Odvjetnik 3-4 2014

Odvjetnik 3 4 2014.
1
SADRAJ/CONTENTS
Sadraj / Contents
Uvodnik - Mladen Klasi, dopresjednik HOK-a / Note by Vice-President Mladen Klasi 2
Iz Hrvatske odvjetnike komore / From the Croatian Bar Association
Dan hrvatskih odvjetnika: statuts odvjetnika u pravosuu /
Croatian Lawyers Day held: the position of lawyers within the system
of justice administration 4
Ugovor HOK-a i ABA-e / Cooperation agreement between CBA and ABA SIL signed 7
Tekst ugovora o suradnji HOK-a i ABA-e /
The wording of the CBA and ABA SIL Cooperation agreement 8
Kako postati sudac, odvjetnik ili biljenik u ekoj /
What does it take to become a judge, a lawyer or a notary in the Czech Republic? 10
Kako je organiziran pravni sustav u Maarskoj /
The legal system as organised in Hungary 12
Odvjetnitvo kao izbor, a ne utoite / The legal profession as a choice, not a refuge 14
Specifinosti njemakog pravosudnog sustava /
Peculiarities in the German system of justice administration 17
Temeljni problemi hrvatskog odvjetnitva i pravosua /
Fundamental problems of the Croatian advocacy and the system
of justice administration 23
Odvjetnici nemaju nikakvu zatitu / Lawyers have no protection 26
Godinja skuptina Zaklade dr. sc. Jadranko Crni /
Jadranko Crni Foundation annual assembly held 28
Presjek aktivnosti CCBE-a u 2013. godini / Overview of CCBE activities in 2013 29
Recenzije / Reviews
Mladen uvela: Vlasnikopravni odnosi / Proprietary relations 30
lanci i rasprave / Articles and Discussions
Odnosi sudaca i odvjetnika / Judge-lawyer relations 33
Kazneno-pravna zatita okolia / Environmental protection
from the Criminal law perspective 40
Presuda Europskog suda za ljudska prava: Klauz protiv Hrvatske /
ECHR judgment: Klauz vs. Croatia 44
Engleski za odvjetnike / English for Lawyers
Kolokacije u jeziku prava: Je li sudsko rjenje a decree? /
Collocations in the language of law: Is a courts decision a decree? 47
Hrvatski za odvjetnike / Croatian for Lawyers
Govor i pismo / Spoken and written language 49
Prisege / Oaths
Prisege dane 19. veljae 2014. / Oaths taken on 19 February 2014 51
Prisege dane 19. oujka 2014. / Oaths taken on 19 March 2014 53
Iz EU-a / From the EU
Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju strunih kvalifikacija /
Directive 2005/36/EC on the recognition of professional qualifications 55
In memoriam / Obituaries
Duan Draa, Igor Benzon, Majana Kirigin, Augustin Lukaevi
Boidar erek, Rudolf Podgajski, Vlatko Martinovi 62
Odvjetnik 3 4 2014. UVODNIK
2
2
RIJE UREDNIKA
2
RIJE UREDNIKA
Glasilo-asopis Hrvatske odvjetnike komore, Zagreb, 3 - 4 2014., god. 87.
Journal of the Croatian Bar Association, Zagreb, 3 - 4 2014, annual le 87
Urednitvo
Zagreb, Koturaka cesta 53/II
tel: 6165 207; fax: 6170 838
e-mail: hok-cba@hok-cba.hr
Prodaja oglasnog
prostora-marketing
1/1-6.800,00 kn,
1/1 (omot)-7.800,00 kn,
1/2-3.800,00 kn
Izdava
Hrvatska odvjetnika komora, Zagreb
Koturaka cesta 53/II
tel: 6165-200; fax: 6170-686
www.hok-cba.hr
iro-raun 2360000-1101268409 Godinja pretplata za tuzemstvo 200,00 kn, za in ozem stvo 40 eura,
pojedinani broj za tuzem stvo 40,00 kn, za inozemstvo 8 eura.
Copyright Hrvatska odvjetnika komora 2008.
Niti jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti bez posebnog odobrenja izdavaa.
Svi potpisani tekstovi odraavaju stavove i miljenja iskljuivo njihovih autora, a ne Hrvatske
odvjetnike komore, urednika i Urednitva asopisa-glasila Odvjetnik. Urednitvo zadrava pravo
objave primljenih materijala u asopisu i/ili na web stranici HOK-a. Materijali objavljeni na web stranici
ne honoriraju se.
Glavni i odgovorni urednik: Robert Trava, odvjetnik, Zagreb, Jurkovieva 24, tel: 466665; fax: 4665666; robert.travas@tip.hr,
Urednik: mr. sc. Tin Mati, odvjetnik, Zagreb, Vlaka 95, tel: 6170791, fax: 6170792, tin.matic@zg.t-com.hr, Zamjenik urednika:
mr. Mladen Vukmir, odvjetnik, Zagreb, Gramaa 21, tel: 3760511, fax: 3760-555, mladen.vukmir@vukmir.net, Izvrni i gra-
fiki urednik: Nataa Barac, Zagreb, Koturaka cesta 53, tel: 6165207, fax: 6170 838, e-mail: hok-cba@hok-cba.hr, Urednitvo:
Leo Andreis, Boris Juki, Ivica Crni, Marijan Hanekovi, Igor Hrabar, Maroje Matana, mr. ime Pavlovi, Ranko Pelicari,
Mladen Suevi, Branimir Tukan, Josip Vukadin, dr.sc. Atila okoli, Ingrid Mohorovii-Gjankovi - odvjetnici, Arno Vii,
Hrvoje Mominovi, sudac Ustavnog suda u m., Mladen uvela, sudac Ustavnog suda u m., Antun Palari, sudac Ustavnog
suda RH Lektor: Zvonko eb, Tisak: Kerschoffset d.o.o., Zagreb, Grafika priprema: P.L. Studio, Zagreb. Fotografije: Grgur
uko, Ines Stipeti
ODVJETNIK 3-4/2014.
Mladen Klasi
dopredsjednik HOK-a
Potovane kolegice i kolege,
potovane itateljice i itatelji,
promiljajui to napisati u ovom uvodniku,
zakljuio sam da je teko nai neto novo, ne-
to to nam ve nije poznato, a to bi po svo-
jem sadraju i aktualnosti plijenilo panju i-
tatelja. No, u tim sam promiljanjima shvatio
da mnoge teme koje se na prvi pogled mogu
initi istroenima, notornima ili pak trivijal-
nima, ostaju trajno aktualne. I njihovo sva-
kodnevno razmatranje i trajna prisutnost u
svakodnevnom radu predstavlja nunost po-
jedinih poslova, zanimanja, dunosti i slubi.
Upravo u tom kontekstu elim ovaj uvodnik
iskoristiti da se neto kae o deontologiji od-
vjetnika, Kodeksu odvjetnike etike i pona-
anjima koja svakodnevno moemo uoiti
u radu i obavljanju odvjetnike slube. Ako
tome dodamo i neprijepornu injenicu da
je ugled odvjetnika i odvjetnitva proporci-
onalan odvjetnikom poimanju Kodeksa i
odvjetnikom ponaanju u skladu s Kodek-
som i deontolokim normama struke, onda
moemo lako zakljuiti da na ugled i poloaj
u drutvu odreujemo u pretenom dijelu mi
sami. Stoga i smatram ovu temu znaajnom.
Upravo ova teka vremena u kojima ivimo i
radimo, sam nain i principi funkcioniranja
drutva, svakom razumnom ukazuju da je
ivot bez etike beznaajan, jer drutvo poje-
dinaca bez morala ne moe preivjeti. Upra-
vo iz toga proizlazi da deontologija, u smislu
normi ponaanja i dunosti koje odvjetnici
postavljaju sami sebi kao grupa profesionala-
ca otvorenih prema oekivanjima i potreba-
ma drutva, predstavlja temeljni uvjet opstoj-
nosti odvjetnitva.
Dakako da bi takva pravila morala vrijediti
i za sve ostale struke, a posebno one struke,
zanimanja i stalee koje su po prirodi posla u
poziciji da svakodnevno donose kljune od-
luke za budunost nae zemlje.
Upravo i radi zahtjeva deontologije (deon-
tologija gr., znanost-pouka o dunostima
pripadnika pojedinih struka; naziv prvi put
upotrijebio u 19. stoljeu engleski flozof J.
3
UVODNIK Odvjetnik 3 4 2014.
Bentham u djelu Deontology) ustanovljen je
Kodeks odvjetnike etike HOK-a koji je uz
ostalo i predloak Kodeksu CCBE-a (krovne
organizacije odvjetnikih komora Europe).
Uz na Kodeks, postoje i meunarodni, regi-
onalni i multijurisdikcijski kodeksi koji uspo-
stavljaju pravila i standarde kao npr. Kodeks
CCBE-a, IBA-e, MUA-e, i na kraju konano
Deklaracija UN-a o osnovnim principima
obavljanja odvjetnike profesije iz 1990. go-
dine kao i preporuke Vijea Europe o slobod-
nom obavljanju odvjetnike profesije iz 2000.
godine.
Cilj im je jasan: uspostavljanje osnovnih
principa koji trebaju vrijediti za sve odvjetni-
ke, kao npr. nezavisnost, potenje, integritet,
zabrana sukoba interesa, odvjetnika tajna,
zatita interesa stranke, cjeloivotno obrazo-
vanje, prava stranke da samostalno bira od-
vjetnika, obveze odvjetnika da bude kompe-
tentan za svoj posao itd.
I upravo tu dolazimo do kljunog pitanja za
svakog odvjetnika: gdje sam tu ja? Je li Ko-
deks dio mog svakodnevnog ponaanja u
radu i ivotu?
Iako danas odvjetnitvo ima i niz drugih,
moda i vanijih problema, kao to je napad
na nezavisnost odvjetnitva i napad na od-
vjetniku tajnu, svakako je svakodnevno dje-
lovanje u skladu s Kodeksom jedno od zna-
ajnijih oruja u otporu na te napade.
Upravo svakodnevna borba za temeljna na-
ela odvjetnitva, kao to su, primjerice, ne-
zavisnost odvjetnika i sloboda odvjetnika
da postupa u predmetu svoje stranke, pravo
i dunost odvjetnika da uva povjerljivost
pojedinosti koje se tiu njegove stranke i da
potuje naelo uvanja profesionalne tajne,
izbjegavanje sukoba interesa izmeu stranaka
i izmeu stranke i odvjetnika, dostojanstvo i
ast odvjetnike profesije, integritet i ugled
svakog odvjetnika, lojalnost prema stranci,
odnos potenja prema strankama u pogledu
honorara, struno znanje odvjetnika, poti-
vanje kolega odvjetnika, potivanje vladavine
prava i njegova pravina primjena te samou-
reivanje odvjetnike profesije, predstavlja
jedini pravi i mogui otpor neprirodnim stre-
mljenjima veine drava da imobiliziraju od-
vjetnitvo, da marginaliziraju ulogu odvjetni-
ka i slome posljednju liniju obrane ljudskih
prava. Koliko im pri tome svojim ponaa-
njem izvan okvira Kodeksa, a ponekad i okvi-
ra uljuenog ponaanja u tome pomaemo,
prosudimo sami.
Pored navedenoga, smatram nunim ukaza-
ti i na jednu vrlo esto, gotovo svakodnevno
izgovaranu reenicu od mnogih najodgo-
vornijih ljudi u dravi: Neka pravna drava
odradi svoj posao. I kontekst u kojemu se
rabi, kao i eventualna obrazloenja, upravo
pokazuju da svi ti koji se toliko pozivaju na
pravnu dravu vrlo slabo razumiju ili uope
ne razumiju puno i potpuno znaenje poj-
ma pravne drave. Naime, pravna drava ne
predstavlja samo djelovanje policije, drav-
nog odvjetnitva i sudova ve predstavlja
znaajno vie. Prvo, pojam pravne drave
ponajprije je vezan uz pojam pravne sigur-
nosti koja se ogleda kroz kompetencije za
predlaganje i donoenje kvalitetnih, sveo-
buhvatnih, jasnih i razumljivih, loginih te
provedivih zakona i propisa; drugo, uz po-
jam strune i efkasne dravne vlasti koja
osigurava sve potrebne uvjete za efkasnu
provedbu tako donesenih zakona i propisa;
tree, uz dravne dunosnike i politiare koji
te i takve zakone i propise provode autono-
mno i kojima je potpuno ponaanje u skladu
s takvim zakonima i propisima neodvojivi
dio svakodnevnog ponaanja; i tek kao e-
tvrto dolazi u tom kontekstu pitanje funkci-
oniranja pravosua.
Ako se uzme takva struktura pojma pravne
drave te obveze dionika, bez posebnih e
nam mudrosti biti posve jasno zbog
ega i od koga je pravosue
prozivano za svoje odluke.
IZ HRVATSKE ODVJETNIKE KOMORE
4
Odvjetnik 3 4 2014.
Predsjednik Hrvatske odvjetnike komo-
re Robert Trava pozdravio je u Hrvatsko-
me odvjetnikom domu goste iz Hrvatske i
inozemstva, te podsjetio da povijest hrvat-
skog odvjetnitva see daleko u prolost, pa
se tako rije odvjetnik prvi put spominje u
najstarijem hrvatskom pravnom spomeniku
Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine.
Danas ne mogu propustiti da se sa zahvalno-
u ne sjetimo idejnog zaetnika i organizato-
ra prvog obiljeavanja Dana hrvatskih odvjet-
Hrvatski odvjetnici u oujku su po 32. puta obiljeili svoj dan Dan
hrvatskih odvjetnika. Slubeni dio bio je posveen vanoj temi
statusu odvjetnitva unutar pravosudnog sustava, te upitnoj odluci
prema kojoj se odvjetnik s dugogodinjim staom moe kandidirati za
suca Vrhovnog ili Ustavnog suda, ali ne i za suce na niim sudovima.
O tome su, uz ostale, govorili izvjestitelji iz Hrvatske, Maarske,
Slovake i Njemake.
Status odvjetnika u
pravosuu hrvatska i
komparativna iskustva
nika prije 32 godine, gospodina Marija Kosa,
naeg dragog kolege i biveg predsjednika Hr-
vatske odvjetnike komore koji je preminuo
prije neto vie od dva mjeseca. Hvala mu jo
jedanput na svemu to je uinio za hrvatsko
odvjetnitvo, kazao je Trava.
Prije izlaganja izvjestitelja na Okruglom stolu,
uvodni govor odrao je predsjednik HOK-a,
istaknuvi da je status odvjetnika u Hrvatskoj,
ne samo u pravosuu nego i u cijelom drutvu,
slian statusu odvjetnitva u ostalim zemljama
Izvjestitelji na
Okruglom stolu
5
Odvjetnik 3 4 2014.
lanicama EU-a. On je
takoer podsjetio da je
u doba ekonomske kri-
ze odvjetnitvo uvijek
pod posebnim udarom
dravnih administra-
cija odnosno izvrne
i zakonodavne vlasti
koje u traenju izla-
ska iz krize esto ne-
spretnim i brzopletim
zakonskim odredbama
zadiru u osnovna pra-
va graana i pravnih
osoba, dakle naih
stranaka zbog kojih
postojimo i ija smo
prava duni ostvariva-
ti i braniti, kao zadnja
brana i prepreka od sa-
movolje drave.
Suoeni smo sa sma-
njenjem djelokruga rada odvjetnika, jer se od-
vjetniki poslovi povjeravaju drugim sluba-
ma, znatnim zakanjenjima od strane drave
u plaanju naih obavljenih usluga (ovdje mi-
slim na plaanje odvjetnike nagrade za obra-
ne po slubenoj dunosti), dok se u isto vrije-
me pojaava porezna presija, trai se davanje
podataka o klijentima radi provoenja mjera
za sprjeavanje pranja novca, ime se direk-
tno ugroava odvjetnika tajna koja je temelj
nae profesije, kazao je Trava te dodao da su
u takvim situacijama odvjetnike komore pod
posebnim pritiskom obveze obrane statusa
odvjetnitva, a time i osiguravanja neovisne i
strune pravne pomoi klijentima.
Odvjetnici, nastavio je predsjednik HOK-a,
ponekad nisu zadovoljni radom svojih komo-
ra, ali nisu spremni svoje vrijeme i trud uloiti
u rjeavanje nekog zajednikog problema.
Mislim da smo svi ovdje jer u svojim zemlja-
ma uporno i stalno radimo u cilju zatite statu-
sa odvjetnika i unapreenja odvjetnitva. Veli-
ka veina nas sve svoje dunosti u komorama
obavlja volonterski, bez bilo kakve materijalne
naknade, smatrajui to svojom obvezom i a-
sti koju su nam ukazali nae kolegice i kolege,
istaknuo je Trava i podsjetio da su hrvatski
odvjetnici osjetili posljedice gospodarske
Intrigantna i
zanimljiva tema
Odvjetnike iz Hrvatske i inozemstva po-
zdravili su i brojni gosti koji su isticali zani-
mljivost i znaaj izabrane teme Okruglog
stola.
Tema koju ste odabrali za ovogodinji
Okrugli stol Dana hrvatskih odvjetnika vrlo
je intrigantna. eljela bih vam rei da velik
broj sudaca nije zadovoljan time to su od-
vjetnici diskriminirani, kazala je zamjenica
predsjednika Vrhovnog suda Ana Garai,
te istaknula da zatvaranje pravosua nije
dobro i suci time nisu zadovoljni. Nadam se
da e uskoro doi do pozitivnih pomaka u
tom polju.
Klju rjeenja za napredak u pravosuu
je razmjena iskustva, a sutina je da svi teimo tome da damo
svoj doprinos u izgradnji pravne drave i ostvarivanju ljudskih
prava, rekla je u svom pozdravnom govoru zamjenica ministra
pravosua Republike Hrvatske Sandra Artukovi Kunt.
Ovo je vrlo konkretna tema i ovaj pristup HOK-a vrlo je vaan
doprinos pronalaenju pravnog modela i rjeenja posebice na
komparativnom iskustvu drugih zemalja, zakljuila je.
Velika mi je ast biti ovdje i predstavljati europske odvjetnike,
pogotovo kada je rije o tako vanoj temi: suradnji odvjetnika
i sudaca, i o tome mogu li odvjetnici postati suci, kazao je po-
zdravljajui nazone Aldo Bulgarelli predsjednik CCBE-a, krov-
ne organizacije europskih odvjetnika.
Proslava Dana hrvatskih odvjetnika je vana, nastavio je Bulga-
relli, a po tom modelu je i CCBE odluio organizirati Dan europ-
skih odvjetnika, za koji jo treba odrediti datum.
U ime najstarije asocijacije svjetskih odvjetnika, Meunarodne
unije odvjetnika, i njezinog predsjednika Stephena Dreyfusa,
nazone je pozdravio Nenad Janievi, regionalni tajnik MUO-
a, koji je izrazio nadu da e Hrvatska bi novi domain kongresa
MUO-a.
Nazone su pozdravili i predsjednik Odvjetnike komore Repu-
blike Srpske Jovan izmovi koji je istaknuo da su svi odvjetni-
ci dio jedne obitelji te predsjednik Odvjetnike komore Srbije
Dragoljub orevi podsjetivi da odvjetnitvo nije neovisno
zbog odvjetnika nego zbog graana i zatite ljudskih prava.
Predsjednik HOK-a
Robert Trava
6
Odvjetnik 3 4 2014.
krize i velike nezaposlenosti u Republici Hr-
vatskoj (nezaposleno je oko 380.000 osoba, a
ukupni broj stanovnika je oko 4,5 milijuna) i
to na dva naina: jedan je znaajno smanjena
platena mo svih klijenata, a drugi da se zbog
velikog broja otkaza pravnicima i nemogu-
nosti zapoljavanja na drugim radnim mjesti-
ma u gospodarstvu, bankarstvu , pravosuu ili
upravi, stalno znatno poveava broj odvjetni-
ka u Hrvatskoj, tako da se mjeseno upisuje
25-35 novih kolegica i kolega.
U Hrvatskoj sada radi oko 4.500 odvjetnika, a
od toga broja pola ih obavlja odvjetniku slu-
bu u Zagrebu. To je veliki pritisak, jer trite
nije takvo da bi svi mogli raditi i zaraivati za
normalan ivot. S te obje posljedice nezaposle-
nosti nismo zadovoljni, jer znatan broj novih
kolega nisu odvjetnici po svojem izboru i i-
votnom opredjeljenju, nego pritisnuti nudom
pokuavaju nai svoje mjesto pod suncem i
egzistenciju u odvjetnitvu, kazao je predsjed-
nik HOK-a.
Trava je naveo i razloge zbog kojih je upra-
vo status odvjetnika u pravosuu izabran kao
tema Dana hrvatskih odvjetnika, te objasnio
da Zakon o Dravnom sudbenom vijeu do-
nosi neka rjeenja s kojima se odvjetnici ne
mogu sloiti tako se npr. odvjetnik s 20 godi-
na staa moe kandidirati za suca Vrhovnog ili
Ustavnog suda, dakle najviih sudskih instanci
u Republici Hrvatskoj, ali s tim istim staem
ne moe se kandidirati za suca npr. opinskog
ili upanijskog suda ili prekrajnog suda, dakle
za nie odnosno prvostupanjske ili drugostu-
panjski sudove.
Dravna kola za pravosudne dunosnike
je radikalna novina u pravosudnom su-
stavu Republike Hrvatske, a osnovana
je po uzoru na francuski model drav-
ne kole za suce i dravne odvjetnike.
Kada je ve preuzet francuski model,
onda ga je trebalo preuzeti do kraja, jer
je injenica da odvjetnik u Francuskoj
ne moe postati sudac ako nije zavrio
Dravnu kolu za suce i dravne od-
vjetnike, ali vrijedi i obrnuto naelo da
sudac ne moe postati odvjetnik ako
nije zavrio kolu za odvjetnike koja
traje dvije godine. Mi u HOK-u jo ne
razmiljamo o takvom rjeenju i suci
imaju slobodan pristup u odvjetni-
tvo, ali morat emo i o tome razmi-
sliti ako se bude ustrajalo na ovako
diskriminatornom zakonskom rjee-
nju u odnosu na odvjetnike. Upravo
radi navedenih anomalija smatramo
da je dobro institut izbora sudaca, i
mogunosti kandidiranja od strane
odvjetnika, i komparativno uspo-
rediti s drugim zemljama, kazao je
Trava.
On je na kraju svog uvodnog govora
rekao kako se nada da e referati na
Okruglom stolu potaknuti sve sudi-
onike na raspravu, te da e zakljuci
dovesti do racionalnijih i primjerenijih zako-
nodavnih rjeenja.
Predsjednik HOK-a
Robert Trava
7
Odvjetnik 3 4 2014.
Ugovor HOK-a i ABA-e
Prije poetka radnog dijela odrana je kratka sveanost na kojoj su razmijenjeni potpisani ugovori o su-
radnji HOK-a i Amerike odvjetnike komore.
Problemi odvjetnitva jednaki su ili vrlo slini svuda u svijetu i sve drave na svijetu uvijek, u manjoj ili
veoj mjeri, pokuavaju smanjiti ili na druge naine utjecati na neovisnost i samostalnost odvjetnitva,
rekao je predsjednik HOK-a Robert Trava, istaknuvi potrebu za stalnom razmjenom informacija i isku-
stava i zajednikim djelovanjem.
Trava je istaknuo i vanost bilateralne suradnje odvjetnikih komora raznih zemalja. Hrvatska odvjetni-
ka komora, rekao je, lanica je CCBE-a, UIA-a i IBA-a, a ima i niz potpisanih ugovora o suradnji s drugim
odvjetnikim komorama.
Danas imam ast i zadovoljstvo izvijestiti vas da je Hrvatska odvjetnika komora, nakon prijedloga i raz-
govora koje je jo 2012. godine inicirao i napore uloio bivi predsjednik Leo Andreis, kao i napora naeg
kolege odvjetnika Borisa Babia, sklopila ugovor o suradnji i s amerikom odvjetnikom komorom Ame-
rican Bar Association. Danas je na posebni gost i kolega Adam B. Farlow koji e u ime American Bar Asso-
ciationa simbolino razmijeniti potpisani ugovor o suradnji s Hrvatskom odvjetnikom komorom, rekao
je predsjednik HOK-a.
ABA ima 400.000 lanova i elio bih ovom prigodom istaknuti da ugovore o suradnji te vrste imamo sa
samo jo sedam komora. Zahvaljujui upornosti gospode Andreisa, Babia i Travaa, koji su se najvie za
to zalagali, ovaj ugovor o suradnji je potpisan i oni su predstavljali prave veleposlanike hrvatskih odvjet-
nika, rekao je Farlow.
Temeljni cilj ABA-e, nastavio je Farlow, je vladavina prava a svjesni smo da uspjeh odvjetnika na globalnoj
razini ovisi o bilateralnim odnosima meu komorama.
Veselimo se godinama suradnje koje su pred nama, zakljuili su Trava i Farlow.
Ugovor o suradnji potpisali su Robert Trava i predsjednica ABA-e Gabrielle Buckley.
Ugovor o suradnji izmeu ostaloga, omoguuje lanovima HOK-a da se pridrue Meunarodnom odjelu
ABA-e, te uspostavljanje uvjeta za suradnju na razvijanju zajednikih
projekata, mogunost razmjene i usavr-
avanja, te razmjenu infor-
macija pravne, tehnike i
socijalne prirode.
ABA je osnovana 1878. go-
dine i jedna je od najstarijih
profesionalnih organizacija
na svijetu. Njezin glavni ci-
lje je pruanje pomoi svo-
jim lanovima koji ima oko
400.000.
projekata, mo
a
m
so
AB
din
pro
na
lje
jim
400
Ugovor o suradnji izmeu ostaloga, om
ABA-
8
Odvjetnik 3 4 2014.
UGOVOR O SURADNJI
sklopljen izmeu
Odjela za meunarodno pravo Amerike odvjetnike komore
(u daljnjem tekstu Odjel) zastupanog po gospoi Gabrielle Buckley u svojstvu predsjedavajue Odjelom s jedne
strane
i
Hrvatske odvjetnike komore, zastupane po Robertu Travau u svojstvu predsjednika s druge strane (u daljnjem
tekstu HOK).
Ugovorne strane priznaju uzajamnu sposobnost
za potpisivanje ovog ugovora te
IZJAVLJUJU
da Odjel i HOK ele suraivati radi provoenja zajednikih projekata.
Uzimajui u obzir injenicu da je tijesna suradnja i efikasan nain suraivanja u interesu obiju strana,
Uzimajui u obzir injenicu da je suradnjom mogue poboljati rezultate aktivnosti koje ugovorne strane provode,
Ugovorne su strane suglasne s potpisivanjem ovog ugovora pod sljedeim uvjetima:
lanak 1.
Svrha ovog ugovora je utvrditi uvjete suradnje izmeu ugovornih strana, kako bi one mogle zajedniki razvijati
pojedinane projekte. U tom e smislu ugovorne strane, primjerice, razmotriti mogunost osmiljavanja programa
razmjene odvjetnikih vjebenika.
lanak 2.
Strane e uspostaviti tijesnu suradnju i zadovoljavajuu razinu komunikacije u odnosu na aktivnosti koje svaka strana
provodi, a radi sudjelovanja u uzajamnim naporima u podruju svojih nadlenosti.
lanak 3.
Ugovorne e strane redovito i sustavno razmjenjivati podatke i dokumentaciju zakonskog, tehnikog i drutvenog
karaktera, a posebice e jedna drugoj dostavljati primjerke svojih on-line ili elektronikih publikacija.
lanak 4.
Svaka e ugovorna strana u okviru svoje nadlenosti uloiti odgovarajui napor u promicanju i ostvarenju aktivnosti
vezanih uz profesionalnu suradnju, obrazovanje i obuku, te u bilo koju drugu aktivnost, koju promie jedna ugovorna
strana, a koja se pokae od interesa i za drugu ugovornu stranu.
lanak 5.
U svrhu uinkovitog ostvarenja ciljeva iz ovog ugovora, svaka e ugovorna strana imenovati svojeg predstavnika.
lanak 6.
Osnovne zadae predstavnika iz gornjeg lanka jesu kako slijedi:
- osmiljavanje i predlaganje programa zajednikih aktivnosti upravnim tijelima
Ugovornih strana te po potrebi osiguranje njihova izvrenja
- predlaganje upravnim tijelima sklapanje dodatnih ugovora u odnosu na specifina
podruja od interesa za obje ugovorne strane te koordiniranje projekata koji proizau iz
ovog ugovora
- osiguranje potovanja odredbi ovog ugovora, posebice uspostavom referentnih toaka u
odnosu na njegovo izvrenje.
lanak 7.
Svaki zajedniki projekt koji se razvije u okviru ovog ugovora, a iji su sadraj ili implikacije od gospodarskog karaktera
za bilo koju ugovornu stranu, podlijee zajednikoj prethodnoj suglasnosti u pogledu procjene trokova.
lanak 8.
Sve informacije koje se razmjenjuju meu institucijama tretirat e se u skladu s ogranienjima propisanim
odgovarajuim nacionalnim Zakonom o zatiti osobnih podataka. Svaka ugovorna strana moe koristiti znak, logo te
srodne elemente na nain koji je u suglasju s protokolom koritenja od vlasnika.
lanak 9.
Ovaj se ugovor sklapa na razdoblje od dvije godine, a vrijedi od datuma potpisivanja, te e se obnoviti na dodatno
razdoblje od godinu dana u sluaju da ga niti jedna ugovorna strana ne otkae u pisanom obliku u roku od devedeset
dana prije njegova isteka.
(s engleskog prevele Agnes Milovan Solter)
9
Odvjetnik 3 4 2014.
Robert Trava, Adam B.
Farlow i Boris Babi
Adam B. Farlow,
predstavnik ABA-e
10
Odvjetnik 3 4 2014.
Da bi netko u ekoj obnaao dunost suca,
on mora zavriti pravni fakultet na jednom od
etiriju ekih sveuilita (Prag, Brno, Pilsen
ili Olomouc). Ta odredba ne vrijedi za odvjet-
nike, jer eka odvjetnika komora priznaje i
diplome drugih pravnih fakulteta pod uvjetom
da su kompatibilne sa sadrajem i obimom
pravnih studija u ekoj.
Ostali preduvjeti da bi netko bio imenovan
sucem isti su kao i oni za odvjetnika s izuzet-
kom dravljanstva i dobne granice: suci moraju
imati eko dravljanstvo i u trenutku imeno-
vanja minimalno 30 godina, a to su ujedno i
jedina dodatna ogranienja za odvjetnika koji
eli prijei iz odvjetnitva u sudstvo.
Osim toga, pretendenti za sudaka mjesta mo-
raju poloiti i sudaki ispit koji je reguliran
eka Republika
Stanovnitvo: 10,513.209 stanovnika (prema popisu iz 2012. godine)
Broj odvjetnika: 11.500 (veljaa 2014.)
Broj odvjetnikih vjebenika: 3.466 (veljaa 2014.)
Broj sudaca (osim na Vrhovnom i Ustavnom sudu): 2.828 (prosinac 2013.)
Broj javnih biljenika: 449 (prosinac 2013.)
Izvjestitelj:
odvjetnik
dr. Antonin Mokry,
dopredsjednik
eke odvjetnike
komore
Rezultati najnovijeg istraivanja Europske komisije iz
2013. godine stavljaju eku na vrlo dobro mjesto kad
je rije o brzini rjeavanja predmeta na graanskom i
trgovakom sudu: eka je na drugome mjestu nakon
Litve, a prosjean rok za rjeavanje sudskih predme-
ta je 100 dana, za razliku od najsporijih zemalja meu
kojima je na prvom mjestu Malta (800 dana), a zatim
Cipar i Italija (500 dana), Slovenija i Portugal (400
dana) i Slovaka (350 dana).
Prema broju odvjetnika po glavi stanovnika eka se
nalazi na 16. mjestu (100 odvjetnika na 100.000 sta-
novnika) i ima slian broj odvjetnika po glavi stanov-
nika kao i Danska, Nizozemska i Rumunjska. Najvei
broj odvjetnika po glavi stanovnika meu zemljama
lanicama EU-a imaju Luksemburg, Grka i Italija.
Izvjestitelj Antonin Mokry u svom je izlaganju govorio o tome
kako postati sudac, odvjetnik ili javni biljenik u ekoj, kao i o
mogunosti prelaenja iz jedne u drugu pravnu profesiju.
Kako postati sudac,
odvjetnik ili biljenik
u ekoj
11
Odvjetnik 3 4 2014.
posebnom odredbom Ministarstva pravosu-
a. Da bi se moglo pristupiti sudakome ispi-
tu mora se odraditi pripravniki sta koji traje
najmanje tri godine pod nadzorom sudaca (tu-
tora). Taj pripravniki sta ima slian cilj i traje
po prilici jednako kao i odvjetniko vjebeni-
tvo pa stoga odvjetnici koji ele postati suci ne
moraju odraditi pripravniki sta na sudu.
Kandidati za suce prvo moraju proi natjeaj
u kojem se biraju najizgledniji kandidati koji
zatim polau pisani test, usmeni intervju pred
komisijom regionalnog suda i psiholoki test.
Najtei dio ispita je psiholoki test i samo je-
dan od etiri kandidata ga uspije poloiti. Suce
imenuje predsjednik drave na prijedlog mini-
stra pravosua. Imenovanje nema ogranienja,
to znai da su profesionalni suci imenovani
doivotno.
Razlika izmeu javnih biljenika, tuitelja, dr-
avnih odvjetnika i odvjetnika je ta da odvjet-
nik postaje lanom profesije upisom u imenik
odvjetnika pri odvjetnikoj komori, dok ostali
to postaju imenovanjem. Ve je reeno da pro-
fesionalne suce imenuje predsjednik drave,
dok biljenike, tuitelje i dravne odvjetnike
imenuje ministar pravosua, budue da su te
profesije djelomino ili u potpunosti pod dr-
avnim nadzorom, to nije sluaj s Odvjetni-
kom komorom koja je nezavisno i samoregula-
torno tijelo koje regulira profesiju u skladu sa
Zakonom o odvjetnitvu.
Prijelaz iz sudstva u odvjetnitvo
Tijekom devedesetih godina prologa stoljea
odvjetnici su esto prelazili u suce i obrnuto.
Ekonomski razlozi bili su glavna motivacija za
veliki broj sudaca da napuste svoje funkcije. U
to doba, sustav plaa u sudstvu, posebice na ni-
im sudovima, nije bio ba atraktivan. Iako se
situacija u meuvremenu poboljala, jo uvijek
vrijedi izreka da se nitko u sudstvu nee obo-
gatiti. Sudski vjebenik zarauje oko 600 eura
mjeseno, dok odvjetniki vjebenik moe za-
raditi tri do etiri puta vie. Nakon imenovanja
sudaka plaa iznosi oko 1.700 eura, dok od-
vjetnici zarauju puno vie.
Ali razlog zbog kojeg odvjetnici ne hrle meu
suce nije samo ekonomske prirode. Jednom
kada se odvjetnik naui planirati svoje radno
vrijeme prema svojim eljama i potrebama,
naravno ako si to moe priutiti, on nije poseb-
no motiviran da to promijeni. S druge strane,
obini suci strahuju od naputanja sigurnog
radnog mjesta i sigurne plae i odlaska u rizik
samostalnog posla u odvjetnitvu. Osim toga,
ugled suca u ekoj nije tako veliki kao npr.
u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu, pa tako
ni to nije dovoljna motivacija odvjetnicima da
se odlue na promjenu profesiju. Prema dostu-
pnim podacima, u posljednje 4 do 5 godina,
samo 10 posto odvjetnika odluilo je prijei u
suce. Nema slubene statistike o tome koliko je
sudaca prelo u odvjetnike, ali procjenjuje se
da postotak nije puno vei od tih 10 posto.
U ekoj, prema podacima s kraja prole godi-
ne, radi 2.818 sudaca ali taj je broj prema mi-
ljenju predsjednika unije sudaca nedovoljan
i ekom pravosudnom sustavu nedostaje jo
400 sudaca. To miljenje sudake profesije u
suprotnosti je s procjenom Europske komisije
iz 2013. godine koja je Republiku eku stavila
na drugo mjesto u Europskoj uniji prema broju
sudaca na 100.000 stanovnika. Na prvom mje-
stu na popisu zemalja koje imaju najvei broj
sudaca po glavi stanovnika nalazi se Sloveni-
ja. U komparativnom izvjetaju stoji da eka
ima 50 sudaca na 100.000 stanovnika to je
drugi najvei broj meu zemljama lanicama
EU-a.
Statistike pokazuju i poveanje broja odvjet-
nika. Tijekom 2013. u Odvjetniku se komoru
upisalo 1.712 novih lanova, a istovremeno se
smanjio broj odvjetnikih vjebenika.
Numerus clausus odreuje broj javnih biljeni-
ka u ekoj i trenutano ih ima 449.
Ustavni sud
Povijest Ustavnog suda u ekoj je relativ-
no nova i datira od 1993. godine kada je Sud
osnovan. Iako je Ustavni sud postojao i u e-
hoslovakoj prije Drugog svjetskog rata, njego-
vi uspjesi nisu bili znaajni, a utjecaj nije bio
velik kao to je danas. Tijekom komunistikog
sistema Ustavni sud je bio predvien ali us-
Broj ena u sudakoj profesiji: 61 posto
(statistika iz 2011. godine)
Broj ena u odvjetnitvu: 37,6 posto
Broj ena u tuiteljstvu: 52 posto
12
Odvjetnik 3 4 2014.
postavljen je bio tek 1991. godine paralelno s
usvajanjem novog federalnog i demokratskog
sustava. Novi sud radio je neto malo vie od
godine dana kada se drava raspala na eku i
Slovaku, te je novi eki ustavni sud osnovan
1993. sa sjeditem u Brnu. Sud ima petnaest
sudaca koji se imenuju na razdoblje od deset
godina. Oni mogu biti ponovno imenovani, ali
moraju proi istu proceduru kao i kod prvog
imenovanja. Suce imenuje predsjednik Repu-
blike uz pristanak Senata, gornjeg doma par-
lamenta. Izmeu petnaest sudaca predsjednik
Republike imenuju predsjednika i dva dopred-
sjednika Suda. Da bi postao sudac Ustavnog
suda, kandidat mora biti dravljanin eke,
mora imati najmanje 40 godina, zavreni prav-
ni fakultet i najmanje 10 godina staa u prav-
noj profesiji. Suci Ustavnog suda ne smiju biti
lanovi politikih stranaka.
(tekst izlaganja gospodina Antonina Mokrog napisala
Nataa Barac prema biljekama s Okruglog stola i
dostavljene power-point prezentacije)
Maarska
Stanovnitvo: 10,045.400 stanovnika
Broj odvjetnika: 12.381 (podatak iz 2011.)
Broj javnih biljenika: 316 u 118 gradova
Izvjestitelj:
dr. Peter S. Szabo,
odvjetnik iz Maarske
i lan maarskog
izaslanstva pri CCBE-u
Dr. Peter Szabo, odvjetnik iz Maarske, na Okruglom stolu
govorio je o poloaju odvjetnika unutar pravosudnog sustava u
Maarskoj.
Kako je organiziran pravni
sustav u
Maarskoj
U Maarskoj svaki segment pravne profe-
sije (suci, javni biljenici, odvjetnici, pravni
savjetnici, tuitelji) ima svoj sustav, a oni se
meusobno dodiruju u nekim segmentima i
ovise jedni o drugima.
Osnovna pretpostavka je da su suci, javni bi-
ljenici, odvjetnici i drugi sudionici pravnog
sustava zavrili jedan od osam pravnih fakul-
13
Odvjetnik 3 4 2014.
teta u Maarskoj (od toga se tri pravna fakul-
teta nalaze u Budimpeti).
Svi sudionici pravnog sustava polau jedin-
stveni ispit (pravosudni ispit) u organizaciji
Ministarstva pravosua, a taj ispit ukljuuje
znanje iz kaznenog, graanskog, obiteljskog,
korporativnog prava, radnikih prava, ustav-
nog i administrativnog prava te prava Europ-
ske unije. U ispit, meutim, nije ukljueno
npr. fnancijsko pravo.
Sudstvo i suci su u Maarskoj neovisni, suce
imenuje i smjenjuje predsjednik drave. Pred-
sjednik drave suce u prvom mandatu ime-
nuje na razdoblje od tri godine, a nakon toga
doivotno. Nacionalno vijee sudaca, koje je
odvojeno tijelo, odgovorno je za administra-
tivne operacije na svim sudovima. Sustav
sudova u Maarskoj organiziran je na etiri
razine: lokalna, upanijska, regionalna i vr-
hovna. Sudstvo je naravno u nadlenosti Mi-
nistarstva pravosua.
Osobe koje ele biti suci, moraju se javiti na
natjeaj koji raspisuje nacionalo vijee sudaca,
a na natjeaj se mogu javiti samo one osobe
koje imaju maarsko dravljanstvo, zavren
pravni fakultet i poloen pravosudni ispit.
Kriteriji koji su vani i koji se uzimaju u obzir
pri imenovanju su: duina pravosudne prakse
nakon polaganja pravosudnog ispita, rezultati
na pravosudnom ispitu, znanje stranih jezika,
te rezultati intervjua tijekom natjeaja. Kan-
didati koji su ispunili te kriterije zatim ulaze
u drugi krug i dolaze na ui popis kandidata.
Status odvjetnika
Budui da je neovisnost odvjetnika jedna od
njegovih najvanijih karakteristika, pravosud-
ni sustav nema direktan utjecaj na admini-
strativni status odvjetnika. To drugim rijei-
ma znai da odvjetnik ne moe biti zaposlenik
(osim onih odvjetnika koji rade kao zaposle-
nici u odvjetnikim uredima) i ne moe sluiti
kao javni dunosnik ili djelatnik.
Svaki odvjetnik mora biti lan odvjetnikog
zbora kojem pripada prema podruju rada te
nadlene odvjetnike kmore. Uvjeti za lan-
stvo u odvjetnikom zboru, odnosno komori,
su sljedei:
- dravljanstvo jedne od zemalja EU-a
- diploma pravnog fakulteta
- poloen pravosudni ispit u Maarskoj
- posjedovanje odgovarajue police osigura-
nja
- odgovarajui ured
- potvrdu o tome da se protiv njega/nje ne
vodi kazneni postupak te da nije u sukobu
interesa
- godina dana prakse kao odvjetnik, odvjet-
nik zaposlenik u odvjetnikom uredu ili
kao odvjetniki vjebenik.
Sudac moe postati odvjetnik ako ispunjava
potrebne uvjete. Jednako tako i odvjetnik u
teoriji takoer moe postati sudac, ali vrlo je
mala vjerojatnost da e se ikada nai na uem
popisu ili biti imenovan. Prema dostupnim
statistikama, u Maarskoj puno vei broj su-
daca odlazi u odvjetnitvo, nego obrnuto.
Prema maarskim propisima, odvjetnici i jav-
ni biljenici ne mogu imati zajednike urede.
Razlike izmeu javnih biljenika i odvjetnika
su prilino jasne: tako je, na primjer, odvjet-
nik lojalan svojoj stranci, dok je javni bilje-
nik nezavisan od stranke. Osim toga, odvjet-
nici daju savjete svojim strankama, a javni
biljenici to ne rade.
Odvjetnici s druge strane imaju slobodan iz-
bor to se tie svojih stranaka, a javni bilje-
nici taj izbor nemaju. to se tie fnancijske
naknade, javni biljenici dobivaju naknadu
propisanu zakonom, a odvjetnici rade prema
tarifama ili na osnovi ugovora sa strankom.
U Maarskoj, prema podacima s kra-
ja 2011. godine, ima 12.381 odvjetnik,
meu kojima gotovo polovica ena od-
vjetnica ima 5.416.
Na popisu stranih odvjetnika koji djeluju
u Maarskoj bila su 134 odvjetnika.
(tekst izlaganja gospodina Petera Szabe napisala Nataa
Barac prema biljekama s Okruglog stola i dostavljene
power-point prezentacije)
14
Odvjetnik 3 4 2014.
Odvjetnitvo je profesija koja nema radnog vre-
mena, vikenda ni praznika, pa bi se moglo rei
da 33 godine rada u odvjetnitvu moe odgova-
rati 50 godina rada u nekoj drugoj profesiji, re-
kao je na poetku svog izlaganja Vuki.
I stoga su to iskustvo, to znanje i ta vjetina koji
se steknu u godinama odvjetnitva neto vrlo
vrijedno. Neto to treba uvaavati i pokuati ko-
ristiti kao izvor mudrosti. Takvi ljudi trebaju ii i
na Ustavni sud. Takvi ljudi, znaju vie i vidjeli su
vie od drugih, istaknuo je Vuki.
Takav profesionalni put od odvjetnika u suce
nije nepoznanica, a vrlo je est u razvijenim
zemljama poput npr. SAD-a i Velike Britanije,
objasnio je dodajui da se u tim zemljama od-
vjetnike esto imenuje sucima najviih sudova i
na taj se nain koristi njihovo znanje.
U Hrvatskoj to meutim nije sluaj, ve je (ako
govorimo iskljuivo o razdoblju od osamostalje-
nja Hrvatske do danas) tendencija da suci prela-
ze u odvjetnike, javne biljenike, ali ne i obrnuto.
Ima rijetkih sluajeva, ali promet je prilino
Odvjetnik Hrvoje Vuki napisao je prole godine zanimljiv lanak pod
naslovom Zato sudac moe biti odvjetnik, a odvjetnik ne moe biti
sudac?. lanak je objavljen u Odvjetniku 5-6/13 i izazvao je brojne
pohvale te potaknuo odabir teme za ovogodinji Dan hrvatskih odvjetnika.
Odvjetnik Vuki stoga je ovu temu dodatno razradio za Okrugli stol, na
kojem je bio jedan od izvjestitelja.
Odvjetnitvo kao izbor,
a ne utoite
jednosmjeran. Pritom valja razlikovati nekoliko
vrsta takvih migracija. Politike (davno iza nas,
ako ih je uope bilo), ekonomske (naroito rai-
reno sredinom 90-tih), ali i stegovne (kada netko
jednostavno vie ne smije biti sudac iz razliitih
razloga). Uglavnom, moemo rei da je veina
sudaca koji su postali odvjetnicima to uinila
zato to nisu imali drugog izbora, kazao je u
svom izlaganju Vuki.
Takva migracija ne mora biti loa, nastavio je,
jer su mnogobrojni dobri suci postali izvrsni od-
vjetnici, ije se znanje i vjetine cijene.
Ima i drugih sluajeva, naalost. No, injenica
je da je odvjetnitvo takvim sucima postalo uto-
ite, izlaz, rjeenje. Nekad privremeno, nekad
trajno, kazao je Vuki.
Do nedavno je postojala i migracija u obrnu-
tom smjeru, kada su odvjetnici u Hrvatskoj po-
stajali suci, te nije postojala nikakva formalna
zapreka da netko iz redova odvjetnika postane
sudac, kao to ne postoji nikakva zapreka za obr-
nuto da sudac postane odvjetnik.
Izmjene Zakona o Dravnom sudbenom
vijeu
Meutim, to je Zakonodavac u Hrvatskoj izmi-
jenio prije neto vie od godine dana. Dana 1.
sijenja 2013. godine na snagu je stupila izmije-
njena odredba lanka 51. Zakona o Dravnom
sudbenom vijeu:
(1) Za suca prekrajnog, opinskog, trgovakog
i upravnog suda moe biti imenovana osoba
koja je zavrila Dravnu kolu za pravosudne
dunosnike.
U zakljuku svog izlaganja, Hrvoje Vuki podsjetio da je prije
nekog vremena u Odvjetniku objavio lanak o tom pitanju u
kojem je, uz ostalog, napisao da nitko ne voli odvjetnike.
I to je istina. Napisao sam i to da bi oni koji to poele biti mo-
da trebali poeti cijeniti nau profesiju i kako odvjetnitvo ne
moe biti utoite nego izbor. Dobio sam izuzetno puno poziva,
mailova odvjetnika koji se s time slau. I to je istina. Vrijeme je
da naa profesija bude teka, zahtjevna, vrijeme je da se njom
bave oni koji to stvarno ele, rekao je na kraju svog izlaganja.
Izvjestitelj
Hrvoje Vuki,
odvjetnik u Rijeci,
lan Strunog vijea
Odvjetnike akademije
Hrvatske odvjetnike
komore
15
Odvjetnik 3 4 2014.
(2) Za suca upanijskog suda, Visokog prekraj-
nog suda Republike Hrvatske, Visokog trgo-
vakog suda Republike Hrvatske i Visokog
upravnog suda Republike Hrvatske moe biti
imenovana osoba koja radi kao pravosudni
dunosnik najmanje 8 godina.
(3) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske
moe biti imenovana osoba koja je najmanje 15
godina radila kao pravosudni dunosnik, isto
toliko godina bila odvjetnik, javni biljenik,
sveuilini profesor pravnih znanosti koji ima
poloen pravosudni ispit i najmanje 15 godina
radnog iskustva nakon poloenog pravosud-
nog ispita, i ugledni pravnik s poloenim pra-
vosudnim ispitom i najmanje 20 godina rad-
nog iskustva, koji se dokazao svojim strunim
radom na odreenom pravnom podruju, kao
i strunim i znanstvenim radovima.
Citirana odredba, objasnio je Vuki, je jasna:
odvjetnik ne moe postati sudac prekrajnog,
opinskog, trgovakog i upravnog suda ako
ne zavri Dravnu kolu za pravosudne du-
nosnike
odvjetnik ne moe uope postati sudac upa-
nijskog suda, Visokog trgovakog suda Repu-
blike Hrvatske i Visokog upravno suda Repu-
blike Hrvatske
odvjetnik iznimno moe postati sudac Vr-
hovnog suda Republike Hrvatske.
To je bitna, gotovo potpuna izmjena u odnosu
na dosad vaei Zakon o Dravnom sudbenom
vijeu:
i upravnog suda moe biti imenovana osoba
koja je nakon poloenoga pravosudnog ispi-
ta radila kao savjetnik u sudu ili u drugom
pravosudnom tijelu najmanje dvije godine,
odnosno bila odvjetnik, javni biljenik, javno-
biljeniki prisjednik ili sveuilini nastavnik
pravnih znanosti najmanje dvije godine.
i upravnog suda moe biti imenovana i osoba
koja je radila na drugim pravnim poslovima
nakon poloenoga pravosudnog ispita najma-
nje etiri godine. Vjebeniku u sudu, drav-
nom odvjetnitvu, javnobiljenikom uredu
ili odvjetnikom uredu sta nakon poloeno-
ga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na
drugim pravnim poslovima.
(3) Za suca upanijskog suda, Visokoga prekr-
ajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga
trgovakog suda Republike Hrvatske i Uprav-
nog suda Republike Hrvatske moe biti ime-
novana osoba koja je radila kao pravosudni
dunosnik najmanje 8 godina, ili je bila sud-
ski savjetnik, odvjetnik, javni biljenik, javno-
biljeniki prisjednik ili sveuilini profesor,
odnosno docent pravnih znanosti najmanje
12 godina nakon poloenoga pravosudnog
ispita, odnosno osoba koja je radila na dru-
gim pravnim poslovima najmanje 12 godina
nakon poloenoga pravosudnog ispita.
moe biti imenovana osoba koja je najmanje
15 godina radila kao pravosudni dunosnik ili
isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bi-
ljenik.
moe se imenovati i sveuilini profesor prav-
nih znanosti koji ima poloen pravosudni is-
pit i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji
se dokazao svojim strunim radom na odre-
enom pravnom podruju, kao i strunim i
znanstvenim radovima.
Rije je o bitnoj izmjeni, a dvosmjerna ulica s
malo prometa u jednom smjeru je sada potpuno
zatvorena u tom slabo prometnom smjeru.
Mi, mislim na odvjetnike, ne moemo biti suci.
Zaista, ne moemo. Osim sudaca Vrhovnog
suda, a to je realno utopija. Kada je zadnji put
odvjetnik postao sudac Vrhovnog suda?, upitao
se rijeki odvjetnik, istiui da odvjetnici stvar-
no ne mogu upisati Dravnu kolu za pravosud-
ne dunosnike.
Takvo to je potpuna novost u Hrvatskoj. Ta-
kvo to je nuna posljedica svojevrsne kastracije
sudstva na nain da se suci imenuju iskljuivo iz
kadrova koji su profesionalno na sudovima. Sud-
ski vjebenici postaju sudski savjetnici, savjetni-
ci suci, suci postaju suci viih sudova. Vrlo zatvo-
ren krug, nastavio je i dodao da je dobra strana
zatvorenih krugova to to se svaka faza moe
kontrolirati, a loa strana je da imate uvijek iste
sastojke. Pa, ako su dobri, dobri. Ako nisu, nisu.
Vuki je nadalje rekao kako takvu situaciju pri-
hvaa iako s njom nije sretan, ali i izrazio milje-
nje da bi suradnja odvjetnika i sudaca trebala biti
mnogo vea, trebale bi postojati zajednike radi-
onice, sudska praksa bi trebala biti, kao i stavovi
16
Odvjetnik 3 4 2014.
sudova, irom poznata. Jedino na taj nain emo
imati znanja koja moramo primijeniti i samo
tako emo raditi bolje. Skrivanje znanja uvijek
ima za posljedicu da se radi vie pogreaka.
Svi koji su u odvjetnitvu znaju da se do stavova
viih sudova (osim onih koji su javno objavljeni)
dolazi iskustvenim putem, kada ih se saznaje na
pojedinom predmetu. Svaka gruntovnica, svaki
sudski registar, svaki sud, ima svoja pravila o pri-
jemu stranaka, dostavi pismena, pa ak i nainu
na koji se neto radi.
No, to je puno vei problem od onoga kojim se
bavimo danas na ovom okruglom stolu. Dakle,
situacija je takva da je Zakonodavac odijelio suce
od odvjetnike. Posebna kola, poseban put. Ne
mogu ulaziti u razloge zbog kojih je na Zako-
nodavac to uinio. No iz toga se moraju i trebaju
izvui daljnji zakljuci, kazao je Vuki.
Odvjetniki ispit
Ako poemo od pretpostavke da je za suca po-
treban poseban uvjet u odnosu na onaj koji je
potreban za odvjetnika, tada bismo trebali sma-
trati i kako je za odvjetnika potreban poseban
uvjet u odnosu na onaj koji je potreban za suca.
Taj poseban uvjet nije nita drugo nego struni,
razlikovni ispit kojim se ispituje postojanje po-
sebnih znanja i sposobnosti potrebnih za suca ili
odvjetnika. Suci takvu provjeru imaju kroz Dr-
avnu kolu za pravosudne dunosnike.
Vuki je zakljuio kako bi i kod odvjetnika tre-
balo uvesti poseban struni ispit, i to ne bi bila,
kako je rekao, nikakva novost, jer takav ispit
imaju npr. javni biljenici u Republici Hrvatskoj,
postoji dravni ispit za rad u javnim slubama i
slino.
Odvjetniki ispit, objasnio je, ne bi trebao biti
formalni ispit koji se polae nakon postojeeg
pravosudnog ispita, ve bi to trebao biti poseban,
pravi, iskljuivi ispit, namijenjen samo onima
koji ele biti odvjetnici, i preduvjet kako bi bili
odvjetnici.
Za eventualno uvoenje odvjetnikog ispita, po-
stoje i dobri argumenti: odvjetnici ne rade isti
posao kao i suci, oni primjenjuju iste propise, ali
ne rade isti posao. Odvjetnici piu tube, albe,
ugovore, suci piu presude.
Odvjetnici koji su cijeli radni vijek proveli u
odvjetnitvu nisu napisali nijednu presudu izu-
zev onih koje su pisali na pravosudnom ispitu. S
obzirom na maloprije navedene izmjene uvjeta
za sudaku funkciju, oito je da je nikada vie
nee niti pisati, rekao je Vuki, pitajui se za-
to bi onda pisanje presude uope bilo bitno za
odvjetnike?.
Ako je Zakonodavac odvojio (a jest) suce od od-
vjetnika, zato ne bi odvojio i odvjetnike od su-
daca? Zvui paradoksalno, ali nije. Jednostavno,
trebamo odvjetniki ispit, istaknuo je u svom
izlaganju Vuki.
Odvjetniki ispiti nisu neka novost, pa tako
postoji izvrstan austrijski zakon Recht-
sanwaltsprfungsgesetz (RAPG) iz 1985. go-
dine, koji na jednostavan i itljiv nain, u samo
28 paragrafa, ureuje to pitanje. Tim zakonom
ureeno je tko ini komisiju (suci i odvjetnici),
nain polaganja, nain obavjetavanja kandidata
(postoji mogunost zahtijevati izuzee lanova
komisije), ispitna podruja i to je jedan propis
koji umnogome moe posluiti kao osnova za
odvjetniki ispit u Hrvatskoj.
S obzirom na to da i u Austriji postoji trojni
sustav biljenici, sudovi, odvjetnici (s tri ispi-
ta), te na injenicu da se povijesno kao i pravno
uvelike naslanjamo na germanski pravni sustav,
i injenicu da smo oigledno odustali od jedin-
stvenog ispita kakav je bio do sada, to bi bio put
kojim trebamo ii, napomeno je.
Kako bi to sve trebalo izgledati u Hrvatskoj jo
treba vidjeti, ali ispitivai bi svakako trebali biti i
suci kao i odvjetnici, tehniki dio bi trebala odra-
ivati Hrvatska odvjetnika komora, a uvjeti za
ispit bili bi struni seminari koje bi organizirala
Komora. Primjerice, u Austriji postoji odvjetni-
ka akademija, registrirana kao drutvo s ogra-
nienom odgovornou (GmbH). Ona obavlja/
organizira strune seminare koji su obvezatni
kao uvjet za polaganje pravosudnog ispita, a ne-
to slino tome moglo bi se organizirati i u Hr-
vatskoj. To nije nita drugo nego pokuaj da se
odvjetnitvo, sa svojim specifnostima, defnira
(odvjetnitvo postoji kao ustavna kategorija za-
to ne bi postojala i kao struna?) i razgranii.
Ako moram biti bolno iskren, cilj je da odvjetni-
ci budu ljudi koji to ele biti, koji su si dali truda
poloiti odvjetniki ispit i koji zaista imaju zna-
nje za nau profesiju. Isto kao to je to Zakono-
davac predvidio za suce, rekao je.
(tekst izlaganja gospodina Hrvoja Vukia napisala Na-
taa Barac prema dostavljenom govoru i biljekama s
Okruglog stola)
17
Odvjetnik 3 4 2014.
Savezna Republika
Njemaka
Stanovnitvo: 82,422.299 stanovnika
Broj odvjetnika: 158.426 od ega 51.585 ena (podatak iz 2012. godine)
Broj javnih biljenika: 8.656
Izvjestitelj:
profesor dr.
Friedrich Graf
von Westphalen,
odvjetnik iz Klna
Profesor dr. Friedrich Graf von Westphalen na Okruglom stolu
govorio je o specinostima njemakog pravosudnog sustava
i aspektima koji su zajedniki svim sudionicima pravosudnog
sustava, a opisao je i neke aspekte slobode odvjetnika te
govorio o mogunostima prijelaza iz jedne pravosudne
profesije u drugu.
Specifinosti njemakog
pravosudnog sustava
Rechtsanwalt (odvjetnik) je prema njema-
kom pravu organ provoenja pravde (Organ
der Rechtspfege), jednako kao to su to sudac
i dravni odvjetnik. Odvjetnik je istovremeno
i pruatelj usluge i dunost mu je, u granicama
koje postavlja zakon, zastupati interese stranke.
U izvravanju svoje dunosti organa provo-
enja pravde i pruanja usluga odvjetnik u
Njemakoj uiva znaajnu slobodu i upravo ta
sloboda je ono to razlikuje ulogu odvjetnika
od uloge suca ili dravnog odvjetnika.
Sudac je u voenju postupka neovisan o sva-
kom eventualnom pokuaju utjecaja, ali on
nema slobodu odabira predmeta ili vijea, bu-
dui da se svaki predmet unaprijed dodjeljuje
odreenom vijeu odnosno sucu, bilo da se
radi o sustavu rotacije (na primjer, prvi pred-
met u jednoj kalendarskoj godini dodjeljuje
18
Odvjetnik 3 4 2014.
se sucu A, itd.), ili dodjeljivanju predmeta
prema poetnom slovu prezimena optuenika,
prema kojem se odluuje koji e sudac predsje-
dati u odreenom predmetu.
Dravni odvjetnik ne moe birati predmete ili
sudske slube, a osim toga, nije u potpunosti
neovisan. On je, kao dravni slubenik, dio
javne vlasti, i u tom svojstvu mora slijediti upu-
te nadreenih, ukljuujui i razinu ministra
pravosua u saveznoj pokrajini. Prema tome,
moemo rei da je sluba dravnog odvjetnika
u Njemakoj u prilinoj mjeri politika. Jedi-
no je odvjetniku omogueno i jedno i drugo,
neovisnost i sloboda.
Koncept slobodnog odvjetnitva, uveden Za-
konom o odvjetnitvu iz 1878. godine, imao je
iskljuivo institucionalno znaenje i desetlje-
ima se razumijevanje odvjetnike profesije i
njenih lanova svodilo na pojam institucional-
ne slobode.
U poetku, nakon to su Osnovni zakon iz
1949. i njemaki Ustav, uveli slobodu i u
obavljanju odvjetnike struke, takvo se shva-
anje nije promijenilo. Naalost, tumaenja
mnogih pripadnika njemakog odvjetnitva
jo i danas se odnose samo na konstitucional-
ne konotacije i ne ukljuuju, u mjeri u kojoj je
to nuno, konotaciju koja se tie individualne
slobode.
Genezu Saveznog zakona o odvjetnitvu iz
U Njemakoj, odvjetnik moe obavlja-
ti i posao javnog biljenika, samo ako
konkretna pokrajina priznaje posto-
janje Anwaltsnotara (i ako su ispunje-
ni jo neki uvjeti) to je sluaj u veini
gradova pokrajine Nordrhein-Westfa-
len. Meutim, u pokrajini Rheinland,
gdje je Napoleon uveo francuski
graanski zakonik (Code Napolon),
vrijedi zakon prema kojem iskljuivo
javni biljenici mogu obavljati tu slu-
bu, a ne i odvjetnici.
Sudionici i gosti
Okruglog stola u
HOK-u
19
Odvjetnik 3 4 2014.
1959. obiljeava ovakvo institucionalno raz-
miljanje: u svim razmatranim nacrtima
Anwaltschaf (dakle svi odvjetnici, odvjetni-
ka struka kao institucija) opisivali su se kao
organi provoenja pravde; tek u zadnjoj fazi
raspravljanja u Parlamentu, Odbor za pravo-
sue izmijenio je formulaciju prema kojoj se
odvjetnika (odvjetnika pojedinca) opisiva-
lo iskljuivo kao organa provoenja pravde.
Poteno je, meutim, ustvrditi da je mnogim
pripadnicima odvjetnike profesije u Nje-
makoj naglasak i dalje na institucionalnoj
komponenti, a ne u jednakoj mjeri i na indivi-
dualnoj komponenti slobode odvjetnika. Tre-
ba rei da ta konstatacija vrijedi i onda kada
je rije o prekograninoj slobodi pruanja us-
luge i poslovnog nastana odvjetnika u skladu
sa zakonima Europske unije.
Pojam slobodno odvjetnitvo, koji je u 19.
stoljeu ustanovio Rudolf Gneist, njemaki
pravnik i politiar, ne moe se pronai expressis
verbis u Zakonu o odvjetnitvu iz 1878. godine,
niti u Saveznom zakonu o odvjetnitvu iz 1959.
godine.
Meutim, Savezni ustavni sud, najvii sud u
Njemakoj, koristi pojam slobodno odvjet-
nitvo jo od 1962. godine, a od 1978. upo-
trebljava ga u smislu da i odvjetnik pojedinac
uiva slobodu u obavljanju svoje odvjetnike
profesije. Koristei formulaciju iz nekoliko
sudskih odluka, u Zakonu o odvjetnitvu (Be-
rufsordnung) koji je 1996. usvojila samoregu-
latorna skuptina predstavnika odvjetnikih
komora u Saveznoj odvjetnikoj komori Nje-
make (Bundesrechtsanwaltskammer, BRAK),
stoji da odvjetnik svoju profesiju obavlja slo-
bodno, autonomno i neovisno, to se moe
podvesti pod sveobuhvatni naziv slobodno
odvjetnitvo.
Sloboda odvjetnika pojedinca
Sloboda odvjetnika pojedinca, zbog njegove
funkcije u pravosuu, nije neograniena, ve
podlijee propisima koji se tiu struke. Svako
takvo ureenje mora udovoljiti zahtjevima
javnog interesa i ne smije otii predaleko u na-
stojanju da se to ostvari. Najvaniji elementi
takvog ureenja su tzv. osnovne vrijednosti
odvjetnike profesije, a to su neovisnost, uva-
nje odvjetnike tajne i odsutnost sukoba inte-
resa.
Odvjetnik ima pravo i dunost suprotstaviti se
uvijek kada upravna ili sudska vlast ometaju
njegovo nesmetano postupanje, ako je ono u
granicama slobode defnirane u propisima koji
se tiu struke. Kao pruatelj usluge koji zastu-
Predsjednik HOK-a
s gostima
20
Odvjetnik 3 4 2014.
pa interese svoje stranke, odvjetnik je duan,
na osnovi dobivene punomoi, potivati upute
svoje stranke. Meutim, ako stranka od njega
zahtijeva da uini neto to je protivno zakonu
ili pravilima struke, odvjetnik se mora, upravo
zbog svoje neovisnosti, ogluiti na takvu vrstu
upute; u tom sluaju status organa zaduenog
za provoenje pravde ima prednost pred statu-
som pruatelja usluge.
Zakon i propisi o odvjetnikoj profesiji, koja
se mora obavljati u korist pravosudnog susta-
va, odvjetnika obvezuju na uvanje odvjetni-
ke tajne i njenu zatitu osiguravanjem raznih
proceduralnih jamstava (nema svjedoenja,
nema pretrage, nema pljenidbe). Zbog obveze
uvanja odvjetnike tajne, odvjetnik je duan
poduzeti sve potrebne mjere radi ostvarivanja
tih mehanizama zatite. Trea osnovna obve-
za odvjetnika je ne postupati u situacijama u
kojima dolazi do sukoba interesa. Kao organ
zaduen za provoenja pravde, odvjetnik se
obvezuje zastupati interese svoje stranke, pa
stoga ne smije zastupati drugu stranku suprot-
stavljenih interesa, jer bi to bilo u suprotnosti s
pravosudnim sustavom.
Pozitivan aspekt propisa koji se tiu odvjetnika
pojedinca, a koji u posljednje vrijeme postaje
sve vaniji, tie se odreene razine imuniteta.
Odvjetnik, koji stranci prua pravne savjete o
nekoj transakciji, tumai neko pravno pitanje,
ili zastupa stranku pred sudom, ili nekim dru-
gim tijelom javne vlasti, moe se proglasiti od-
govornim prema kaznenom zakonu samo ako
je postupao s onim to u pravu zovemo dolus
directus / dolus malus, jednako kao to sudac
podlijee kaznenopravnoj odgovornosti zbog
izigravanja zakona samo ako postupa protivno
najboljem znanju, a ne ako donosi odluku na
osnovi svog najboljeg uvjerenja, ne iskljuuju-
i mogunost da e vii sud ponititi njegovu
odluku. Odvjetnik uiva slian imunitet u vezi
s obvezom prijavljivanja sumnjive transakcije
koja ukazuje na pranje novca ili fnanciranje
terorizma.
Odvjetnik je izuzet od obveze prijavljivanja jer
mu njegova obveza uvanja odvjetnike tajne
zabranjuje prijavljivanje, osim ako posjeduje
sasvim pouzdano saznanje o tome da je svrha
transakcije njegove stranke pranje novca ili f-
nanciranje terorizma.
Neki aspekti javnobiljenike slube
lanak 1. Zakona o javnim biljenicima (Bun-
desnotarordnung) utvruje da su pokrajine Sa-
vezne Republike Njemake (zastupljene preko
Ministarstva pravosua), ovlatene javno ime-
Sudionici i gosti
Okruglog stola u
HOK-u
21
Odvjetnik 3 4 2014.
novati javne biljenike koji se smatraju neo-
visnim nositeljima javne slube ovjeravanja
(potvrivanja autentinosti) zakonskih postu-
paka i drugih radnji u okviru izvanparninog
postupanja. Nepotrebno je isticati da se ta ne-
ovisnost ne smije brkati s istim pojmom upo-
trijebljenim kod opisivanja osnovnih vrijedno-
sti odvjetnike profesije, jer smo vidjeli da ta
vrsta neovisnosti poiva na konceptu slobo-
de. U lanku 3. stoji da se javni biljenik, kao
nositelj javne slube, bira doivotno. Usluge
koje javni biljenik prua njegova su iskljuiva
funkcija.
Meutim, treba uzeti u obzir injenicu da neke
njemake pokrajine imenuju javne biljenike
koji su prethodno ve bili odvjetnici pa je nji-
hova uloga dvojaka: oni mogu biti ne samo jav-
ni biljenici, ve i odvjetnici (Anwaltsnotar).
Prema tome, ove dvije profesije se smatraju
kompatibilnima. Meutim, oni samo dijelom
koji se odnosi na profesiju odvjetnika mogu
suraivati s drugim slobodnim profesijama
kao to su porezni savjetnici, revizori, odvjet-
nici koji se bave patentima.
1
Uvjet za takvu su-
radnju je neugroavanje neovisnosti i nepris-
tranosti javnobiljenikog posla.
2
U lanku 4. nadalje stoji da odreena njema-
ka pokrajina moe imenovati samo onoliko
javnih biljenika koliko je potrebno za nesme-
tano funkcioniranje pravosua, uzimajui pri-
tom u obzir odgovarajuu dobnu zastupljenost
ve postojeih javnih biljenika i onih koje tek
treba imenovati. Prema tome, nema slobodnog
trita za javne biljenike.
Uvjeti prijavljivanja djelatnosti javnog biljeni-
ka su isti kao i u sluaju sudaca i odvjetnika, to
znai da moraju imati poloen i drugi dravni
ispit. Meutim, za konano imenovanje javnog
biljenika, potrebno je da kandidat poloi jo
jedan ispit (l. 7a).
Na kraju ovog prikaza moemo zakljuiti da u
Njemakoj, odvjetnik moe obavljati i posao
javnog biljenika samo ako konkretna pokraji-
na priznaje postojanje Anwaltsnotara (i ako su
ispunjeni jo neki uvjeti), to je sluaj u veini
gradova pokrajine Nordrhein-Westfalen. Me-
1 lanak 9, stavci 2 i 3 Zakona o javnim biljenicima
(Bundesnotarordnung).
2 Bhnlein, in Feuerich/Weyland, BRAO, 8. Izdanje,
59 a biljeka 48.
utim, u pokrajini Rheinland, gdje je Napo-
leon uveo francuski graanski zakonik (Code
Napolon), vrijedi zakon prema kojem isklju-
ivo javni biljenici mogu obavljati tu slubu,
a ne i odvjetnici.
Naravno, u skladu s lankom 48., svaki javni
biljenik moe u svako doba vratiti svoju licen-
cu i baviti se odvjetnitvom.
Neki aspekti sudake slube
lanak 1. njemakog Zakona o sucima (De-
utsche Richtergesetz) kae da sudbena vlast
poiva na sucima, bez obzira radi li se o pro-
fesionalnim sucima ili sucima laicima. Suce
imenuju njemake federalne jedinice pokra-
jine, a suce vrhovnih sudova, Savezna drava.
to se trodiobe vlasti tie, u lanku 4. stoji da
tako imenovani suci ne smiju biti dio zakono-
davne ili izvrne vlasti. Jednako kao i odvjetnik
i/ili javni biljenik, sudac moe biti imenovan
tek nakon to je poloio dva dravna ispita (l.
5.). Suci se imenuju doivotno (l. 10.), pod
uvjetom da su uspjeno obavili sta u trajanju
od tri godine. Sada je na snazi ope pravilo
prema kojem se na sudaku dunost primaju
samo kandidati koji su najuspjenije poloili
dva dravna ispita. Pravosue ima veliku mo-
gunost odabira i u tome se natjee s velikim
odvjetnikim drutvima.
Iako se plaa suca nipoto ne moe usporediti
s izuzetno visokim plaama u velikim odvjet-
nikim drutvima, postoji niz drugih predno-
sti (zdravstveno osiguranje, mirovinsko osigu-
ranje, itd.) koji sudaki posao ine privlanim,
ukljuujui i mogunost mnogo prihvatljivije
ravnotee izmeu profesionalnog i privatnog
ivota, posebice kada je rije o kolegicama.
Treba, takoer, spomenuti da lanak 11. nje-
makog Zakona o sucima utvruje da sudac
moe biti imenovan na odreeno vrijeme, no
takvo imenovanje je mogue samo ako za to
postoji uporite u posebnoj odredbi Saveznog
zakona. To je, na primjer, sluaj sa sucima nje-
makog Ustavnog suda iji mandat traje 12
godina.
Prijelaz iz jedne profesije u drugu
Graf von Westphalen je na kraju pokuao od-
govoriti na pitanje je li njemaki zakon feksi-
22
Odvjetnik 3 4 2014.
bilan u smislu omoguavanja sucima da po-
stanu odvjetnici i obrnuto. Zakoni konkretno
ne ureuju mogunost takvih jednostavnih
prijelaza.
Svaki prijelaz iz odvjetnike u sudaku slubu
podrazumijeva probno razdoblje u trajanju od
tri godine koje novoimenovani sudac mora
proi prije nego to postane sudac s doivot-
nim mandatom obavljanja dravne slube. Ti-
jekom probnog razdoblja, njegova sluba moe
prestati, bez posebnog obrazloenja, ve nakon
est, dvanaest, osamnaest ili dvadeset i etiri
mjeseca (l. 21).
Nesigurnost koja proizlazi iz ove odredbe je
razlog to su odvjetnici samo na poetku svoje
profesionalne karijere skloni preuzeti takav ri-
zik. Govorei o primjeru iz odvjetnikog dru-
tva kojem i sam pripada, Graf von Westphalen
je rekao kako je nekoliko odvjetnica izabralo
taj put, jer je zapoljavanje s kraim radnim
vremenom mnogo lake ostvariti na sudu nego
u odvjetnitvu. Dakle, osnovna motivacija je
manje-vie elja uspostavljanja ravnotee iz-
meu profesionalnog i privatnog ivota.
Njemaki odvjetnik govorio je i o svom anga-
manu u projektu pod nazivom Engleski na
sudovima, ija je osnovna ideja bila injenica
da se danas mnogi meunarodni ugovori, pa
ak i oni na nacionalnoj razini, sastavljaju i
piu na engleskom jeziku. Prema tome, prvo-
bitna je ideja bila, kako bi moglo biti od po-
moi da se stranke i njihovi odvjetnici takoer
sudu obraaju na engleskom te da se cijeli po-
stupak vodi i odluke sastavljaju na engleskom
jeziku. Drugo stajalite u sklopu te inicijative
bila je injenica da je njemaki pravosudni su-
stav vrlo jefin i uinkovit. To je dovelo do ideje
o sprjeavanju prevelikog broja (privatnih) ar-
bitranih postupaka i razvijanju konkurencije
s engleskim pravnim sustavom prema naelu
pravo nastalo u Njemakoj.
U pripremnoj fazi te inicijative utvreno je da
nije nikakav problem pronai dovoljan broj
sudaca okrunog suda i albenih sudova koji
poznaju engleski pravni sustav i koji u potpu-
nosti vladaju engleskim jezikom. Razlog do-
noenja tog prilino iznenaujueg zakljuka
je jednostavan: postoji velik broj sudaca koji su
napustili odvjetnitvo zbog nemogunosti us-
postavljanja ravnotee izmeu profesionalnih
obveza i privatnog ivota i koji su preli u suce.
Meutim, iznimno rijetko se dogaa da sudac
postane odvjetnik nakon to je imenovan i na-
kon to je uspjeno zavrio probno razdoblje u
trajanju od tri godine. Danas u Njemakoj ima
primjera da umirovljeni suci postaju odvjetni-
ci i vanjski suradnici velikih odvjetnikih dru-
tava. Na takve poodmakle prijelaze iz jedne u
drugu profesiju ne gleda se s odobravanjem,
jer postoji bojazan da takvi suci mogu ponijeti
svoj osobni know-how na privatno trite ima-
jui tako najbolje saznanje o tome kako e se
pravo na nekom konkretnom podruju u bu-
dunosti razvijati.
Gotovo da nema sluaja da odvjetnik stariji od
35 ili ak 40 godina prijee u sudaku profe-
siju. Njemako pravo u tom smislu ne prua
usluge putnike agencije.
Graf von Westphalen je spomenuo i da po-
stoji mogunost imenovanja odvjetnika na tu
dunost na odreeno vrijeme, to se posebice
odnosi na suce Ustavnog suda, jer njihovo je
imenovanje ogranieno na dvanaest godina.
Meutim, nije bilo odvjetnika koji bi bio ime-
novan sucem Ustavnog suda vie od dva deset-
ljea. Zbog toga Savezna odvjetnika komora
i Njemaka odvjetnika komora sada uvelike
lobiraju kako bi jedna poznata odvjetnica bila
imenovana sutkinjom Ustavnog suda, ali, kako
je kazao njemaki izvjestitelj, u ovom trenut-
ku moemo jedino rei da nema pokazatelja o
tome da e ovi napori uroditi plodom.
Izvjestitelji na
Okruglom stolu
23
Odvjetnik 3 4 2014.
Saetak
Njemaki pravosudni sustav moemo opisati na
sljedei nain: jednom odvjetnik, uvijek odvjet-
nik, osim ako ste mladi praktiar i s odlinim
uspjehom ste poloili ispite; u tom sluaju mogli
biste postati sucem. Kad jednom postanete su-
dac, zauvijek ete ostati u toj slubi; kad jednom
postanete javni biljenik, ostat ete javni bilje-
nik tijekom cijelog radnog vijeka. Takav sustav
moete smatrati nefeksibilnim. Meutim, on
ima svoje prednosti i na politikoj sceni nema
naznaka u smislu njegova mijenjanja.
(tekst izlaganja gospodina Friedricha Grafa von West-
phalena napisala Nataa Barac prema dostavljenom
govoru i biljekama s Okruglog stola)
Bivi predsjednik te lan Izvrnog i Upravnog odbora HOK-a Leo Andreis govorio
je na Okruglom stolu o temeljnim problemima hrvatskog odvjetnitva s posebnim
naglaskom na pravosudni, odnosno odvjetniki ispit, a nazone je podsjetio kako
su nekada u Hrvatskoj postojali sudaki, odvjetniki i biljeniki ispiti.
Temeljni problemi hrvatskog
odvjetnitva i pravosua s
naglaskom na pravosudni
(odvjetniki) ispit
Izvjestitelj
Leo Andreis,
odvjetnik u Zagrebu,
lan Izvrnog i
Upravnog odbora
HOK-a
Leo Andreis je, govorei s pozicije ovjeka
koji ve gotovo 40 godina promatra to se sve
dogaa u odvjetnitvu i oko odvjetnitva, a
naravno i u itavom hrvatskom, pravnom su-
stavu, na poetku svog izlaganja istaknuo da
postoji bezbroj tema o kojima bi ovjek koji
prati tu tematiku morao otvoreno i struno
progovoriti, te predlagati gotova rjeenja.
Meu svim tim temama, odnosno proble-
mima, koji se uoavaju u naem pravnom i
zakonodavnom sustavu, a rije je, uglavnom,
o zakonskoj regulativi, ima naalost podosta
onih koji jako loe, odnosno nikako, ne rjea-
vaju problematiku koju navodno reguliraju,
rekao je Andreis te podsjetio da su godina-
ma za okrugle stolove, organizirane u povo-
du Dana odvjetnika, birane ozbiljne teme s
aktualnim problemima o kojima se izlagalo
i raspravljalo, a njihov broj pokazuje koliko
toga zapravo jo treba napraviti, promijeniti,
odnosno popraviti.
Sigurno je da odvjetnitvo, kao zadnji obram-
beni zid izmeu graana i samovolje drave,
mora biti vrhunski ustrojeno. Odvjetnici mo-
raju biti vrhunski obrazovani i profesionalno
besprijekorni, kazao je Andreis, dodajui da
bi u osiguravanju tih atributa trebalo osigura-
ti i mehanizam, odnosno fltar, koji bi morali
proi svi oni koji ele biti upisani u Imenik od-
vjetnika Hrvatske odvjetnike komore i stei
status odvjetnika.
Teka srca moram konstatirati da danas u
Hrvatskoj stvari oko visoke strunosti i viso-
ke profesionalnosti odvjetnika, da se najblae
izrazim, ne stoje ba najidealnije. Problemi,
specifni u odvjetnitvu, ali i ne samo u nje-
mu, koji stoje na putu ozbiljnog popravljanja
aktualne situacije su vieslojni, rekao je, te
naveo vie problema s kojima se odvjetnitvo
suoava.
Prvi je problem, na koji odvjetnitvo ne moe
izravno utjecati, problem s obrazovanjem u
24
Odvjetnik 3 4 2014.
osnovnom i srednjem kolstvu, pogotovo to
se tie pismenosti koja je prvi korak ka veli-
kom i vanom cilju.
Drugi sloj problema je, smatra Andreis, upis na
jedan od etiri pravna fakulteta u zemlji, kada
se suoavamo sa situacijom da fakulteti niti
mogu, a oito niti ele, s mladim ovjekom,
koji se upisao na fakultet (poesto s odlinim
uspjehom), previe razgovarati o njegovom
stupnju pismenosti.
U okviru tog drugog sloja problema, odgovor-
no tvrdim, da za Hrvatsku, koja ima etiri i pol
milijuna stanovnika, etiri pravna fakulteta ap-
solutno je neprihvatljiva brojka. Ve sam govo-
rio i pisao o tome, uvjeren sam
da bi dovoljan bio jedan pravni
fakultet, u kojem bi se, gledano
s aspekta nastavnikog kadra,
spojili oni najbolji koji danas
rade u ova etiri fakulteta,
zakljuio je, dodajui da veliki
broj pravnih fakulteta u zemlji
neupitno dovodi do prevelikog
broja diplomiranih pravnika.
Jedan od velikih problema na
treem sloju nalazi se na prije-
lazu izmeu vjebenikog sta-
tusa i polaganja ispita o stee-
nom praktinom znanju, koji
se, prema aktualnom Zakonu,
danas zove pravosudni ispit.
Drim da bi bilo nuno s vre-
mena na vrijeme pogledati i u
povijesne dokumente koji go-
vore o naoj profesiji, jer sam
vie nego uvjeren, da je ba
tada, i ba u odnosu na ovaj
problem, postojalo mnogo
bolje i djelotvornije rjeenje.
Napominjem, propis je doni-
jela drava a ne Odvjetnika komora. Znali su
nai stari da samo jako, vrhunski obrazovano i
visoko profesionalno odvjetnitvo, uz isto tako
postavljeno sudstvo, graanima osiguravaju
jednakost pred Zakonom, pravnu zatitu i vla-
davinu prava, istaknuo je.
Odvjetniki ispit
Andreis je u svom izlaganju podsjetio i na to
kako je nekada pravosue na ovim prostorima
bilo ureeno, te istaknuo da su u drugoj po-
lovici 19. stoljea, i sve do kasnih dvadesetih
godina 20. stoljea, u kopnenom dijelu da-
nanje Republike Hrvatske, u Kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, postojala za pravnike tri
tipa praktinog (strunog) ispita: odvjetniki,
sudstveni i biljeniki.
Odvjetniki ispit se prema Naredbi Ministar-
stva pravosua od 11. listopada 1854. godine
punom imenu nazivao praktian izpit potre-
ban za izvrivanje odvjetnitva, a naredba je
sadravala i odredbe o tome tko je sve mogao
pristupiti tom ispitu i koju je praksu morao
obaviti, i gdje se ona odvijala. Praksa kandida-
ta za odvjetnitvo bila je propisana na rok od
barem tri godine, a kandidat je morao doka-
zati da je, nakon poloenih svih strogih ispita,
zadobio ast doktora prava na austrijskom sve-
uilitu, da je nakon toga primljen na odvjet-
niku praksu, u trajanju od najmanje tri go-
dine, a od toga najmanje jednu godinu nakon
stjecanja doktorske asti. Pored te prakse, kan-
didat je morao provesti najmanje dvije godine
u odvjetnikom uredu ili pri fnancijskoj pro-
kuraturi, te jednu godinu kod sudbene vlasti.
Kada se zbroji ta cjelovita praksa za odvjetni-
kog kandidata, ona je svakako trajala due od
minimalno propisane u trajanju od tri godine.
Odvjetniki ispit sastojao se od pisanog i
usmenog dijela, a u sastavu komisije, pokraj
predsjednika i dva vijenika iz redova Vieg
zemaljskog suda, bio je obvezatan i jedan od-
vjetnik. Ako se u sjeditu Vieg zemaljskog
suda nalazilo i sjedite Odbora odvjetnikoga
(u to vrijeme postojala su samo dva Odbora
odvjetnika Odvjetnike komore, za Hrvat-
sku sa sjeditem u Zagrebu, a za Slavoniju sa
sjeditem u Osijeku, takoer i Zagreb i Osijek
su bili sjedita i Viih zemaljskih sudova, ra-
nije zvanih Kraljevski sudbeni stolovi), tada bi
se moralo pozvati u komisiju onog odvjetnika
kojeg je Odvjetniki odbor imenovao na tu
dunost na rok od jedne godine i to predloio
predsjedniku Vieg zemaljskog suda.
Pisani dio ispita se sastojao od graanskog i
kaznenog dijela. U graanskom dijelu kandi-
dat je morao u predloenom sluaju graanske
parnice sastaviti tubu i podneske, kao i suda-
ku presudu s razlozima i cjelovitim obrazloe-
njem. U kaznenom dijelu, kandidat je morao
izraditi prigovor na optunicu, kaznenu albu
protiv presude, ili albu protiv odluka u istrazi
ili na glavnoj raspravi.
Usmeni dio ispita sastojao se od provjere zna-
nja koja je odreena cit. Naredbom u 13. i
Zanimljiv je stav ondanjeg
Ministarstva pravosua, koje
odgovara, vjerojatno na upit
jednog od odvjetnikih od-
bora, svojim pismom od 21.
studenog 1854. godine, br.
20675, u kojem kae (nareu-
je) da se odvjetniki kandida-
ti koji imaju poloen sudaki
ispit, na odvjetnikom ispitu
imaju osloboditi dijela ispita
koji se odnosi na kazneno pra-
vo.
Nadalje u cit. Naredbi, bilo je
odreeno da odvjetniki ispit
koji je kandidat s uspjehom
poloio vrijedi i umjesto ispi-
ta sudakoga i umjesto ispita
biljenikoga u onim kruno-
vinama u kojima je donesen
Biljeniki red.
25
Odvjetnik 3 4 2014.
20., a na kojem je trebalo utvrditi vjetinu kan-
didata kod prvog utvrivanja pravnih poslova,
kao i daljnjih sudbenih koraka i to u stvari-
ma parninim i vanparninim, te sposobnost
sastavljanja pravnih isprava i posebno glede
opreza kojih se mora pri tom drati (Jurispru-
dentia cautelaris).
Sudaki i biljeniki ispit
Sudaki ispit odravao se kod Vieg zemalj-
skog suda Banskog stola ili Stola sedmorice
sa sjeditem u Zagrebu, kasnije od 9. travnja
1862. godine , Vrhovni sud banske Hrvatske,
odnosno za Kraljevine Hrvatsku i Slavoniju.
Ispitnu komisiju sastavljao je predsjednik Ban-
skog stola, koji je ujedno bio i predsjednik ko-
misije, plus dva druga lana. Pisani dio ispita
pisao se dva dana za dvije razliite zadae, jed-
ne graanske, a druge kaznene. Graanska za-
daa sastojala se od izrade izvatka cijelog spisa
(vjerojatno esej cijelog predmeta), te graanske
presude s rjeidbenim razlozima. Kaznena za-
daa sastojala se takoer od izrade izvatka spi-
sa, ili optunice; ili kaznene sudske presude o
glavnoj stvari s rjeidbenim razlozima.
Usmeni dio sudakog ispita sastojao se iz svih
dijelova graanskog i kaznenog prava, uz po-
znavanje svih zakona i naredbi, plus ureenje
cjelokupnog pravosua.
Za biljenikog kandidata traila se praksa od
najmanje dvije godine, od ega su kandidati
jednu godinu trebali provesti u biljenikom,
a drugu u odvjetnikom uredu. Komisiju su
inili predsjednik i dva lana Vieg zemaljskog
suda plus jedan biljenik. Ispit se u svemu ru-
kovodio propisima kao za sudaki ispit, s tim
da se kandidata ispitivalo o znanjima i vjeti-
nama povezanim s izvravanjem biljenitva.
Sadanji pravosudni ispit ne ispunjava
svoju svrhu
Danas je, rekao je Andreis, situacija u koju je
dovedeno odvjetnitvo donoenjem Zakona o
vjebenicima u pravosudnim tijelima i pravo-
sudnom ispitu, dovedena gotovo do apsurda.
Zar je zdravorazumski propisati da se od-
vjetniki vjebenici, nakon odraene vjebe i
poloenog pravosudnog ispita, ne mogu kan-
didirati za mjesto suca, a to ne mogu ni kao
odvjetnici do navrenih 20 godina odvjetni-
kog staa, kada se jedino mogu kandidirati
za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i
za nita drugo?, upitao se te dodao: Ne bi li,
argumentum ad contrario, odmah trebalo pro-
pisati da suci, naravno osim sudaca Vrhovnog
suda Republike Hrvatske, ne mogu postati od-
vjetnici dok ne steknu status suca Vrhovnog
suda Republike Hrvatske.
Andreis je kazao kako smatra da cijeli pravo-
sudni ispit, kako je sada koncipiran, ne ispu-
njava svoju osnovnu svrhu, jer bi on prvenstve-
no trebao biti provjera praktinog znanja koje
je kandidat stekao obavljajui svoju, u kon-
kretnom sluaju, odvjetniku vjebu.
lanovi akademske zajednice zasluuju puno
potovanje, ali oni ne bi trebali biti meu la-
novima ispitne komisije, smatra Andreis, te
podsjea da to nekada i nije bio sluaj.
Treba poduzeti sve to je mogue, naglasio
je, kako bi se u Hrvatskoj razina obavljanja
odvjetnitva, a time i pravosua, podigla na
mnogo veu razinu od one na kojoj je sada, pri
emu ast i potenje moraju biti nedvojbena
konstanta, a znanje, uz vrhunski profesionali-
zam, neizbjeni atribut, koji mora, glede svoje
kvalitete, biti u stalnom usponu.
vrstog sam uvjerenja kako bi, uz ostalo, opet
trebalo uvesti odvjetniki ispit kao uvjet za
upis u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetni-
ke komore, pri emu bi Hrvatska odvjetnika
komora odreivala na koji e se nain ispit pro-
voditi, time da nemam nita protiv, dapae, da
u komisiji jednak broj lanova bude iz redova
sudaca visokih sudova u Republici Hrvatskoj,
istaknuo je Andreis, dodajui kako vjeruje da
taj prijedlog nee naii na odobravanje ostalog
dijela hrvatskog pravosua.
Samo temeljita provjera praktinog znanja i
sposobnosti kandidata za upis u Imenik od-
vjetnika Hrvatske odvjetnike komore, nasta-
vio je, moe zatititi, na prvom mjestu stranke,
a onda i ugled odvjetnika, dostojanstvo i pro-
fesionalizam, te itav pravosudni sustav.
Svjestan sam da je zadatak sloen i teak, ali
zar itav ivot estita, potena, ispravna i pro-
fesionalna odvjetnika nije ispunjen velikim
potekoama i tekim zahtjevima, a sve zato
da bi bio u stanju ostvariti svoj plemeniti cilj,
zatititi obespravljenoga, od bilo koga?!, za-
kljuio je svoje izlaganje Leo Andreis.
(tekst izlaganja gospodina Lea Andreisa napi-
sala Nataa Barac prema dostavljenom govoru
i biljekama s Okruglog stola)
26
Odvjetnik 3 4 2014.
Nesporno je da su odvjetnici dio hrvatskog
pravosudnog sustava, ali oni u tom sustavu
nemaju apsolutno nikakvu zatitu, a osim toga
suoavaju se i s diskriminacijama posebice od
strane drave, kazao je u svom izlaganju Mla-
den Klasi.
On je podsjetio da je u posljednjih dvadesetak
godina u Republici Hrvatskoj ubijeno pet od-
vjetnika, a bilo je i desetak ozbiljnijih i prijav-
ljenih napada na odvjetnike.
Ta ubojstva su, uz ostalo, posljedica toga to
odvjetnici nemaju apsolutno nikakvu zatitu,
istaknuo je, te podsjetio da u Kaznenom zako-
nu trenutano imamo tri djela koja govore o
prisili i napadu na slubene osobe, ali niti jed-
no od tih djela ne spominje odvjetnike, i to je
prva diskriminacija prema odvjetnicima.
Tako se u l. 312. navodi: Tko suca, drav-
nog odvjetnika, javnog biljenika ili drugog
pravosudnog dunosnika ili slubenika silom
ili prijetnjom kakvim zlom sprijei poduzeti
neku radnju ili donijeti neku odluku u okviru
njegovih ovlasti ili prisili na poduzimanje neke
radnje ili donoenje neke odluke u okviru ili
izvan njegove ovlasti, kaznit e se kaznom za-
tvora od est mjeseci do pet godina.
U istom se Zakonu, u l. 314., predviaju i ka-
zne za one koji dovedu u opasnost ivot ili ti-
jelo slubene osobe. Ako je kaznenim djelom
iz stavka 1. ovoga lanka doveden u opasnost
ivot ili tijelo slubene osobe ili joj je nanese-
na tjelesna ozljeda ili je uporabljeno oruje ili
opasno orue, poinitelj e se kazniti kaznom
Dopredsjednik Hrvatske odvjetnike komore i predsjednik
Odvjetnikog zbora upanije koprivniko-krievake, Mladen
Klasi, u svom je izlaganju na Okruglom stolu ukazao na
probleme s kojima se u svakodnevnoj praksi susreu odvjetnici.
Odvjetnici nemaju
nikakvu zatitu
zatvora od jedne do osam godina. Tko kazne-
no djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga lanka poini
prema osobi koja ovlateno pomae slubenoj
osobi u obavljanju slubene radnje, kaznit e se
kao da je djelo poinio prema slubenoj osobi,
stoji u lanku 314.
U sljedeem lanku tog zakona predviaju se
kazne za napade na vojnu osobu, policijskog
slubenika, ovlatenu slubenu osobu Vojne
policije, slubenu osobu kojoj je povjereno u-
vanje osoba kojima je na temelju zakona odu-
zeta sloboda.
Problem je, rekao je Klasi, u znaenju izraza u
ovom zakonu.
Jer, prema lanku 87:
(3) Slubena osoba je dravni dunosnik ili
Izvjestitelj
Mladen Klasi,
odvjetnik,
dopredsjednik Hrvatske
odvjetnike
komore
i predsjednik
Odvjetnikog zbora
upanije
koprivniko-krievake
I recentna sudska praksa govori u prilog tome
da odvjetnik nije pravosudni dunosnik, iako
su to i javni biljenik i drugi pravosudni duno-
snik ili slubenik, a nije ni slubena osoba, iako
je to uz ostale i slubenik, dunosnik ili slube-
nik u jedinici lokalne uprave, sudac porotnik,
lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravno-
odvjetnikog vijea, arbitar i javni biljenik.
Tako je primjerice i Vrhovni sud Republike Hr-
vatske u odluci broj: IV k 5/08-2 zauzeo stav
da osumnjienica kao punomonica u ovr-
nom postupku nije stekla svojstvo slubene
niti odgovorne osobe. Prema odredbi l. 89. st.
7. KZ odgovorna osoba u smislu toga zakona
je osoba kojoj je povjeren odreeni djelokrug
poslova iz podruja djelovanja pravne osobe.
27
Odvjetnik 3 4 2014.
slubenik, dunosnik ili slubenik u jedinici
lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
nositelj pravosudne dunosti, sudac porotnik,
lan Dravnog sudbenog vijea ili Dravno-
odvjetnikog vijea, arbitar i javni biljenik.
Slubenom osobom smatra se i osoba koja u
Europskoj uniji, stranoj dravi, meunarodnoj
organizaciji koje je Republika Hrvatska lan,
meunarodnom sudu ili arbitrai iju sud-
benost Republika Hrvatska prihvaa, obavlja
dunosti povjerene osobama iz prethodne re-
enice, citirao je Klasi.
Ako dobro iitamo taj lanak, istaknuo je,
onda odvjetnik nije ni pravosudni dunosnik,
iako su to i javni biljenika i drugi pravosudni
dunosnik ili slubenik, a nije ni slubena oso-
ba, iako je to uz ostale i slubenik, dunosnik
ili slubenik u jedinici lokalne uprave, sudac
porotnik, lan Dravnog sudbenog vijea ili
Dravnoodvjetnikog vijea, arbitar i javni bi-
ljenik.
Odredbe o odvjetnitvu, podsjetio je, nalaze
se u Ustavu, Zakonu o odvjetnitvu i Statutu
Hrvatske odvjetnike komore, te Kodeksu od-
vjetnike etike koji sadri deontoloka pravila
ponaanja u struci.
l. 27. Ustava Republike Hrvatske glasi: Od-
vjetnitvo je samostalna i neovisna sluba koja
osigurava graanima pravnu pomo u skladu
sa zakonom. Odvjetnitvo je sluba koje sudje-
luje u vrenju pravosua iz ega bi se moralo
zakljuiti da i u doktrini prevladava shvaanje
odvjetnitva kao organa pravosua. Meutim
u praksi to nije tako, rekao je.
Druga diskriminacija prema odvjetnicima lei
u nainu na koji se drava ponaa kada dobije,
odnosno kada izgubi spor.
Kada drava dobije spor, ona onda primje-
njuje odvjetniku tarifu (nagradu i naknadu), a
to je nepravedno, jer drava, tijekom postupka,
nema trokove koje odvjetnik ima i koji su kao
naknada sadrani u tarif, rekao je Klasi.
S druge strane, dodao je, kada drava treba
platiti, jer je strana koje je izgubila, u tim slu-
ajevima ona ne primjenjuje tarifu nego plaa
manje. Takav nain nije dobar i morao bi se
mijenjati, a pravosudni sustav mora biti jednak
za sve, zakljuio je Mladen Klasi.
(tekst izlaganja gospodina Mladena Klasia na-
pisala Nataa Barac prema dostavljenom govo-
ru i biljekama s Okruglog stola)
Ubojstva odvjetnika
- 1999. godine u sudnici Opinskoga suda u
Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice,
ubijena je odvjetnica Hajra Prohi. Osim nje,
ubijene su i sutkinja Ljiljana Hvalec i stranka
u postupku Gordana Oraki, a tee je ozlije-
ena i zapisniarka Stanka Cvetkovi.
- 2002. godine u svojem odvjetnikom uredu u
Slatini ubijena je odvjetnica Marija Brni Blja-
kaj. Ona je u brakorazvodnoj parnici zastupa-
la suprugu ubojice.
- 2008. godine u Zagrebu je ubijena odvjetni-
ka vjebenica Ivana Hodak.
- 2013. godine u svojem odvjetnikom uredu
u Osijeku brutalno je ubijen odvjetnik Lujo
Medvidovi.
Ozbiljniji i prijavljeni napadi
na odvjetnike
- 1993. godine eksplozivnom napravom uni-
ten je odvjetniki ured splitskog odvjetnika
Ivana Oia.
- 1993. godine u sudnici u Rijeci napadnut je i
izudaran odvjetnik Tomislav Sabljar.
- 1995. godine postavljen je eksploziv ispred
odvjetnikog ureda dubrovake odvjetnice
Branke Skanski-Ratkovi.
- 1998. godine u sudnici je napadnut pulski od-
vjetnik Zvonimir Juri.
- 2000. godine nepoznate osobe pucale su i ra-
nile dubrovakog odvjetnika Sra Jakia.
- 2003. godine nepoznata osoba pucala je na
zagrebakog odvjetnika Gorana Suia i teko
ga ranila.
- 2004. godine napadnut je splitski odvjetnik
Josip Popadi.
- 2007. godine napadnut je splitski odvjetnik
eljko Lubina.
- 2009. godine napadnuti su u Splitu odvjetnik
Edo Dekovi i odvjetniki vjebenik Darijo Ta-
rabari.
28
Odvjetnik 3 4 2014.
Svrha ove Zaklade, osnovane u sjeanje na
dr. sc. Jadranka Crnia, velikog hrvatskog
pravnika i humanista, prvog predsjednika
Ustavnog suda u samostalnoj i neovisnoj
Republici Hrvatskoj, poticanje je izvrsno-
sti u pravnoj struci i promocija vladavine
prava.
Skuptinu je vodio predsjednik HOK-a
Robert Trava.
Kako je na Skuptini u svome izvjeu
objasnio dosadanji predsjednik Zaklade,
Zoran Piuljan, Zaklada je pokuala spo-
jiti dvije komponente koje je posjedovao i
za koje se zalagao Jadranko Crni i spojiti
pravne znanosti i pravnu praksu te uz to
promovirati vladavinu prava.
Hrvatska odvjetnika komora jedan je od
osnivaa te Zaklade, koja je s radom poela
2010. godine.
Nagraivanje pravnih izvrsnika jedna je
od osnovnih svrha Zaklade dr. sc. Jadran-
ko Crni, istaknuo je Piuljan, te dodao da
Zaklada dodjeljuje svake godine priznanja
i godinju nagradu, koju su do sada dobili
Mladen uvela, umirovljeni sudac Ustav-
nog suda Republike Hrvatske, akademik
Vladimir Ibler, umirovljeni profesor Prav-
nog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof.
dr. sc. Petar Novoselec, umirovljeni pro-
fesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Za-
grebu i sudac Vrhovnog suda Republike
Hrvatske, te ovogodinji dobitnik prof. dr.
sc. Mirjan Damaka, umirovljeni profesor
prava Sveuilita Yale.
Sveanost dodjele priznanja Zaklade do
sada je uvijek organizirana u Preporod-
noj dvorani Hrvatske akademije znanosti
Zaklada dr. sc. Jadranko Crni odrala je 8. oujka ove godine u prostorijama
Hrvatske odvjetnike komore godinju skuptinu na kojoj su usvojena izvjea o
proteklom radu i o nancijama, a izabrani su i novi lanovi Zakladne uprave.
i umjetnosti, a ove godine sveanost e se
odrati sredinom lipnja.
Piuljan je na kraju svog izvjea istaknuo
da je Zaklada dr. sc. Jadranko Crni u raz-
doblju od travnja 2010. do travnja 2014.
osigurala kontinuitet djelovanja i realizira-
la je svoju temeljnu svrhu svake su godi-
ne dodijeljena priznanja i nagrada vrsnim
pravnicima za njihov doprinos pravnoj
struci i vladavini prava.
Sljedee mandatno razdoblje, dodao je,
trebalo bi osigurati kontinuitet djelovanja
Zaklade, moglo bi se razmisliti i o mogu-
em proirenju priznanja Zaklade i na mla-
de pravnike, a Zaklada bi se mogla ukljui-
ti i u realizaciju zajednikih projekata koji
promoviraju pravnu struku i izvrsnost, pri-
mjerice, organiziranjem okruglih stolova.
Zaklada se, podsjetio je Piuljan, fnanci-
ra lanarinama zakladnika, a fnancijska
sredstva Zaklade upotrebljavaju se iskljui-
vo za osiguranje povelja i medalja, te tro-
kove odravanja sveane sjednice podjele
priznanja.
Zakladnici su jednoglasno prihvatili izvje-
e predsjednika Zakladnog vijea Zorana
Piuljana o radu Zaklade u razdoblju od
travnja 2010. do travnja 2014. godine, kao i
fnancijsko izvjee.
Nazoni zakladnici predloili su i ime-
novali nove lanove Zakladne uprave na
mandat od etiri godine. Novi lanovi su
Robert Trava, Zoran Piuljan, uro Ses-
sa, Draen Jakovina i Jaka Barbi. lanovi
Zakladnog vijea na sljedeoj e sjednici
izabrati predsjednika.
Osnivai Zaklade
dr. sc. Jadranko
Crni su: Udruga
hrvatskih
sudaca, Hrvatska
odvjetnika komora,
Hrvatsko drutvo za
graanskopravne
znanosti i praksu,
Hrvatski savez
udruga pravnika
u gospodarstvu,
Institut za javnu
upravu, Hrvatska
udruga za ustavno
pravo, Pravni
fakultet Sveuilita
u Zagrebu, Pravni
fakultet Sveuilita
u Rijeci, Pravni
fakultet Sveuilita
Josipa Jurja
Strossmayera u
Osijeku, Pravni
fakultet Sveuilita
u Splitu, Hrvatska
javnobiljenika
komora, Akademija
pravnih znanosti i
Grad Zagreb.
Godinja skuptina Zaklade
dr. sc. Jadranko Crni
29
Odvjetnik 3 4 2014.
Dosadanji predsjednik CCBE-a, Evangelos
Tsouroulis, u svom je uvodniku napisao da su
tijekom 2013. godine vlade diljem svijeta na-
stavile provoditi mjere tednje kako bi sprijei-
le irenje trenutane gospodarske krize.
Hidra je ponovno podigla svoju glavu a to je
prijetnja koja nam je i predobro poznata i koja
oteava ivot odvjetnicima i sucima, napisao
je i dodao da su odvjetnici na tu prijetnju od-
govorili kao i uvijek, jo jednom pokazujui
vrsti stav u obrani pravne drave.
Tijekom protekle godine pojavile su se i nove
prijetnje: skandal s masovnim elektronikim
nadzorom graana od strane SAD-a, a Europ-
ska unija je podsjetila na vanost uvanja od-
vjetnike tajne i potrebu uvoenja ravnotee u
razvoj novih tehnologija, napisao je Tsourou-
lisu u svom uvodniku.
Krovna organizacija europskih odvjetnikih
komora je tijekom 2013. godine imala puno
posla: predstavljali su svoje lanove na brojnim
meunarodnim sastancima u Europi i svijetu,
bavili su se s problemima s kojima se suoavaju
pojedine nacionalne odvjetnike komore te za-
stupali i branili interese odvjetnika.
CCBE se poveao tijekom 2013. godine: Hr-
vatska odvjetnika komora postala je stalna i
punopravna lanica nae organizacije a pri-
druile su nam se jo dvije komore: Komora
Andore i Savezna komora odvjetnika Ruske
Federacije, istaknuo je Tsouroulis.
Prvi put u Zagrebu smo, zajedno s Hrvatskom
odvjetnikom komorom, slavili ulazak dra-
ve u Europsku uniju, napisao je podsjeajui
da je u rujnu 2013. godine u Zagrebu odran
sastanak CCBE-a. Organizacija tog sastanka
Vijee odvjetnikih komora Europe (CCBE) objavilo je svoje godinje
izvjee u kojem se, uz ostalo, istie da je tijekom 2013. godine u stalno
lanstvo krovne organizacije europskih odvjetnika primljena Hrvatska
odvjetnika komora.
Presjek aktivnosti CCBE-a
u 2013. godini
u Zagrebu, u povodu ula-
ska Republike Hrvatske u
lanstvo u Europskoj uniji i
ulaska HOK-a u punoprav-
no lanstvo CCBE-a, bila je
veliko priznanje hrvatskom
odvjetnitvu i Republici Hr-
vatskoj.
Potpora odvjetnicima koji su rtve krenja
ljudskih prava i dalje ostaje vaan segment
rada CCBE-a, s poveanim fokusom na stva-
ranje veza s onima koji brane ljudska prava u
Europi. Nagrada CCBE-a za ljudska prava za
2013. godinu dodijeljena je predsjedniku i la-
novima izvrnog odbora Istanbulske odvjet-
nike komore, kao priznanje za njihov nevje-
rojatan angaman, upornost i hrabrost u borbi
za ljudska prava u Turskoj.
CCBE je takoer i tijekom prole godine na-
stavio pruati pomo odvjetnikim komorama
i zborovima u mnogim zemljama sredinje i
istone Europe.
CCBE je krovna organizacija koja predstavlja vie od milijun eu-
ropskih odvjetnika kroz njihove odvjetnike komore ili zborove
iz 32 zemlje lanice i 12 pridruenih lanica ili promatraa. CCBE
je meunarodna neproftna organizacija sa sjeditem u Belgiji, a
osnovana je 1960. godine.
CCBE predstavlja europske odvjetnike komore i zborove pred eu-
ropskim i meunarodnim institucijama. CCBE se prepoznaje kao
glas europske odvjetnike struke i ima stalne institucionalne kon-
takte s relevantnim sugovornicima unutar Europske komisije,
Europskog parlamenta i
Vijea EU-a.
RECENZIJE
30
Odvjetnik 3 4 2014.
Jedno od najcjelovitijih i najopsenijih
djela stvarnog prava u hrvatskoj prav-
noj knjievnosti zacijelo je knjiga Vla-
snikopravni odnosi Zakon o vlasni-
tvu i drugim stvarnim pravima i Zakon
o zemljinim knjigama, autora Mladena
uvele, koja je kao etvrto, izmijenjeno i
dopunjeno izdanje objavljena ove godi-
ne, 2014., u biblioteci Pravo Organizato-
ra d. o. o. iz Zagreba (urednik biblioteke
Ivica Crni) kao 83. naslov, i ima 1736
stranica.
Knjiga je svojevrsni nastavak knjige
koju je pod istim naslovom tiskao isti
izdava 1996. godine, a predstavljala
je peto, preraeno i dopunjeno izda-
nje Komentara Zakona o osnovnim
vlasnikopravnim odnosima, oboga-
eno popratnim propisima, pravnim
pravilima i sudskom praksom, koje
je prvi put tiskano 1982. godine (Za-
kon o osnovnim vlasnikopravnim
odnosima stupio je na snagu 1. rujna 1980.).
Te 1982. godine, u predgovoru prvom izdanju
autor je odredio svrhu knjige: to vie korisnih
informacija o stvarnom pravu, vlasnikoprav-
nim odnosima. Sveobuhvatnost je zahtijevala
to vie podataka o propisima, sudskoj praksi i
Vlasnikopravni odnosi
(Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima i Zakon
o zemljinim knjigama)
etvrto, izmijenjeno i
dopunjeno izdanje
Autor: Mladen uvela
Izdava: Organizator d.o.o.,
Zagreb, 2014.
Pie
Daria Keki,
dipl. iur.
RECENZIJE
31
Odvjetnik 3 4 2014.
knjievnosti. Tu svrhu eli ostvarivati i najno-
vije izdanje: kroz to vie raznolikih (ponekad
i suprotstavljenih) primjera sudskih odluka
(stajalita) prikazati kako su sudovi tumaili
(primjenjivali) institute stvarnog prava i kako
ih danas tumae, ali i kako ih tumai pravna
knjievnost.
Knjiga je podijeljena u tri dijela: I. dio Zakon
o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, II. dio
Prilozi uz Zakon o vlasnitvu, u kojem sre-
dinje mjesto pripada Prilogu VI. Zemljino-
knjino pravo i III. dio Kazala, kratice i izvori
za sudsku praksu.
Prvi dio, ujedno i kljuni dio knjige, obuhvaa
autorski proieni tekst Zakona o vlasnitvu i
drugim stvarnim pravima s poveznicama, bi-
ljekama, komentarima te opsenom sudskom
praksom i knjievnou. Obraeni su i izvori
stvarnog prava, a autor se u tom dijelu (str. XL-
VIII.) potrudio objasniti zato je knjizi dao na-
slov Vlasnikopravni odnosi unato injenici da
se u njoj obrauju ne samo sva stvarna prava
nego i mnoga prava koja su izravno ili neizrav-
no povezana s institutima stvarnog prava. Izra-
da proienog teksta bila je nuna s obzirom
na to da je Zakon mijenjan i/ili dopunjavan
11 puta, a da Hrvatski sabor nije nijedanput
objelodanio proieni tekst Zakona, iako se
vlastitim Poslovnikom obvezao da e nakon
tri izmjene/dopune usvojiti i objaviti proi-
eni tekst Zakona. Osim proienog teksta,
u knjizi su otisnuti cjeloviti tekstovi svih no-
vela (11) sukladno stajalitima Ustavnog suda
Republike Hrvatske iz Izvjea upuenog Hr-
vatskome saboru o izradi proienih tekstova
(U-X/80/05 od 1. VI. 2006.).
Taj prvi dio u osnovi se sastoji od propisa (za-
konskih odredaba), poveznica, objanjenja i
komentara, sudske prakse i knjievnosti. Ko-
mentiraju se odredbe Zakona o vlasnitvu, ali
se i povezuju s odredbama brojnih drugih pro-
pisa kojima se takoer ureuju (dopunjuju) in-
stituti stvarnog prava odnosno posebna pravna
ureenja. Razjanjavajui pravne pojmove i in-
stitute stvarnog prava, te komentirajui odred-
be zakona, autor se obilno slui i aktualnom
(sudskom) praksom i knjievnou. Ta knji-
evnost, autori i njihovi radovi sistematizirani
su kao uvod u pojedina poglavlja knjige, ali se
esto i (ponovno) navode uz odgovarajuu za-
konsku odredbu, kako bi se bolje upozorilo na
knjievnost. Naime, kao dopunski izvor prava,
pravna znanost, i u fazi pripreme propisa i u
fazi njihove primjene, igra vrlo vanu ulogu ili
bi barem trebala imati vanu ulogu!
Izbor iz aktualne sudske prakse
Posebnu vrijednost knjizi daje vrlo opsean iz-
bor iz aktualne sudske prakse. Nismo naili niti
na jedno djelo stvarnog prava u kojem bi bio
predstavljen tako bogat izbor iz sudske prakse.
Radi lakeg snalaenja u tom obilju materijala,
autor je praksu rasporedio tako da je posebno
izdvojio stariju sudsku praksu. Da bi to pot-
punije prikazao odredbe Zakona o vlasnitvu u
praktinoj primjeni, autor u knjigu unosi i va-
nija miljenja upravnih tijela (ministarstava)
te odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i
Europskoga suda za ljudska prava.
Drugi dio knjige, nazvan Prilozi uz Zakon
o vlasnitvu, prikazuje neke posebno uree-
ne pravne reime za nekretnine, ali uvaava i
injenicu da u izvore stvarnog prava spadaju
i ustavne odredbe i odredbe meunarodnog
prava i podzakonski propisi, kao i pravna pra-
vila biveg prava. U posebnom Prilogu VI. au-
tor s razlogom izdvaja zemljinoknjino pravo
kao vaan komplementarni dio stvarnog prava.
U Prilogu I. nalazimo izvatke iz Ustava Repu-
blike Hrvatske i Konvencije za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda, praksu Europskoga
suda za ljudska prava i odgovarajuu knjiev-
nost. Osobito je bogat dio koji prikazuje prak-
su u zatiti prava vlasnitva. Autor posebno
preporuuje kapitalno djelo Jasne Omejec:
Konvencija za zatitu ljudskih prava i temelj-
nih sloboda u praksi Europskog suda za ljud-
ska prava (Strasbourki acquis), Informator,
2014., 1570 str.
U Prilogu II. prikazuju se neki posebni prav-
ni reimi za nekretnine kao to su odravanje
zgrada i propisi o grobljima. U Prilogu II.3.
nalazimo najpotpuniji prikaz propisa, sudske
prakse i knjievnosti o grobljima.
Prava dragocjenost je Prilog III., jer su pravna
pravila sadrana u bivim propisima koja se jo
uvijek primjenjuju vrlo teko dostupna. Autor
objavljuje zakonske propise koji omoguuju
primjenu pravnih pravila (Zakon o nainu pri-
mjene pravnih propisa donesenih prije 6. IV.
1941. iz 1991. i Zakon o nevanosti pravnih
RECENZIJE
32
Odvjetnik 3 4 2014.
propisa donesenih prije 6. IV. 1941. i za vrije-
me neprijateljske okupacije iz 1946.) te izvatke
iz Uvodnog zakona i Zakona o sudskom izvan-
parninom postupku iz 1930. i 1934. godine
koji ureuju odnose meu suvlasnicima, raz-
vrgnue zajednice nekretnina, ureenje mea
i nune prolaze (hrvatski Zakon o nunim
prolazima od 6. IV. 1906.). Uz pravna pravila
navedena je i odgovarajua sudska praksa.
Prilog IV. obrauje imovinske odnose u braku
i izvanbranoj zajednici. Objavljeni su izvaci iz
Obiteljskog zakona iz 1998. i 2003., a obraena
je i odgovarajua sudska praksa te knjievnost,
to daje vrlo dobar uvid u taj posebni imovin-
skopravni reim.
Prilog V. komplementaran je odredbama l. 10.
do 29. Zakona o vlasnitvu koje ureuju po-
sjed, njegovo stjecanje, kakvou, trajnost, za-
titu i prestanak, a sadrava izvadak iz Zakona
o parninom postupku (Glava 28.), o postupku
u parnicama zbog smetanja posjeda i odgova-
rajuu sudsku praksu.
Prilog VI. daje cjelovitu sliku zemljinoknji-
nog prava, jer su uz Zakon o zemljinim knji-
gama objavljeni proieni tekstovi i svih est
pravilnika koji ureuju zemljinoknjino pra-
vo, a meu njima i najvaniji Zemljinoknji-
ni poslovnik odnosno Pravilnik o unutarnjem
ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju
drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima
sudova. Kao i kod Zakona o vlasnitvu i ovdje
se nalaze cjeloviti tekstovi svih novela ZZK (8).
Ni u ovom prilogu nisu izostale opsena sudska
praksa i knjievnost tako da itav prilog obu-
hvaa gotovo 400 stranica itavu jednu zaseb-
nu knjigu! alosna je injenica da knjievnost
zemljinoknjinog prava obuhvaa gotovo 500
naslova, a brojna otvorena pitanja ovog pravnog
podruja i nadalje ostaju otvorena. Usklaenost
zemljine knjige i katastra u oko 3.600 katastar-
skih opina (ukupno u Republici Hrvatskoj) ne
prelazi nekoliko postotnih poena, a na upis dr-
avnog (umjesto drutvenog) vlasnitva ekaju
stotine tisua zemljinih estica. Nema jo je-
dinstvene Baze zemljinih podataka (BZP), niti
Zajednikog informacijskog sistema (ZIS) koji
trebaju tvoriti BZP i Bazu digitalnih katastar-
skih planova (BDKP).
Poznato je da je Mladen uvela autor koji pri-
daje dunu panju svemu onome to pomae
korisniku da se lake i bre poslui knjigom i
pronae traenu informaciju. Zato u predgo-
voru i navodi da je elio pripremiti praktian
prirunik stvarnog prava, a ne znanstveno
djelo. Dokaz toga je i velika pozornost koju
pridaje kazalima, izvorima za sudsku praksu i
kraticama, to ini III. dio ove knjige. Tu se, na
gotovo stotinjak stranica, razrauje pojmovno
kazalo s time da je, s obzirom na opseg Priloga
VI. Zemljinoknjino pravo, za taj prilog pri-
premljeno posebno pojmovno kazalo.
I to rei na kraju. Moda ponoviti ono to je
napisao jedan od recenzenata:
Knjiga Vlasnikopravni odnosi autora Mla-
dena uvele po svojim je opim, ali i pojedi-
nanim karakteristikama jedinstveno djelo na
podruju stvarnoga prava. Iako naslov sugerira
da se autor bavi prije svega vlasnikopravnim
odnosima, injenica je da se u njoj obrauju
ne samo sva stvarna prava nego i mnoga prava
koja su izravno ili neizravno povezana s insti-
tutima stvarnog prava. To djelo nepresuan je
izvor podataka o stvarnim i drugim pravima
na nekretninama. Ono predstavlja nezaobila-
zan prirunik za svakodnevnu uporabu prav-
nim praktiarima (sucima, dravnim odvjetni-
cima, odvjetnicima i drugima), ali je od koristi
i znanstvenicima, jer se u njemu na jednosta-
van i pregledan nain mogu pronai povezni-
ce s drugim relevantnim propisima i srodnim
institutima te najbogatija sudska praksa, i to ne
samo najnovija, nego i ona starija...
Knjiga autora Mladena uvele po svojim je opim, ali i pojedinanim
karakteristikama jedinstveno djelo na podruju stvarnoga prava. U njoj se
obrauju ne samo sva stvarna prava nego i mnoga prava koja su izravno ili
neizravno povezana s institutima stvarnog prava. To djelo nepresuan je
izvor podataka o stvarnim i drugim pravima na nekretninama.
LANCI I RASPRAVE
33
Odvjetnik 3 4 2014.
Uvod
Savjetodavno vijee europskih sudaca (SVES
CCJE, Consultative Council of European
Judges) je, kako sama rije kae, savjetodav-
no tijelo pri Vijeu ministara Vijea Europe.
Osnovano je 2000. godine i uloga mu je davati
miljenja i preporuke o razliitim pitanjima
koja se tiu sudstva, te poloaja sudbene vlasti
u zemljama lanicama Vijea Europe, koja su
onda predmet razmatranja najvieg politikog
tijela Vijea Europe Vijea ministara.
U dosadanjem radu SVES je dalo vie mi-
ljenja i to miljenje br. 1. o standardima koje
se tiu neovisnosti sudbene vlasti (dokument
pod oznakom CCJE 2001. OP No. 1.), milje-
nje br. 2. o fnanciranju sudova i uinkovitosti
sudbene vlasti (dokument pod oznakom CCJE
2001. OP No. 2.), miljenje br. 3. o naelima
profesionalnog ponaanja sudaca i pitanjima
etike (dokument pod oznakom CCJE 2002.
OP No. 3.), miljenje br. 4. o izobrazbi i tre-
ningu sudaca na nacionalnoj i europskoj ra-
uro Sessa u informativnom tekstu Miljenje broj 16. Savjetodavnog vijea
europskih sudaca o odnosima izmeu sudaca i odvjetnika za Odvjetnik
pie o odnosima odvjetnika i sudaca, to je bila i tema ovogodinjeg Dana
hrvatskih odvjetnika.
U uvodu se objanjava zadaa Savjetodavnog vijea europskih sudaca
(SVES), osnovanog 2000. godine radi davanja miljenja i preporuka o
razliitim pitanjima vezanim uz sudstvo, koja su onda predmet razmatranja
Vijea Europe Vijea ministara.
Odnosi sudaca i odv jetnika
Miljenje broj 16. Savjetodavnog
vijea europskih sudaca
zini (dokument pod oznakom CCJE 2003. OP
No. 4.), miljenje o pravu i praksi imenovanja
sudaca na Europski sud za ljudska prava (do-
kument pod oznakom CCJE 2003. OP No. 5.),
miljenje o pravinom suenju u razumnom
roku (dokument pod oznakom CCJE 2004.
OP No. 6), miljenje o odnosu sudstva i dru-
tva (dokument pod oznakom CCJE 2005, OP
No. 7), miljenje o ulozi sudaca i zatiti vlada-
vine prava i ljudskih prava u kontekstu borbe
protiv terorizma (dokument s oznakom CCJE
2006. OP No. 8), miljenje o ulozi nacionalnih
sudaca u primjeni meunarodnog i europskog
prava (dokument pod oznakom CCJE 2006.
OP No. 9), miljenje u sudbenim vijeima (dr-
avnim sudbenim vijeima
1
) i njihovoj ulozi u
drutvu (dokument pod oznakom CCJE 2007.
OP No. 10.), miljenje o kvaliteti sudskih od-
luka (dokument pod oznakom CCJE 2008. OP
No. 11.), miljenje o odnosu sudaca i dravnih
odvjetnika u demokratskom drutvu (doku-
1 Opaska autora
Pie
uro Sessa
sudac Vrhovnog suda
Republike Hrvatske
O autoru
uro Sessa je
predsjednik Udruge
hrvatskih sudaca, lan
Savjetodavnog vijea
europskih sudaca.
LANCI I RASPRAVE
34
Odvjetnik 3 4 2014.
ment pod oznakom CCJE 2009. OP No. 12),
miljenje o ulozi sudaca u izvravanju sudskih
odluka (dokument pod oznakom CCJE 2010.
OP No. 13), miljenje o sudstvu i informati-
kim tehnologijama (dokument pod oznakom
CCJE 2011. OP No. 14.), te miljenje broj 15.
o specijalizaciji sudaca (dokument pod ozna-
kom CCJE 2012.OP No. 15.)
U sudovima u Europi bez iznimke sve se vie
vodi rauna o interesima stranaka, odnosno
svih osoba kojima sud prua pravnu zatitu.
Pravni praktiari ve due vrijeme upozora-
vaju da se oekivanja javnosti ne zaustavljaju
samo na pitanju lakeg pristupa sudu, ve oe-
kuju da e uinkovitiji i bri postupak pred-
stavljati uinkovito jamstvo zatite njihovih
prava, te da e presude koje sudovi donose biti
i izvrene.
Pri sastavljanju miljenja SVES se vodilo prije
svega naelima Europske konvencije o ljud-
skim pravima (dalje Konvencije) i sudskom
praksom Europskog suda za ljudska prava.
lanak 6. Konvencije bio je osnova za ujed-
naavanje proceduralnih pravila u razliitim
europskim zemljama, te je kao nezaobilazno
naelo uveo i pravo svih na pristup sudu, te
pravo da sudsku odluku u svojoj stvari dobiju
unutar razumnog vremena kao rezultat pra-
vinog postupka u kojem svaka stranka ima
ista prava. Time je pravo na pravino suenje
postalo istinsko temeljno pravo graana Euro-
pe koje se osigurava, uz ostalo, i odlukama Eu-
ropskog suda za ljudska prava, ali i odlukama
nacionalnih sudova kao, primjerice, isplatom
tete onim strankama kojima odluke nisu do-
nesene unutar razumnog roka.
Vei niz godina Vijee Europe posveuje stal-
nu panju pravu graana na pristup sudu i
to se najbolje vidi kroz mnoge rezolucije i
preporuke o pravnoj pomoi, pojednostav-
ljenju postupka, smanjenju trokova postup-
ka, koritenju novih tehnologija, smanjivanju
optereenja sudova i alternativnim nainima
rjeavanja sporova, ali i kroz odnose izmeu
sudaca i drugih sudionika (igraa players)
u sudskom postupku. To se najbolje vidi, pri-
mjerice, u miljenju broj 12. o odnosu sudaca i
dravnih odvjetnika.
I Sud za ljudska prava osigurava da vlade eu-
ropskih zemalja potuju odredbe lanka 6.
Konvencije, podsjeajui ih u svojim odluka-
ma da svaka osoba koja eli pokrenuti sudski
postupak radi zatite svojih prava mora imati
slobodan pristup sudu i da nikakva intervenci-
ja drave na tom planu nije doputena, bilo da
je odreena zakonom ili se faktino provodi.
Savjetodavno vijee europskih sudaca odlu-
ilo je u 2013. godini pripremiti miljenje o
odnosima sudaca i odvjetnika sa svrhom is-
pitivanja glavnih problema koji se odnose na
taj odnos koji je imanentan svakom postupku
koji se odvija pred sudom, a sve s obzirom na
nunu potrebu da se osigura zatita temeljnih
prava i kvaliteta pravosua kao i status sudaca
i odvjetnika.
Smatrali smo da je korisno nau iru pravni-
ku, ali i opu javnost upoznati s radom i po-
loajem SVES-a u kontekstu djelovanja Vijea
Europe u nastojanjima promicanja vladavine
prava i ljudskih prava uope, u kojem SVES
ima odreenu savjetodavnu ulogu koju Vijee
ministara VE-a, ali i druga tijela Vijea Euro-
pe ali i Europske unije sve vie uvaavaju i na
rezultate tog rada se i oslanjaju.
2

Zbog toga u nastavku ovog teksta iznosimo
glavne akcente Miljenja broj 16. SVES-a, koji
konano predstavljaju podlogu za zakljuke
koji su jednoglasno prihvaeni.
Miljenje broj 16. o odnosu sudaca i odvjet-
nika Savjetodavnog vijea europskih sudaca
usvojeno na 14. plenarnom sastanku odra-
nom u Strasbourgu od 13. do 15. studenog
2013.
I. Uvodne napomene
Sukladno ovlastima koje su povjerene SVES-u
(dalje Vijee) od strane Ministarskog odbora
Vijea Europe, Vijee je odluilo pripremiti,
za 2013. Miljenje o odnosima izmeu sudaca
i odvjetnika vodei rauna o boljoj kvaliteti i
djelotvornosti sudstva.
Miljenje je pripremljeno na osnovi prethod-
nih miljenja vijea i drugih relevantnih do-
kumenata Vijea Europe a posebice Europske
2 Primjerice, GRECO, CEPEJ , Europska mrea sudbenih
vijea (ENCJ), meunarodne udruge sudaca itd.
LANCI I RASPRAVE
35
Odvjetnik 3 4 2014.
povelje o zakonima za suce iz 1998., Magne
Charte sudaca iz 2010. i Preporuke Komite-
ta ministara broj CM/Rec(2010)12 o sucima,
neovisnosti, djelotvornosti i odgovornostima.
3
Takoer su uzeti u obzir i drugi dokumenti,
kao Temeljna naela o neovisnosti sudstva
UN-a iz 1985., Temeljna naela o ulozi odvjet-
nika UN-a iz 1990., Bangalore naela o po-
naanju sudaca iz 2002. i Komentar Bangalo-
re naela iz 2007. Nadalje, pri izradi miljenja
uzeta su u obzir dostignua Vijea odvjetni-
kih komora i udruenja Europe (CCBE), po-
najprije Kodeks europskih odvjetnika iz 1988.
i Povelja o temeljnim naelima za europske
odvjetnike iz 2006.
U pripremi Miljenja broj 16. koriteni su i
odgovori svake od zemalja lanica na upit-
nik koji je sainjen radi pripreme miljenja,
analiza strunjaka gospoe Natalie Fricero iz
Francuske, kao i zakljuci konferencije koja
je odrana u Parizu 7. studenog 2012. u orga-
nizaciji Vijea i Parike odvjetnike komore,
te zakljuci konferencije odrane u Rimu 13.
lipnja 2013. u organizaciji Vijea, Dravnog
sudbenog vijea Italije i Odvjetnike komore
Italije.
Pripremajui miljenje Vijee je usko surai-
valo i s CCBE-om.
II. Uloga sudaca i odvjetnika u
funkcioniranju pravosua
Drave u kojima vlada naelo vladavine prava
moraju svoja pravosua tako organizirati da
se vrhovna vlast prava i potivanje temeljnih
ljudskih prava i sloboda jami sukladno Eu-
ropskoj konvenciji i ljudskim pravima
4
i praksi
Europskog suda za ljudska prava. I suci i od-
vjetnici imaju kljune uloge da bi se ti ciljevi
ostvarili na najbolji mogui nain.
Vijee je ve priznalo i prepoznalo kljunu
ulogu koju ima suradnja i odnosi izmeu
razliitih strana koje su ukljuene u pravil-
no djelovanje pravosua. Tako je u toki 10.
3 Ta je Preporuka zamijenila raniju preporuku (94)12, i
predstavlja kljuan dokument Vijea Europe kad je rije
o standardima i naelima koje bi trebali slijediti i udovo-
ljavati svi sudbeni sustavi u Europi ukljuujui i zemlje
EU- a, prevedena je i moe se pronai na mrenoj stra-
nici Udruge hrvatskih sudaca www.uhs.hr
4 dalje Konvencija
Miljenja broj 12 (2009), Vijee potvrdilo da
dijeljenje zajednikih pravnih naela i etikih
vrijednosti od svih profesionalaca ukljuenih
u sudski postupak ima odluujuu ulogu da bi
pravosue pravilno funkcioniralo.
Suci i odvjetnici svakako imaju razliite uloge
u sudskom postupku, ali suradnja i doprinos
svakog od njih nuni su da bi se stiglo do po-
tenog i djelotvornog rjeenja u svakom sud-
skom postupku.
lanak 2. Temeljnih naela neovisnosti sud-
stva koje je usvojila Opa skuptina UN-a
1985. godine, odreuje da e sudstvo neovisno
odluivati o zahtjevima koji se pred njim po-
jave, na temelju injenica i sukladno vaeem
pravu, bez ogranienja, nedoputenih utjecaja,
pritisaka, prijetnji i mijeanja izravnih ili ne-
izravnih dolazeih od bilo koga i iz bilo kojeg
razloga. U istom dokumentu u lanku 6. stoji
da naelo neovisnosti sudstva ukljuuje i za-
htjev sudstvu da osigura da se sudski postupci
vode poteno i da se prava stranaka potuju.
Vijee je istaknulo ve u svom Miljenju broj
1. (2001) da neovisnost sudstva nije povlasti-
ca ili privilegij koji postoji u interesu sudaca,
ve je preduvjet za stvarno postojanje naela
vladavine prava i jamstvo za sve koji trae i
oekuju pravdu.
U sklopu svoje dunosti da brane prava i
interese vlastitih stranaka, odvjetnici tako-
er imaju kljunu ulogu u pravilnom funk-
cioniranju pravosua. lanak 6. Komentara
Povelje o temeljnim naelima europskih od-
vjetnika
5
odreuje ulogu odvjetnika na nain
da: Uloga odvjetnika neovisno o tome je li ga
angairao pojedinac ili udruenje ili drava, je
da kao pravni savjetnik i predstavnik stranke,
kao profesionalac bude nezaobilazni sudionik
potenog provoenja pravde. U oivotvorenju
svih ovih elemenata, odvjetnik koji vjerno
slui interesima svoje stranke i koji titi prava
svoje stranke, time takoer ispunja ulogu koju
odvjetnik ima u drutvu koji se sastoje u tome
da se osujete i sprijee konfikti, da se konfik-
ti rijee sukladno opeprihvaenim naelima,
graanskog, javnog i kaznenog prava vodei
se pri tome rauna o pravima i interesima i o
5 Legal Profession
LANCI I RASPRAVE
36
Odvjetnik 3 4 2014.
razvoju prava slobode, pravde i vladavine pra-
va.
To je reeno i u Etikom kodeksu CCBE-a na
nain da je potivanje profesije odvjetnika i
njegove uloge kljuni preduvjet vladavine pra-
va i demokracije u drutvu. Temeljna naela o
ulozi odvjetnika UN-a utvruju da primjerena
razina zatite ljudskih prava temeljnih sloboda
na koju imaju pravo sve osobe, bez obzira je
li rije o ekonomskim, socijalnim ili kultur-
nim pravima, graanskim ili politikim pravi-
ma, zahtijeva da svaka osoba ima djelotvoran
pristup pravnoj pomoi koju prua neovisna
pravnika profesija. Naelo 12. odreuje da e
odvjetnici u svako doba odravati ast i dosto-
janstvo svoje profesije kao bitni element djelo-
vanja pravosua.
Suci i odvjetnici moraju biti neovisni u izvr-
avanju svojih dunosti, i moraju biti ne samo
stvarno neovisni, nego se moraju takvima i
doimati u meusobnim odnosima. Ta se ne-
ovisnost jaa i etikim kodeksima svake od
profesija. Vijee smatra da je meusobna ne-
ovisnost kljuna za pravilno djelovanje pravo-
sua.
Vijee se poziva i na toku 6. Preporuke CM/
Rec (2010)12, u kojoj je reeno da neovisnost
sudaca mora biti zajamena na najvioj mo-
guoj pravnoj razini, te da se takoer i neovi-
snost odvjetnika mora jednako jamiti najvi-
om moguom pravnom razinom.
Nadalje, Vijee se poziva na toku 12. citirane
Preporuke, u kojoj je reeno da suci i sudstvo,
bez da time ugroze svoju neovisnost, trebaju
odravati konstruktivne odnose s institucija-
ma i vlastima koje su nadlene za upravljanje
i odravanje sudova, ali takoer i s profesio-
nalcima ije su dunosti usko povezene s ra-
dom sudaca, a da bi se omoguilo djelotvorno
i uinkovito izvravanje uloge koje ima pra-
vosue. Konstruktivni odnosi su u jednakoj
mjeri nuni glede konkretnih postupaka, a da
bi se dolo do potenog i djelotvornog rjeenja
u svakom pojedinom postupku pred sudom.
U odnosu sudaca i odvjetnika mogu se razli-
kovati dva mogua pravca:
- prvi pravac odnosa sudaca i odvjetnika izvire
iz postupovnih naela i pravila svake pojedi-
ne drave, koji imaju izravan uinak na kva-
litetu postupaka pred sudom. U zakljucima
i preporukama sadranim u Miljenju broj
11.(2008) o kvaliteti sudskih odluka, Vijee je
istaknulo da su standardi kvalitete sudskih od-
luka rezultat meusobnog djelovanja razliitih
igraa u sudskom sustavu
- drugi pravac odnosa sudaca i odvjetnika
proizlazi iz njihova profesionalnog ponaa-
nja koje podrazumijeva obostrano potovanje
uloga koje svaki od njih ima i konstruktivini
dijalog izmeu sudaca i odvjetnika.
III. Poboljanje procesnih odnosa, dijaloga
i komunikacije tijekom postupka
Suci i odvjetnici dijele temeljnu obvezu, a to je
potivanje postupovnih pravila i naela pote-
nog suenja.
Vijee smatra da e konstruktivni odnosi iz-
meu sudaca i odvjetnika doprinijeti kvaliteti
i uinkovitosti postupanja. Oni e takoer po-
moi i u ostvarivanju potreba stranaka. Stran-
ke u postupku oekuju da e njihovi odvjetnici
imati priliku biti sasluani, i takoer oekuju
U praksi, proceduralna pravila, bez obzira je li rije o graanskom,
kaznenom ili upravnom postupku, esto su sloena i doputaju razliite
faze postupka i albe glede pojedinih dijelova postupka. To moe dovesti do
nerazumnih odugovlaenja i visokih trokova strankama, a time i drutvu
u cjelini. Vijee snano podrava napore koji ele analizirati postojea
proceduralna pravila u zemljama lanicama, a da bi se, tamo gdje je to
potrebno, razvila primjerenija pravila.
LANCI I RASPRAVE
37
Odvjetnik 3 4 2014.
da suci i odvjetnici zajedniki sudjeluju u tra-
enju potenog rjeenja njihovog sluaja su-
kladno pravu u razumnom roku.
U svakom sluaju, uinkovitost sudskih postu-
paka u prvom redu ovisi o odgovarajuim pro-
cesnim zakonima i pravilima kao i o osnovnim
aspektima graanskog, kaznenog i upravnog
postupka. Drave moraju uspostaviti uvjete
za uinkovitost sudskih postupaka sukladno
lanku 6. Konvencije. U pripremi takvih uvje-
ta moraju biti ukljueni i suci i odvjetnici kao
savjetodavci, ne radi zatite svojih interesa,
ve radi pravilnog funkcioniranja pravosua.
Savjetovanje s onima koji koriste sudbeni su-
stav
6
takoer ima vanu ulogu. Vano je i da
se postupovni okviri redovito nadziru, i osu-
vremenjuju kad je to potrebno, te da su suci,
odvjetnici i drugi korisnici sudbenog sustava
ukljueni u taj proces.
Vijee dri da zakoni moraju sucima dati
uinkovita postupovna orua da bi se osigura-
lo provoenje naela potenog suenja i da bi
se sprijeila nepotrebna odugovlaenja ili ne-
zakonite odgode. Zakoni bi trebali biti dovolj-
no strogi, morali bi propisati jasne i potene
rokove, ali i dopustiti potrebnu elastinost.
Proceduralna pravila stvaraju orue koje omo-
guuje rjeavanje pravnih sporova. Ta pravila
odreuju ulogu sudaca i odvjetnika. Kljuno
je da suci i odvjetnici dobro poznaju i razumi-
ju ta pravila, a sve u interesu naela potenog
suenja u razumnom roku.
Upute koje bi se zajedniki donijele na institu-
cionalnoj razini mogu takoer biti korisne da
bi se ohrabrila i poticala potreba za dijalogom.
Vijee smatra da bi sudove trebalo ohrabrivati
u uspostavljanje pravila dobre prakse koja bi
bila rezultat sporazuma izmeu sudova i ko-
mora. Sporazumi glede upravljanja i voenja
postupaka uspostavljeni su u puno sudbenih
sustava, u razliitim oblicima. Vijee istie
i potvruje da takvi sporazumi moraju biti
usklaeni s postupovnim zakonima i da bi
morali biti javno objavljeni, da bi ona bila po-
znata kako odvjetnicima tako i strankama.
U praksi, proceduralna pravila, bez obzira je li
rije o graanskom, kaznenom ili upravnom
6 court users
postupku, esto su sloena i doputaju razliite
faze postupka i albe glede pojedinih dijelova
postupka. To moe dovesti do nerazumnih
odugovlaenja i visokih trokova strankama,
a time i drutvu u cjelini. Vijee snano po-
drava napore koji ele analizirati postojea
proceduralna pravila u zemljama lanicama, a
da bi se tamo gdje je to potrebno razvila pri-
mjerenija pravila.
Razmjena iskustava na meunarodnoj razini,
kako sudaca tako i odvjetnika, moe ojaati
razvoj najboljih praksi u podruju procesnih
pravila. Svakako da se razliite drutvene i
pravne tradicije pojedinih zemalja moraju pri
tome uzeti obzir.
Jednak pristup informacijama o procesnom i
materijalnom pravu, kao i o kljunim odluka-
ma sudske prakse, trebao bi biti osiguran na
jednak nain i sucima i odvjetnicima. Vijee
se poziva na toku 24. Miljenja br. 14.(2011)
u kojoj se navodi da bi sudstvo trebalo stvarati
bazu sudske prakse, ili najmanje bazu kljunih
odluka sudova koja bi bila dostupna putem
interneta, tako da je besplatna, jednostavna
u pristupu, a vodei rauna o zatiti osobnih
podataka.
Suci i odvjetnici moraju suraivati da bi se
ostvarila prava stranaka. U tom smislu Vijee
smatra da je vrlo vano planirati roita i ka-
lendar roita, a da bi se omoguila suradnja
sudaca i odvjetnika u interesu stranaka. Nada-
lje, suci i odvjetnici morali bi suraivati i radi
ostvarivanja mirnog rjeenja spora. U Milje-
nju broj 6. (2004) Vijee je preporuilo razvi-
janje uvjeta za mirno rjeenje spora. Zajedni-
ke radionice mogu tome doprinijeti, a da bi se
meusobno suci i odvjetnici bolje razumjeli
kad je rije o mirnom rjeavanju sporova u
postupcima medijacije i sporazumijevanja.
Nuno je uspostaviti pravilnu komunikaciju
izmeu sudova i odvjetnika da bi se omogui-
lo brzo i uinkovito postupanje. Vijee smatra
da bi drave morale uspostaviti i omoguiti
elektroniku komunikaciju izmeu sudova i
odvjetnika da bi se odvjetnici na jednostavan i
lak nain mogli informirati o procesnom sta-
diju postupaka. U Miljenju broj 14. (2011),
Sudstvo i informacijske tehnologije, Vijee
LANCI I RASPRAVE
38
Odvjetnik 3 4 2014.
utvruje da informacijske tehnologije ima-
ju sredinje mjesto radi pruanja informaci-
ja potrebnih sucima, odvjetnicima i drugim
kljunim osobama u pravosuu kao i javnosti
i medijima.
IV. Razvijanje meusobnog razumijevanja i
potivanje uloga koje imaju etika naela
Suci i odvjetnici imaju svoje etike principe.
Meutim, neka etika naela su zajednika
i sucima i odvjetnicima kao, primjerice, po-
tivanje zakona, uvanje profesionalne tajne,
nepovredivost i dostojanstvo, potivanje stra-
naka, strunost, pravednost i uzajamno uva-
avanje.
Etika naela za suce i odvjetnike bi se takoer
trebala baviti pitanjem njihova meusobnog
odnosa.
Glede sudaca, Vijee je u svom Miljenju br.
3. (2002), u toki 23, ustvrdilo da suci moraju
pokazati razumijevanje prema svim osobama,
kao to su stranke, svjedoci, odvjetnici itd., i
ne smije se raditi razlika na nezakonitim te-
meljima, ili koja bi bila u suprotnosti s pravil-
nim obavljanjem sudake dunosti. Toka 5.3.
Bangalore naela tvrdi da suci moraju svoju
dunost obnaati s odgovarajuom panjom
za sve osobe, kao to su primjerice, stranke,
svjedoci, odvjetnici, slubenici u sudu i drugi
suci, bez ikakve diskriminacije koja bi se te-
meljila na neodlunim temeljima koji su bez
vanosti za pravilno obnaanje sudake du-
nosti. Sudac mora odravati red i dostojanstvo
u svim fazama postupka, mora biti strpljiv, do-
stojanstven i uljudan prema strankama, porot-
nicima, svjedocima, odvjetnicima i svim osta-
lim osobama s kojima suci dolaze u doticaj u
obnaanju svoje dunosti.
Glede odvjetnika, toke 4.1, 4.2, 4.3. i 4.4. CC-
BE-ovog Etikog kodeksa za europske suce
izraavaju sljedee stavove: odvjetnik koji se
pojavljuje ili sudjeluje u postupku, pred su-
dom ili suditem mora potivati pravila postu-
panja koja se primjenjuju pred tim sudom ili
suditem. Odvjetnik mora uvijek voditi dunu
panju prema naelima potenog postupka u
svakom postupanju. Odvjetnik e se uljudno
i s potovanjem odnositi prema sudu, branit
e interese svoje stranke asno i beskompro-
misno, neovisno o vlastitim interesima i bez
obzira na posljedice koje moe on/ona ili net-
ko drugi trpjeti. Odvjetnik ne smije namjerno
dati pogrenu ili zbunjujuu informaciju sudu.
Vijee smatra da bi se odnosi izmeu sudaca
i odvjetnika trebali temeljiti na uzajamnom
razumijevanju meusobnih uloga i na uzaja-
mnom potovanju naela vlastite neovisnosti
kad je rije o meusobnim odnosima.
Sukladno tome, Vijee smatra da je nuno
razvijati dijalog i razmjenu iskustava izmeu
sudaca i odvjetnika na institucionalnoj razini,
bilo na nacionalnoj, bilo na europskoj, kada je
rije o meusobnom odnosima. Odvjetniki i
sudaki kodeksi etike pri tome moraju se uze-
ti u obzir. S tim u vezi, Vijee ohrabruje pro-
nalaenje zajednikih etikih vrijednosti, kao
to su dunost neovisnosti, dunost provoditi
naelo vladavine prava u svako doba, suradnja
radi osiguravanja potenog i brzog suenja i
potreba za stalnim strunim usavravanjem.
Profesionalne udruge, kako sudaca tako i od-
vjetnika, trebale bi biti zaduene za provoe-
nje tog zadatka.
Programi izobrazbe za suce i odvjetnike tre-
baju voditi rauna o posebnim ulogama koje
suci i odvjetnici imaju, i u svakom sluaju
voditi rauna da se uvijek promie poteno i
djelotvorno postizanje rjeenja uz potovanje
neovisnosti svakoga od njih. Vijee se poziva
i na toku 10. Miljenja br. 12 (2009) u kojem
se navodi da se tamo gdje je to prikladno, or-
ganizira zajednika izobrazba za suce, odvjet-
nike i dravne odvjetnike o temama koje su od
zajednikog interesa, jer to moe doprinijeti
postizanju pravde najvie kvalitete.
U zemljama lanicama Vijea Europe suci se
imenuju na razliite naine. Vijee se poziva
i upuuje na izvjee CEPEJ-a Ocjena Eu-
ropskih sudbenih sustava iz 2012., poglavlje
11.1. U nekim zemljama, suci se uglavnom
imenuju iz redova iskusnih odvjetnika. U dru-
gim zemljama suci i odvjetnici ne dijele isti
profesionalni put. U tim zemljama, razvijanje
meusobnog razumijevanja je posebno vano.
Jedan od naina jaanja takvog razumijevanja
bilo bi i obavljanje pripravnikog staa za su-
dake vjebenike u odvjetnikim uredima i za
odvjetnike vjebenike u sudovima. I tom slu-
LANCI I RASPRAVE
39
Odvjetnik 3 4 2014.
aju, nuno je da se jami samostalnost i neo-
visnost sudbene vlasti i da je pripravniki sta
organiziran na transparentan nain.
Odnosi izmeu sudaca i odvjetnika moraju
uvijek uvati neovisan poloaj suda i sliku nje-
gove neovisnosti. Suci i odvjetnici zbog toga
moraju uvijek biti svjesni i odgovarajua po-
stupovna i etika pravila trebala bi biti jamstvo
te neovisnosti.
Suci i odvjetnici uivaju slobodu izraavanja
u skladu s l. 10. Konvencije. Suci u svakom
sluaju moraju voditi rauna o obvezi uvanja
slubene tajne i o svojoj neovisnosti, to, uz
ostalo, znai i suzdravanje od komentiranja
postupaka i rada odvjetnika.
Sloboda izraavanja odvjetnika takoer ima
svoje granice, a da bi se odrala i potivala
ogranienja iz lanka 10. st. 2. Konvencije,
autoritet i nepristranost sudbena vlasti.
7
Po-
tovanje drugih kolega, potivanje naela vla-
davine prava i potenog suenja, naela pod
tokama h. i i. Povelje o temeljnim naelima
europskih odvjetnika trae da se odvjetnici
suzdre od agresivnog kritiziranja kolega, su-
daca i sudskih postupaka i odluka.
V. Preporuke
Vijee istie da je dijeljenje zajednikih prav-
nih i etikih naela svih profesionalaca koji su
ukljueni u postupke pred sudom kljuno da bi
sudstvo pravilno djelovalo i zbog toga donosi
sljedee preporuke:
I. Vijee preporuuje da drave donesu od-
govarajua procesna pravila, koja e odre-
diti ovlasti sudaca i postupanje odvjetnika i
koja e ovlastiti suce da uinkovito provode
naela potenog suenja i da mogu sprije-
iti nezakonita odugovlaenja postupka od
strane stranaka. Takoer se predlae da se
suci, odvjetnici i drugi korisnici rada su-
dova konzultiraju u postupku stvaranja tih
7 Vidjeti presude Europskog suda za ljudska prava, Pe-
nik protiv Slovenije od 27.rujna 2012. i Nikula protiv
Finske od 21. oujka 2002.
pravila i da se pravila postupka redovito
preispituju.
II. Vijee podrava meunarodnu razmjenu
iskustava izmeu sudaca i odvjetnika, sa
svrhom da se razviju najbolje prakse u polju
procesnih pravila, vodei rauna o razlii-
tim drutvenim i pravnim tradicijama u po-
jedinim zemljama.
III. Vijee predlae da suci odravaju roita
na kojima e se raspraviti tijek postupanja u
nekom sporu u skladu s postojeim proce-
snim pravilima, i da se uspostave, u suradnji
sa stankama, tzv. kalendari postupka, kao
to je, primjerice, utvrivanje faza postupka,
uspostavljanje razumnih vremenskih okvira
i naina na koji e se pred sudom predstaviti
usmeni i pisani dokazi.
IV. Vijee preporuuje razvijanje pravaca
razmjene informacija izmeu sudova i od-
vjetnika. Sucima i odvjetnicima mora se
omoguiti komunikaciju u svim fazama po-
stupka. Vijee smatra da drave trebaju uve-
sti sustave koji e podravati elektroniku
komunikaciju izmeu sudaca i odvjetnika.
V. Vijee predlae, da bi se mogle ostvariti po-
trebe stranaka, razvoj sustava prijateljskog
(mirnog) rjeavanja sporova. Smatra da je
uzajamno razumijevanje uloge sudaca i od-
vjetnika odluna okolnost za razvoj koncep-
ta mirnog rjeavanja sporova, i gdje je god
mogue, trebalo bi omoguiti i prikladno
zajedniko osposobljavanje za razliite obli-
ke mirnog rjeavanja sporova.
VI. Vijee preporuuje razvoj dijaloga izmeu
sudaca i odvjetnika na institucionalnoj ra-
zini na temu njihove meusobne suradnje,
pri tome uzimajui u obzir etika naela
odvjetnika i sudaca. Takav dijalog trebao bi
koristiti uzajamno razumijevanje i potiva-
nje uloge svake od strana, vodei rauna o
neovisnosti sudaca i odvjetnika.
VII. Vijee smatra da, tamo gdje je to priklad-
no, zajedniko osposobljavanje glede tema
za koja postoji zajedniki interes moe po-
boljati kvalitetu i djelotvornost postupaka.
Odnosi izmeu sudaca i odvjetnika trebali bi se temeljiti na uzajamnom
razumijevanju meusobnih uloga i na uzajamnom potovanju naela
vlastite neovisnosti kad je rije o meusobnim odnosima.
LANCI I RASPRAVE
40
Odvjetnik 3 4 2014.
Openito o kaznenim djelima protiv okolia
Kaznena djela protiv okolia uzrokuju znaaj-
ne tete za okoli u Europi, ali i u svijetu. Nai-
me, vrlo esto posljedice takvih kaznenih djela
imaju i prekogranini aspekt. Stoga su kaznena
djela protiv okolia ozbiljan i rastui problem
koji treba rjeavati na europskoj razini.
Karakteristino je za takva kaznena djela da
uzrokuju znaajnu tetu ili opasnost za okoli i
ljudsko zdravlje. Najea kaznena djela protiv
okolia ogledaju se kao protupravno isputanje
oneiujuih tvari u zrak, vodu ili tlo; protu-
pravna trgovina ivotinjama; protupravno od-
laganje otpada, posebice opasnog otpada itd.
Da bi se zajamila visoka razina zatite okolia,
potrebno je rijeiti sve vei problem rastueg
broja kaznenih djela protiv okolia.
Poinitelji takvih kaznenih djela ostvaruju vi-
soki proft, a s druge strane postoje velike po-
tekoe prilikom procjene tete od poinjenja
takvog djela.
Direktiva 2008/99/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 19. studenoga
2008. o zatiti okolia putem kaznenog
prava
Kako pravo zatite okolia treba provoditi na
uinkovit nain, Europska unija je donijela
brojne zakonodavne akte o zatiti okolia, a dr-
ave lanice obvezne su te akte prenijeti u svoja
nacionalna zakonodavstva i provoditi ih. Isku-
stvo je, meutim, pokazalo da sankcije koje
trenutano primjenjuju drave lanice nisu
uvijek dostatne da bi se ostvarilo puno potiva-
nje prava Zajednice. Takvo potovanje zakona
Zatita okolia postaje sve vanija tema u svijetu u kojem ivimo esto s
nerazvijenom ekolokom svijesti, a ova se tema sve ee pojavljuje i u
pravnom svijetu. O toj temi i kaznenim djelima protiv okolia za Odvjetnik
pie Marija Pujo Tadi, odvjetnica iz Zagreba.
Kazneno-pravna zatita
okolia
moglo bi se i trebalo ojaati postojanjem ka-
znenih sankcija kojima se pokazuje drutvena
osuda kvalitativno drukije naravi u usporedbi
s administrativnim sankcijama ili mehanizmi-
ma naknade u okviru graanskog prava.
To je razlog zato je Komisija predloila Direk-
tivu koja zahtijeva od drava lanica da osigu-
raju kaznene sankcija za najtea kaznena djela
protiv okolia, jer se samo ta vrsta mjera ini
adekvatnom, kako bi se postigla odgovarajua
provedba prava zatite okolia.
Da bi se rijeilo ovo pitanje, a nakon dugotraj-
nih institucionalnih rasprava i dviju presuda
Europskoga suda pravde o opsegu nadlenosti
Zajednice u podruju kaznenog prava, Vijee i
Europski parlament usuglasili su se o tekstu Di-
rektive o zatiti okolia putem kaznenog prava.
Direktiva je formalno prihvaena 19. studeno-
ga 2008. godine, a morala je biti prenesena u
zakonodavstvo od strane drava lanica do 26.
prosinca 2010. Radi se o Direktivi 2008/99/EC
o zatiti okolia putem kaznenog prava.
Direktiva 2008/99/EC zahtijeva od drava la-
nica da odreene aktivnosti oneienja pro-
glase kanjivima prema kaznenom pravu, a ne
prema upravnom pravu (prekrajnom pravu)
kojim su predviene blae kazne. lanak 3. za-
htijeva od drava lanica da poduzmu potreb-
ne mjere i sastave popis krenja zakona EU-a
na podruju zatite okolia koja se smatraju
kaznenim djelima prema domaem pravu. To
ukljuuje: oneienje zraka, tla ili vode; trgo-
vanje primjercima zatienih biljnih ili ivo-
tinjskih vrsta; protupravno odlaganje otpada.
Moraju se uvesti sankcije kojima se kanjava
Pie
Marija Pujo Tadi,
odvjetnica
O autorici
Marija Pujo Tadi je
odvjetnica u Zagrebu,
a ve godinama se bavi
kompleksnim pitanjem
zatite okolia.
LANCI I RASPRAVE
41
Odvjetnik 3 4 2014.
ne samo nezakonito postupanje pojedinaca,
ve i kaznena djela koja su poinjena od prav-
ne osobe. Meutim, u potonjem sluaju drave
lanice mogu birati izmeu primjene kazne-
nopravnih ili upravnopravnih sankcija. Dra-
ve lanice trebale su donijeti zakone, uredbe i
upravne propise nune za postupanje u skladu
s Direktivom do 26. prosinca 2010.
Dakle, Direktiva 2008/99/EC utvruje mjere
zatite okolia kroz kazneno pravo popis dje-
la protiv okolia koja se moraju propisati kao
kaznena djela od strane svih drava lanica,
ako su poinjena s namjerom ili iz ozbiljnog
nehaja, s tekim posljedicama.
Naime, Direktiva ne stvara novi popis kazne-
nih djela, ve upuuje na postojee europske
legislative o okoliu, a drava lanica mora osi-
gurati da povrede zakona podlijeu uinkovi-
tim, razmjernim i odvraajuim kaznenoprav-
nim sankcijama.
Sukladno Direktivi 2008/99/EC drave lani-
ce osiguravaju da sljedee radnje predstavljaju
kazneno djelo ako se poine protuzakonito i
namjerno ili barem iz krajnje nepanje:
- Ako je nastupila znatna teta u zraku, tlu,
vodi ili na ivotinjama ili biljkama, ili uzro-
kovala smrt ili teku tjelesnu ozljedu bilo
koje osobe:
- Uvoenje ionizirajueg materijala ili emisija
ionizirajueg zraenja
- Nezakonito postupanje (odlaganje, prijevoz,
skladitenje i dr.) s otpadom (ukljuujui i
opasni otpad)
- Nezakoniti rad postrojenja, u kojima se od-
vijaju opasne aktivnosti, te se koriste opasne
tvari
- Ilegalne poiljke otpada
- Nezakonita proizvodnja, prerada, skladite-
nje, uporaba, transport, izvoz ili uvoz nukle-
arnog materijala ili drugih opasnih radioak-
tivnih tvari
- Nezakonito posjedovanje, uzimanje, ote-
ivanje, ubijanje ili trgovanje primjercima
zatienih divljih vrsta faune ili fore
- Trgovanje primjercima zatienih divljih vr-
sta faune ili fore
- Svako ponaanje koje uzrokuje znaajno
naruavanje stanita unutar zatienog po-
druja
- Nezakonita trgovina ili uporaba tvari koje
oteuju ozon.
Kaznena djela protiv okolia u
zakonodavstvu Republike Hrvatske
kratak pregled
Kaznena djela protiv okolia regulirana su u
Republici Hrvatskoj u posebnoj glavi XX. Ka-
znenog zakona (NN 125/11 i 144/12) pod na-
slovom Kaznena djela protiv okolia.
Takoer, u kazneno zakonodavstvo Republike
Hrvatske preuzeta je i Direktiva 2008/99/EC
to je rezultiralo time da ta glava Kaznenog za-
kona ima niz novih kaznenih djela koja ranije
nisu bila propisana kao kaznena djela.
U posljednje vrijeme u veem broju zakono-
davstava kaznena djela protiv okolia preteno
se reguliraju kao kaznena djela ugroavanja
kod kojih se ne trai da doe do povreiva-
nja zatienog pravnog dobra (okolia), ve je
dovoljna i opasnost od njegovog povreivanja
(apstraktno ugroavanje), a upravo takav na-
in reguliranja slijedilo se kod usklaenja hr-
vatskog kaznenog zakonodavstva u glavi XX.
koja se odnosi na kaznena djela protiv okolia.
Nadalje, veina propisanih kaznenih djela pro-
tiv okolia su blanketne norme, to znai da je
kroz blanketnost norme (tko protivno propi-
sima) predviena akcesornost takvog djela te
je za primjenu pojedinog kaznenog djela rele-
vantan npr. Zakon o zatiti okolia, Zakon o
zatiti zraka i dr.
U Republici Hrvatskoj relevantno zakonodav-
stvo koje se odnosi na materiju odgovornosti
za kaznena djela iz podruja okolia je:
- (Stari) Kazneni zakon do 1. sijenja 2013.
(NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01,
111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06,
110/07, 152/08, 57/11)
- (Novi) Kazneni zakon, stupio na snagu 1.
sijenja 2013. (NN 125/11)
- Zakon o odgovornosti pravnih osoba za ka-
znena djela (NN 151/03, 110/07, 45/11)
- Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08,
76/09, 80/11, 121/11)
- Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN 76/09,
153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11 (dalje
u tekstu ZDO)
- Zakon o policijskim poslovima i ovlastima
(NN 76/09)
- Pravilnik o nainu postupanja policijskih
slubenika (NN 89/10)
- Prekrajni zakon (NN 107/07), (dalje u tek-
stu PZ)
LANCI I RASPRAVE
42
Odvjetnik 3 4 2014.
to se tie odgovornosti pravnih osoba za ka-
znena djela protiv okolia, na njih se primje-
njuje Zakon o odgovornosti pravnih osoba za
kaznena djela (NN 151/03, 110/07 I 45/11) koji
u svojim odredbama propisuje da e se pravna
osoba kazniti za kazneno djelo odgovorne oso-
be ako se njime povrjeuje neka dunost prav-
ne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili
trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist
za sebe ili drugog, te e se pod tim uvjetima ka-
zniti pravna osoba za kaznena djela propisana
Kaznenim zakonom i drugim zakonima, dok
se odgovornost pravne osobe temelji na krivnji
odgovorne osobe.
Dunost prijaviti kazneno djelo u Republici
Hrvatskoj ima svatko, te se prijava za kazneno
djelo protiv okolia moe podnijeti Dravnom
odvjetnitvu, policiji, inspekciji Ministarstva
zatite okolia i prirode.
Sva dravna tijela postupaju u okviru svoje
nadlenosti, ali najvaniju ulogu ima Dravni
odvjetnik koji je duan za sva kaznena djela
koja se progone po slubenoj dunosti istrai-
vati da li je poinjeno kazneno djelo. Dravni
odvjetnik vodi kazneni progon kod kaznenih
djela protiv okolia, on usmjerava i nadzire rad
drugih dravnih tijela te podnosi optunicu.
Vrste kaznenih djela protiv okolia i
kaznenih djela iz glave XX. Kaznenog
zakona Republike Hrvatske
Postoje sljedee vrste kaznenih djela protiv
okolia:
- Kaznena djela koja se odnose samo na po-
vredu upravnih odredaba: nema ugroava-
nja ili stvarne tete potrebne za kaznu.
- Kaznena djela ugroavanja: dostatno je ap-
straktno ugroavanje zatienih dobara,
kao to su fauna, fora ili stanita, voda, tlo
ili zrak, da bi bilo poinjeno kazneno djelo
protiv okolia npr. moe ugroziti
- Kaznena djela kojima je prouzrokovana
teta: ilegalne radnje sankcionirane samo u
sluajevima kad nastane teta. teta je pre-
duvjet za kaznenu odgovornost
Kaznena djela protiv okolia iz novog Kazne-
nog zakona:
- Oneienje okolia, l. 193.
- Isputanje oneiujuih tvari s plovnog
objekta, l. 194.
- Ugroavanje ozonskog sloja, l. 195.
- Ugroavanje okolia otpadom, l. 196.
- Ugroavanje okolia postrojenjem, l. 197.
- Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima,
l. 198.
- Ugroavanje bukom, vibracijama ili neioni-
zirajuim zraenjem, l. 199.
- Unitavanje zatienih prirodnih vrijedno-
sti, l. 200.
- Unitavanje stanita, l. 201.
- Trgovanje zatienim prirodnim vrijedno-
stima, l. 202.
- Protuzakonito unoenje u okoli divljih
svojti ili GMO-a, l. 203.
- Protuzakoniti lov i ribolov, l. 204.
- Ubijanje ili muenje ivotinja, l. 205.
- Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i orga-
nizama tetnih za bilje, l. 206.
- Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih
sredstava za lijeenje ivotinja, l. 207.
- Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi,
l. 208.
- Pustoenje uma, l. 209.
- Promjena vodnog reima, l. 210.
- Protupravna eksploatacija rudnog blaga, l.
211.
- Protupravna gradnja, l. 212.
Kako je u Republici Hrvatskoj uveden domi-
nantno ekocentrini model kaznenih djela (do-
voljno je ve nehajno apstraktno ugroavanje da
bi se radilo o kaznenom djelu), uveden je i pose-
ban institut Djelotvorno kajanje. Smisao tog
instituta je da Sud moe osloboditi kazne poi-
nitelja kaznenog djela: Oneienja okolia (l.
193.), Ugroavanje okolia otpadom (l. 196.),
Ugroavanje okolia postrojenjem (l. 197.) i
Ugroavanja okolia radioaktivnim tvarima
(l. 198.) koji prije nastupa tekih posljedica
dobrovoljno otkloni opasnost ili stanje koje je
prouzrokovao. Taj institut prikladan je za pro-
vedbu naela da kazna mora biti ultima ratio te
istodobno daje poticaj poiniteljima da otklone
oneienje prije nego nastupe teke posljedice
kao: smrt, teka tjelesna ozljeda, teko narua-
vanje zdravlja jedne ili vie osoba, promjene
prouzroene oneienjem koje se ne mogu du-
lje vrijeme otkloniti, velika nesrea.
Kako i kod druge vrste kaznenih djela i u
sluaju kaznenih djela protiv okolia, a zbog
LANCI I RASPRAVE
43
Odvjetnik 3 4 2014.
nastupanja odreenih kvalifikatornih okol-
nosti, postoji kategorija Teka kaznena dje-
la protiv okolia. Teka kaznena djela protiv
okolia su djela kod kojih zbog nastupanja
kvalifikatornih okolnosti, u vidu gore nabro-
jenih tekih posljedica, kazneno djelo dobiva
na svojoj teini te se za takvo djelo propisuje
tea kazna.
Zasigurno je za svaku pohvalu uinkovitosti
rada Opinskog kaznenog suda u Zagreba, u
rjeavanju navedenih kaznenih djela, jer do
dana 24. studenog 2013. nema niti jedan ne-
rijeeni predmet kaznenih djela protiv oko-
lia.
Zakljuak i preporuke
Oekuje se da e u dogledno vrijeme, zbog
promjena Kaznenog zakona i propisivanja
veeg broja kaznenih djela protiv okolia,
kao i zbog aktualnosti tematike, priljev ove
vrste kaznenih prijava (optunica) protiv
Kazneno djelo Primljeno Rijeeno Nerijeeno
Oneienje okolia (l. 250.) 2 2 0
Ugroavanje okolia bukom (l. 251.) 1 1 0
Ugroavanje okolia otpadom (l. 252.) 8 8 0
Protupravna gradnja (l. 252a.)
Unoenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku
Hrvatsku (l. 253.)
1 1 0
Ugroavanje okolia napravama (l. 254.) 0 0 0
Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja/bilja (l. 255.)
Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja (l. 256.)
Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi (l. 257.) 1 1 0
Protuzakoniti lov (l. 258) 5 5 0
Protuzakoniti ribolov (l.259.) 2 2 0
Muenje ivotinje (l. 260.) 20 20 0
Pustoenje uma (l. 261.) 3 3 0
Protupravna eksploatacija rudnog blaga (l. 261a.)
Teka kaznena djela protiv okolia (l. 262.) 0 0 0
Ukupno 43 43 0
poinitelja kaznenih djela biti puno vei,
stoga se kontinuirano voenje sudske prakse
s primjerima dobre prakse iz EU-a pokazuje
kao nunost.
Nadalje, sva dravna tijela trebaju raditi na
educiranju svojih djelatnika o toj specifnoj
vrsti kaznenih djela. Potrebno je u vidu priru-
nika napraviti smjernice za procesno-pravno
postupanje inspekcijskih slubi nadlenih u
podruju zatite okolia.
Takoer, nuna je suradnja svih institucija na
to uinkovitijem otkrivanju i kanjavanju
poinitelja, ali i saniranju posljedica tih ka-
znenih djela, jer, kao to sam napomenula u
uvodu, posljedice od veine takvih kaznenih
djela ne refektiraju se samo na pojedinca ve
na zajednicu u cjelini, na sve ljude i raspolo-
iva dobra dostupna veem broju ljudi (zrak,
voda, tlo) i stoga svi trebaju biti posebno
uinkoviti i brzi kod rjeavanja takve vrste
kaznenih djela.
Izvor: Statistiki
podaci Opinskog
kaznenog suda u
Zagrebu pokazuju
da se najvei broj
prijavljenih kaznenih
djela protiv okolia
odnosi na kazneno
djelo Ugroavanje
okolia otpadom
(l.252. stari zakon) i
Muenje ivotinje (l.
260. stari zakon).
Pregled statistikih podataka koji se odnose na kaznena djela protiv okolia, najveeg opinskog
suda, Opinskog kaznenog suda u Zagrebu za razdoblje posljednjih 10 godina zakljuno s danom
24. studenoga 2013. godine.
LANCI I RASPRAVE
44
Odvjetnik 3 4 2014.
Uvod
U parninom postupku, Republika Hrvatska
kao stranka u postupku ima pravo na naknadu
troka postupka prema uspjehu u sporu, pri
emu sudovi, u pravilu, te trokove dosuuju
prema pukom matematikom omjeru izno-
sa dosuenog i odbijenog dijela tubenog
zahtjeva. Nakon presude Europskog suda za
ljudska prava donesene u predmetu Klauz
protiv Hrvatske (zahtjev broj 28963/10, pre-
suda od 18. srpnja 2013. godine), takva prak-
sa sudova morat e se mijenjati. Naime, u tom
predmetu, zbog obveze tuitelja, koji je samo
djelomino uspio u postupku, da dravi kao
tueniku naknadi parnini troak koji je go-
tovo dosegao dosueni iznos naknade tete,
Europski sud za ljudska prava (dalje: Sud) ut-
vrdio je povredu prava na pravino suenje
kao i povredu prava na mirno uivanje
vlasnitva.
injenice predmeta
U listopadu 1998. godine Ivan Klauz (dalje:
podnositelj) podnio je opinskom sudu tubu
protiv Republike Hrvatske radi naknade tete
zbog policijskog zlostavljanja, traei nakna-
du nematerijalne tete u iznosu od 295 tisua
kuna. Tijekom postupka taj tubeni zahtjev je
povien na iznos od 335 tisua kuna.
Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljenih sloboda, unato svojoj
vanosti i injenici da je postala dio hrvatskog pravnog poretka, gotovo
je nevidljiva u hrvatskoj pravosudnoj praksi. Odvjetnica Lovorka Kuan
pripremila je tekst o presudi Klauz protiv Hrvatske, a sadraj tog teksta
potencijalno je vrlo koristan odvjetnicima.
Presuda Europskog suda za
ljudska prava: Klauz protiv
Hrvatske
U rujnu 2002. Opinski je sud donio pre-
sudu kojom je podnositelju dosudio ukupno
14.500 kuna na ime naknade nematerijalne
tete pretrpljene zbog proizvoljnog lienja
slobode i zlostavljanja, s kamatom od dana
donoenja presude te 3.553,31 kuna na ime
parninog troka. Preostali dio tubenog
zahtjeva od 320.500 kuna Sud je odbio te je
naloio podnositelju da Republici Hrvatskoj
naknadi parnini troak od 26.197,87 kuna.
Odluku o troku Sud je donio utvrdivi da je
podnositelj kao tuitelj imao troak od 40.070
kuna, dok je drava imala troak od 27.375
kuna. Budui da je podnositelju dosueno 4,3
posto ukupno traenog iznosa naknade tete,
Sud je zakljuio da je podnositelj u tom post-
otku uspio u postupku, a da je uspjeh drave
95,7 posto, te su trokovi odmjereni u skladu
s tim postocima.
U povodu revizije podnositelja, Vrhovni sud
Republike Hrvatske je presudom iz travnja
2007. preinaio odluke niih sudova i dosu-
dio podnositelju ukupno 24.000 kuna na ime
naknade nematerijalne tete s kamatom od
dana donoenja prvostupanjske presude, te
8.300 kuna na ime parninog troka. Preo-
stali dio tubenog zahtjeva je odbijen, a pod-
nositelju je naloeno da dravi plati 19.000
kuna na ime parninog troka.
Pie
Lovorka Kuan,
odvjetnica
O autorici:
Lovorka Kuan
odvjetnica je u Ivani-
Gradu, a u svojoj
se dugogodinjoj
odvjetnikoj praksi bavi
borbom protiv svih vrsta
diskriminacije (posebice
ena i Roma) te
zatitom ljudskih prava.
LANCI I RASPRAVE
45
Odvjetnik 3 4 2014.
U prosincu 2007. drava je podnositelju is-
platila ukupno 32.207,28 kuna. Taj iznos
sastojao se od 24.000 kuna na ime naknade
tete, 18.907,28 kuna na ime kamata, 8.300
kuna na ime parninog troka, sve umanjeno
za 19.000 kuna koliko je podnositelj morao
platiti dravi na ime parninog troka.
Stoga se u postupku pred Sudom glavno pi-
tanje odnosilo na injenicu da je podnositelju
naloeno naknaditi dravi trokove postupka
koji su iznosili gotovo 79 posto naknade koju
je drava trebala njemu isplatiti zbog polici-
jskog zlostavljanja, te je zbog toga naknada
koja mu je isplaena bila znatno smanjena
unato tome to su hrvatski sudovi nedvos-
misleno utvrdili da ima pravo od drave traiti
naknadu nematerijalne tete prouzroene
policijskim zlostavljanjem.
Ocjena Suda
Svoju odluku o povredi prava na pravino
suenje u ovom predmetu Sud je temeljio na
tri kljuna pitanja: je li postojalo ogranienje
podnositeljevog prava na pristup sudu; ako
jest, je li to ogranienje teilo legitimnom
cilju te, ako jest, je li to ogranienje bilo razm-
jerno legitimnom cilju kojem je teilo.
Sud je ve ranije, u predmetima koji su se
odnosili na obvezu plaanja sudske pristojbe
1
,
utvrdio da bi nametanje znatnog fnancijskog
optereenja nakon zavretka postupka mo-
glo znaiti ogranienje prava na pristup sudu
koje pravo je dio prava na pravino suenje
zatienog lankom 6. Konvencije. U ovom
predmetu pak to ogranienje predstavljalo je
pravilo o razmjernom snoenju trokova pre-
ma uspjehu u sporu. Takvo ogranienje samo
po sebi ne mora predstavljati povredu lanka
6. Konvencije. Hoe li se raditi o povredi pra-
va na pravino suenje, ovisi o okolnostima
konkretnog predmeta te o pitanju ima li tak-
vo ogranienje legitiman cilj i je li razmjerno
tom cilju koji se eli postii.
Sud je primijetio da pravilo o naknadi troka
prema uspjehu u sporu ima legitiman cilj, a to
je osiguranje pravilnog djelovanja pravosud-
1 Vidi Stankov protiv Bugarske, predmet broj 68490/01,
presuda od 12. srpnja 2007.
nog sustava i zatite prava drugih putem izb-
jegavanja neopravdanog parnienja i pokre-
tanja neutemeljenih sporova ili podnoenja
nerazumno visokih tubenih zahtjeva.
U tom predmetu lijepo se vidi kako Sud prim-
jenjuje naelo razmjernosti. Tako je Sud do
odluke o tome je li gore opisana obveza pod-
nositelja da dravi naknadi visoki parnini
troak bila razmjerna cilju koji se pravilom o
pravu na troak prema uspjehu u sporu eli
postii, doao na temelju sljedeih utvrenja
i zakljuaka:
1. U pravilu je iznimno teko procijeniti ne-
materijalnu tetu. Meutim, u Hrvatskoj
postoje kriteriji koji taj postupak pojed-
nostavljuju i to su Orijentacijski kriteriji
i iznosi za utvrivanje visine pravine
novane naknade nematerijalne tete
Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz
2002. godine. Iako Orijentacijski kriteriji
ne navode nikakve iznose u vezi s nakna-
dom tete na koju se odnosio dio tubenog
zahtjeva u konkretnom predmetu, to
jest ne sadre nikakve smjernice u vezi s
duevnim bolima zbog policijskog zlostav-
ljanja te ne postoji sudska praksa o tom pi-
tanju, podnositelj je traei 300.000 kuna
za tu vrstu tete mogao pretpostaviti da je
njegov zahtjev vjerojatno pretjeran.
2. S obzirom na iznose koji su podnositelju
dosueni te iznose koje je morao platiti
dravi na ime parninog troka, kao i s
obzirom na to da je morao platiti vlasti-
tog punomonika, podnositelj je izgu-
bio gotovo cjelokupnu naknadu koja mu
je dosuena, te zapravo nije dobio gotovo
nita.
3. Ponaanje podnositelja, odnosno podnoenje
pretjerano visokog zahtjeva za naknadu
tete, ne moe opravdati takvo znatno sman-
jenje dosuene naknade tete. Tumaenje
Vrhovnog suda o primjeni lanka 154. Za-
kona o parninom postupku daje sudovima
znatnu diskreciju u odluivanju o razmjer-
nom snoenju parninog troka, upuujui
ih da tu odredbu primjenjuju kvalitativno,
a ne samo kvantitativno (npr. odluke br.
Rev-1093/09-2 od 15. listopada 2009., br.
LANCI I RASPRAVE
46
Odvjetnik 3 4 2014.
Rev-1181/09-2 od 30. listopada 2009. i br.
Rev 341/09-2 od 7. travnja 2010.) Taj pristup
im ak omoguava da sve trokove dosude
stranci koja je u postupku uspjela s osno-
vom, ali ne i s visinom zahtjeva (npr. odluka
br. Rev-1083/09-2 od 15. listopada 2009.).
Meutim, u ovom predmetu domai su-
dovi su tu odredbu primijenili mehaniki,
bez obraanja dovoljne panje na posebne
okolnosti podnositeljeva predmeta, posebno
na injenicu da se radilo o teti koja je nas-
tala zbog kaznenog djela zlostavljanja koje
je poinio policijski djelatnik. S obzirom da
je policijski slubenik kazneno osuen zbog
zlostavljanja podnositelja, ne moe se rei
da je njegov zahtjev za naknadu tete protiv
drave bio neosnovan, a njegovo postupanje
neopravdano.
4. Ne postoji dokaz da je drava kao tuenik,
kojeg je zastupalo dravno odvjetnitvo,
a ne odvjetnik, u konkretnom predmetu
imala ikakve dodatne trokove zbog toga
to je podnositelj postavio previsok tube-
ni zahtjev za naknadu tete. U konkretnom
sluaju dva glavna razloga za sankcionira-
nje procesne nediscipline, a to su izbjega-
vanje neopravdanog parnienja i nerazu-
mno visokih trokova sudskog postupka,
nisu bila izravno primjenjiva.
5. Odluka o trokovima postupka u ovom
predmetu je imala neke neprihvatljive po-
sljedice. Sud izrijekom navodi: Kao prvo,
paradoksalno je da je drava jednom ru-
kom naknadama za dravno odvjetni-
tvo koje ju je zakonski zastupalo uzela
znatan dio onoga to je dodijeljeno dru-
gom (...). Kao drugo, postupovna sankci-
ja za podnositeljev minoran postupovni
propust, odnosno isticanje previsokog
tubenog zahtjeva, bila je toliko stroga da
je neopravdano umanjila naknadu koja
mu je dodijeljena zbog tako ozbiljnog ne-
zakonitog ina kao to je kazneno djelo
zlostavljanja tijekom obavljanja slubene
dunosti, a koje djelo zabranjuje lanak 3.
koji se ubraja u jednu od temeljnih odred-
bi Konvencije.
Sud je zakljuio da se ne moe rei da su od-
luke domaih sudova bile razmjerne legitim-
nom cilju kojem tei pravilo o razmjernom
snoenju trokova prema uspjehu u sporu, te
je primjena tog pravila u ovom predmetu re-
zultirala ogranienjem koje je umanjilo samu
bit podnositeljevog prava na pristup sudu.
Stoga je Sud utvrdio povredu lanka 6. stavka
1. Konvencije koje jami pravo na pravino
suenje.
Sud je utvrdio i povredu lanka 1. Protokola
1. uz Konvenciju, odnosno prava podnositel-
ja na mirno uivanje vlasnitva, smatrajui
da znatno smanjenje iznosa potraivanja s
naslova naknade tete, koje je rezultat ob-
veze plaanja trokova postupka, predstav-
lja mijeanje u pravo podnositelja da mirno
uiva svoje vlasnitvo. Sud je zakljuio da je
t o mijeanje bilo propisano zakonom i da je
bilo u opem interesu, ali da se njime nije
postigla potrebna pravina ravnotea izmeu
opeg interesa i prava podnositelja na mirno
uivanje vlasnitva.
Zakljuak
Presuda Europskog suda za ljudska prava u
predmetu Klauz protiv Hrvatske, kao i ne-
brojene presude tog Suda, nije samo kritika
mehanike primjene zakona, ve pokazuje
kako se propis moe i treba primjenjivati
drugaije uzimajui u obzir sve okolnosti
pojedinog sluaja te tumaei pojedine za-
konske odredbe imajui u vidu njihovu
svrhu i smisao kao i odnos prema drugim
propisima, prije svega prema Konvenciji za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
koja je dio naeg pravnog poretka od 1997.
godine. Naalost, unato tom dugom vre-
menu, Konvencija se i dalje vrlo rijetko iz-
ravno primjenjuje u domaim postupcima.
S obzirom na relativno velik broj predmeta
na koji e se moi primijeniti naela izraena
u presudi Klauz protiv Hrvatske, nadamo se
da e barem pri odluivanju o parninom
troku u postupcima protiv drave doi do
promjena na koje upuuje Europski sud za
ljudska prava.
ENGLESKI ZA ODVJETNIKE
47
Odvjetnik 3 4 2014.
Upravo sam dobila prijevod sudskog tuma-
a na engleski, prevodi rjeenje kao decree?!
sutkinja koja mi je poslala ovu kratku elek-
troniku poruku trai komentar, tj. pita me je
li to tono je li sudsko rjeenje na englesko-
me a decree. Uzgred, sudski tumai u Hrvat-
skoj ne polau ispit iz pravne terminologije.
Ne provjerava se njihovo poznavanje strunih
pravnih termina (legal terms of art), to se ve
pokazalo i dokazalo kao loe, ali to nije tema
ovoga priloga. Tema ovoga priloga su vrste
sudskih odluka i njihovi nazivi na hrvatskom
i engleskom jeziku.
Ako sam dobro shvatila i nauila, kod nas je
pravilo da se u parninom, kaznenom i prekr-
ajnom postupku sudske odluke o meritumu
nazivaju presude. Na engleskome su to, u pra-
vilu, judgments, osim u branim predmetima, u
kojima je odluka o glavnoj stvari a decree. Tako
je presuda o razvodu braka a divorce decree. To
to se decree odnosi i na meritorne sudske od-
luke u ostavinskom postupku (probate procee-
dings) ne bi nas trebalo iznenaditi, jer i u nas
takve odluke u izvanparninim postupcima
nose drugaiji naziv rjeenja. Tako je rjeenje
o nasljeivanju i legatu a decree of fnal distri-
bution (a fnal judgment issued by the probate
court that is conclusive as to the rights of the he-
irs and legatees). I ovrni postupak je izvanpar-
nini, ali u tom kontekstu engleski meritornu
odluku naziva an order, npr. rjeenje o ovrsi je
an enforcement order. I u upravnom postupku
je engleski naziv za odluku o glavnoj stvari an
order an administrative order.
Pored toga to oznaava meritorne odluke u
upravnim i nekim izvanparninim postupci-
ma, gdje odgovara naemu rjeenju, order je i
postupovna odluka, odluka kojom sud upravlja
parninim, kaznenim ili prekrajnim postup-
Je li sudsko rjeenje
a decree?
Kolokacije u jeziku prava
kom dakle, opet rjeenje. Blacks Law Dicti-
onary ovako defnira to znaenje: An order is
the mandate or determination of the court upon
some subsidiary or collateral matter arising in
an action, not disposing of the merits, but adju-
dicating a preliminary point or directing some
step in the proceedings. I neki britanski izvori
order defniraju (manje jasno i precizno!) kao
a decision of the court other than a judgment.
Budui da sud rjeenjem neto nalae ili za-
branjuje (nalae se...), order se esto prevodi i
kao nalog ili mjera. A restraining order je naziv
za mjeru zabrane (krovni termin za sve mjere
zabrane je prohibitory injunctions), a najee
se pojavljuje kao mjera zabrane pribliavanja u
kontekstu nasilja u obitelji (domestic abuse re-
straining order, child abuse restraining order), ili
zlostavljanja na radu i spolnog uznemiravanja
(harrassment restraining order). U kontekstu
kaznenopravne suradnje u Europskoj uniji, mi
smo a freezing order preveli kao nalog za osigu-
ranje imovine ili dokaza, a a confscation order
kao nalog za oduzimanje imovine ili predme-
ta (takoer: odluka za oduzimanje imovine ili
predmeta).
Meutim, nisu svi nalozi i sve mjere orders.
Tri naloga, sva tri iz podruja kaznenog prava,
u engleskome nose naziv a warrant: an arrest
warrant (uhidbeni nalog), a search warrant
(nalog za pretragu) i an interception warrant
(doslovno: nalog za presretanje, u nas nalog
o provoenju posebnih dokaznih radnji). Od
pristupanja Hrvatske Europskoj uniji sve ee
sluamo i govorimo o EUN-u, tj. europskom
uhidbenom nalogu (European Arrest Warrant,
EAW).
Mislim da smo sada spremni odgovoriti na
pitanje s poetka ovog priloga: je li ispravno
rjeenje prevesti kao decree? Budui da se u
Priredila
Ivana Bendow
prof.
O autorici
Ivana Bendow poduava
pravniki engleski jezik
i sastavlja hrvatsko-
engleski kolokacijski
rjenik prava. Autorica
je dvaju dvojezinih
frazeolokih rjenika u
nakladi kolske knjige.
ENGLESKI ZA ODVJETNIKE
48
Odvjetnik 3 4 2014.
sudska odluka, odluka suda a judicial
decision, a court decision, a decision of the
court
sukladno odluci suda pursuant to a court
decision
donijeti odluku to make a decision, to
render a decision
preispitati odluku prvostupanjskog suda to
review a first-instance decision
presuda a judgment
osuujua presuda a judgment of conviction
oslobaajua presuda a judgment of
acquittal
odbijajua presuda a judgment of dismissal
presuda o razvodu braka a divorce decree
donijeti presudu; presuda se donosi to
give judgment, to render judgment, to enter
judgment; judgment is given, judgment is
rendered, judgment is entered
obrazloiti presudu; presudu treba
obrazloiti to give reasons for the judgment;
reasons for the judgment must be given
pobijati presudu; presuda se moe pobijati
to contest a judgment, to challenge a
judgment; the judgment may be contested,
the judgment may be challenged
ukinuti presudu; presuda je ukinuta po
albi to reverse a judgment, to overturn
a jugment; the judgment was reversed on
appeal, the judgment was overturned on
appeal
potvrditi presudu; presuda je potvrena
po albi to uphold a judgment, to affirm
a judgment; the judgment was upheld on
appeal, the judgment was affirmed on appeal
preinaiti presudu; presuda je preinaena
po albi to vary a judgment; the judgment
was varied on appeal
rjeenje postupovna odluka an order
rjeenje meritorna odluka u ovrnom i
upravnom postupku an order
rjeenje meritorna odluka u ostavinskom
postupku a decree
rjeenje o odreivanju istranog zatvora a
detention order
rjeenje o ukidanju istranog zatvora a
release order
rjeenje o ovrsi an enforcement order
rjeenje o predaji u posjed an order for
delivery of possession
rjeenje o nasljeivanju i legatu a decree of
final distribution
rjeenje kojim se osoba proglaava umrlom
a decree declaring a person dead
donijeti rjeenje; rjeenje se donosi to make
an order, to issue an order; an order is made,
an order is issued
dostaviti rjeenje strankama, rjeenje se
dostavlja strankama to serve an order on
the parties, an order is served on the parties;
to serve the parties with an order, the parties
must be served with the order
rjeenje stupa na snagu danom donoenja an
order comes into force on the date it is made
biti obvezan donijeti rjeenje to be bound to
make an order, to be under a duty to issue an
order
rjeenjem suda, po rjeenju suda by an order
of the court, by court order
nalog za pretragu a search warrant
nalog za pretragu doma a home search
warrant
izdati nalog za pretragu doma to issue a
home search warrant
uhidbeni nalog an arrest warrant
izdati uhidbeni nalog to issue an arrest
warrant
konkretnom sluaju radilo o postupovnoj od-
luci, sa sigurnou moemo zakljuiti da je u
pitanju bio neki order. A to se tie ostalih sud-
skih odluka, u rjenikom dijelu priloga navest
emo nazive nekoliko odluka, kao i njihove
uvrijeene sveze rijei kolokacije.
HRVATSKI ZA ODVJETNIKE
49
Odvjetnik 3 4 2014.
Jezik upotrebljavamo u govoru i pismu. Govor je
uroena ljudska sposobnost i preduvjet je ovlada-
vanju drugim jezinim sposobnostima: itanju i pi-
sanju. Vana razlika izmeu govorenja i pisanja je
u tome to je proizvodnja govora gotovo istodobna
s proizvodnjom misli, pa govornik nema puno vre-
mena za izbor odgovarajuih rijei ili izraza. Zbog
toga su reenice u govoru nerijetko isprekidane,
nepotpune, u njima su esta oklijevanja, ponavlja-
nja, stanke i u njima je openito vie pogreaka od
reenica koje su napisane. Nasuprot tome, oekuje-
mo da napisane reenice budu paljivo oblikovane
i povezane u tekst.
Vjetina pisanja, meutim, nije ni jednostavna ni
laka i od nas najee zahtijeva svjesne misaone
napore. Dok piemo, moramo razmiljati o sadra-
ju koji elimo prenijeti, o logici i organizaciji tek-
sta, o obiljejima pravnog jezika, o gramatikoj i
pravopisnoj pravilnosti.
Ovladavanje vjetinom pisanja podrazumijeva
trajno uenje i uvjebavanja prijenosa misli u pi-
sani tekst. Naime, zbog sadrajnih i/ili jezinih
pogreaka primatelju nesvjesno moemo prenijeti
sadraj suprotan onome koji smo htjeli, a on stei
nepovoljno miljenje o nama, naem nainu poslo-
vanja, o poduzeu i dr.
Poslovno je dopisivanje slubeno dopisivanje i ono
je, bez obzira na to radi li se o klasinom ili elektro-
nikom pismu, odreeno i izgledom i sadrajem.
Izgled poslovnog pisma
Poslovno pismo ima ove dijelove:
1. naziv poiljatelja naziv tvrtke (ime, prezime i
adresa poiljatelja), obino u lijevom ili desnom
gornjem kutu
2. naziv primatelja naziv tvrtke (ime, prezime i
adresa primatelja), obino ispod naziva poilja-
telja, s lijeve ili desne strane
3. naziv mjesta i datum pisanja ispod naziva
primatelja, s lijeve ili desne strane
4. pozivna oznaka (urudbeni broj) ispod nazi-
va mjesta i datuma pisanja, s lijeve strane
5. predmet tema, kratak sadraj, ispod pozivne
oznake. Npr.: Predmet: Poziv na predstavljanje
projekta, Odgovor na pitanje u vezi s Gradskim
urbanistikim planom.
6. sadraj poslovnog pisma
7. potpis poiljatelja na kraju pisma, s lijeve ili
desne strane. Uz ime i prezime poiljatelja do-
lazi i titula, zvanje i/ili zanimanje. Najee su
titule: mr. sc. magistar znanosti, dr. sc. doktor
znanosti i ak. akademik. Zvanje je stupanj ob-
razovanja, npr. maturant ope gimnazije, diplo-
mirani novinar, magistar prava, sveuilini spe-
cijalist prava. Zanimanje je naziv radnog mjesta,
npr. odvjetnik, zastupnik u Saboru, konzul, eko-
nomski savjetnik
Titula se pie ispred imena, a zvanje i zanimanje
piu se iza prezimena i od prezimena se odva-
jaju zarezom. Npr. dr. sc. (titula) Petar Peri; dr.
sc. (titula) Petar Peri, mr. oecc. (zvanje); dr. sc.
(titula) Petar Peri, direktor Sektora (zanimanje)
8. P. S. (post scriptum) ono to nije u tijesnoj
vezi sa sadrajem
9. popis priloenih dokumenata nakon potpi-
sa, s lijeve strane.
Sadraj poslovnog pisma
Sadraj je glavni dio poslovnoga pisma i ima ove
dijelove:
Profesor Marko Aleri s Filozofskog fakulteta u Zagrebu od prolog broja u
Odvjetniku savjetima i primjerima pokuava razjasniti probleme, dileme i
nedoumice hrvatskoga jezika.
Govor i pismo
O autoru
Marko Aleri diplomirao je, magistrirao i doktorirao na studiju
kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je izabran u znanstveno-
nastavno zvanje docenta. Sudjeluje na brojnim meunarodnim
znanstvenim skupovima i objavljuje znanstvene i strune radove iz
podruja jezikoslovlja. Struni je suradnik obrazovnog, znanstvenog
i kontakt-programa Hrvatske radio-televizije, te struni suradnik
u emisiji Radio Sljemena Hrvatski na svagdanji. Recenzent je
nacionalnih ispita iz hrvatskoga jezika i suradnik Nacionalnoga centra
za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Priredio
Marko Aleri
dr. sc.
HRVATSKI ZA ODVJETNIKE
50
Odvjetnik 3 4 2014.
1. REENICA OSLOVLJAVANJA
Npr. Potovani (Cijenjeni) gospodine Tomiu, Potovana
(Cijenjena) gospoo Tomi. Prezimena koja zavravaju na
-i dobivaju -u kada se odnose na mukarce, a ne dobivaju
ga kada se odnose na ene. Sva ostala prezimena imaju
vokativni oblik jednak nominativnom, npr. Potovani gos-
podine Leonardi; potovani gospodine Vukov.
2. ZAHVALA
Ako je pismo odgovor na primljeno pismo, onda nakon
oslovljavanja treba doi zahvala, npr. Zahvaljujemo Vam
na pismu u kojem nas obavjetavate o potrebi... Klijentu
na pismu trebamo zahvaliti, pa i kad je u njemu iznio pri-
mjedbu ili kritiku, jer je to dobra prilika da uoimo pro-
puste, ispravimo ih i tako unaprijedimo poslovanje.
3. BITNA INFORMACIJA
Nakon zahvale navodi se najvanija informacija, bez ob-
zira na to je li ona za primatelja pozitivna ili negativna.
Npr. Obavjetavamo Vas o naoj djelatnosti...; Potovana
gospoo, obavjetavamo Vas da ne moemo odobriti Va
zahtjev...
4. OBJANJENJE BITNE INFORMACIJE
Bitnu informaciju treba potkrijepiti objanjenjem (ra-
zlozima, argumentima, dokazima). Npr. Novi je proizvod
bitno usavren; Va zahtjev nismo mogli odobriti zbog ne-
dovoljne dokumentacije...
5. UPUTA
ine je informacije o tome to primatelj treba uiniti da bi,
npr. kupio novi proizvod ili da bi na njegovu molbu bilo
pozitivno odgovoreno, npr. ... Molimo Vas da nam do kra-
ja rujna, pozivom na broj ... ili slanjem elektronikog pisma
... javite jeste li zainteresirani za novi proizvod; Da bi Vaa
molba mogla biti prihvaena, morate poslati potvrde o...
6. ZAKLJUAK
U zakljuku primatelja treba potaknuti na prihvaanje sa-
draja i na djelovanje. Npr. Ispriavamo se zbog propusta
i molimo Vas da ...; Vjerujemo da ete nae argumente pri-
hvatiti i ispuniti svoju obvezu.
7. ZAHVALA I POZDRAV
Obino glasi: Zahvaljujemo Vam i srdano Vas pozdravlja-
mo ili Primite nae srdane pozdrave, srdaan pozdrav, lijep
pozdrav, s osobitim potovanjem, s potovanjem.
Pismo koje smo napisali, dobro je proitati, zatim predu-
ge reenice preoblikovati u krae, nepotrebne strane rijei
zamijeniti hrvatskima, preoblikovati nerazumljive, dvo-
smislene ili nedovoljno jasne reenice, ispraviti gramati-
ke i pravopisne pogreke.
Nastavljamo s objanjavanjem estih pogreaka u govore-
noj i/ili pisanoj komunikaciji.
Ispred ili u ime (udruge, ustanove, tvrtke)
Jedna od estih pogreaka je upotreba prijedloga ispred,
umjesto izraza u ime.
Oekivali su da e im se obratiti netko ispred elnitva
tvrtke.
To je mogao uspjeno rijeiti samo netko u ime voditelja
skupine.
Usporedimo:
ispred = s prednje strane neega
u ime = ovlateno od nekog ili neeg, predstavljajui ne-
kog ili neeg
to je pravilno?
Pravilno je upotrebljavati prijedlog ispred samo kada zna-
i s prednje strane neega, a izraz u ime kada znai ovla-
teno od nekog ili neeg, predstavljajui nekog ili neeg
Pravilni primjeri:
Potpredsjednik je govorio u ime Odbora za fnancije.
Izvjetavao je ispred Hrvatske narodne banke.
Pleonazmi
Kada se nisu dovoljno dobro pripremili za govor i ne
znaju kako izbjei prazninu u govoru ili kada ne znaju
pravo znaenje podrijetlom stranih rijei, govornici gri-
jee gomilajui rijei slinoga ili istoga znaenja pleo-
nazme.
No, meutim, da su stigli na vrijeme, rasprava je mogla
poeti ve u 9 sati.
Zato je bilo neophodno potrebno donijeti ispravnu od-
luku.
Usporedimo:
no, meutim; neophodno potrebno; oko dvadesetak; biti
nazoan; suraivati zajedno; zajedniki suivot; druga al-
ternativa; najminimalniji; najmaksimalniji; najoptimalniji,
esto puta, najbitniji
meutim, neophodno, dvadesetak, biti, suraivati, suivot,
alternativa, minimalan, maksimalan, optimalan, esto, bi-
tan
to je pravilno?
Pravilno je: meutim, neophodno, dvadesetak, biti, surai-
vati, suivot, alternativa, minimalan, maksimalan, optima-
lan, esto, bitan jer se u izrazima no, meutim; neophodno
potrebno itd. javlja suvino gomilanje rijei ije je znaenje
isto. Umjesto dvije ili vie rijei istoga znaenja treba upo-
trijebiti jednu rije.
Pravilni primjeri:
Meutim, trebalo je najprije istraiti uzroke.
Optimalno rjeenje u vezi sa sudskom odlukom bit e da
dunik isplati dugove.
Na proslavi nas je bilo dvadesetak.
esto su mi o tome govorili.
51
PRISEGE Odvjetnik 3 4 2014.
Dana 19. veljae 2014. godine pred predsjednikom Hrvatske
odvjetnike komore odvjetniku prisegu dali su:
KSENIJA GREJI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
SILVIJA
CRNOGAA
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
IVANA HRSTI
MARINAC
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae
2014. godine sa
sjeditem ureda
u SPLITU.
IVO AVRAK
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
MARTINA IVANI
Odobren upis na
sjedici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
ANITA DRINKOVI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
NIKOLA JURI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
JOSIP JURLINA
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae
2014. godine sa
sjeditem ureda
u IBENIKU.
VLATKA KLIANIN
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
LINDA
KOCIJANI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
NIKOLINA
KOLETI CARI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u SAMOBORU.
KATARINA OGUI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.

52
GORAN VUJANI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
MARINA PARINA
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 13.
sijenja 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u SPLITU.

PETRA SIKETI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.

VIDA STEINER
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10.veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.

Predsjednik HOK-a
Robert Trava s novim
lanovima
53
Dana 19. oujka 2014. godine pred dopredsjednikom Hrvatske
odvjetnike komore odvjetniku prisegu dali su:
ELJKO FERENI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. veljae 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u VUKOVARU.
ANA-MARIJA
BAZINA
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
ANTE GABRE
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
MARIJANA DEVI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
ANTONIJA GALI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
IVA AKULOVI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
MIHOVIL GRANI
Odobren upis na
sjedici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
PAULA JAGAR
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
GORAN JUJNOVI
LUI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
DAMJAN
KONESTABO
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u RIJECI.
IVANA KOVA
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
IVAN KRELJ
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u SPLITU.
DOMAGOJ LOVRI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
PETAR MACURA
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
STIPANKA
MANDAC
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
54
NIKOLINA MATAK
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u VINKOVCIMA.
MARINO MATI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u RIJECI.
ANITA MIHATOVI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
ANA MILETA
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
MARIO MLAKAR
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka
2014. godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
STELLA
PASTORI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u ZAGREBU.
NEVENKA
ANTONIJA RADI
Odobren upis
na sjednici
Izvrnog odbora
10. oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u SPLITU.
ANITA STIPI
Odobren upis na
sjednici Izvrnog
odbora 10.
oujka 2014.
godine, sa
sjeditem ureda
u SPLITU.

Dopredsjednik
HOK-a Mladen
Klasi s novim
lanovima
IZ EU
55
Odvjetnik 3 4 2014.
(Tekst od vanosti
za Europski gospodarski prostor)
Europski parlament i Vijee Europske unije,
uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europ-
ske zajednice, a posebno njegov lanak 40.,
lanak 47. stavak 1., prvu i drugu reenicu
lanka 47. stavka 2. te lanak 55.,
uzimajui u obzir prijedlog Komisije,
uzimajui u obzir miljenje Europskoga gos-
podarskog i socijalnog odbora,
djelujui u skladu s postupkom predvienim
u lanku 251. Ugovora,
budui da:
U ovom broju Odvjetnika nastavljamo s objavljivanjem
direktiva i tekstova Europske unije koje se odnose na
odvjetniku profesiju. S obzirom na to da Direktiva 2005/36/
EZ, koja je vana za odvjetnitvo, ima vie od 200 stranica,
objavljujemo samo njezinu preambulu, jer je ona i najznaajnija
(ostali dio je normativan). Odredbom 42. propisano je da se
ova direktiva ne primjenjuje na odvjetnike, odnosno da ona
ne utjee na Direktivu 77/249/EEZ i Direktivu 98/5/EZ. Rije
je o tome da ova direktiva zaista ne utjee na odvjetnike, ali
utjee na priznavanje strunih kvalikacija, dakle diploma, radi
poslovnog nastana u okviru strunog naziva drave lanica
domaina, pa je to razlog za objavu u Odvjetniku.
Direktiva 2005/36/EZ
o priznavanju
strunih kvalifikacija
(1) je sukladno lanku 3. stavku 1. toki (c)
Ugovora, ukidanje prepreka slobodnome
kretanju osoba i usluga izmeu drava la-
nica jedan od ciljeva Zajednice. To za dr-
avljane drava lanica ukljuuje, posebi-
ce, pravo na obavljanje odreene profesije
u svojstvu samostalno zaposlene osobe ili
zaposlene osobe u dravi lanici razlii-
toj od one u kojoj su stekle svoje strune
kvalifkacije. Osim toga, lanak 47. stavak
1. Ugovora predvia donoenje direktiva
o uzajamnome priznavanju diploma, svje-
dodbi i drugih dokaza o formalnoj ospo-
sobljenosti,
IZ EU
56
Odvjetnik 3 4 2014.
(2) je nakon sjednice Europskoga vijea u
Lisabonu, 23. i 24. oujka 2000., Komisija
donijela Priopenje o strategiji unutarnje-
ga trita usluga, koja je ponajprije usmje-
rena na postizanje jednake jednostavnosti
slobodnoga pruanja usluga u Zajednici
kakva ve postoji unutar drava lanica.
Nastavno na Priopenje Komisije pod na-
slovom Nova europska trita radne sna-
ge, otvorena svima i dostupna svima, Eu-
ropsko je vijee na sjednici u Stockholmu,
23. i 24. oujka 2001., povjerilo Komisiji
zadau da do proljetnoga zasjedanja Eu-
ropskoga vijea 2002. dostavi prijedloge
reima priznavanja kvalifkacija koji bi bio
ujednaeniji, transparentniji i feksibilniji
od postojeega,
(3) ova Direktiva osobama koje su stekle
strune kvalifkacije u jednoj od drava la-
nica jami pristup istoj profesiji i ista prava
prilikom obavljanja te profesije u drugoj
dravi lanici kao i dravljanima te drave
lanice, te budui da to jamstvo ne dovo-
di u pitanje obvezu strunjaka migranta
da zadovolji sve nediskriminirajue uvjete
obavljanja te profesije koje je utvrdila ta dr-
ava lanica, ako su oni objektivno oprav-
dani i razmjerni,
(4) bi u interesu slobodnoga pruanja usluga
trebalo predvidjeti posebna pravila koji-
ma bi se proirila mogunost obavljanja
profesionalnih djelatnosti u okviru izvor-
nog strunog naziva. U sluaju usluga in-
formatikoga drutva koje se pruaju na
daljinu, trebalo bi takoer primjenjivati
odredbe Direktive 2000/31/EZ Europskoga
parlamenta i Vijea od 8. lipnja 2000. o po-
jedinim pravnim aspektima usluga infor-
matikog drutva na unutarnjem tritu,
posebice elektronike trgovine,
(5) bi s obzirom na razliite sustave koji su us-
postavljeni za potrebe prekograninog pru-
anja usluga na privremenoj i povremenoj
osnovi s jedne strane i uspostave poslovnog
nastana s druge strane, trebalo pojasniti
kriterije razlikovanja tih dvaju pojmova u
sluajevima kada se davatelj usluge seli na
teritorij drave lanice domaina,
(6) se vea jednostavnost pruanja usluga
mora osigurati u kontekstu strogoga po-
tovanja javnog zdravlja i sigurnosti odno-
sno zatite potroaa. Zbog toga bi trebalo
predvidjeti posebne odredbe za ureene
profesije koje mogu imati utjecaja na javno
zdravlje i sigurnost i iji predstavnici pru-
aju prekogranine usluge na privremenoj
odnosno povremenoj osnovi,
(7) drava lanica domain moe, ako je to
potrebno i u skladu s pravom Zajednice,
propisati zahtjeve davanja izjave. Ti zahtjevi
ne bi smjeli dovesti do nerazmjernoga op-
tereenja davatelja usluga niti ometati slo-
bodno pruanje usluga odnosno uiniti ga
manje privlanim. Potrebu za primjenom
tih zahtjeva trebalo bi periodiki preispiti-
vati u svjetlu napretka koji je postignut u
stvaranju zajednikoga okvira upravne su-
radnje izmeu drava lanica,
(8) bi davatelj usluga trebao podlijegati pri-
mjeni disciplinskih propisa drave lanice
domaina koji su izravno i izriito povezani
s posjedovanjem strunih kvalifkacija, kao
to su oni koji se tiu defnicije profesije,
opsega djelatnosti koje obuhvaa odreena
profesija odnosno koje su pridrane odre-
enoj profesiji, uporabe titule i teih povre-
da pravila struke koje su izravno i izriito
povezane sa zatitom zdravlja i sigurnosti
potroaa,
(9) bi trebalo poboljati pravila vaeih su-
stava priznavanja kvalifkacija u svjetlu
iskustava te istovremeno odrati naela i
jamstva slobode poslovnog nastana koja
su ugraena u te sustave. Povrh toga, rele-
vantne su direktive izmijenjene vie puta
te bi njihove odredbe trebalo preformuli-
rati i proistiti jedinstvenom primjenom
primjenjivih naela. Zbog toga je potreb-
no zamijeniti Direktivu Vijea 89/48/EEZ
i 92/51/EEZ kao i Direktivu 1999/42/EZ
Europskoga parlamenta i Vijea o opem
sustavu priznavanja strunih kvalifkacija
te Direktivu Vijea 77/452/EEZ, 77/453/
EEZ, 78/686/EEZ, 78/687/EEZ, 78/1026/
EEZ, 78/1027/EEZ, 80/154/EEZ, 80/155/
EEZ, 85/384/EEZ, 85/432/EEZ, 85/433/
EEZ i 93/16/EEZ koje se odnose na profe-
siju medicinske sestre za opu zdravstvenu
IZ EU
57
Odvjetnik 3 4 2014.
skrb, stomatologa, veterinara, primalje, ar-
hitekta, ljekarnika i lijenika jednim jedin-
stvenim tekstom,
(10) ova Direktiva ne prijei drave lanice da
dravljanima treih zemalja priznaju stru-
ne kvalifkacije steene izvan teritorija Eu-
ropske unije u skladu s vlastitim pravilima.
Prilikom svakoga priznavanja trebalo bi u
svakom sluaju potovati minimalne uvjete
izobrazbe za odreenu profesiju,
(11) bi kod profesija obuhvaenih opim su-
stavom priznavanja kvalifkacija, u dalj-
njem tekstu opi sustav, drave lanice
trebale zadrati pravo utvrivanja mini-
malnoga stupnja osposobljenosti kako bi
osigurale kvalitetu usluga na svome terito-
riju. Ipak, ako je dravljanin drave lanice
stekao sve kvalifkacije ili samo dio njih koje
zahtijeva drava lanica domain u drugoj
dravi lanici, drava lanica domain ne bi
smjela, sukladno lanku 10., 39. i 43. Ugo-
vora, od njega zahtijevati kvalifkacije koje
ona predvia iskljuivo u obliku diplome
koja se dodjeljuje u nacionalnom sustavu
obrazovanja. Dakle, trebalo bi odrediti da
svaka drava lanica domain, u kojoj je
odreena profesija zakonski ureena, mora
uzeti u obzir kvalifkacije steene u drugoj
dravi lanici i ocijeniti odgovaraju li one
kvalifkacijama koje sama zahtijeva. Meu-
tim, opi sustav priznavanja kvalifkacija
ne prijei dravu lanicu da zbog primje-
ne pravila struke koja je opravdana opim
javnim interesom, obavljanje odreene
profesije na svome teritoriju uvjetuje zado-
voljavanjem posebnih zahtjeva. Spomenuta
se pravila odnose, primjerice, na ustrojstvo
profesije, profesionalne standarde, ukljuu-
jui profesionalnu etiku, te nadzor i odgo-
vornost. I na kraju, namjera ove Direktive
nije uplitanje u legitimni interes drava la-
nica da osiguraju provedbu nacionalnih za-
kona kojima su ureene pojedine profesije
u odnosu na vlastite dravljane,
(12) se ova Direktiva tie priznavanja stru-
nih kvalifkacija steenih u drugim dra-
vama lanicama. Ona se, meutim, ne tie
priznavanja odluka koje su donijele druge
drave lanice na temelju ove Direktive.
Dakle, osobe kojima su priznate strune
kvalifkacije na temelju ove Direktive, to
priznanje ne smiju iskoristiti za stjecanje
dodatnih prava u dravi lanici podrijetla
koja im ne pripadaju na temelju ondje ste-
enih kvalifkacija, osim ako mogu pruiti
dokaz da su u dravi lanici domainu ste-
kle dodatne strune kvalifkacije,
(13) bi nacionalne programe obrazovanja i
izobrazbe trebalo razvrstati prema stup-
njevima, kako bi se mogao defnirati me-
hanizam za priznavanje kvalifkacija na
temelju opeg sustava. Ti stupnjevi, koji se
uspostavljaju iskljuivo za potrebe primje-
ne opeg sustava, nemaju uinak na nacio-
nalne sustave obrazovanja i izobrazbe niti
na nadlenost drava lanica u tome po-
druju,
(14) mehanizam priznavanja, uspostavljen
Direktivom 89/48/EEZ i 92/51/EEZ, osta-
je nepromijenjen. Dakle, nositelju diplome
kojom se potvruje uspjeno zavren pro-
gram izobrazbe iznad srednjokolske ra-
zine u trajanju od najmanje jedne godine,
trebalo bi dopustiti pristup ureenoj pro-
fesiji u dravi lanici u kojoj je pristup toj
profesiji uvjetovan posjedovanjem diplome
kojom se potvruje uspjeno zavreno vi-
sokokolsko odnosno sveuilino obrazo-
vanje u trajanju od etiri godine, bez obzira
na stupanj kojemu pripada diploma koju
zahtijeva drava lanica domain. Meu-
tim, ako je pristup ureenoj profesiji uvje-
tovan uspjeno zavrenim visokokolskim
ili sveuilinim obrazovanjem koje traje
vie od etiri godine, pristup toj profesiji
trebalo bi dopustiti samo nositeljima diplo-
me kojom se potvruje uspjeno zavreno
visokokolsko, odnosno sveuilino obra-
zovanje u trajanju od najmanje tri godine,
(15) bi drava lanica domain trebala ima-
ti mogunost nametnuti kompenzacijsku
mjeru ako minimalni uvjeti izobrazbe za
pristup profesijama ureenim opim su-
stavom nisu usklaeni. Ona bi prilikom
donoenja te mjere trebala potovati naelo
razmjernosti, a mjerom bi trebala obuhva-
titi struno iskustvo podnositelja zahtjeva.
Iskustvo je pokazalo da se uvoenjem za-
IZ EU
58
Odvjetnik 3 4 2014.
htjeva provjere sposobnosti, odnosno, ovi-
sno o izboru migranta, razdoblja prilagod-
be, mogu osigurati odgovarajua jamstva s
obzirom na stupanj strune osposobljeno-
sti migranta, te bi zbog toga svako odstupa-
nje od tog zahtjeva trebalo biti opravdano
opim interesom od posebnog znaaja,
(16) bi profesionalne udruge i organizacije
odnosno drave lanice trebale imati mo-
gunost predlaganja zajednikih platformi
na europskoj razini, s ciljem promicanja
slobodnoga kretanja strunjaka i osigura-
vanja odgovarajueg stupnja osposobljeno-
sti. Uzimajui u obzir predloene inicijati-
ve, ova bi Direktiva trebala pod odreenim
uvjetima promicati vei automatizam pri-
znavanja kvalifkacija na temelju opeg
sustava, potujui nadlenost drava la-
nica da same odlue koje su kvalifkacije
potrebne za obavljanje profesija na njiho-
vom teritoriju i odrede sadraj i ustrojstvo
svojih sustava obrazovanja i strune izo-
brazbe, te istovremeno uzimajui u obzir
odredbe prava Zajednice, a posebno prava
trinoga natjecanja. Profesionalne udru-
ge koje mogu podnijeti zajednike plat-
forme trebale bi biti reprezentativne kako
na nacionalnoj tako i na europskoj razini.
Zajednika platforma je skup kriterija koji
omoguuju premostiti irok raspon znaaj-
nih razlika u pogledu zahtjeva izobrazbe
koje su utvrene kod najmanje dvije tre-
ine drava lanica, ukljuujui sve drave
lanice koje zakonski ureuju predmetnu
profesiju. Tim bi se kriterijima, primjerice,
mogli obuhvatiti zahtjevi kao to je dodat-
na izobrazba, razdoblje prilagodbe odno-
sno strunog rada pod nadzorom, provjera
sposobnosti i minimalna propisana struna
praksa kao i kombinacije tih zahtjeva,
(17) bi opim sustavom trebalo obuhvatiti i
sluajeve koji nisu obuhvaeni posebnim
sustavima, bilo iz razloga to profesija nije
obuhvaena niti jednim od tih sustava, od-
nosno, ako je obuhvaena, zato to podno-
sitelj zahtjeva iz nekog posebnog razloga
iznimne prirode ne zadovoljava uvjete za
primjenu sustava, ime bi se uzeli u ob-
zir svi sluajevi za koje jo nisu utvrene
odredbe o priznavanju strunih kvalifka-
cija,
(18) je u dravama lanicama, u kojima su
pojedine industrijske, trgovake i obrtni-
ke djelatnosti zakonski ureene, potrebno
pojednostaviti pravila pristupa tim dje-
latnostima kada su u pitanju osobe koje
su te djelatnosti obavljale dovoljno dugo i
razmjerno nedavno u drugoj dravi lani-
ci; osim toga, za te je djelatnosti potrebno
zadrati sustav automatskoga priznavanja
na temelju strunog iskustva,
(19) bi sloboda kretanja i uzajamno prizna-
vanje dokaza o formalnoj osposobljeno-
sti lijenika, medicinskih sestara za opu
zdravstvenu skrb, stomatologa, veterinara,
primalja, ljekarnika i arhitekata trebali po-
ivati na temeljnom naelu automatskoga
priznavanja dokaza o formalnoj osposob-
ljenosti na temelju usklaenih minimalnih
uvjeta izobrazbe. Osim toga, pristup pro-
fesiji lijenika, medicinske sestre za opu
zdravstvenu skrb, stomatologa, veterinara,
primalje i ljekarnika trebalo bi uvjetovati
posjedovanjem odreene kvalifkacije koja
jami da je osoba u pitanju prola izobraz-
bu koja zadovoljava utvrene minimalne
uvjete. Taj bi sustav trebalo dopuniti nizom
steenih prava koja kvalifcirani strunjaci
mogu ostvarivati pod odreenim uvjetima,
(20) bi, potujui posebnosti sustava osposo-
bljavanja lijenika i stomatologa te pravnu
steevinu na podruju uzajamnoga prizna-
vanja, naelo automatskoga priznavanja
lijenikih i stomatolokih specijalizacija,
koje su zajednike najmanje dvjema dra-
vama lanicama, trebalo nastaviti primje-
njivati na sve specijalizacije koje su prizna-
te na dan donoenja ove Direktive. Ipak,
nakon stupanja ove Direktive na snagu
automatsko bi priznavanje, radi vee jed-
nostavnosti sustava, trebalo primjenjivati
samo na nove medicinske specijalizacije
koje su zajednike najmanje dvjema pe-
tinama drava lanica. Osim toga, ova
Direktiva ne prijei drave lanice da me-
usobno ugovore automatsko priznavanje
lijenikih i stomatolokih specijalizacija
koje su im zajednike, ali koje ne podlijeu
IZ EU
59
Odvjetnik 3 4 2014.
automatskom priznavanju u smislu ove Di-
rektive, te da prilikom takvoga priznavanja
primjenjuju vlastita pravila,
(21) automatsko priznavanje formalne ospo-
sobljenosti lijenika s osnovnom izobraz-
bom ne bi smjelo dovesti u pitanje nad-
lenost drava lanica da prema vlastitom
nahoenju njihovu osposobljenost veu,
odnosno ne veu, uz obavljanje profesio-
nalnih djelatnosti,
(22) bi sve drave lanice trebale priznati pro-
fesiju stomatologa kao zasebnu profesiju
razliitu od profesije lijenika, neovisno
o tome je li on zavrio specijalistiku izo-
brazbu ili nije. Drave lanice trebale bi se
pobrinuti da stomatolog tijekom izobrazbe
stekne sve potrebne vjetine za prevenci-
ju, dijagnosticiranje i lijeenje anomalija
i bolesti zubi, usne upljine, eljusti i pri-
padajuih tkiva. Profesionalnu djelatnost
stomatologa trebale bi obavljati osobe koje
posjeduju kvalifkacije koje su ovom Direk-
tivom utvrene za profesiju stomatologa,
(23) da se ne ini uputnim predvidjeti jedin-
stveni sustav izobrazbe za primalje u svim
dravama lanicama. Naprotiv, drave la-
nice bi prilikom ustrojavanja njihove izo-
brazbe trebale imati maksimalnu slobodu,
(24) bi u interesu jednostavnosti trebalo upu-
titi na pojam ljekarnik, kako bi se raz-
graniio opseg odredaba koje se odnose na
automatsko priznavanje kvalikacija, ne
dovodei u pitanje posebne znaajke naci-
onalnih propisa kojima su ureene odgova-
rajue djelatnosti,
(25) su osobe koje posjeduju kvalikacije
ljekarnika specijalisti u podruju lijekova
te bi u naelu u svim dravama lanicama
trebali imati pristup minimalnom rasponu
djelatnosti s toga podruja. to se tie de-
nicije minimalnog raspona, ova Direktiva
ne bi smjela imati uinak ograniavanja
djelatnosti koje su ljekarnicima dostupne u
dravama lanicama, posebice u podruju
biomedicinskih analiza, niti bi ljekarnici-
ma smjela osigurati monopol na obavljanje
tih djelatnosti, budui da to pitanje ostaje
u iskljuivoj nadlenosti drava lanica.
Odredbe ove Direktive ne dovode u pita-
nje mogunost drava lanica da nametnu
dopunske uvjete izobrazbe za pristup dje-
latnostima koje nisu obuhvaene usklae-
nim minimalnim rasponom djelatnosti. To
znai da bi drava lanica domain trebala
biti u mogunosti nametnuti te uvjete i za
osobe koje posjeduju kvalikacije obuhva-
ene automatskim priznavanjem u smislu
ove Direktive,
(26) se ovom Direktivom ne usklauju svi
uvjeti pristupa ljekarnitvu i obavljanja
ljekarnikih djelatnosti. Raspored ljekarni
i pitanje monopola u podruju izdavanja
lijekova ostaje u nadlenosti drava lani-
ca. Ova Direktiva ne dira u zakonske, re-
gulatorne i upravne odredbe drava lanica
kojima se tvrtkama zabranjuje obavljanje
odreenih ljekarnikih djelatnosti odnosno
obavljanje tih djelatnosti uvjetuje zadovo-
ljavanjem odreenih uvjeta,
(27) je arhitektonski projekt, kvaliteta gra-
evina, njihova uklopljenost u okoli, po-
tovanje prirodnog i urbanog krajobraza
i javne i privatne batine pitanje od jav-
noga interesa. Zbog toga bi se uzajamno
priznavanje kvalikacija trebalo temeljiti
na odreenim kvalitativnim i kvantitativ-
nim kriterijima koji jame da e nositelji
priznatih kvalikacija moi razumjeti i
zadovoljiti potrebe pojedinaca, drutvenih
skupina i vlasti u pogledu prostornog pla-
niranja, projektiranja, pripreme i izgradnje
objekata, ouvanja i koritenja arhitekton-
ske batine te zatite prirodnih ravnotea,
(28) se nacionalni propisi u podruju arhi-
tekture, odnosno pristupa i obavljanja pro-
fesionalnih djelatnosti arhitekata, znatno
razlikuju prema svome opsegu. U veini
drava lanica arhitektonske djelatnosti
obavljaju, de iure ili de facto, osobe koje
nose titulu arhitekta, bilo samu ili u kom-
binaciji s drugom titulom, s time da te
osobe nemaju monopol na obavljanje tih
djelatnosti, ako zakonskim odredbama nije
predvieno drukije. Te djelatnosti, odno-
sno neke od tih djelatnosti, mogu obavljati
i drugi strunjaci, posebice inenjeri koji
su proli posebnu izobrazbu u podruju
graevinarstva ili graditeljstva. U intere-
IZ EU
60
Odvjetnik 3 4 2014.
su jednostavnosti ove Direktive trebalo
bi uputiti na pojam arhitekt, kako bi se
razgraniio opseg odredaba koje se odnose
na automatsko priznavanje kvalikacija u
podruju arhitekture, ne dovodei u pitanje
posebne znaajke nacionalnih propisa koji-
ma su ureene pripadajue djelatnosti,
(29) e Komisija razmotriti primjerenost do-
noenja prijedloga izmjena ove Direktive
ako profesionalna organizacija, ili udruga
ureene profesije, bilo nacionalna ili eu-
ropska, podnese argumentirani zahtjev za
donoenje odreenih odredaba koje se tiu
priznavanja kvalikacija na temelju uskla-
enih minimalnih uvjeta izobrazbe,
(30) bi u svrhu osiguranja uinkovitosti susta-
va priznavanja strunih kvalikacija treba-
lo denirati jedinstvene postupke i pravila
postupka za njegovu provedbu kao i neke
pojedinosti vezane uz obavljanje pojedinih
profesija,
(31) bi meusobna suradnja drava lanica
kao i suradnja drava lanica i Komisije
mogla olakati provedbu ove Direktive i
ispunjavanje obveza koje od nje potjeu te
bi trebalo predvidjeti naine te suradnje,
(32) bi se uvoenjem iskaznica profesionalnih
udruga i organizacija na europskoj razini
omoguila vea pokretljivost strunjaka,
posebice ubrzanjem razmjene informacija
izmeu drave lanice domaina i drave
lanice podrijetla. Ta bi iskaznica trebala
omoguiti praenje karijere strunjaka koji
imaju poslovni nastan u razliitim drava-
ma lanicama. Ona bi, uz potpuno poto-
vanje odredaba o zatiti podataka, mogla
sadravati podatke o strunim kvalika-
cijama osobe (sveuilite odnosno ustano-
va koju je pohaao, steene kvalikacije,
struno iskustvo), pravnom nastanu, ka-
znama u vezi s obavljanjem profesije te
podatke o nadlenoj vlasti,
(33) e se uspostavom mree kontaktnih mje-
sta sa zadaom pruanja informacija i po-
moi dravljanima drava lanica osigurati
transparentnost sustava priznavanja kvali-
kacija. Ta e kontaktna mjesta Komisiji i
svim dravljanima koji to zatrae dati sve
relevantne obavijesti i adrese u vezi s po-
stupkom priznavanja. injenica da svaka
drava lanica imenuje po jedno kontaktno
mjesto unutar te mree, ne utjee na orga-
nizaciju nadlenosti na nacionalnoj razini.
To konkretno znai da drava lanica moe
imenovati vie takvih mjesta na nacional-
noj razini, pri emu je kontaktno mjesto
unutar gore spomenute mree zadueno za
koordinaciju s ostalim mjestima te, kada je
to potrebno, davanje obavijesti o nadle-
nom mjestu,
(34) se upravljanje sustavima priznavanja
koji su uspostavljeni direktivama po po-
sebnim podrujima i opim sustavom
pokazalo nepraktinim i sloenim. Zbog
toga je potrebno pojednostaviti upravljanje
ovom Direktivom i njezino usklaivanje
sa znanstvenim i tehnikim napretkom,
posebno kada je u pitanju usklaivanje
minimalnih uvjeta izobrazbe s ciljem au-
tomatskoga priznavanja kvalikacija. U tu
bi svrhu trebalo uspostaviti zajedniki od-
bor za priznavanje strunih kvalikacija te
osigurati da se u njegov rad na prikladan
nain ukljue predstavnici profesionalnih
organizacija, kako na nacionalnoj tako i na
europskoj razini,
(35) bi trebalo donijeti potrebne mjere za pro-
vedbu ove Direktive u skladu s Odlukom
Vijea 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999.,
kojom se utvruju postupci obavljanja pro-
vedbenih ovlasti Komisije1,
(36) e periodika izvjea sa statistikim
podacima koja drave lanice sastavljaju u
vezi s provedbom ove Direktive omoguiti
da se odredi utjecaj sustava na priznavanje
strunih kvalikacija,
(37) bi trebalo predvidjeti prikladan postupak
za donoenje privremenih mjera ako se
neka od drava lanica suoava s ozbiljnim
potekoama prilikom primjene odreene
odredbe ove Direktive,
(38) odredbe ove Direktive ne utjeu na ovla-
sti drava lanica u pogledu ustrojstva
nacionalnih sustava socijalne sigurnosti
i utvrivanja djelatnosti koje se moraju
obavljati u okviru tih sustava,
(39) je s obzirom na brzinu tehnolokih pro-
mjena i znanstvenog razvoja cjeloivotno
IZ EU
61
Odvjetnik 3 4 2014.
uenje od osobite vanosti za velik broj
profesija. U tom je kontekstu dravama
lanicama ostavljena mogunost donoe-
nja detaljnih rjeenja kako bi osigurale da
se njihovi strunjaci ukljuuju u progra-
me strunog usavravanja i redovito prate
najnovija dostignua u podruju znanosti i
tehnike,
(40) drave lanice ne mogu u potpunosti
ostvariti ciljeve ove Direktive u pogledu
racionalizacije, pojednostavljenja i pobolj-
anja pravila priznavanja strunih kvali-
kacija, i da se oni mogu lake ostvariti na
razini Zajednice te stoga Zajednica moe
donijeti mjere u skladu s naelom supsi-
dijarnosti utvrenim u lanku 5. Ugovora.
Ova se Direktiva, u skladu s naelom raz-
mjernosti iz tog lanka, ograniava na mje-
re koje su nune za ostvarenje tih ciljeva,
(41) ova Direktiva ne dovodi u pitanje pri-
mjenu lanka 39. stavka 4. i lanka 45.
Ugovora koji se odnose posebice na javne
biljenike,
(42) se ova Direktiva u dijelu koji se odnosi na
pravo nastana i pruanje usluga primjenju-
je ne dovodei u pitanje posebne zakonske
odredbe u pogledu priznavanja strunih
kvalifkacija, primjerice, odredbe u po-
druju prometa, posredovanja u osiguranju
i zakonskih revizija. Ova Direktiva ne utje-
e na primjenu Direktive Vijea 77/249/
EEZ od 22. oujka 1977. o omoguavanju
provedbe prava odvjetnika i diplomiranih
pravnika na pruanje pravne pomoi i Di-
rektive 98/5/EZ Europskog Parlamenta i
Vijea od 16. veljae 1998. o omoguavanju
stalnog obavljanja odvjetnike djelatnosti
u dravi lanici razliitoj od one u kojoj je
steena kvalifkacija za bavljenje odvjetni-
tvom. Ovom bi Direktivom trebalo obu-
hvatiti priznavanje strunih kvalifkacija
odvjetnika radi neposredne uspostave po-
slovnog nastana u okviru strunog naziva
drave lanice domaina,
(43) ova Direktiva takoer obuhvaa slobod-
ne profesije utoliko ukoliko su one zakon-
ski ureene, a to su u skladu s ovom Direk-
tivom one profesije koje osobe koje pruaju
intelektualne usluge u interesu klijenta i
javnosti obavljaju osobno, neovisno i od-
govorno na temelju odgovarajuih strunih
kvalifkacija. Obavljanje profesije u drava-
ma lanicama moe, u skladu s Ugovorom,
biti podlono odreenim zakonskim ogra-
nienjima koja se temelje na nacionalnim
zakonodavstvima odnosno na zakonskim
odredbama koje u okviru nacionalnoga
zakonodavstva samostalno utvruju odgo-
varajua profesionalna predstavnika tijela
u interesu zatite i unaprjeivanja profesio-
nalizma, kvalitete usluge i povjerljivog od-
nosa s klijentom,
(44) ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere
koje su nune za osiguranje visokih stan-
darda zatite zdravlja i sigurnosti potro-
aa.
ISPRAVAK
U Odvjetniku broj 1-2/2014. u rubrici Prisege grekom je objavljeno krivo ime odvjet-
nika Kantocija, koji je prisegu poloio 23. sijenja 2014. godine. Odvjetnik Kantoci se zove
Romuald a ne Romulad kako je grekom napisano.
Odvjetniku Kantociju se ispriavamo zbog nenamjerne pogreke.
Urednitvo Odvjetnika
62
IN MEMORIAM Odvjetnik 3 4 2014.
Duan Draa (1944. 2014.)
Potovana obitelji Draa, potovane kolegice i kolege,
dana 24. veljae 2014. godine, samo dan nakon svog sedamdesetog roendana, umro je na
dragi i cijenjeni kolega, odvjetnik Duan Draa. Nakon duge i teke bolesti, koju nije uspio
pobijediti, umro je u svom domu u krugu svojih najmilijih, supruge Stoje te keri Jasne i Vesne.
Dananjom komemoracijom elimo odati potovanje kolegi Duanu koji je vie od sedamnaest
godina bio odvjetnik.
Kolega Duan Draa roen je 1944. godine u Karinu Gornjem. Osnovnu kolu zavrio je u
Podrunoj koli Bruka (Opina Benkovac), a potom je upisao Srednju vojnu kolu u Zadru.
Nakon zavrene srednje kole kolega Duan se upisao na Vojnu akademiju u Beogradu koju je
zavrio 1967. godine. Potom je 1968. godine upisao Pravni fakultet u Zagrebu te je uspjeno
diplomirao 1974. godine.
Iako se kolega odmah nakon diplome, u sijenju 1975. godine, zaposlio kao diplomirani prav-
nik u poduzeu Exportdrvo Zagreb, odnosno njihovoj podrunici u Rijeci, treba istaknuti da
je tijekom 1975. i 1976. godine volontirao na Opinskom sudu u Rijeci kako bi stekao uvjete za
polaganje pravosudnog ispita. Uspjeno ga je poloio 1977. godine.
U spomenutom trgovakom drutvu kolega Draa je radio do 1984. godine. Tada je poeo
raditi na poslovima pomonika direktora Jadropeda u sastavu Luke Rijeka i tamo je ostao
do 7. listopada 1996. godine, tj. do upisa u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore.
Kolega Duan Draa bio je izvrstan i iskusan pravni strunjak koji je znanje stekao kroz mu-
kotrpan rad, i svaki je razgovor s njime o pravnim pitanjima bilo neprocjenjivo vrijedno vo-
diti. Valja istaknuti da se kolega nije prihvaao samo onih pravnih pitanja za koje je postojao
utemeljeni put u sudskoj praksi, ve je svojim zastupanjem esto promicao pravdu te je u esto
suhoparnim zakonskim tekstovima pronalazio put za predmete kojih bi se malo koji odvjetnik
uope htio primiti, a sve to da bi obinom ovjeku omoguio ostvarivanje pravde kroz pravni
sustav.
Ovo je bilo nekoliko rijei o profesionalnom ivotu dragog nam kolege, meutim smatram da
je njega, unato injenici da je bio poznati odvjetnik, obiljeilo jo mnogo toga, pa se elim
osvrnuti na injenicu da je Duan ponajprije bio ovjek i prijatelj, a tek potom odvjetnik.
Iza njega su ostale, osim voljene supruge, i dvije pametne, lijepe i uspjene keri: naa kolegica
Jasna te ki Vesna koja je sutkinja Upravnog suda u Rijeci. Obje su zasigurno radost svojim
roditeljima, a pouzdano znam da su bile i ponos svome ocu jer je to uvijek i rado isticao. ak
je i tijekom bolesti na pitanje Kako ste? uvijek samo odgovarao koliko sretan moe biti zbog
svoje obitelji.
Usprkos injenici da je bio mnogo stariji i ozbiljniji od mene, Duan je uvijek, ali ba uvijek,
bio spreman pomoi savjetom i iskustvom na vrlo profesionalan, a esto i duhovit nain. Istina
je da je djelovao ozbiljno, ponekada ak i strogo, ali ako ste pridobili njegovo povjerenje, onda
ste mogli vidjeti koliko je njegovo srce veliko i saznati da je ono kucalo za obitelj, za prijatelje,
kolege i stranke.
Kolega Duan je volio biti odvjetnik. To pokazuje i injenica da je unato tekoj i dugotrajnoj
bolesti radio do samoga kraja te da se nikome nije niti poalio zbog bolesti. Nije se htio pri-
63
lagoditi promjenama za koje je esto tvrdio da su puka administracija te da se njima gubi
svaki smisao odvjetnitva. Nas, mlau generaciju, nastojao je uvjeriti da je nekada davno bilo
drugaije i po mnogo emu bolje te da nikada ne zaboravimo na ljudskost u sebi, bez obzira na
promjene koje nam namee moderno doba.
Vjerujem da je gubitak kolege Duana Drae, osim za njegovu obitelj, gubitak i za odvjetnitvo
i za sve nas. Bila je ast i bogatstvo raditi s njime, naroito nama mlaima kojima je njegovo
iskustvo bilo neprocjenjivo. Vjerujem da e oni od nas koji su imali prilike poznavati Duana
uvijek uvati uspomenu na njega, kako zbog toga to smo s njime rado pili kavu, tako i zbog
njegovog savjeta da se svakog dana sjetimo da je u poslu koji radimo najprije potrebno biti
ovjek.
U ime HOK-a, u ime Rijekog odvjetnikog zbora i u svoje osobno ime jo jedanput izraavam
duboku suut supruzi Stoji, kerima Jasni i Vesni te ostaloj tugujuoj rodbini, uz obeanje da e
Duan sasvim sigurno biti esto u naim mislima, rijeima, a bila bi nama velika ast da njegov
trag bude vidljiv u naim djelima.
(Govor odvjetnice Jelene Batarelo na ispraaju Duana Drae)
Igor Benzon (1937. 2014.)
Hrvatsko pravosue, pa tako i Hrvatska odvjetnika komora, a posebno Odvjetniki zbor
Splitsko-dalmatinske upanije, smru Igora Benzona izgubili su velikog ovjeka, prijatelja i
kolegu, kojeg emo zadrati u dugom sjeanju.
Rodio se u Splitu u svibnju 1937. godine, a Pravni fakultet u Zagrebu zavrio je u lipnju 1962.
godine. Od 1963. do 1967. godine bio je odvjetniki vjebenik u odvjetnikom uredu Josipa
Mrklia, odvjetnika u Splitu. Dana 1. travnja 1968. godine upisuje se u Imenik odvjetnika Hr-
vatske odvjetnike komore, gdje je bio upisan do 31. prosinca 1990., kada postaje predsjednik
upanijskog suda u Splitu, te na tom poloaju ostaje sve do svog umirovljenja 2008. godine.
Dakle, polovicu svog ivotnog vijeka proveo je u odvjetnitvu, a polovicu kao predsjednik
upanijskog suda u Splitu. Svi emo ga se sjeati kao vrlo mirne osobe odmjerenog koraka i
ponaanja, ime je ulijevao povjerenje svojim klijentima, a poslije i kolegama sucima i stranka-
ma u cijelom svom radnom vijeku. Odavao je sigurnost i visoki nivo pravnog znanja te bio in-
telektualac u punom smislu te rijei, pa je na takav nain i u najteim i konfiktnim situacijama
nalazio pravi nain da svojim stavom stekne povjerenje svih sugovornika, kako klijenata, tako
i kolega odvjetnika, kolega sudaca, te svih onih kojima je na bilo koji nain mogao pomoi.
U svom odvjetnikom razdoblju bio je povezan s kolegom Sranom Kraljeviem, sada takoer
pokojnim, ali je sa svim kolegama uvijek imao prijateljski, kolegijalni i nadasve etian stav, tako
da su ga svi vrlo potovali.
I on je bio jedan od odvjetnika koji je 1971. godine imao problema zbog stava o kojem nikada
nije dvojio pripadnosti svojoj Domovini. Vjerojatno je i to bio jedan od razloga zbog kojeg
je dobio povjerenje, i u najteim trenucima za Republiku Hrvatsku prihvatio se vrlo delikatne
64
pozicije predsjednika upanijskog suda u Splitu gdje je ostao 18 godina. injenica neupitno
ponavljanih mandata njegovog predsjednikovanja upanijskim sudom u Splitu potvrda je svih
rijei koje su o Igoru Benzonu do sada izreene.
U ime Hrvatske odvjetnike komore, te Odvjetnikog zbora Splitsko-dalmatinske upanije,
dozvolite da oaloenoj obitelji prenesem izraze iskrene suuti i suosjeanja zbog gubitka svi-
ma nama dragog kolege i prijatelja, a posebno supruga i oca.
Poivao u miru!
(Govor Marina Mrklia, odvjetnika i predsjednika Odvjetnikog zbora Splitsko-dalmatinske
upanije, odran na komemoraciji Igoru Benzonu, 28. oujka 2014. godine u Splitu)
Majana Kirigin (1948. 2014.)
Potovana obitelji Kirigin, dragi prijatelji, kolegice i kolege,
Hrvatska odvjetnika komora i Odvjetniki zbor Splitsko-dalmatinske upanije je 3. oujka
2014. godine izgubio svog uglednog lana, odvjetnicu Majanu Kirigin. Danas smo se ovdje
okupili da odamo posljednju poast naoj kolegici i prijateljici.
Majana Kirigin je roena 27. travnja 1948. godine u Splitu, gdje je zavrila osnovu i srednju
kolu. Nakon zavretka srednje kole, ivjela je i radila u Parizu. Za vrijeme boravka u Parizu,
studirala je na Sorbonni, ali nije zavrila tamonji studij, ve se 1972. vratila u Hrvatsku, u Split,
i zaposlila najprije u frmi Union Dalmacija, pa u Kairosu, a potom i u Hotelu Lav.
Pravni fakultet u Splitu upisuje 1975., a diplomira 1979. godine. Magistrirala je na Katedri za
meunarodno pravo pri Pravnom fakultetu u Beogradu. Pravnu praksu, a posebno kao sudac
volonter, obavljala je pri Osnovnom sudu udruenog rada u Splitu od 1983. godine, da bi 1986.
poloila pravosudni ispit u Sarajevu. U Imenik odvjetnika se upisuje 1991. godine sa sjeditem
ureda u ibeniku, da bi 1992. godine preselila sjedite ureda u Split.
Bila je jedna od lanova-osnivaa Zajednikog odvjetnikog ureda Majana Kirigin i Julija Su-
mi, u Splitu te jedna od lanova- osnivaa Odvjetnikog drutva Kirigin i Partneri sa sje-
ditem u Supetru, radei tamo sve do svoje iznenadne smrti. Kao i na prijanjim funkcijama
koje je obnaala, tako i u odvjetnitvu, njen odnos s kolegama i strankama bio je istovremeno
i profesionalan i ljudski. Krasila ju je borbenost i predanost poslu.
Njen odlazak veliki je gubitak za obitelj, prijatelje, kolege i sve one koji su je poznavali i cijenili.
Neka joj je laka zemlja, poivala u miru!
U ime Hrvatske odvjetnike komore i Odvjetnikog zbora Splitsko-dalmatinske upanije izra-
avamo iskrenu suut cijeloj obitelji i prijateljima.
(Govor Ide Bai, odvjetnice iz Splita, odran na ispraaju Majane Kirigin)
65
Augustin Lukaevi (1935. 2014.)
Rastajemo se danas od ovjeka, supruga, oca, djeda, prijatelja, kolege odvjetnika, sportaa,
sportskog djelatnika, intelektualca, Augustina Lukaevia, koga su neki zvali Luka, neki Ago,
neki Drago, ovisno o njegovim razliitim miljeima ivota, profesionalne ili druge djelatnosti,
no svi ti ljudi, iz svih tih sredina, bez obzira kako ga zvali, znali su da u njemu imaju osobu od
punog povjerenja, nesebine podrke i apsolutnog potenja.
Roen prije sedamdeset i devet godina u selu Podgorju u Slavoniji, nikada svoju Slavoniju nije
zaboravio. A uz nju je prigrlio Zagreb, grad u koji je, nakon zavrene Poeke gimnazije, doao
studirati pravo i u njemu ostao ivjeti sve do svoje smrti. Smrti koja njegovu suprugu Zlaticu,
njegovu djecu Mislava i Ivanu, unuke Jozu, Luciju, Luku i Anu, njegove neake i iru obitelj u
Slavoniji, njegove odvjetnike, sportske, i sve druge prijatelje i kolege, njegove klijente pa ak
i njegove oponente u odvjetnikom poslu i svjetonazorske oponente, ostavlja utuenima, ne
samo danas nego jo za dugo, dugo vremena. Svojom dobrohotnou hrabrio je i uzdizao pri-
jatelje a razoruavao potencijalne neprijatelje.
Odrastao je bez oca Mije, kojemu od Krinog puta pa sve do zavretka svoga vlastitog puta,
nikada nije saznao groba, ali je odrastao uz majku Mandu koja mu je kao ponosita i pametna
ena seljakog roda, a pri tome i puka pjesnikinja, nadomjestila oca koliko je to god bilo mo-
gue. Jo prije poetka osnovnog kolovanja, nauio je itati i od onda se, pa sve do svoje smrti,
vezao uz slova i uz rijei, na svom hrvatskom jeziku, na ruskom, na njemakom, na latinskom,
itajui neprestano, razmiljajui i uei iz proitanoga. Zarana je, jo kao gimnazijalac, popri-
mio pravu irinu, znatieljnost, analitinost i kritinost prema svemu to ga okruuje, i uvrstio
se u one malobrojne ljude koje su oni to su ga dobro poznavali, svrstali po znanju u enciklo-
pediste, a po pristupu u intelektualce.
Jedan je od rijetkih ljudi koji su u svom ivotu uspjeli ostvariti simbiozu i sinergiju aktivnog
bavljenja natjecateljskim, a kasnije, sve do pozne dobi, i veteranskim sportom s jedne stra-
ne, neprekidnog etrdesetdvogodinjeg odvjetnikog rada i voenja uspjenog odvjetnikog
ureda s druge strane, a s tree strane kulturnog i intelektualnog rada na raznim poljima od
aktivnog lanstva i predsjednikovanja Drutvom hrvatsko-njemakog prijateljstva, ureivanja
asopisa toga Drutva, povremenog objavljivanja lanaka (veinom u Vjesniku i u asopisu
Drutva hrvatsko-njemakog prijateljstva), poglavito iz povijesti, kulture i jezikoslovlja, preko
znaajnog i nezaobilaznog djelovanja u hrvatskoj i zagrebakoj atletici, u kojoj je donedavna
obnaao i najviu dunost; no jo je vanija u njegovom sportskom djelovanju injenica da je
uivao ogroman ugled iskusna i potena ovjeka koji je, iako je bio Dinamovac, uvijek navijao
za atletiku, a nikada samo za svoj Atletski klub Dinamo.
Bio je neobino topao i duhovit ovjek ali nije priao viceve; vicevi, kao tue duhovitosti, nisu
mu nikada bili potrebni za punu panju u drutvu u kome se naao, jer je za svaku priliku i
svaku nepriliku, imao pregrt primjera iz knjievnosti i iz povijesti. Ta zrna znanja i zrna
kulture unosio bi nenametljivo u diskusiju o gotovo svakoj temi koja se postavila, a nerijetko
je neku svoju ili sugovornikovu misao znao potvrditi citiranjem Krlee ili kojeg drugog pisca,
ili pjesnika esto Jesenjina, ali ne samo Krlee, niti samo Jesenjina.
66
Mnogi od nas su se, moe se rei, sluili njegovim znanjem i njegovim iskustvom. Katkada
bi ovjek uz njega imao dojam da je dovoljno, postavljanjem nekoga pitanja, pokrenuti lavinu
njegova znanja i erudicije, i nakon toga se moglo samo sluati to on sve zna o pojedinim te-
mama.
Iako ga je uvijek vrijedilo sluati, nikada se nije ponaao tutorski niti pokroviteljski prema su-
govornicima; svatko tko je s njime bio u drutvu uvijek je imao priliku rei svoje miljenje i svoj
pogled na temu o kojoj se raspravljalo, i usprkos njegovom velikom znanju i esto evidentnoj
suverenosti u temi o kojoj se govorilo, nikada njegovi sugovornici ne bi osjetili nelagodu radi
iznoenja svoga miljenja i svojih stavova.
Desetobojac u atletici kraljici sporta, dakle rijedak, vrlo rijedak, primjer kompletne sportske
osobnosti, bio je isti takav desetobojac i u svemu drugome, u odvjetnitvu, tijekom bavljenja
kojim je, kako u partnerstvu s odvjetnikom Kreimirom Aniem, u partnerstvu s odvjetnicom
Nevenkom Juri, tako i u svom samostalnom odvjetnikom uredu, odgojio mnogobrojne prav-
nike, danas odvjetnike, biljenike, diplomate; bio je desetobojac i u poznavanju povijesti, i
u poznavanju kulture i umjetnosti, i u erudiciji, i u ljudskosti, i u prijateljstvu, i u svojoj ulozi
neprealjenog supruga, oca, djeda, kolege i prijatelja. Nau i njegovu Hrvatsku odvjetniku ko-
moru duboko je cijenio kao udrugu koja, na dobrobit graana, slui zatiti odvjetnike profe-
sije. Radi takvog stava stekao je istinski ugled meu kolegama odvjetnicima, sucima, dravnim
odvjetnicima, i svim drugim pravnicima s kojima je dolazio u doticaj, a to dokazuje i veliki broj
danas nazonih ovom tunom dogaaju.
Od takvog se ovjeka danas opratamo, a ni autor ovih redaka, kao ni bilo tko od ljudi koji su ga
dobro poznavali, nema niti najmanjih dvojbi o tome da je reeno premalo, ali opet ni za koga
u ovoj dvorani, i uope ni za koga tko ga je poznavao ili itao njegove tekstove, nije reeno nita
nova.
Neka je njegovu tijelu laka ova njegova i hrvatska, i slavonska, i dalmatinska, i lika, i istarska
i zagrebaka, i slavenska gruda, a to se tie njegova duha on e sve do smrti svakoga od nas
koji smo ga poznavali, ostati s nama koji smo tu sreu da ga upoznamo imali.
(Govor Ranka Pelicaria, odvjetnika u Zagrebu i lana Upravnog odbora Hrvatske odvjetnike
komore, odran na ispraaju Augustina Lukaevia 8. oujka 2014. godine)
Boidar erek (1925.-2014.)
Boidar erek roen je 1925. godine u Vinjanima Gornjim. Na Pravnom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu diplomirao je 1957. godine, a u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore
upisan je 1967. godine sa sjeditem ureda u Jastrebarskom. Boidar erek brisan je 1970. godi-
ne iz Imenika odvjetnika jer je imenovan zamjenikom dravnog tuitelja. U Imenik odvjetnika
a ponovno je upisan 1987. godine sa sjeditem ureda u Zagrebu, te odvjetnikom ostaje sve do
odlaska u mirovinu 2000. godine.
67
Rudolf Podgajski (1933.-2014.)
Rudolf Podgajski roen je 1933. godine u tuparju, opina Karlovac. Diplomirao je na Prav-
nom fakultetu u Splitu 1958. godine, a u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore
upisan je 1992. godine sa sjeditem ureda u Oroslavju, te odvjetnikom ostaje sve do odlaska
u mirovinu 2000. godine.
Vlatko Martinovi (1933.-2014.)
Vlatko Martinovi roen je 1933. godine u Starim Mikanovcima. Na Pravnom fakultetu Sve-
uilita u Zagrebu diplomirao je 1956. godine, a u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetnike
komore upisan je 1961. godine sa sjeditem ureda u Zagrebu. Iz Imenika odvjetnika brisan
je 1987. godine, a ve idue godine ponovno se upisao, te odvjetnikom ostaje sve do 1994.
godine.

Odvjetnik 3-4 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odvjetnik 3-4 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Odvjetnik 3 4 2014.

You might also like