj (ri(adnosti disci(lini, odsjek! i instit!ciji na deskri(tivnoj razini i
is(itati razlik!j! li se is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le.
/. 's(itati zadovoljstvo zanimanjem na deskri(tivnoj razini i is(itati razlik!j! li se
is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le.
2. 's(itati zadovoljstvo !vjetima i res!rsima rada na deskri(tivnoj razini i is(itati
razlik!j! li se is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le.
3. 's(itati stavove s(ram znanstvene djelatnosti na deskri(tivnoj razini i is(itati razlik!j!
li se is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le.
$#. 's(itati zadovoljstvo is(itanika s(ram (romjena ! akademskoj (rofesiji na
deskri(tivnoj razni i is(itati razlik!j! li se is(itanici s o7zirom na nezavisne varija7le.
$%
$$. 's(itati stavove sve!ili8ni1 nastavnika i s!radnika s(ram istra+ivanja i !s(orediti
(odatke s dr!gim 9AP zemljama.
$". 's(itati (ostojanje i ra8irenost eval!acije nastave, istra+ivanja i djelovanja ! zajednici
na deskri(tivnoj razini.
Na temelj! (ostavljenog cilja o7lik!j! se zadaci, iji 7roj ovisi o slo+enosti (redmeta
istra+ivanja.
Posmatraj!i i analiziraj!i zadatke koji s! (ostavljeni ! ovoj monografiji, mo+e se
zaklj!iti da oni (roizlaze iz (ostavljenog cilja istra+ivanja. 0ato ka+emo da s! svi (ostavljeni
zadci ! okvir! (ostavljenog cilja istra+ivanja. Dasno je jo8 da s! zadaci istra+ivanja !+i,
konkretniji i o(erativniji ! odnos! na cilj istra+ivanja. Analiziraj!i i1 !oava se da izra+avaj!
(ojedine as(ekte (ro7lema.
1.2.4. Hi"oteze istra>ivanja
:i(oteze istra+ivanja s! temelji cjelok!(nog istra+ivanja. ANa osnov! (ro!ene
str!ne literat!re, istra+ivakog isk!stva, form!lisanog cilja i zadataka istra+ivanja, istra+iva
!(oznaje itaoce sa form!lacijom 1i(oteza (redmeta istra+ivanja. B!d!i da s! 1i(oteze
(red(ostavke koje s! realizovanim istra+ivanjem 7ile (rovjerljive, (otvr=ene (dokazane) ili
o(ovrgn!te (od7aene), one ! ovom djel! na!nog rada moraj! 7iti jasno i (recizno
form!lisaneB. (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $%#).
A!tori s! (ostavili jedn! o(! 1i(otez! (roiza8l! iz cilja istra+ivanja, a rije je o
radnoj 1i(otezi.
A:i(oteze, (ostavljene (re istra+ivanja, kojima s! (roveravane injenice, a do koji1 se
do8lo ! istra+ivanj!, nazivaj! se radne 1i(oteze.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $%#).
Na temelj! saznanja i raniji1 istra+ivanja (ostavljena je 1i(oteza i odre=ene varija7le.
No da 7i se glavna 1i(oteza konkretizirala, ! rad! se moralo (oi od nekoliko glavni1
(ret(ostavki kao 8to je jedna od nji1 (red(ostavlja se da s! reformski (rocesi za1vatili
akademsk! zajednic! ! :rvatskoj, da kademska zajednica reagira na (romjene, i sl.
1.2.;. Metode i tehnike istra>ivanja
'stra+ivanje je (rovedeno (rimjenom deskri(tivne i korelacijske metode, a em(irijski
(odaci (rik!(ljeni s! anketnim !(itnikom IPromjene ! akademskoj (rofesijiI
$,
1.2.<. o"ulacija i uzorak is"itanika
A*!7jekti, koji s! !8li ! !zorak, nazivaj! se is(itanicima. 4ni se Ais(it!j!B ((omo!
anketa, intervj!isanjem, testovima i sl.), da 7i se do8lo do neo(1odni1 injenica.B (!ndaina
i Ban=!r, "##/@ $%)).
Po(!lacij! s! inili visoko8kolski nastavnici i s!radnici ! Re(!7lici :rvatskoj
za(osleni na sve!ili8tima na (!no radno vrijeme temeljem !govora o rad!.
. !zork! je !k!(no /) ili "$,/L is(itanika ! do7i od )# godina i mla=e, is(itanika !
do7i od )$ do %# godina !k!(no je $") ili )-,-L. 's(itanika ! do7i od %$ do ,# godina
!k!(no je /# ili "#,2L, (odjednako kao i is(itanika ! do7i od ,$ godine i starije.
. !zork! je !k!(no ,#,)L is(itanika +enskog s(ola, a %3,/L je m!8kog s(ola.
1.2.@. (rganizacija istra>ivanja
*vaki (ojedini a!tor iznio je kronolo8ki tijek istra+ivanja@ od oda7ira i odo7renja teme,
(reko konstr!iranja instr!menata istra+ivanja i odre=ivanja mjerni1 karakteristika,
vremenskoga okvira istra+ivanja, oda7ira gr!(a i nji1ova !jednaavanja, !vjeta izvo=enja
eks(erimenta i detaljnoga o(isa njegova tijeka do statistike o7rade (odataka i izvje8taja o
(rovedenom istra+ivanj!.
1.2.A. Metodoloke tekoe u istra>ivanju
*vako istra+ivanje karakteriziraj! neka ogranienja i nedostatci, ali i dr!ge te8koe s
kojima se istra+ivai s!sre! tijekom izvo=enja eks(erimenta, oso7ito kada je rije o
istra+ivanjima (rovedenima na (rirodno formiranoj gr!(i is(itanika. *toga 7i svaki a!tor
znanstvenoga rada o7vezno itatelje tre7ao !(oznati s event!alnim sla7ostima (rovedenoga
istra+ivanja. A!tori analizirane monografije to nis! !inili.
$-
1.3. %+%5-:% - -+6*''*6%8-)% '*:U56%6%
-S6'%.-7%+)%
47jektivnost i realnost klj!ne s! ! (rikazivanj! i inter(retaciji rez!ltata vlastitoga
istra+ivanja.
ARez!ltati istra+ivanja se izvode iz (rik!(ljeni1, sre=eni1 i o7ra=eni1 (odataka. 47lici
iskazivanja (odataka ! na!nim radovima zavise od@ vrste (odataka i nji1ovi1 o7ilje+jaK
(rimijenjeni1 statistiki1 (ost!(aka i metodolo8ke o7razovanosti (otencijalni1 korisnika.
Podaci istra+ivanja i iz nji1 izvedeni rez!ltati mog! se iskazati na razliite naine@ 7rojano,
ta7elarno, ! vid! statistiki1 mjera, grafiki, tekst!alno i kom7inirano.B (!ndaina i Ban=!r,
"##/@ $%/, $%2).
Rez!ltati istra+ivanja ! ovome rad! (rikazani s! (rema mjerenim varija7lama, i to
7rojano, ta7elarno, statistikim mjerama i tekst!alno.
1.3./. Brojano iskazivanje rezultata istra>ivanja
ao 8to je ve reeno, rez!ltati istra+ivanja ras(ore=eni s! (rema mjerenim
varija7lama te o7zirom na izvor, s(adaj! ! (rimarne (odatke koji s! se (rik!(ljali ! sklad! s
ciljem istra+ivanja. A Podaci do7ijeni istra+ivanjem mog! 7iti o7ra=eni n!meriki i ver7alno.
* o7zirom na izvor, 7rojani (odaci iztra+ivanja mog! 7iti@ ($) (rimarni i (") sek!ndarni.
Primarni (odaci s! oni koji se (rik!(ljaj! ! sklad! s ciljem istra+ivanja i (lanom
(rik!(ljanja... (!ndaina, Ban=!r, "##/@$%3).
Analizom monografije !tvr=!je se da s! (odaci (rik!(ljeni ! sklad! sa ciljem
itra+ivanja i (lanom (rik!(ljanja, (a stoga se ka+e da je rije o (rimarnim (odacima. 'znijeti
s! oni (odaci koji (od!(ir! odre=ene 1i(oteze. Prema nivo! mjerenja, rije je o nominalnim
(odacima, jer s! klasifikovani samo na odre=eni 7roj i ti( modaliteta nekog o7ilje+ja, ali i o
(odacima odnosa, jer daj! inoformacije o odnosima. Brojani (odaci (redstavljeni s! (o
o7ilje+jima.

$/
1.3.1. 6a=elarno iskazivanje rezultata istra>ivanja
. svr1! (reglednosti i lak8e !s(ored7e rez!ltati istra+ivanja esto se organiziraj! !
ta7lice.
A. ta7ele se ! me=!so7ni odnos stavljaj! (ret1odno gr!(irani (odaci 7rojanog i
slovnog o7lika, ! izrazima veliina izra+eni1 ! a(sol!tnim vrijednostima, (rema odre=enim
(ravilima, sa svr1om da se korisnicima olak8a !s(ore=ivanje.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@
$,$).
. analiziranoj monografiji rez!ltati s! organizirani ! ta7lice. *astavljene s! od mre+e,
sadr+e identifikacione elemente i izvorne (odatke. *vaka od ta7ela sadr+i zaglavlje ! kome se
tekst!alno o7ja8njavaj! (odaci ! kolonama, te s! sadr+ane i (redkolone ! kojima se teks!alno
o7ja8njavaj! (odaci ! redovima.
1.3.2. -nter"retacija i diskusija rezultata
6ekst!alni dio inter(retacije rez!ltata sadr+i informacije 7itne za nji1ovo
raz!mijevanje.
A.koliko s! sve (ret1odne eta(e istra+ivanja...do7ro realizirane i onako kako je
(rojektom (lanirano (zami8ljeno), onda nee 7iti te8ko dati inter(retacij! (analiz! ili
Idisk!sij!I) rez!ltata istra+ivanja.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ $-,).
Pri inter(retaciji rez!ltata a!tor je imao ! vid! (ro7lem istra+ivanja, (ostavljeni cilj i
zadatke te 1i(oteze istra+ivanja. 'znijeli s! i (ro7leme relevantne za daljnja istra+ivanja, koje
s! otvorile analiza i inter(retacija do7iveni1 (odataka ! nji1ovom rad!, a koji mog! 7iti
(redmet daljnji1 istra+ivanja.
1.4. :%7'?+- ,-)*5(7- M(+(9'%F-)*
ada je rije o zavr8nim dijelovima monografije, a!tori s! istakn!li 8ta je za(ravo
fok!s (rovedenog istra+ivanja i koja s! to 7itna (itanja na koje je ovo ista+ivanje (ond!ilo
odgovore te o(enito o rez!ltatima (rovedenog istra+ivanja.
$2
1.4./. :akljuci
A!tor !ndaina i Ban=!r ka+!@ A0aklj!ci s! integralni deo na!nog rada koji
(redstavlja njegov! sintez!, sa+etak, rezimiranje ve reenog, o7ra=enog i (ojedinano
zaklj!enog s as(ekta do(rinosa na!ci. 0aklj!ak je za(ravo, na sistematian, koncizan i
jezgrovit nain izlo+ena sinteza svi1 relevantni1 s(oznaja, informacija, stavova, na!ni1
injenica, teorija i zakona koji s! izneseni ! analitikom djel! na!nog djela. onkretno,
zaklj!cima se kritiki eval!ira istra+ivanje ! cjelini.B ("##/@ $-3).
Analiziranjem monografije !tvr=!je se da zaklj!ci (roizlaze iz !tvr=enog
istra+ivakog cilja i zadatka, (ostavljeni1 1i(oteza istra+ivanja i temelje se na (odacima.
0aklj!ci s! formirani ! cjelovitom o7lik!. . njima je iznjeta s!8tina rada, ono 8to je jasno i
nedvosmisleno (roiza8lo iz rez!ltata istra+ivanja.
4no 8to se smatra najva+nijim i najznaajnijim iz cijelog istra+ivanja (redoeno je
konciznom i jezgrovitom form!lacijom. 5akle, svi zaklj!ci (oivaj! na injenicama
(redoenim ! ranijim (oglavljima. *vaki donjeti zaklj!ak je samostalan i nezavisan od
(red1odnog (oglavlja. A!tori monografije !kazali s! na va+nost rez!ltata, na nivo
ostvarenosti cilja istra+ivanja, na (itanja koja s! ostala otvorena i (rijedloge (ravaca i
mog!nosti 7!d!i1 teorijski1 razmatranja i em(irijski1 istra+ivanja, na (itanja koja s! ostala
da jo8 na!no o7rade i sl.
1.4.1. ogovor
Analizirana monografija na kraj! monografije sadr+i tekst koji se odnosi na (ogovor
monografije, ! kojem s! sadr+ane na(omene, (odaci i namjen! monografije. Pogovor
analizirane monografije ne iznose a!tori monografije, ve s! ga na(isali str!njaci koji
(oznaj! znanstvenoJstvaralaki o(!s ova dva a!tora.
$3
2. )*:-$ - S6-5 M(+(9'%F-)*
2./. :+%+S67*+- S6-5 -S%+)%
A!tori (ojedini1 (oglavlja !(otre7ljavaj! standardni na!ni stil (isanja kojeg
karakterizira logika zasnovanost teksta, i !(otre7a velikog 7roja na!ni1 termina, kojima se
(recizno oznaavaj! (ojmovi, injenice i misli. 6ekst je sadr+ajan, logian, racionalan,
koncizan, sistematian, (regledan, (rikladan, (recizan, jezgrovit, jasan, o7jektivan i
jednostavan. Na!ni stil (isanja (ris!tan je ! analiziranoj monografiji. 4dlik!je se logikom
zasnovano8! teksta i !(otre7om izvjesnog 7roja na!ni1 termina, kojima s! (recizno
oznaeni (ojmovi, injenice i misli ! datoj monografiji. 6ekst monografije je sadr+ajan,
za1valj!j!i informacijama koje (r!+a, logian je, jer ima misaono (ovezane (ojmove !n!tar
reenice, ali i me=! reenicama, koncizan, jer sadr+i dovoljan 7roj izra+ajni1 sredstava kojima
se odre=ena misao jasno (renosi, (rikladan, jer je raz!mljiv itaocima, skladan, jer s! djelovi
teksta ! (ravilnom odnos!, jeziki (ravilan, jer se zasniva na (ravilnom iz7or! termina,
misaon, lako s1vatljiv, o7jektivan, jednostavan, zanimljiv itd.
2././. Strukturiranost &onogra0ije
A!tori !ndaina i Ban=!r ka+!@ A*tr!kt!rirnost na!nog dela (odraz!meva (odel!
teme na manje celine s (odnaslovima i (ovezanost vei1 celina !n!tar teksta da 7i se
o7ez7edili (ost!(nost izlaganjaB ("##/@ $/,).
Monografija je (odijeljena na 8est osnovna dijela. 6o s!@ .vod, Profesija i oso7itosti
akademske (rofesije, Cto !tjee na (romjene ! akademskoj (rofesiji, *tavovi visoko8kolski1
nastavnika o stanj! i (romjenama ! (rofesiji, 0aklj!na razmatranja i 9oncl!ding Remarks.
. !vodnom dijel! monografije a!tori govore o reformi o7razovanja te !(oznaj!
itatelje sa temama, istra+ivanjem, rez!ltatima, !zorcima istra+ivanja, instr!ment! istra+ivanja
kojim se 7avi ova monografija. . dr!gom dijel! a!tori o(oznaj! itatelje sa znaenjem rijei
(rofesija i te o oso7itostima akademske (rofesije. 6rei dio monografije govori o svem!
onom 8to 7i moglo !tjcati na (romjene ! akademskoj (rofesiji te je trei dio ove monografije
(odjeljen na etri dijela. <etvrti dio monografije govori o stavovima visoko8kolskoi1
nastavnika o stanj! i (romjenama ! (rofesiji te ja ovaj dio (odjeljen na sedam dijelova. .
"#
(etom dijel! s! iznesena zaklj!na razmatranja. Cesti dio se odnosi na 9oncl!ding Remarks,
te se na kraj! monografije nalazi i litrerat!ra.
2./.1. -z=or rijei i 0or&uliranje reenica
'z7or rijei ! monografiji !skla=en je s (odr!jem kojeg a!tori o7ra=!j!, tako koristi
medicinske, (si1olo8ke i sociologijske termine za o7ja8njavanje (ojedini1 (ost!(aka,
dijagnoza i sl., o7ja8njavaj!i nji1ovo znaenje, kako 7i itatelji koji nije !(oznat s tematikom
jasno s1vatio tekst. Reenice ! tekst! s! jasne i jezgrovite te nije (otre7no daljnje istra+ivanje
da 7i itatelj raz!mio 8to a!tori +ele rei. ?eina teksta (isana je ! (asiv!.
2./.2. For&iranje "asusa
A!tori koriste (as!se kada +ele razdvojiti jedn! tematik! od dr!ge, tako se do7ije
(regledan tekst koji omog!!je itatelj! da kod (rvog itanja teksta do7ije sadr+ajan i
(regledan !vid ! tematik!.
2./.3. -sticanje dijelova teksta
. nastojanj! i te+nji da tekst koji (i8! 7!de (regledniji, lje(8i, istakn!tiji, a!tori ga
tako na neki nain isti!. A. tekst! mog! da se isti!@ deskri(tori, rei, sintagme, (odaci,
delovi reenice, cele reenice, a (onekad i (as!si. 'sticanje teksta izvodi se de7ljim slovima
(7oldom), kosim slovima (italikom), (isanjem sa razmakom (s(acionirano), (odvlaenjem,
zg!sn!to, velikim ka(italnim slovima i variranjem, te kom7inacijom navedeni1 naina (7old i
italik).B (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $2$).
. analiziranoj monografiji a!tori nis! isticali tekst 7oldom, italikom, s(acionirano,
(odvlaenjem, 7oldom i italikom, ve (ojedine (as!se isti! razmakom.
2./.4. Bitljivost teksta
od itanj teksta ono 8to je naj7itnije jeste da je njegova itljivost do7ra. A47jektivni
(okazatelji itljivosti na!nog teksta, (rema Dovan! *avi! ("##$), s! Eaningov fog indeks
(E!nning s ;og 'ndeM) i ;le8ov skor lakoe itanja (;les1c1ov). (!ndaina, Ban=!r, "##/@
$2)).
"$
<itaj!i analiziran! monografij! mo+e se rei da je itljivost teksta do7ra.
2.1. :+%+S67*+- )*:-$ -S%+)%
Na!ni jezik (isanja neo(1odan je kod (isanja na!ni1 i str!ni1 djela. A5a 7i na!nik
o7ez7edio takav stil, mora da (oznaje neke o(8te jezike zakonitosti. ?laanje knji+evnim
jezikom je (red!slov ovladavanja na!nim stilom (isanja. *vaka na!ka i str!ka ima svoj
jezik, koji ima svoj! s(ecifin! terminologij!. 6ekst na!nog i str!nog rada tre7a da je
na(isan leksiki, morfolo8ki i sintaktikoJstilistiki (ravilno, terminolo8ki (recizno... 7ez
is(!8teni1 inter(!nkcijski1 znakovaB. (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $2%).
. analiziranoj monografiji a!tori s! se sl!+ili znanstvenim jezikom, 8to je vidljivo
(rilikom itanja teksta.
2.1./. U"otre=a glagolskih vre&enaC o=lika i za&jenica
ada se govori o glagolskim vremenima analiziraj!i monografij! mo+e se
!stanoviti da s! a!tori koristili (ravilne glagolske o7like.
ada se govori o zamjenicama koje s! kori8tene ! tekst!, mo+e se rei da s! 7ili
!zorni. 5akle, a!tori nis! !(otre7ljavali (rvo lice, ve se s! se ! izra+avanj! koristili (rvim
licem mno+ine, kao i (asivnim o7likom treeg lica.
4(e (osmatrano, mo+e se zaklj!iti da je monografija ! (ogled! !(otre7e glagolski1
vremena, o7lika i zamjenica, na(isana kvalitetno.
2.1.1. U"otre=a i "isanje skraenica
Eotovo da nema znanstvenog ili str!nog rada koji ! se7i ne sadr+i nek! skraenic!.
ARei koje zamenj!j! (red!gake nazive (ojmova, kao i (ojmove koji se esto (ojavlj!j!, (ri
em! (ri em! se (osti+e (reglednost i ekonominost ! izlaganj! teksta nazivaj! se
skraenice.B (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $2,).
Analiziraj!i i itaj!i monografij! mo+e se !oiti i izvjestan 7roj skraenica,
a koje se (rvenstveno odnose na standardne skraenice ! na8em jezik!, te skraenic! koja se
odnosi na naziv istra+ivanja kao 8to je 9AP.
""
*ve skraenice koje s! kori8tene ! tekst! ne !manj!j! jasnost teksta.
2.1.2. U"otre=a sinoni&a
ada se govori o sinonimima, mora se rei da s! sinonimi rijei istog ili slinog
znaenja, a razliitog o7lika. 9ilj svake na!ke je da 7!de 8to (reciznija ! iskazivanj!
(ojmova. Me=!tim esto se de8ava da se odre=enim (ojmovima (ridaj! razliita znaenja.
07og toga, na!ka se mora svojom terminologijom (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $2/).
. analiziranoj monografiji s! kori8teni oni sinonimi koji na naj7olji mog!i nain
izra+avaj! njegov! misao i (ritom odgovaraj! tekst!.
2.1.3. isanje i&ena i stranih izraza
. analiziranoj monografiji a!tori (ri (isanj! strani1 a!tora i izraza koriste
transliteracijom ili (reslikavanjem. Na (ojedinim mjestima ! tekst! (isano je (ono ime i
(rezime za manje (oznate a!tore.
2.1.4. isanje =rojeva
Pisanje 7rojeva ! na!nim i str!nim djelima zasniva se na odr=enim (ravilima. A.
na!nim i str!nim tekstovima, za iskazivanje kvantitativni1 (okazatelja istra+ivanja koriste
se 7rojevi koji se is(is!j! ciframa, a nekad i reima. Brojevi od jedan do devet, kao i dr!gi
okr!gli 7rojevi (i8! se slovimaB (!ndaina, Ban=!r, "##/@ $3#).
od (isanja 7rojeva a!tori (ravilno (i8! decimalne 7rojeve, redne 7rojeve sa tokom
iza, vi8elane i z7irne 7rojeve, st!(njeve.
2.1.;. U"otre=a inter"unkcijskih znakova

Pravilna !(otre7a inter(!nkcijski1 znakova ne namee se kao (otre7na samo (rilikom
(isanja znanstveni1 i str!ni1 radova, 7e se ta !(otre7a namee svakom (ojedinc! kao
o7aveza (rilikom (isanja 7ilo kakvog (isanja i (rilikom govora.
. analiziranoj monografiji a!tori !(otre7ljavaj! inter(!nkcijske znakove (rema
(ravilima 1rvatskog standardnog jezika.
")
3. ,($UM*+6-'%+)* :+%+S67*+-H -:7('%
3./. 8-6-'%+)* - %'%F'%:-'%+)*
A!tori se koristi citiranjem kako 7i (renijeli sadr+aj nekog a!tora. . analiziranoj
monografiji a!tori (rimjenj!j! a7ecedno G n!meriki stil citiranja.
ANorme ovog sila za1tijevaj! da se svi radovi koji se navode ! (iteraturi ili ! odjeljk!
"eferene redaj! a7ecednim redom (o (rezimenima a!tora. 6i 7rojevi sa s(iska literat!re
(ri(is!j! se citatima ! tekst! (zatvoreni ! zagradi), 7ez o7zira na redoslijed (ojavljivanja.B
(!ndaina i Ban=!r, "##/@ ""2).
4. ('9%+-:-'%+)* 'U$(-S% :% ?6%MU
4./. (B5-$(7%+(S6 (S+(7+(9 6*$S6%
6ekst analizirane monografije grafiki je o7likovao 'gor 9rnkovi, grafiki (rijelom
!radio je 5arko Radelja, a glavni !rednici monografije s! Nena Ronevi i Branko Rafajac.
6ekst je na(isan latinicom. ?eliina slova je $" toaka, a o7lik je )imes &e* "oman+
4.1. M*DU+%'(,+* S6%+,%',+* (:+%$*
M(+(9'%F-)*
4.1./. -SB+ oznake
'*BN oznake G 3/2J3,)J-$#%J/-J,
4.1.1. Bar kod
ao i niz dr!gi1 (roizvoda i knjige sadr+e 7ar kod. Aod knjiga sadr+i 7rojeve .5 i
'*BNB (!ndaina, Ban=!r, "##/@ "%2).
Bar kod analizirane monografije je 3 /23,)- $#%/-,.
"%
4.1.2. 8- za"is
9'P za(is dost!(an ! ra!nalnom katalog! *ve!ili8ne knji+nice Rijeka (od 7rojem
$"#/"2#"%.
4.2. F('M-'%+(S6 (S+(7+-H ,-)*5(7% M(+(9'%F-)*
4.2./. +aslovi "oglavlja i "odnaslovi "ot"oglavlja
*vaki rad, svako djelo, mora imati svoj! naslovn! stranic!.
Naslov monografije APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna analizaB ima sva
velika slova, nije (odv!en i na kraj! nema tok!. Naslovi (oglavlja (oinj! na novoj,
ne(arnoj stranici, te se a!tori koriste decimalnim sistemom oznaavanja naslova i
(odnaslova. Naziv (oglavlja na(isan je veim slovima ! odnos! na osnovni tekst. Razmak
izme=! naslova i (oglavlja i osnovnog teksta, tako=er s! vee ! odnos! naslova treeg reda i
osnovnog teksta.
4.2.1. 5iteratura
5a 7i se jedan znanstveni ili str!ni rad na(isao neo(1odni s! izvori za njegovo
(isanje odnosno literat!ra sa adekvatnim sadr+ajem. *1odno tome, neo(1odno je formirati
s(isak literat!re i (rikazati 8ta je sve kori8tenno.
AA!tori ! izradi na!nog djela koriste@ ($) literat!r! koja ima o(enitiji teorijski
karakterK (") leksikografsk! literat!r! i ()) tematsk! literat!r! koja se odnosi na (redmet
istra+ivanja.B (!ndaina i Ban=!r, "##/@ "-#).
. monografiji APromjene ! akademskoj (rofesiji kom(arativna analizaB literat!ra
koja je kori8tena smje8tena je na kraj! monografije. Bi7liografske jedinice s! (oredane
a7ecednim redom. 'zme=! 7i7liografski1 jedinica ostavljen je jedan red razmaka. *vi (odaci
s! (ot(!ni.
4.2.2. o"is ilustracijaC ta=ela i skraenica
Analizirana monografija ne sadr+i nakon !vodnog dijela s(isak skraenica. 'ako se !
monografiji nalaze ta7lice i grafikoni, a!torice ne navode (ose7no (o(is il!stracija i ta7ela.
",
4.3. -+,*$S-
4.3./. -ndeks i&ena
A!tor ne navodi zase7no indeks imena.
4.3.1. -ndeks "oj&ova
Pored inkesa imena, neo(1odno je !(oznati se i sa indeksom (ojmova. A'ndeks
(ojmova (registar (ojmova, stvarni registar, (redmetni indeks) je deo knjige koji sadr+i
alfa7etski (az7!ni ili a7ecedni) (o(is (ojmova, (redmeta, geografski1 ili dr!gi1 naziva koji
se nalaze ! knjizi i 8ire o7ja8njavaj!.B (!ndaina, Ban=!r, "##/@ "-%).
Analizirana monografija ne sadr+i indeks (ojmova.

4.4. '-5(:-
07og 7olje informativnosti teksta, 7rojne (!7likacije imaj! i (riloge. Prema !ndaini
i Ban=!r!, (rilozi (r!+aj!, o7ez7je=!j! (odatke koji nis! 7itni za (raenje teksta, ali s! i(ak !
njegovoj f!nkciji ("##/@ "-,).
. analiziranoj monografiji nis! dati (rilozi.
4.;. (,%8- ( %U6('U
4sim imena, (rezimena, tit!le a!tora, te mjest! za(oslenja itatelj ne saznaje ni8ta o
stvarala8tv! (ojedini1 a!tora, niti ima !vid ! njegove (ret1odne znanstvene i str!ne radove.
.nato tome 8to@ A'me i (rezime a!tora je o7vezan element str!kt!re na!nog djela.B
(!ndaina i Ban=!r, "##/@ $$)), rije je o nedostatk! koji nije ne!o7iajen, jer mnoga
znanstvena djela ne sadr+e (odatke o a!tor!, !nato tome 8to itatelje zanimaj! (odatci o
oso7i koja je djelo na(isala, njezinoj str!nosti i kom(etentnosti.
Analizirana monografija ne sadr+i (odatke o a!tor!ima.
"-
5-6*'%6U'%
$. &ena "onevi$# ,+ "afaja# Promjene u akademskoj profesiji komparativna analiza#
&aklada -ilozofski fakultet u "ijei# "ijeka# ./0/+
.+ 1undaina# 2+# ,an'ur# 3+# 4kademsko pisanje# Uiteljski fakultet# U%ie# .//5+

"/