STRATEGIJA ZA MLADE

OPINE GRAANICA












B O S N A I H E R C E G O V I N A
F E D E R A C I J A B O S N E I H E R C E G O V I N E
T U Z L A N S K I K A N T O N
O P I N A G R A A N I C A

M U L A M U S T A F E B A E S K I J E B R 1
7 5 3 2 0 G R A A N I C A
T E L : 0 3 5 7 0 0 - 8 0 0
F A X : 0 3 5 7 0 7 - 0 0 0
I N F O @ O P C I N A - G R A C A N I C A . B A
W W W. O P C I N A - G R A C A N I C A . B A
2

SADRAJ

UVOD ................................................................................................................................................ 4
Opti poloaj mladih u Graanici .................................................................................................. 7
Formalno i neformalno obrazovanje mladih ................................................................................ 10
Analiza stanja .............................................................................................................................. 10
Problemi mladih u obrazovanju ................................................................................................. 10
Finanisiranje I zaduene osobe ................................................................................................... 14
Plan djelovanja ........................................................................................................................... 15
Informisanost, slobodne aktivnosti i volonterizam mladih ......................................................... 19
Analiza stanja .............................................................................................................................. 19
Volonterizam .............................................................................................................................. 20
Slobodno vrijeme mladih ............................................................................................................ 29
Informisanost.............................................................................................................................. 31
Plan djelovanja ........................................................................................................................... 36
Zapoljavanje i poduzetnitvo mladih .......................................................................................... 41
Analiza stanja .............................................................................................................................. 41
Poloaj na tritu rada ................................................................................................................ 42
Problemi mladih i naini njihovog rjeavanja ............................................................................. 43
Plan djelovanja ........................................................................................................................... 50
Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih ............................................. 57
Analiza stanja .............................................................................................................................. 57
Prednosti i mane zdravstva u Bosni i Hercegovini u odnosu na mlade ...................................... 58
Institucionalni okvir .................................................................................................................... 60
Seksualno-reproduktivno zdravlje i HIV/AIDS ............................................................................ 61
Plan djelovanja ........................................................................................................................... 62
Sportska rekreacija, kultura i mladi .............................................................................................. 65
Mladi i Kultura ............................................................................................................................ 65
Analiza stanja .............................................................................................................................. 65
Sportska rekreacija ..................................................................................................................... 70
Analiza stanja .............................................................................................................................. 70
3

Plan djelovanja ........................................................................................................................... 77
Pregled ukupnih trokova po oblastima i godinama .................................................................... 82
Provoenje i monitoring................................................................................................................ 83


4

UVOD
Rat i razaranja koja su zadesila Bosnu i Heregovinu neizostavno su ostavila svoj trag i
na graanima Opine Graanica, kako onim starijim tako i mlaim. Politika, ekonomska i
socijalna struktura same loklane zajednice Graanica je nakon rata doivjela potpunu
reviziju, i u danak mladima danas ostavila brojne prepreke, prepreke koje oni bez pomoi
ostalih socijalnih, ekonomskih i politikih faktora jednog drutva nemogue je da prebrode
sami. itava ova situacija je sam proces odrastanja pretvorila u teak zadatak. Desetljee i pol
nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mladima danas je ostavljen veliki
nacionalni dug, nesigurna ekonomksa budunost, globalne klimatske promjene, korumpiran
politiki sistem, lideri kod kojih se nedostatak integriteta oitava cinizmom, razruene
porodice i mnogi drugi problemi. Postavlja se pitanje da li smo spremni pomoi mladima
danas i ako jesmo vrlo je bitno da razumijemo svijet u kojem mladi ive i da sa njima o tome
razgovaramo. Moramo nauiti da ih upoznajemo kao individue, kao prijatelje do kojih nam je
stalo, da ih sluamo, da uimo od njih te da ih potujemo. Opina Graanica je pratei
integracione procese Evropske Unije spoznala znaaj koji nose omladinske snage u tom
procesu i prepoznala probleme sa kojima se sukobljavaju mladi danas a koji stoje na
evropskom putu. Kao rezultat te spoznaje Opina Graanica je zapoela proces metodolokog
i institucionalnog rjeavanja problema mladih te je odlueno da se pristupi izradi stratekog
dokumenta za razvoj mladih na loklanom nivou. U tu svrhu je na sjednici Opinskog Vijea
odranoj 27. 05. 2009. godine doneena odluka da se pristupi izradi dokumenta Strategija za
mlade u opini Graanica koji bi sadravao utvrene ciljeve, strategiju te posebne programe
iz pojedinih oblasti u cilju poboljanja statusa mladih i rjeavanja njihovih problema.
Svrsishodno, u ovoj odluci je navedeno da e njemako drutvo za tehniku saradnju (GTZ) u
saradnji sa loklanim nevladinim sektorom osigurati organizaciju i svu potrebnu podrku za
izradu navedenog dokumenta. Na temelju ove odluke Opinski naelnik je 07. 08. 2009
godine izdao rjeenje o imenovanju grupe za podrku u projektu izrade Strategije za mlade
Opine Graanica u sledeem sastavu:
1. Memi Senad JP Komus Graanica
2. Morali Denan Opina Graanica
3. Peljto Nedad JU za kulturu i informisanje BKC Graanica
4. Durakovi Alisa UG ANEA-MG Graanica
5. Barakovi Elvis JU Gimnazija Dr. Mustafa Kamari Graanica
6. Deli Elvirs JU Dom Zdravlja Graanica
5

7. Hivzefendi Alma JU Djeije obdanite Graanica
8. Kuduzovi Almir UG ANEA-MG Graanica
9. uli Vedada JU Gimnazija Dr. Mustafa Kamari Graanica
10. Tukulj Denana Opina Graanica
11. amdi Mirsad Opinsko vijee Graanica
bitno je naglasiti da se u sastavu grupe za podrku izmeu ostalih nalaze lanovi Komisije za
mlade Opinskog vijea i da mandat grupe za podrku traje do okonanja izrade Strategije za
mlade Opine Graanica. Glavni zadatak grupe za podrku je realizacija odluke o izradi
dokumenta Strategija za mlade opine Graanica, te da na osnovu rezultata istraivanja
poloaja mladih u Graanici, uz pomo radnih grupa ije lanove sama imenuje, identificira
glavne probleme i oblasti u sklopu kojih e se ti problemi i rjeavati. Meutim, da bi to
kvalitetnije odgovorili na pitanje koji su to problemi mladih, izvreno je sveobuhvatno
istraivanje stanja mladih u Graanici danas. Istraivanje je provela Opina Graanica uz
svesrdnu pomo njemakog drutva za tehniku saradnju (GTZ).
Navedeno istraivanje predstavilo je rezultate poloaja mladih na podruju opine
Graanica i provedeno je u aprilu i maju 2009. godine. Istraivanje je finansijski podrano od
strane opine Graanica i GTZ-a-Projekat za mlade. Izvjetaj, podneen nakon zavretka
istraivanja, predstavlja rezultate kvantitativne faze istraivanja provedenog koristei
strukturisan upitnik na sluajno odabranom uzorku od 295 mladih u dobi od 15 do 29 godina.
Osnovna svrha istraivanja je da se osiguraju informacije o poloaju mladih, kao i set
preporuka za javne politike kako bi se izradio dokument Strategije za mlade u opini
Graanica. Istraivanje je obuhvatilo sljedee segmente poloaja mladih, populacije u dobi
izmeu 15 i 29 godina:
Obrazovni status
Poloaj na tritu rada
Zdravstveni poloaj
Socijalni poloaj
Uee u javnom ivotu
Mobilnost
Informisanje
Slobodno vrijeme
6

Izvjetaj je strukturisan na takav nain da svako od navedenih podruja predstavlja
posebno poglavlje u izvjetaju. Svako poglavlje predstavlja, grafiki, tabelarno i tekstualno,
detaljne nalaze istraivanja. Izvjetaj predstavlja i rezultate komparativne analize u kojoj su
koriteni i podaci Agencije Evropske Komisije za statistiku Eurostat, te rezultati istraivanja
poloaja mladih u BiH provedenom 2008 godine. Sama metodologija istraivanja obuhvaa
kompleksan set podataka prikupljen kroz anonimne individualne razgovore sa 291 sluajno
odabrabih mladih opine Graanica u dobi izmeu napunjenih 15 i napunjenih 29 godina. Na
ovaj nain tj. sluajnim odabirom 295 ispitanika u uzorak prikupljeni su podaci
reprezentativni za optu populaciju mladih u ovoj dobi. Sluajan odabir ispitanika znai da je
svaka mlada osoba ove dobi u Graanici imala podjednaku vjerovatnou ulaska u uzorak. Ono
to je kljuno naglasiti u ovom kratkom metodolokom pregledu jeste znaenje greke uzorka
od 5%. Naime, treba uzeti u obzir da su rezultati svakog istraivanja koje se provodi na
uzorku odreene populacije, za razliku od popisa koji se provodi na ukupnoj populaciji,
zapravo odreena procjena stvarne vrijednosti u populaciji. Baza prikupljenih podataka
analizirana je koristei SPSS statistiku aplikaciju prilagoenu za drutvena istraivanja.
Pored podataka prikupljenih u Graanici koriteni su i podaci prikupljeni u okviru Istraivanja
poloaja mladih u Bosni i Hercegovini podranom od GTZ-a poetkom 2008., kao i i podaci o
poloaju mladih u zemljama Evropske Unije prikupljenim od strane Eurostat-a u posljednjih
nekoliko godina. Osnovna svrha koritenja ovog viestrukog seta podataka jeste komparativna
analiza i poreenje poloaja mladih u Graanici sa poloajem mladih u cijeloj BiH, te sa
zemljama Evropske Unije. Cjelokupno istraivanje u Graanici, metoda prikupljanja kao i
koriteni upitnik, osmiljeni su na takav nain da omogue poreenje sa navedenim podacima.
Na osnovu navedenog istraivanja a u sklopu odluke o izradi strategije za mlade,
grupa za podrku je odredila oblasti u sklopu kojih e se rjeavati problemi mladih te ujedno i
formirala radne grupe za svaku oblast ponaosob. Grupa za podrku je probleme mladih
svrstala u pet oblasti it to:
1. Formalno i neformalno obrazovanje mladih
2. Informisanost, slobodne aktivnosti i volonterizam mladih
3. Zapoljavanje i poduzetnitvo mladih
4. Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih
5. Sportska rekreacija, kultura i mladi
Za svaku navedenu oblast formirana je posebna radna grupa:

7

Formalno i neformalno obrazovanje mladih
Vedada uli, koordinator (JU Gimnazija Dr. Mustafa Kamari)
Alma Hivzefendi (JU Djeije Obdaniste)
Elvis Barakovi (JU Univerzitet u Tuzli, PMF)
Nermina Topagi (Vijee uenika)
Informisanost, slobodne aktivnosti i volonterizam mladih
Almir Kuduzovi, koordinator (UG ANEA-MG)
Senad ehagi (www.gracanica.net)
Erhad Brki (UG ANEA-MG)
Adnan Dafo (JU Bosanski Kulturni Centar)
Amir Maglajlija (UG ANEA-MG)
Hamdija Kujundi (Drutvo "Osmijeh")
Amir Maglajlija (UG ANEA-MG)
Bedrija Nuri (Drutvo "Osmijeh")
Mirzeta Husi (UG "Mozaik")
Ermin Hamzi (Gimnazija "Dr. Mustafa Kamari)
Zapoljavanje i poduzetnitvo mladih
Denana Tukulj, koordinator (Opina Graanica)
Samir Zildi (Privrednik)
Amir Avdi (Udruenje poslodavaca i samostalnih privrednika
Graanica)
Senad Memi (Opinsko Vijee)
Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih
Elvirs Deli, koordinator (JU Dom Zdravlja)
Eldin Deli (Student na postdiplomskom studiju)
Sonja Perovi (JU Dom Zdravlja)
Almir Husi (JU Dom Zdravlja)
Sportska rekreacija, kultura i mladi
Morali Denan, koordinator (Opina Graanica)
amdi Mirsad (Opinsko Vijee)
Krajnovi Nihad (JU Bosanski Kulturni Centar)
Nedim ii (JU Gimnazija Dr. Mustafa Kamari, JU MS
Graanica)
Edin akovi (Profesor istorije)
8

Bujar Murii (JU MS Graanica)
Nedad Peljto (JU BKC Graanica)
U konanici u svrhu koordiniranja rada i aktivnosti radnih grupa i izrade finalnog nacrta
strategije za mlade, kao odgovorna osoba ispred Opine Graanica imenovan je mr. sci. Mirza
Hodi savjetnik naelnika za mlade.
Opti poloaj mladih u Graanici
Poloaj mladih u Graanici 15 godina nakon nesretnog rata u nezavidnom je poloaju i
zahtijeva hitno i sistematsko rjeavanje nagomilanih problema. Prema podacima dobivenim iz
istraivanja provedenog na teritoriji Opine Graanica postoje mnogobrojni problemi sa
kojima se mladi Graanice susreu danas. Neusklaenost obrazovanja sa potrebama na tritu
rada veliki broj mladih dovodi u neravnopravan poloaj, preko 60% mladih u Graanici nikad
nije pohaala neki oblik obuke koji nije u programu redovnog obrazovanja. Veina mladih
vidi alternativu ivotu i radu u BiH u odlasku u inostranstvo, to je u potpunosti rezultat
racionalnog procjenjivanja o postojeim mogunostima i perspektivama, 51% mladih
napustilo bi zemlju zbog studija, 58% mladih napustilo bi zemlju zbog privremenog rada,
51% mladih napustili bi zemlju kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj zemlji. Sporo i
gotovo nemogue rjeavanje stambenog pitanja ostavlja negativne posljedice na mnoge
aspekte ivota mladih, 12 % mladih u dobnoj skupini od 25 do 30 godina uspjelo se
stambeno osamostaliti, ovaj procenat je daleko ispod nivoa ostalih evropskih zemalja, za oko
25-30% manji od Hrvatske i Slovenije, a za oko 50% manji od prosjeka u EU25 zemljama.
Sistem socijalne pomoi i zatite nije u stanju prepoznati i odgovoriti na potrebe porodica sa
nedovoljnim prihodima, unutar ovih porodica, mladi su krajnje kritina populacija, 20 %
mladih u dobi izmeu 16 i 24 godine ivi u domainstvima iji je ukupan prosjean mjeseni
prihod ispod 471 KM, tj 60% prosjenog prihoda ukupne populacije (786 KM). Nivo
zdravstvenih usluga za mlade je u nezavidnom poloaju, mladi u dobi izmeu 15 i 29 godina u
37% sluajeva su izvrili sistematski pregled u zadnjih 12 mjeseci, 38% mladih izvrilo je
sistematski pregled kao redovnu kontrolu, 32% mladih nije zadovoljno kvalitetom usluga koji
prua dom zdravlja. Upotreba duhana, alkohola i psihoaktivnih supstanci je konstantno u
porastu, skoro svaka druga osoba u Graanici konzumira alkohol, 37 % mladih u dobi od 15 i
24 konzumira cigarete to je vee od prosjeka EU zemalja kao i u odnosu na BH nivo. Mladi
vrlo rijetko uestvuju u aktivnom politikom ivotu lokalne zajednice, glavni razlog za
neizlazak na izbore, u najveem broju sluajeva, mladi opine Graanica navode 'nevjericu
da e se neto promijeniti' (49%). Nedostatak odgovarajueg prostora za provoenje
9

drutveno korisnih aktivnosti kao rezultat povlai osjeaj usamljenosti i asocijalizaciju mladih
te porast rizinog ponaanja, mladi najvie slobodnog vremena provode pored televizora i u
kafiu, Kada je u pitanju podrka lokalnih vlasti u kreiranju kulturnih deavanja mladi su
najveoj mjeri nezadovoljni, mladi u veoma niskom procenatu posjeuju kulturne sadraje, 29
% mladih uope se ne bavi rekreativnim aktivnostima, 33% djevojaka i 24% mladia se ne
bavi rekreativnim aktivnostima.


10

Formalno i neformalno obrazovanje
Analiza stanja
Na podruju opina Graanica postoji i djeluje 1 predkoska ustanova, 11 osnovnih i
2 srednje kole. U svim kolama se provodi proces inkluzije, dok u Osnovnoj koli ''Hasan
Kiki'' rade i specijalna odjeljenja. Pored toga u Graanici djeluje i paralelna osnovna
muzika kola.
Srednje kole pohaa 2175 uenika i to :
- Gimnaziju ''Dr. Mustafa Kamari'' 480 uenika rasporeenih u 19 odjeljenja i
- Mjeovitu srednju kolu 1695 uenika rasporeenih prema 26 zanimanja i zvanja.
Nadleno Ministarstvo obrazovanja, ali i lokalna zajednica bi trebali da prate rad
predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola u smislu postignutih rezultata, da analiziraju
stanje u kojima se odvija nastava, uspjeh u uenju te da predlau mjere za unapreenje
odgojno obrazovnog procesa. kole opet imaju poveanu odgovornost, zbog naina i brzine
ivota, u odgojnom dijelu i imaju zadatak da pomognu roditeljima da djeca izrastu u stabilne i
zrele linosti.
Osnovno pravo mladih osoba je da steknu znanja i kompetencije za poslove koje oni
izaberu prema vlastitim sposobnostima i eljama. Pristup obrazovanju bi trebao da bude
dostupan svima, ali isto tako treba paziti da steena znanja i kompetencije budu primjenjive i
traene na tritu rada i u skladu sa potrebama drutva. Iz toga prozilazi da pored teorijske
osnove obrazovanje treba da bude popraeno kvalitetnom praktinom nastavom.
Formalno obrazovanje ima manu da se sporije mijenja i reformie u skladu sa razvojem i
potrebama drutva i zbog toga neformalno obrazovanja dobiva jednu novu ulogu. Neformalno
obrazovanje slui da dopuni formalno i daje priliku da pristupimo svim sadrajima koji su u
formalnom obrazovanju nepristupani ili ak potpuno netaknuti (razni kursevi, lino
usavravanje poput plesa, sporta i sl.). Neformalno obrazovanje se sprovodi kroz aktivnosti
kao to su kursevi, seminari, predavanja, konferencije, radionice, razni tipovi treninga, kao i
volontiranje.
Sve vjetine koje mlada osoba stekne kroz formalno i neformalno obrazovanje e mu biti od
pomoi prilikom zapoljavanja i uspjeha na radnom mjestu, jer mladi su drutvena grupa koja
ima najvee mogunosti za usvajanje novih tehnologija, vjetina i znanja.
Problemi mladih u obrazovanju
11

Na osnovu istraivanja trenutnog poloaja mladih na podruju opine Graanica kojeg je
provela organizacija GTZ Tuzla izdvojeni su sljedei problemi :
- 22% mladih u dobi od 18 do 24 godine ostalo je na nivou srednjeg trogodinjeg
obrazovanja
- 29% mladih ne vidi smisao u nastavku daljeg procesa obrazovanja, a kao glavni razlog
ne nastavljanja kolovanja navode finansijske probleme
- Samo 13% anketiranih mladih primaju stipendije od strane opine, kantona ili firmi
- Vie od 60% mladih nije pohaalo neki oblik obuke koji nije u programu redovnog
obrazovanja
- Vie od 50%anketiranih nije pohaalo neki oblik praktine nastave
- 15% mladih nije zadovoljno tehnikom opremljenou kola
- Samo 29% mladih radi poslove za koje su se kolovali
- 19% smatra da e obrazovanje koje su stekli omoguiti mu zaposlenje u budunosti
- Veoma mali postotak predkolske djece je ukljuen u odgojno obrazovni proces u
vrtiima
- Neusaglaenost formalnog i neformalnog oblika obrazovanja sa potrebama trita i
lokalne sredine.
Problemi na koje emo se mi osvrnuti u ovoj Strategiji su izvedeni na osnovu ovog
istraivanja GTZ, ali i na osnovu informacija iz prakse.
Nedovoljna ukljuenost djece u predkolske ustanove
Iako predkolsko obrazovanje se ne uklapa u definiciju mlade osobe, data je pozornost
i ovom aspektu obrazovanja. Naime, nedavno je usvojen Zakon o predkolskom obrazovanju
TK, prema kojem e svako dijete biti obavezno jednu godinu prije kole provesti u
predkolskim ustanovama. Upravo zbog toga je nedovoljna ukljuenost djece u predkolsko
obrazovanje naveden kao problem koji e se rijeiti Strategijom za mlade. Rjeavanjem ovog
problema postii e se to da e vei broj predkolske djece biti ukljuen u vrtie, a time e biti
bolje pripremljeni za polazak u kolu.
Da bi dolo do ovog rjeenja potrebno je sprovesti sljedee aktivnosti:
12

- upoznati roditelje sa Zakonom o predkolskom obrazovanju i o vanosti predkolskog
obrazovanja putem letaka i predavanja koje e sprovoditi direktorica i odgajatelji u
vrtiu uz pomo volontera (uenici srednje kole)
- organizovati predavanja za roditelje djece koja nisu ukljuena u vrtie sa temama iz
oblasti predkolskog odgoja i razvojne psihologije. Predavanja e sprovoditi
odgajatelji u vrtiu i druge strune osobe (pedagog, psiholog).
Nepostojanje dvorita u predkolskoj ustanovi ''Grades''
Na prvi problem naveden u ovoj Strategiji vezuje se i drugi problem nedostatak
prostora u predkolskoj ustanovi, tanije dvorita. Rjeenja ovog problema e rezultirati
osbosobljavanjem i ureenjem prostora za normalno odvijanje svih aspekata odgojno
obrazovnog procesa u vrtiu.
Aktivnosti koje je potrebno sprovesti:
- Uputiti inicijativu Opinskom vijeu za rjeavanjem pitanja dvorita u vrtiu koju e
sprovesti odgajatelji u vrtiu i roditelji djece koja su polaznici ovog vrtia.
Loe stanje i opremljenost pojedinih objekata
Modernizacija nastave i nastavnog programa iziskuje i modernizaciju nastavnih
metoda, sredstava i pomagala. Stanje u naim kolama je na prilino loem nivou. Poevi od
toga, da veina kola nema dobre sanitarne uslove do toga da jo uvijek neke kole nemaju
sva savremena sredstva za rad. Ovaj problem je itekako vaan iz razloga to mladima nije
dovoljno samo teoretsko znanje nego je potrebno da steknu i praktinu primjenu tog znanja.
Rjeenjem ovog problema postii e se obezbjeivanje kvalitetnijih uslova za izvoenje
nastave i vannastavnih aktivnosti u kolama.
Aktivnosti predviene da bi se dolo do ovog rezultata su:
- upuivati inicijativu za rjeavanje stanja u kolama prema Opinskom vijeu,
Pedagokom zavodu Tuzla i Ministarstvu obrazovanja TK. Inicijativu e upuivati
Aktiv direktora osnovnih i srednjih kola, Vijee uenika i Vijee roditelja poetkom
svakog polugodita.
- Kontinuirano upuivanje analize stanja u kolama prema Ministarstvu obrazovanja TK
i Pedagokom zavodu od strane Opinskog vijea Graanica, Vijea uenika i
menadmenta kola.
13

Nepostojanje kolske sale za tjelesni odgoj u srednjim kolama
Kada se govori o koli, znamo da ona ima i obrazovnu ali i odgojnu funkciju. A jedan
od bitnih aspekata, odgoja jeste i tjelesni odgoj i razvoj mladih. Meutim, u srednjim kolama
u Graanici tjelesni odgoj je sveden na minimum, ili ak ga i nema. Naime, nastava tjelesnog
odgoja se izvodi u maloj sali od 150 m2 u kojoj istovremeno as imaju po 3 ili 4 odjeljenja
(to je otprilike 150 uenika). Po pedagokim standardima trebalo bi da na jednog uenika
ima najmanje 6 m2 prostora, dok ovdje esto nemaju uenici ni 1 m2. Rjeenje ovog
problema je obezbijeen prostor za normalno odvijanje nastave tjelesnog odgoja u srednjoj
koli.
Aktivnosti potrebne za ovaj rezultat su:
- upuivanje inicijativa Vijea uenika i Vijea roditelja za rjeavanje problema kolske
sale prema Opinskom vijeu i Ministarstvu obrazovanja TK poetkom svakog
polugodita
- upuivanje analize stanja i uslova rada od strane menadmenta kola, Vijea uenika i
Vijea roditelja prema Ministarstvu obrazovanja TK
- provoenje kampanje u gradu putem letaka i plakata od strane Vijee uenika srednjih
kola
Neuslaglaenost formalnog obrazovanja sa potrebama trita i lokalne sredine.
Vano je naglasiti da se prilikom obrazovanja kadrova panja ne obraa na zahtjeve i
potrebe poslodavaca i trita rada, i stoga dolazi do hiperprodukcije nekih zanimanja dok se
neki profili ne obrazuju uopte. Rjeenje ovog problema ima za cilj obrazovanje kadra i
srednje i visoke strune spreme koji su potrebni poslodavcima u lokalnoj sredini i tritu rada
uope.
Aktivnosti koje treba poduzeti su:
- upuivanje inicijative poslodavaca kolama o obrazovanju deficitarnih kadrova
Nedovoljna razvijenost neformalnog obrazovanja
Ve je u analizi pomenuto da formalno i neformalno obrazovanje treba da se
dopunjavaju i da pomognu pojedincu da usvoji neke nove vjetine i sposobnosti. Problem u
naem gradu je taj to oblast neformalnog obrazovanja nije razvijena i ne nudi nikakve
aktivnosti za sticanje novih znanja i sposobnosti. Rjeenje ovog problema ima za cilj ureenje
14

prostora za mlade gdje bi bile organizovane mnogobrojne aktivnosti iz oblasti neformalnog
obrazovanja.
Predviene su sljedee aktivnosti:
- osnovati i urediti Centar za mlade, mjesto gdje e mladi moi u svako vrijeme da
provode odreene aktivnosti, da pronau potrebne informacije i slino
- organizovati kurs stranih jezika (engleski, njemaki, panski jezik...) u trajanju od 3
mjeseca
- organizovati kurs informatike u trajanju od 3 mjeseca
- organizovati radionice profesionalne orijentacije kako izabrati zanimanje, kako
napisati biografiju i molbu za posao...)
Mali broj stipendija za uenike i studente
U istraivanju je naveden podatak da veliki broj mladih ljudi ostaje na nivou srednje kole a
da mali broj onih koji nastavljaju kolovanje imaju odreenu finansijsku potporu u vidu
stipendije. Poveavanjem broja stipendija i finansijske pomoi za uenike i studente dati e se
prilika mladim ljudima za nastavkom kolovanja i dodatnim obrazovanjem.
Aktivnosti predviene za rjeavanje ovog problema su:
- upuivanje inicijative Opinskom vijeu o poveanju broja stipendija ili uvoenja
studentskih kredita
- osnivanje Fonda za pomo uenicima i studentima u kolovanju gdje bi poslodavci i
druga pravna lica mogla stipendirati kadar koji im je potreban.
Finansiranje i zaduene osobe
Za realizaciju ovih aktivnosti i rjeavanje problema u oblasti formalnog i neformalnog obrazovanja
biti e zadueni razliiti organi vlasti, pojedinci ili ustanove.
Za svaku od ovih aktivnosti biti e potrebna saradnja lokalne zajednice, nevladinog sektora, kola i
pojedinaca.
to se tie finansiranja ovih aktivnosti neke e biti direktno finansirane iz budeta optine ili kantona,
a za neke e se sredstva nai u raznim projektima i fondovima.

15

Plan djelovanja
Problem eljeni rezultat Aktivnosti Vrijeme provoenja Odgovorne
osobe/institucije
Budet
Nedovoljna ukljuenost
djece u predkoske
ustanove
Obuhvaen vei broj
predkolske djece u odgojno
obrazovne institucije i
bolja pripremljenost za
kolu
- upoznati roditelje sa
Zakonom o predkolskom
odgoju TK
- sprovesti ankete meu
roditeljima o (ne)ukljuenosti
djece u predkolske ustanove
- provoditi kampanju putem
letaka i plakata o vanosti
predkolskog odgoja

- organizovati predavanja za
roditelje na razne teme iz
oblasti predkolskog odgoja
- konstantno tokom
trajanja Strategije


- april 2010



- septembar 2010 do
kraja 2012 (jednom
mjeseno)


- maj,septembar 2010,
januar,maj,septembar
2011;
januar,maj,septembar
2012;
- predkolske
ustanove

1.200,00 KM
- ankete, upitnici,
plakate :
300 KM
- materijal za
predavanje : 300 KM
- struna osoba za
odravanje radionice
:
600 KM
Nepostojanje dvorita u
predkolskoj ustanovi
''Grades''
Ureen prostor za normalno
odvijanje odgojno
obrazovnog procesa u vrtiu
-na osnovu projekta igrajmo
se zajedno zavriti izgradnju
djeijeg igralita za
predkolsku ustanovu
Grades
- juni 2010




- predkolska
ustanova
- OV
- Opina

18.000,00 KM

Loe stanje i
opremljenost pojedinih
kolskih objekata
(sanitarni vorovi,
prozori, grijanje,
zastarjeli kabineti,
nedostatak praktine
nastave...)
Obezbjeeni kvalitetniji
uslovi za rad u kolama
- upuivanje inicijativa
Vijea uenika i Vijea
roditelja za rjeavanje
problema stanja u kolama
- upuivanje analize stanja
Ministarstvu obrazovanja TK
- mart,septmebar 2010;
mart, septmebar 2011;
mart, septembar 2012
- mjeseno tokom
trajanja strategije

- kole (menadment
kole, Vijee
uenika, Vijee
roditelja)
- opinsko vijee
- Ministarstvo
obrazovanja TK


*
Nepostojanje kolske Obezbjeen prostor za - upuivanje inicijativa - mart 2010 - kola
16

sale za tjelesni odgoj u
srednjim kolama
(Gimnazija i MS)
normalno odvijanje nastave
tjelesnog odgoja u srednjoj
koli
Vijea uenika i Vijea
roditelja za rjeavanje
problema kolske sale
- upuivanje analize stanja
Ministarstvu obrazovanja TK


- provoenje kampanje u
gradu putem letaka i plakata



- januar, septembar
2010; januar,
septembar 2011;
januar, septembar
2012;
- mart, april,
septembar, oktobar
2010; mart, april,
septembar, oktobar
2011; mart, april,
septembar, oktobar
2012;
- Vijee uenika
- OV
*
600 KM
- leci, plakate, ankete
: 600 KM
Neusaglaenost
formalnog obrazovanja
sa potrebama trita i
loklane sredine
Obrazovani kadarovi koji su
potrebni poslodavcima u
lokalnoj sredini i tritu
uope
- upuivanje inicijative
poslodavaca i kola o
obrazovanju potrebnih zvanja
- april 2010; april
2011; april 2012;




- Udruenje
poslodavaca
Graanica

Nedovoljna razvijenost
neformalnog
obrazovanja
Ureen prostor za mlade i
povean broj aktivnosti u
oblasti vankolskog
obrazovanja
- osnovati Centar za mlade
- organizovati kurs stranih
jezika
- organizovati kurs
informatike
- organizovati radionice
profesionalne orijentacije
(prezentacija zanimanja)
- tokom trajanja
Strategije
- juni decembar
2010; januar
decembar 2011; januar
decembar 2012;


- Savjetnik za mlade
- Komisija za mlade
- omladinske
organizacije
- UG ''Naa
budunost''
- kole
- OV
12.000,00 KM
- materijali za rad :
3.000,00 KM
- struna osoba za
izvoenje kurseva i
seminara : 9.000,00
KM
Mali broj stipendija za
uenike i studente
Stimulisan vei broj uenika
i studenata da ostvaruju
bolje rezultate u
obrazovanju
- upuivanje inicijative kola
i omladisnkih oragnizacija
OV o poveanju broja
stipendija
- organizovanje Fonda za
pomo uenicima i
- septembar 2010;
septembar 2011;
septembar 2012,


- oktobar 2010;
- kole
- Savjetnik za mlade
- Komisija za mlade
- omladinske
organizacije
1.500,00 KM
- kampanja : 300 KM
-organizovanje
'donatorske
veere'1.200,00 KM
17

studentima kroz 'donatorske
veere'
oktobar 2011; oktobar
2011
* Sredstva za rjeavanje ovih problema e se nai kroz potranju od nadlenih institucija (Ministarstvo obrazovanja TK, Federalno Ministarstvo obrazovanja),
donacije, projekte u raznim fondovima i sl.
18


Trokovi po godinama :
Godina Iznos
2010 5400 KM
2011 5100 KM
2012 5100 KM
Ukupno 15600 KM


19

Informisanost, slobodne aktivnosti i volonterizam mladih
Analiza stanja
Aktivno uee mladih u akcijama i donoenju odluka na lokalnom i regionalnom
nivou od sutinske je vanosti, elimo li graditi demokratsko i napredno drutvo.
Njihovo aktivno graanstvo podrazumijeva posjedovanje prava, prostora, i prilike, u
Kom pogledu je neophodno pruati im punu podrku, jaajui njihov utjecaj na odluke, kao i
njihovo angairanje u aktivnostima koje doprinose izgradnji boljeg drutva
(Vijee Evrope. Evropska povelja o ueu mladih u ivotu na regionalnom i lokalnom nivou, revidirana verzija. (2003.))
Isjeak iz Evropske povelje bi trebao da slui kao smjernica svakog planiranja u vezi
sa mladima i praktino znai nita o mladima bez mladih! Aktivno uee mladih je put
do informisanosti, do upuenosti i osvijetenosti. Mladi koji su aktivni bolje su informisani,
upoznaju svoja prava, znaju ih prakticirati te braniti i zahtijevati tamo gdje se ne potuju.
Mladi koji su upoznati sa svojim pravima, znaju potovati i tua te zastupati prava drugih.
Mladi koji uestvuju u izgradnji svoje zajednice se osjeaju i odgovornijima do iste.
Meutim, do ovakvog shvaanja i stadija se ne dolazi prirodnim putem i spontano. Gledanje
na mlade kao na dragocjen resurs u drutvu, kao na agense koji mogu uticati i vriti promjene
kako svog poloaja tako i ire u drutvu, je neto to treba dokazati kako samim mladima
tako prije svega i donosiocima odluka. Nedovoljna aktivnost mladih, njihova
neinformisanost, njihov odnos do zajednice, vjerovanje u promjene, u svoje kapacitete, i sl.,
su odraz odnosa drutva do posebno ugroenih grupa, meu kojima su i mladi.
Drutvo ne ulae dovoljno u mlade i ne nudi im priliku za razvoj, ne pomae njihov
put osnaivanja i ekonomskog osamostaljivanja, niti im nudi mogunosti za neformalno
obrazovanje, mogunosti stjecanja znanja kroz neformalne oblike djelovanja i mogunosti za
djelovanje u zajednici i uestvovanje u njenom razvoju.
Posljedice toga su:
- Mladi se osjeaju kao stranci u svojim zajednicama, da generalno nemaju osjeaja
pripadnosti zajednici niti je njihov odnos do zajednice pozitivan.
- Mladi ne uestvuju u njenom djelovanju, gradnji i razvijanju, neupueni su, neinformisani,
te se posljedino ne osjeaju odgovornima za nju, a poznato je da ako neto sami gradimo,
ako osjeamo to svojim, da emo i brinuti se o tome!
20

- Mladi ne vjeruju u promjene u drutvu, nemaju povjerenja u politike strukture niti vjeruju
da se ita moe promijeniti. Stoga je i izlazak na izbore, meu mladima, jako nizak.
- Mladi nisu dovoljno glasni! Njihov glas se ne uje kako zbog gore navedenih razloga,
tako i zbog neposjedovanja znanja i vjetina za glasno djelovanje. Pored znanja i vjetina
za djelovanje i koritenje prava i demokratskih sredstava za dostizanje ciljeva, potrebno je biti
upuen u probleme, imati razvijenu svijest o problemima u zajednici, o ugroenim grupama, o
krenju prava pojedinih grupa, znanje o tome ko je nadlean za rjeavanje tih problema, te
posjedovati informacije o nadlenostima i nainima za njihovo rjeavanje. Naravno, potrebno
je imati osjeaj za zajednicu, osjeaj pripadnosti istoj, te povjerenje u njene strukture i
sisteme.
Mladi trebaju priliku da se na pozitivan i, za njihovo mentalno zdravlje, pogodan nain
ukljue u dogaanja u zajednici. Zbog nepostojanja adekvatnih naina i programa
ukljuivanja mladih, mladi uglavnom provode vrijeme u kafiima i pred televizorom, te se
odaju nepoeljnim oblicima ponaanja i konzumiranju supstanci tetnih po zdravlje.
Zbog gore navedenih, kao i drugih razloga, potrebno je temeljito raditi na procesu
ukljuivanja mladih u zajednicu, na procesu navikavanja kako mladih tako i cjelokupne
zajednice za njihovo ukljuivanje i djelovanje u zajednici. Potrebno je osnaiti mlade za
rjeavanje problema, kako problema koji se tiu njih samih tako i problema drugih grupa u
zajednici. Potrebno je razvijati kod mladih osjeaj za zajednicu, osjeaj pripadnosti, osjeaj
socijalne i graanske odgovornosti i razvijati povjerenje u djelovanje sistema, prije svega u
transparentnosti i regularnost djelovanja institucija javnog sektora.
Mlade je potrebno osnaiti za njihovo djelovanje, pomoi im u procesu stjecanja
znanja, naroito kroz neformalne oblike edukacija i djelovanja u zajednici. Sistemsko
rjeavanje problema, mora biti popraeno djelovanjem mladih u zajednici, njihovim
osvjeivanjem o problemima, njihovim informisanjem, osnaivanjem i upoznavanjem
djelovanja razliitih sistema i sektora u zajednici.
Volonterski rad
Jedan od naina ukljuivanja i osnaivanja mladih je volonterski rad. Dobrovoljni rad,
filantropske aktivnosti, nevladin i neprofitni sektor, su procesi kroz koje civilno drutvo daje
svoj doprinos poboljanju kvaliteta ivota, ostvaruje svoje ideje i postaje sukreator kako svoje
socijalne, takoer i prirodne sredine. U savremenom svijetu se prirodne mree solidarnosti
kao i izvori spontane uzajamne pomoi, za ljude u krizi, suavaju i razgrauju zbog poznatih
21

socijalnih promjena kao sto su; urbanizacija, suavanje broja porodinih lanova i lanova
zajednikog domainstva, individualizacija i sl. Meutim dolazi i do nove socijalne pojave -
organizovanog dobrovoljnog rada (ODR), koji postaje izvor i sredstvo smanjivanja socijalnih
problema, zatim poboljanja kvaliteta ivota ljudi i grupa, u zajednici, u dravi.
Volonteri i volonterke danas igraju vanu ulogu u dobrobiti i napretku razvijenih
zemalja, zemalja u razvoju i unutar nacionalnih ili drugih programa za humanitarnu pomo,
tehniku saradnju i promociju ljudskih prava, mira i demokratije. Organizovani dobrovoljni
rad je socijalna tvorevina, u kojoj ljudi dobre volje, a na osnovu slobodne odluke,
djeluju besplatno u korist ovjeka, grupe ili ire zajednice. Danas organizovani
dobrovoljni rad ne znai samo neposredna pomo ovijeku ili grupi u nevolji (krizi), on
ukljuuje takoer i civilnu inicijativu, zastupanje i socijalnu akiciju.
Neke karakteristike mladih kao volontera:
- Mladi su ogroman izvor ljudskih energija za mijenjanje kvaliteta ivota, mogunosti
pojedinaca i grupa, koje su uskraene, koje imaju posebne potrebe, koje imaju razliite
mogunosti i ogranienja.
- Mladi su izvor ideja, pobuda, socijalne energije za socijalne akcije irih razmjera.
- Dobrovoljni rad daje mladima mogunosti i prilike za preuzimanje znaajnih
socijalnih uloga u drutvu.
- Dobrovoljni rad je prilika za socijalno uenje, takoer za irenje drugih vidika i
iskustava, vanih za kasniji porodini ivot, profesionalni rad, dravljansku ulogu.
- Dobrovoljni rad takoer potkrepljuje psihosocijalni razvoj i spreava psihosocijalne
smetnje.
- U programima volonterskog rada se mladima omoguava da pridobiju u razvoju
linosti kao i na podruju irenja vidika. Mladi trebaju da sebe vide kao osobe koje
doprinose blagostanju u zajednici i koje imaju mo unoenja promjena.
Volonterski rad ima viestruke pozitivne uinke na mlade. Neki od njih su:
- Porast samopotovanja i bolja slika o sebi
- Razvoj linosti i moralno sazrijevanje
- Porast opte motivacije za pozitivne aktivnosti
- Porast samostalnosti
22

- Vea uspjenost pri rjeavanju ivotnih zadataka
- Razvoj socijalnih vjetina
- Pridobivanje socijalne efikasnosti
- Prepoznavanje razliitih vlastitih znanja, vjetina, talenata
- Poboljanje kolskog uspjeha
- Mladi se naue brinuti za druge i preuzimati odgovornost za druge
- Njihova usmjerenost u zajednicu se poveava
- Osjeaj socijalne odgovornosti za dobrobit drugih i odgovarajue ponaanje
- Saznanje da je mogue svojim angamanom i djelovanjem neto mijenjati u
svojoj okolini
- Mogunost preuzimanja novih uloga i identiteta
- Novi interesi i nove aktivnosti
- Spremnost za preuzimanje izazova i rizika
- irenje kruga pozitivnih vrijednosti
- Preuzimanje odgovornosti za posljedice svog djelovanja
- Dravljansko aktivno uee u dogaanjima svoje zajednice
- Upoznavanje djelovanja institucija
- Porast tolerantnosti i prihvaanja drugih
- Vjera u druge i povjerenje u druge
- Spremniji su za svoje budue dravljanske odgovornosti
Njihov volonterski angaman, i volonterski rad uopte djeluje, esto, veoma pozitivno:
- Na korisnike volonterske pomoi
- Na strune ustanove
- Na ire drutvo (vrijednosti, stavove prema socijalnim problemima, solidarno
ponaanje, aktivna dravna uloga, civilna inicijativa)
- Na zakondavstvo
- Na zatitu ljudskih prava
23

- Zatita prava korisnika
- Zatita prava pacijenata
- Volonteri su most izmeu drave i pojedinca
- Volonteri su most izmeu strunih slubi i ivotne svakodnevnice
Ono to se esto previdi je socijalni kapital i ekonomska vrijednost volonterskog rada.
Volonterski rad, ukljuivanje mladih u dogaanja u zajednici su najbolji oblik neformalnog
uenja, uenja kroz rad, stoga se volonterski rad mora navesti i kao cilj u okviru podruja
FORMALNO I NEFORMALNO OBRAZOVANJE.
Volonterski rad i aktivna participacija mladih su i put ka njihovom boljem
informisanju, kvalitetniji nain koritenja slobodnog vremena i naravno zdrav nain ivota, jer
istraivanja pokazuju da upravo volonterski rad navodi mlade na pozitivne odluke kad je u
pitanju njihovo zdravlje (tee se odluuju za nepoeljne oblike ponaanja, koritenje tetnih
supstanci, itd). Dakle volonterski rad se usko povezuje sa svim drugim podrujima kojima se
bavi Strategija - korisno koritenje slobodnog vremena, neformalno obrazovanje,
edukacija, informisanje, uenje kroz rad, sticanje znanja i vjetina to predstavlja veliku
prednost u procesu zapoljavanja, zdrav nain ivota, prevencija ovisnosti, itd. Iz ovih, i
niza drugih, razloga se organizaciji volonterskog rada meu mladima nikako ne smije povrno
pristupiti!
Mogua podruja djelovanja mladih u optini Graanica su:
- rad sa djecom u koli (pomo u uenju, pomo uiteljima u razredu sa djecom sa
posebnim potrebama djelujui kao asistenti) ,
- izvoenje interaktivnih radionica sa djecom u osnovnim kolama na temu Naa
prava (Osmijeh ima razvijenu metodologiju, pisane materijale za radionice, te
obuene trenere kao i nastavnike u svim kolama),
- vrnjaka edukacija na temu tetnost konzumiranja tetnih supstanci i razvijanja
negativnih navika kao to su puenje, konzumiranje alkohola, itd. VRNJAKA
PREVENCIJA OVISNOSTI.
- pomo starim ljudima u okviru organizacija za stare, bilo u organizaciji poslova, bilo
nudei konkretnu pomo starima (druenje, kuna njega, pratnja, pomo starima u
koritenju informacijskih tehnologija, itd),
24

- rad sa djecom sa posebnim potrebama u Osmijeh-u i Mozaiku,
- rad sa djecom u S.O.S selu,
- volontiranje u bolnici,
- volontiranje u okviru Centra za socijalni rad,
- volontiranje u gradskom vrtiu,
- volontiranje u gradskoj biblioteci,
- volontiranje na radiju volonterske emisije i emisije posveene mladima
- ukljuivanje mladih u procese razvoja politika na nivou optine Graanica itd.
Opina Graanica je jedna od najpogodnijih opina za razvoj volonterskog rada upravo zbog
iskustva koje ima Drutvo Osmijeh.
Odmah, nakon posljednjeg rata, na teritoriji opine Graanica druvo Osmijeh
otpoelo je sa promocijom i razvijanjem organizovanog dobrovoljnog rada (ODR), po uzoru
na iskustva razvijenih zemalja. Time je drutvo Osmijeh bilo prva organizacija a Graanica
prva opina u BiH koja se poela baviti organiziranim volonterskim radom. Zahvaljujui
planskom djelovanju, u ovim aktivnostima su otili tako daleko da je Graanica postala
sinonim volonterizma, kako u BiH, tako i na prostorima bive Jugoslavije, pa i u svijetu.
Naime; prva konferencija u BiH na temu Volonterizam, sa meunarodnim ueem odrana
je upravo u Graanici 2000. god, a u smislu podrske razvoju volonterizma na naim
prostorima CEV (Evropski Volonterski Centar) je 2001. god u Graanici odrao svoju
Generalnu Skuptinu. Iste godine volonteri Osmijeha su dobili tu ast da sveano otvore, sa
prezentacijom volonterskog rada u BiH, Nacionalnu Konferenciju amerikih volontera u
Menaopolisu .
Takoer, Drutvo Osmijeh je organizovalo prvu poslijeratnu omladinsku radnu akciju u
BiH, pa i na prostorima bive Jugoslavije. Organizovana je u Graanici, u proljee 2001. i na
njoj je uestvovalo 80 mladih iz Graanice, Zavidovia i Brkog (radili su na kopanju i
izgradnji temelja novog Osmijehovog centra na Bazenu). Par godina prije toga, 1998.,
Osmijehovi volonteri, zajedno sa belgijskim, su izgradili etverorazrednu kolu u selu Buk,
kao i djeije igralite u Lukavici.
Od rata, na ovamo, Graanicu je posjetio ogroman broj stranih volontera, dajui svoj
volonterski angaman u sklopu raznih projekata, te tako doprinosei njenom razvoju.
25

U Graanici je formiran prvi volonterski Centar u BiH (pri drutvu Osmijeh), i on ve
dui niz godina predstavlja BiH u IAVE (Meunarodnoj organizaciji za podrku
volonterizmu), GYSD (Svjetskoj mrei mladih volontera) i CEV (Evropskom volonterskom
centru). Od strane graana opine Graanica, prije svega mladih ljudi, volonterizam i
volonterske aktivnosti su prepoznate i dobro prihvaene kao jedan od naina za aktivno
ukljuenje u zajednicu i doprinos njenom razvoju. Ovo potkrepljujemo injenicom da je kroz
volonterske aktivnosti na prostoru nae opine od rata pa do sada prolo na hiljade pojedinaca.
Ogroman doprinos razvoju volonterskog rada je napravljen kroz edukacije za
organizatore volonterskog rada meu kojima su u velikom broju upravo kolski radnici.
Drutvo "Osmijeh" je do sada educiralo vie od 2000 prosvjetnih radnika irom BiH, od kojih
je veliki broj upravo iz Graanice. Ogroman je broj mladih koji imaju iskustva u
volonterskom radu i koji su i sami proli niz edukacija, kao i predstavnika drugih NVO-a.
Volonteri organizacije koja je do sada najvie radila na ovom podruju, Drutva
Osmijeh, su od strane mree koju ini 1200 nevladinih organizacija irom Evrope,
Volonterurope u 2009. godini dobili prestino priznanje "Aktivni graani Europe 2009.",
sto je je jo jedan dokaz da imamo dobru osnovu za proglaenje Graanice volonterskim
gradom, to predstavlja najvii stepen u razvoju volonterizma u svijetu, odnosno idealne
uslove za dalji rast i razvijanje volonterskog pokreta.
Osmijehova iskustva govore da mladi ele volontirati, pomagati ali i uiti na taj nain.
Meutim, problem je obezbijediti svim zainteresiranima njihovo volontersko radno mjesto i
ponuditi im dovoljno izazovna podruja djelovanja u skladu sa njihovim interesima i
vremenom u kojem ive! OSMIJEH esto nije u mogunosti prihvatiti sve zainteresirane
volontere u svoje aktivnosti, upravo zbog ne ogranienih mogunosti pronalaenja podruja
njihovog djelovanja, nepostojanja prakse kod drugih subjekta za rad sa volonterima, ili pak
financijskih sredstava za pokrivanje trokova vezanih za volonterski rad!
Ogroman broj mladih radi upravo na projektima i programima koje je vodio i vodi
OSMIJEH (programi za stare, za djecu sa posebnim potrebama, pruanje pomoi u uenju,
administrativni poslovi, itd). Potrebno je potaknuti druge organizacije civilnog drutva kao i
institucije javnog sektora, privatnog sektora, gradske uprave na ukljuivanje mladih volontera
u svoje redove. Nekolicini mladih moe biti izazov ureenje gradskog parka, ali akcije tog
tipa su jednokratne i ne predstavljaju izazov kritinoj masi mladih i ne predstavljaju dui
proces koji nuno vodi do uenja i promjena kod mladih. Volonterski rad i voenje volontera,
volonterskih projekata je neto emu se treba pristupiti ozbiljno i uz adekvatne pripreme i
26

planiranje. Stoga mislimo da je ukljuivanje organizacije kao to je OSMIJEH sa
dugogodinjim iskustvom od kljunog znaaja za razvoj ovog podruja. Posebno je znaajno
za izgradnju kapaciteta organizacija mladih, za edukacije iz podruja rada NVO sektora i
naravno volonterskog rada. Volonterski rad i doprinos volontera u znanju i vremenu su
besplatni, ali organizacija volonterskog rada NIJE! Volonteri imaju svoja prava meu kojima
su npr. pravo na edukaciju, trening, podrku, pravo na trokove prevoza do volonterskog
radnog mjesta, pravo na hranu prilikom svog rada, pravo na zatitu prilikom rada, itd. Stoga
je potrebno planirati odgovarajua sredstva za volonterske projekte. Ne bi se smio ignorisati
ogroman broj mladih u Graanici koji imaju dugogodinje iskustvo u volonterskom radu i koji
mogu pomoi pri samoj realizaciji projekata volonterskog rada. Npr. pri promociji, pri
motiviranju mladih na takav doprinos. U projektima razvoja volonterskog rada obavezno
treba planirati i programe vrnjake edukacije.
U okviru projekta "Pet Roboris: Upravljanje aktivnostima civilne zatite u dolini rijeke
Sprea i na podruju Srebrenice", koji je finansiran od strane Cooperazione Italiana a iniciran
je u februaru 2009. godine, realizirane su brojne volonterske aktivnosti, kako na podruju
opine Graanica, tako i na podruju jo etiri opine u dolini rijeke Sprea. U 2009. godini
otvoreno je sjedite Meuopinskog centra za civilnu zatitu doline rijeke Spree, koje se
nalazi u Graanici (ul. Armije BiH). U okviru projekta realizirane su aktivnosti izvoenja
kurseva usavravanja i obuke, u saradnji sa tehnikim osobljen opina i tehnikim osobljem
Provincije Arezzo (Italija), edukacija volontera trenera iz oblasti rizik na mine u saradnji sa
BHMAK-om i INTERSOS-om, te obuka za vatrogasce. Na podruju opine Graanica
organizovane su i sprovedene aktivnosti senzibiliziranja i obavjetavanja populacije o civilnoj
zatiti, a informiranost populacije vre volonteri zajedno sa efom civilne zatite opine.
Pored ovih aktivnosti paralelno se sprovode aktivnosti izrade i raspodjele provotivnog
materijala, prikljuivanja volontera vatrogasaca vatrogasnim slubama i njihova praktina
obuka, priprema i realizacija vjebe iz civilne zatite, te organizacija manjih simulacija
jednom mjeseno. Projekt "Pet Roboris" u Graanici vri i aktivnosti informisanja rizine
populacije na opasnosti mina, uspostavljanja radio sistema radi bolje komunikacije, uea
volontera u svim vjebama koje se odvijaju na podruju Provincije Arezzo i njihova dodatna
praktina edulkacija u Italiji, a projekt nudi i donacije slubama civilne zatite i vatrogasnim
slubama. Aktivnosti projekta "Pet Roboris" sprovode se od marta 2009. do marta 2011.
godine prema planu i programu, a budet projekta iznosi 359.000 eura. Ovaj projekt proizlazi
iz namjere kreiranja jednog modela upravljajna problematikama veznaim za civilnu zatitu,
27

zasnovanog na integriranju volontera u zvanini sistem, te ojaavanje i opremanje slubi
civilne zatite i vatrogasnih slubi. S tim ciljem, oformljen je konzorcij Meuopinski centar,
aktuelno nazvan Sjedite projekta, u kojem uestvuju predstavnici pet opina koje gravitiraju
dolini rijeke Sprea: Doboj Istok, Graanica i Lukavac (Federacija BiH), te Doboj i Petrovo
(Republika Srpska), sa Provincijom Arezzo, Meunarodnim forumom solidarnosti - Emmaus
i Savjetom za volonterizam Arezzo.
Problemi i potrebe mladih koji su identifikovani u ovoj oblasti su:
1. Nedovoljna promocija volonterskog rada i njegove korisnosti kako za mlade tako za
iru zajednicu
2. Nedovoljno znanja o "zdravom ivotu"
3. Nedovoljno znanja o "aktivizmu" mladih
4. Nedovoljno organizacija mladih po mjesnim zajednicama (mali broj udruenja koja se
bave mladima i njihovim problemima)
5. Neprepoznavanja mladih kao resursa i neulaganje u razvoj njihovog aktivizma
6. Nedovoljno znanja o partnerstvu i saradnji grupa odnosno organizacija mladih, te o
saradnji vladinog i nevladinog sektora, strunih znanja i iskustva u organizaciji i
voenju grupa, organizacija odn. klubova mladih
7. Nepostojanje adekvatne prakse za ukljuivanje mladih u procese kreiranja politika,
strategija od strane Opine
8. Nepripremljenost institucija i cjelokupne zajednice za uee volontera
9. Nepostojanje relevantnih podataka o stvarnim potrebama mladih ljudi (dobivenih
istraivanjima)
Pri odabiru realizatora aktivnosti kod rjeavanja problema (1, 2, 3, 4, 6, 8, 9)
potrebno je ii po principu javnog raspisa kako bi se svim subjektima u zajednici
dale podjednake mogunosti za uee, te obezbjedila dovoljna transparentnost.
4. problem: Nedovoljno organizacija mladih po mjesnim zajednicama (mali broj
udruenja koja se bave mladima i njihovim problemima); Aktivnosti:
Informisanje mladih o korisnosti i prednosti udruivanja, Obezbjeenje strune
pomoi pri formiranju
28

Obrazloenje: Potrebno je od strane Opine pruiti strunu pomo pri izradi statuta i
odluka koje su neophodne pri registraciji novonastalih organizacija. Sredstva planirana
ovom stavkom strategije su namjenjena za trokove informisanja mladih.
5. problem: Neprepoznavanja mladih kao resursa i neulaganje u razvoj njihovog
aktivizma; Aktivnosti: Informisanje OCD o prednostima postojanja baza
podataka o ljudskim resursima i razmjena informacija izmeu OCD-a i javnog
sektora
Obrazloenje: Potrebno je stimulisati organizacije civilnog drutva da izrade baze
podataka o vlastitim ljudskim resursima, te da te baze podataka prezentiraju i daju na
koritenje kako drugim OCD-ima tako i javnom sektoru sa ciljem boljeg koritenja
mladih kao resursa. U isto vrijeme treba da se omogui eventualnim poslodavcima
uvid u ove ljudske potencijale, zajedno sa bazom podataka predvienom dijelom
strategije o zapoljavanju.
7. problem: Nepostojanje adekvatne prakse za ukljuivanje mladih u procese
kreiranja politika, strategija od strane Opine; Aktivnosti: Formiranje Savjeta
za mlade pri Opini Graanica
Obrazloenje: Opina Graanica u saradnji sa OCD-ima trebala bi oformiti Savjet za
mlade, na principu javnog poziva, koji e se baviti izradom politika za mlade Opine
Graanica, praenjem i strunom pomoi pri realizaciji Strategije za mlade, te drugim
operativnim pitanjima. Savjet za mlade trebao bi se sastajati minimalno etiri puta
godinje, a po potrebi ee. Rad Savjeta za mlade je planiran na volonterskoj osnovi.
9. problem: Nepostojanje relevantnih podataka o stvarnim potrebama mladih ljudi
(dobivenih istraivanjima); Aktivnosti: Istraivanje provedeno od strane lokalnih
mladih strunjaka
Obrazloenje: Trenutno Opina Graanica, javne ustanove, OCD i svi zainteresovani subjekti
ne posjeduju podatke o stvarnim potrebama mladih ljudi, to predstavlja problem prilikom
planiranja kvalitetnih programa za mlade i sa mladima. Potrebno je da istraivanje o ovim
potrebama sprovedu mladi kvalifikovani kadrovi sa podruja opine Graanica, sa
predvienim operativnim sredstvima za istraivanje.
Slobodno vrijeme mladih
29

Najvei problem vezan za drutveni ivot mladih na podruju opine Graanica jeste
pomanjkanje sadraja kojim bi omladina popunila svoje slobodno vrijeme. Naalost, problem
je obiman, zastupljen na nivou cijele drave Bosne i Hercegovine, te ga je nemogue u
potpunosti rijeiti u kratkom roku, ali sa odgovarajuim pristupom problemu, promjene
nabolje se mogu oekivati ve naredne godine (2010). Dosadanje upranjavanje slobodnog
vremena mladih se uglavnom oslanjalo na ponudu kafia i diskoteka u gradu, tj. noni ivot,
dok su dnevne aktivnosti, kao i one edukativnog ili sportskog karaktera, ostajale u pozadini.
Dugogodinja neadekvatna ponuda drutvenih aktivnosti za mlade je dovela do promjene u
nainu razmiljanja mlae populacije opine Graanica, koja se silom prilika morala
prilagoditi slabanoj ponudi drutvenih sadraja, ostavljajui povrni utisak
nezainteresovanosti i lijenosti u stvaranju promjena. Ukljuivanje lokalne vlasti i
nevladinog sektora u rjeavanje problema mladih, kao i stvaranje atmosfere/uslova za
drutveni razvoj su u ovom momentu vjerovatno najbolja motivacija i siguran temelj za
aktivno uee mladih opine Graanica u drutvu koje ih okruuje. Kroz adaptaciju sportsko-
rekreativnih terena, izletita, parkova, prostora za najmlau populaciju, info-ispostava i
centara za aktivno uee mladih u drutvu, opina Graanica bi napravila korak naprijed u
zbrinjavanju potreba mladih.
Problemi i potrebe mladih koji su identifikovani u ovoj oblasti su:
1. Nedovoljan broj adekvatnih prostora za okupljanje mladih (domovi kulture itaonice,
klubovi)
2. Veoma mali broj kvalitetnih programa za mlade i sa mladima
3. Nedostatak prostora za ekstremne sportove
4. Nedostatak zabavnih parkova za maliane
1. problem: Nedovoljan broj adekvatnih prostora za okupljanje mladih (domovi
kulture itaonice, klubovi); Aktivnosti: Ispitivanje stanja na terenu i mogunosti
za obezbjeenje i stavljanje u funkciju prostora za mlade, Omoguavanje
mladima koritenja prostora
Obrazloenje: Veliki broj prostora namjenjen za drutvene aktivnosti, po mjesnim
zajednicama, je u loem stanju ili se koristi u druge svrhe. Potrebno je ispitivanje stanja na
terenu, odnosno utvrditi zbog ega mladi ne koriste postojee prostore, te ispitati mogunosti
za njihovo osposobljavanje i privoenje prvobitnoj funkciji. Prednost pri koritenju ovih
prostora treba dati registrovanim OCD-ima i formalnim grupama madih.
30

3. problem: Nedostatak prostora za ekstremne sportove; Aktivnosti: Izgradnja
Skate Parka na prostoru
Obrazloenje: Izgradnja Skate parka kao prostora za ekstremne sportove inicijativa je grupe
mladih iz Graanice koju je podralo Opinsko vijee Graanica. Skate park e se izgraditi na
prostoru pomonog terena rukometnog igralita u Graanici (bive koarkako igralite) a
predvien je za upranjavanje slobodnog vremena i aktivnosti sa skate board-om. Skate park
e se raditi prema projektu grupe mladih, a sadri nekoliko rampi i prostora za aktivnosti.
Opinsko vijee Graanica je u budetu za 2010. godinu za ovu namjenu odredilo iznos od
10.000KM
4. problem: Nedostatak zabavnih parkova za maliane; Aktivnosti: Izgradnja
parkova za maliane
Obrazloenje: Trenutno u gradu i po mjesnim zajednicama ne postoji dovoljno prostora za
sigurnu igru maliana. U samom gradu jedino mjesto gdje se maliani mogu igrati su parkovi
koji nisu najsretnije rjeenje, to zbog sigurnosti (blizina saobraajnica), to zbog injenice da
u parkove vlasnici dovode pse bez potrebnih zatitnih mjera. Aktivnosti na izgradnji parkova
za maliane predviaju izgradnju klaclalica, tobogana, ljulja i ostalih objekata za igru
maliana, koji bi bili ograeni odnosno pogodniji za sigurnost. Potrebno je pronai najbolja
rjeenja za postavljanje ovih parkova u gradu, a neke od lokacija koje su dole u prvi plan
tokom analize za izradu ove strategije su park kod zgrade Opine Graanica i zelena povrina
kod Druge osnovne kole. Takoer je potrebno izvriti i analizu o postavljanju ovakvih
sadraja na neka od odmaralita koje koriste graani sa podruja opine Graanica, a u daljim
aktivnostima potrebno je predvidjeti i izgradnju ovih parkova na podruju svih mjesnih
zajednica.
Informisanost
Mladima sa podruja opine Graanica je potrebno da budu kvalitetno informisani o
pravima i mogunostima, kao i programima i uslugama koje im se nude. Potrebno je da budu
informisani o kolskim i vankolskim aktivnostima, posebnim oblicima obrazovanja,
neformalnom obrazovanju, ueu u projektima, stipendiranju, zapoljavanju, stanovanju,
volonterskom radu, sportskim, kulturnim, drutveno korisnim i drugim aktivnostima.
Mogunost dobivanja i koritenja informacija danas je vrlo vana za mlade ljude.
Ambijent u kojem lokalne vlasti i ostali subjekti drutva pravovremeno informiu mlade ljude
proiruje mogunost pojedincima i grupi za kvalitetan rad i ivot. U osnovi problema
31

neinformisanosti mladih na podruju opine Graanica je nedovoljna povezanost mladih ili
formalnih udruenja mladih sa subjektima koji posjeduju informacije. Ne postoje kvalitetni
modeli komuniciranja koji omoguavaju dostupnost svih potrebnih informacija svim
zainteresovanim korisnicima, tako da informacije ostaju zatvorene u uem krugu korisnika
grupe koja ih posjeduje. Jedan od razloga za neinformisanost lei i u tome da mladi ne
pokazuju interes za dobivanje informacija.
Omladinski informativni centar
U Graanici jo uvijek nije profunkcionirano Omladinski centar, to znai da jo nije
formiran informativni odjel tog centra. Mladi ne mogu na jednom mjestu dobiti informacije o
pravima i mogunostima u okviru lokalne zajednice. Potrebno je u okviru Omladinskog
centra osnovati segment za informisanje, koji e se baviti skupljanjem informacija o
problemima mladih u Graanici, educiranjem mladih o kanalima prikupljanja informacija i
plasiranjem informacija o aktivnostima mladih svim zainteresovanim adresama.
Organi uprave, javne ustanove i preduzea, privredni subjekti i nevladin sektor nemaju
kvalitetno razvijene modele za informisanje u vezi sa interesima mladih. Prema tome,
potrebno je da Informativni centar intenzivno radi sa svim ovim adresama na uspostavljanju
kvalitetnih komunikacijskih modela informisanja i plasiranja tih informacija mladima.
Posebno je nerazvijen sistem informisanja o zapoljavanju i konkursima o ponuenim radnim
mjestima. Informacije organa uprave usmjerne ka mladima su neorganizovane i nisu upuene
kanalima informisanja koji su najpoeljniji za mlade ljude.
Vlastiti kanali informisanja
Mladi na podruju opine Graanica djeluju nezainteresovano za pokretanje vlastitih
kanala informisanja. Novinarske sekcije u osnovnim i srednjim kolama pokuavaju
informisati uenike i javnosti o raznim temama. S obzirom na periodiku jasno je da kolski
listovi mogu na godinjem nivou izdavanja informisati samo u tragovima, odnosno
pooptenim temama. Studenti novinarstva i drutvenih visokokolskih ustanova sa podruja
opine Graanica, kao i mladi diplomirani urnalisti, nisu iskazali ambicije za pokretanje
medija, ne nude rjeenja za probleme informisanja mladih i informisanja uopte, niti su
pokazali interes za razvoj ovog segmenta drutva, bilo kroz postojee medije, bilo osnivanjem
novih. Potrebno je kroz Iinformativni centar okupiti studente urnalistike i mlade diplomirane
urnaliste i pokuati probuditi ambiciju za aktivnije uee u ovom segmentu naeg drutva.
Takoer je potrebno i odrati niz seminara i radionica, sa ovim studentima ali i drugim
32

zainteresovanim mladim osobama, o strukturi, nainu funkcioniranja i nosiocima funkcija
pojedinih segmenata drutva i lokalne vlasti u Graanici i ire. Diplomirani urnalisti imaju
problem i nemogunosti obavljanja pripravnikog staa po zavrenju studija. Rezultat bi se
trebao ogledati kroz potpunu edukaciju o vrijednostima informacija, kao i kroz pokretanje
emisije na lokalnom radiju i izdavanje edukativnih letaka Omladinskog centra o svim
problemima mladih ljudi i drutva uopte u Graanici.
Nevladin sektor i organizacije mladih
S obzirom na to da na podruju opine Graanica nije dovoljno razvijen nevladin
sektor mladih, kanali distribucije informacija putem lanstva u ovim organizacijama su tek u
razvoju. Omladinske organizacije rijetko upuuju saopenja za javnost o svojim aktivnostima,
a politike organizacije mladih uopte nemaju izgraene servise informisanja o aktivnostima i
mogunostima mladih da se angairaju na ovom planu. Pozitivnim se mogu ocijeniti
informacije o sportskim aktivnostima mladih plasirane putem lokalnog javnog radija - Radio
Graanice. Jedini stalno funkcionalan kanal informisanja mladih o radu omladinskih
organizacija trenutno je Internet, odnosno preciznije navedeno drutvena mrea Facebook
(www.facebook.com). S obzirom da je ova mrea zatvorenog tipa, informacije o aktivnostima
mladih ograniene su na lanstvo drutvene mree i lanove posebnih grupa omladinskih
organizacije, bez jaeg prodora na informisanje svih javnosti.
Mediji
Radio Graanica, kao javni servis, ne emitira specijalizirane emisije za informisanje
mladih. Dosadanji pokuaji kreiranja omladinskih emisija zavravali su se na nekoliko pilot
emisija koje nisu u svojoj sutini sluile u svrhu informisanja o pravima i mogunostima
mladih u okviru lokalne zajednice. Razlog za nepostojanje takve emisije lei i u nedovoljnoj
edukaciji, ali i nezainteresovanosti mladih urnalista za takve projekte.
Problemi mladih
Problemi i potrebe mladih koji su identifikovani u ovoj oblasti su:
1 Nepostojanje omladinskog informativnog centra,
2 Nedostatak informacija,
3 Nedovoljna osposobljenost za rad u medijima
4 Nedostatak omladinskih medija i omladinskih emisija
33

5 Nemogunost brzog dobivanja informacija o radu lokalne uprave
6 Slaba informisanost o konkursima za posao
1. problem: Nepostojanje omladinskog informativnog centra; Aktivnosti: Formiranje
Informativnog centra u okviru Omladinskog centra u Graanici
Obrazloenje: Informativni centar u okviru Omladinskog centra bio bi svojevrsni odjel koji bi
se bavio informisanjem mladih opine Graanica. Osim upravljanja informacijama koje
dolaze iz drugih adresa i njihovog plasiranja putem informativnih panoa, informativni centar
bi trebao uestvovati u kreiranju informativnih sadraja za mlade putem radijskih emisija i
letaka. Informativni centar bi ovo postizao okupljanjem mladih urnalista i osoba koje se
zanimaju za urnalistiku, organizovanjem edukacija i suradnjom sa postojeim medijskim
kuama. Za informativni centar u okviru Omladinskog centra potrebno je obezbjediti prostor,
inventar, kompjuter, telefon, kopir i telefon/faks aparat.
2. problem: Nedostatak informacija; Aktivnosti: Postavljanje informativnih ispostava
(panoa) u gradu i mjesnim zajednicama
Obrazloenje: Informativne ispostave, svojevrsni info pultovi ili panoi, mjesta su u gradu i
mjesnim zajednicama na kojima mladi mogu dobiti informacije. Potrebno je na lokacijama
koje su najfrekfentnije kada su mladi ljudi u pitanju postaviti panoe zatvorenog tipa, koji e
mladima nuditi informacije o aktivnostima organizacija mladih, njihovim pravima i
mogunostima u okviru lokalne zajednice, ali i ire, konkurse za poslove i sve druge
informacije koje ih se tiu. Zbog sigurnosnog razloga, kao i zbog ograniavanja drugih lica da
na panoe postavljaju reklamne ili druge sadraje koji nisu predvieni za ove panoe, preporuka
je da postavljanjem sadraja na panoima "upravljaju" osobe koje bi za to bile zaduene, a
pano bi se zatvarao kljuem. U gradu jedan pano trebao bi biti postavljen ispred Omladinskog
centra (zgrada BKC-a), na zelenoj povrini odmah do trotoara, jer tom lokacijom
svakodnevno prolaze uenici srednjih kola. Panoima po mjesnim zajednicama upravljali bi
aktivisti u mjesnim zajednicama, koji bi odredili i najpovoljnije lokacije za panoe. Po pitanju
distribucije sadraja, predvieno je da informacije mladima zaintresovane adrese upuuju na
Omladinski centar, koji bi sadraje pravilno formulisao i postavljao na pano u gradu, odnosno
distribuirao sadraje po mjesnim zajednicama u koordinaciji sa aktivistima iz mjesnih
zajednica.
3. problem: Nedovoljna osposobljenost za rad u medijima; Aktivnosti: Omoguavanje
obavljanje pripravnikog staa za mlade urnaliste
34

Obrazloenje: Potrebno je omoguiti obavljanje pripravnikog staa za mlade nezaposlene
urnaliste sa podruja opine Graanica u okviru medijskih kua sa podruja nae opine, u
okviru projekta volontiranje mladih visokoobrazovanih kadrova (izvor: dio strategije o
zapoljavanju). Takoer, u okviru Informativnog centra potrebno je organizovati niz seminara
sa mladim urnalistima koje bi odrala vanija imena bh novinarstva.
4. problem: Nedostatak omladinskih medija i omladinskih emisija; Aktivnosti:
Pokretanje radijske emisije i letka
Obrazloenje: Nakon formiranja Informativnog centra i obavljene edukacije, u okviru
programske eme Radio Graanice potrebno je kreirati emisiju za mlade. Emisiju bi ureivale
mlade osobe koje obavljaju pripravniki sta na Radio Graanici, u suradnji sa aktivistima
Informativnog centra, a emisija bi se trebala bazirati na informisanje mladih, pokretanje
pitanja o mogunostima, pravima i problemima mladih sa podruja opine Graanica.
Potrebno je izbjei zamku dosadanjih omladinskih emisija koje se na kraju pretvore u emisije
zabavnog karaktera, a prije kreiranja emisije potrebno je izvriti i analizu sluanosti Radio
Graanice kada su mladi ljudi u pitanju. Takoer je potrebno proiriti informacije ove emisije
putem drugih informacionih kanala, interneta i info panoa, da bi se dobilo vee uee mladih
u ovom programu. Osim emisije na Radio Graanici, Informativni centar bi trebao pokrenuti i
izdavanje informativnog letka, koji bi ureivali aktivisti Informativnog centra. Za izdavanje
informativnog letka potrebno je osigurati novana sredstva iz budeta Opine Graanica, ali i
sredstva reklamom i donacijama.
5. problem: Nemogunost brzog dobivanja informacija o radu lokalne uprave;
Aktivnosti: Formular "Pitanja-odgovori" na zvaninoj stranici Opine Graanica
Obrazloenje: S obzirom na injenicu da su mladi ljudi nedovoljno informisani o
ingerencijama lokalne vlasti, pojedinih sektora lokalne vlasti, javnih ustanova i preduzea, a
te informacije su im bitne za svakodnevni ivot, ovaj problem je mogue rijeiti putem
stranice opine Graanica. Trenutno postoji mogunost upita za informacije putem e-mail
adresa, a ukoliko se informacije odnose na neke este probleme i drugih mladih osoba,
odgovor na takvo pitanje biva poslan samo jednom interesantu, i tako nije istovremeno
objanjen ostalim zainteresovanim mladim ljudima (to poveava mogunost i ponavljanja
istih pitanja na istu adresu). Potrebno je na stranici Opine Graanica postaviti dio "Pitanja i
odgovori" (pr. stranica Vlade TK), gdje bi mladi ljudi putem formulara postavili pitanje.
Odgovorna osoba u Opini Graanica za informisanje bi zatim pitanja upuivala relevantnim
adresama i odgovore postavljala blagovremeno na stranicu.
35

6. problem: Slaba informisanost o konkursima za posao; Aktivnosti: Aktivno
prikupljanje konkursa za posao
Obrazloenje: S obzirom da u Graanici ne postoji centralno mjesto koje objedinjuje
informacije o svim raspoloivim konkursima za posao, pa su tako oglasi raspreni po
medijima, na oglasnoj tabli Biroa za zapoljavanje i specijaliziranim stranicama za
zapoljavanje, potrebno je kreirati podstranicu na internetskim stranicama Opine Graanica
na kojoj e se nalaziti ti oglasi. U ovu svrhu potrebno je da osoba zaduena u Opini ima
stalne kontakte sa Udruenjem poslodavaca i Biroom za zapoljavanje, da bi baza poslova u
svakom trenutku bila aurna. U ovu svrhu tehniku podrku prikupljanja informacija moe
dati i Informativni centar.

36

Plan djelovanja
Problem eljeni rezultat Aktivnosti Vrijeme provoenja
Odgovorne
osobe/institucije
Budet
Nedovoljna promocija
volonterskog rada i
njegove korisnosti
kako za mlade tako za
iru zajednicu
Ukljuivanje veeg
broja mladih u
volonterske aktivnosti
Promovisanje
volonterskog rada
putem medija
2010-2012
Organizacije civilnog
drutva (OCD)
1.000,00
1.000,00
1.000,00
Organizovanje
prezentacija
volonterskog rada za
kole, mjesne
zajednice i
Organizacije civilnog
drutva (OCD)
Organizovanje
prezentacija
volonterskog rada za
javne institucije
Nedovoljno znanja o
"zdravom ivotu"
Osvjeenost mladih
Edukacije (radionice)
za mlade po mjesnim
zajednicama, kolama
i OCD-ima
2010-2012
Centar za mentalno
zdravlje Graanica i
OCD
1.000,00
1.000,00
1.000,00
Informisanje mladih
putem medija
Nedovoljno znanja o
"aktivizmu" mladih
Vei broj aktivnih
mladih
Edukacije (radionice)
za mlade po mjesnim
zajednicama, kolama
i OCD-ima
2010-2012 OCD
1.000,00
1.000,00
1.000,00
Informisanje mladih
putem medija
Nedovoljno
organizacija mladih po
Formiranje
organizacija, klubova
Informisanje mladih o
korisnosti i prednosti
2010-2012
Opina Graanica,
OCD i sredstva javnog
500,00
500,00
37

mjesnim zajednicama odn. Interesnih grupa
mladih
udruivanja informisanja 500,00
Obezbjeenje strune
pomoi pri formiranju
Neprepoznavanja
mladih kao resursa i
neulaganje u razvoj
njihovog aktivizma
Ukljuivanje mladih
kao resursa pri
realizaciji aktivnosti
planiranih strategijom
Informisanje OCD o
prednostima
postojanja baza
podataka o ljudskim
resursima
2010-2012 OCD 0,00
Razmjena informacija
izmeu OCD-a i
javnog sektora
Nedovoljno znanja o
partnerstvu i saradnji
grupa odnosno
organizacija mladih
Pripremljene
organizacije za
prijavljivanje na
fondove
Seminari
2010-2012 OCD
1.000,00
1.000,00
1.000,00
Radionice
Savjetovanje
Nepostojanje
adekvatne prakse za
ukljuivanje mladih u
procese kreiranja
politika, strategija od
strane Opine
Savjet za mlade pri
Opini Graanica
Formiranje Savjeta za
mlade pri Opini
Graanica
2010.
Opina Graanica i
OCD
0,00
Nepripremljenost
institucija i cjelokupne
zajednice za uee
volontera
Otvaranje javnog
sektora za
ukljuivanje volontera
Seminar za
predstavnike javnog
sektora
2010.
Opina Graanica i
OCD
0,00
Nepostojanje
relevantnih podataka o
stvarnim potrebama
mladih ljudi
Utvrivanje potreba
mladih
Istraivanje provedeno
od strane lokalnih
mladih strunjaka
2010. Opina Graanica 3.000,00
38

Nedovoljan broj
adekvatnih prostora za
okupljanje mladih
(domovi kulture
itaonice, klubovi)
Mladi koriste prostore
za drutvene
aktivnosti
Ispitivanje stanja na
terenu i mogunosti za
obezbjeenje i
stavljanje u funkciju
prostora za mlade

Do kraja juna 2010.
Vijea mjesnih
zajednica, Opina
Graanica i OCD
- *
Omoguavanje
mladima koritenja
prostora
2010-2012
Veoma mali broj
kvalitetnih programa
za mlade i sa mladima
Obuhvaenost veeg
broja mladih
kvalitetnim
programima
Planiranje veih
sredstava za kvalitetne
programe za mlade sa
poveanjem
transparentnosti pri
njihovoj dodjeli
2010-2012 Opina Graanica
10.000,00
10.000,00
10.000,00
Nedostatak prostora za
ekstremne sportove
Skate park Izgradnja Skate parka 2010. Opina Graanica 10.000,00
Nedostatak zabavnih
parkova za maliane
Zabavni parkovi za
maliane
Analiza najboljih
lokacija za
postavljanje zabavnih
parkova
2010
Opina Graanica - *
1

Izgradnja parkova 2011-2012

1
Sredstva je potrebno odrediti nakon detaljnije analize potreba i cijena
39

Nepostojanje
omladinskog
informativnog centra
Formiran Informativni
centar
Formiranje
Informativnog centra
u okviru Omladinskog
centra u Graanici
Do kraja 2010. godine Omladinski centar
2010: 5.000,00
2011: 3.000,00
2012: 3.000,00
Nedostatak
informacija
Bolja informisanost
mladih
Postavljanje
informativnih
ispostava (panoa) u
gradu i mjesnim
zajednicama
Tokom 2010. i 2011.
godine
Opina Graanica,
Informativni centar
3.000,00
3.000,00
Nedovoljna
osposobljenost za rad
u medijima
Mogunost obavljanja
priravnikog staa
Omoguavanje
obavljanje
pripravnikog staa za
mlade urnaliste
2010-2012
Opina Graanica,
Radio Graanica,
drugi mediji
- *
2

Nedostatak
omladinskih medija i
omladinskih emisija
Omladinski mediji
Pokretanje
omladinskog
programa na radiju
2011
Informativni centar,
Radio Graanica
5.000,00
5.000,00
Pokretanje
informativnog letka
2012
Nemogunost brzog
dobivanja informacija
o radu lokalne uprave
Formular za pitanja
lokalnoj upravi
Formular "Pitanja-
odgovori" na
zvaninoj stranici
Opine Graanica
Do juna 2010. godine Opina Graanica -*
Slaba informisanost o
konkursima za posao
Svi konkursi za posao
na jednom mjestu
Aktivno prikupljanje
konkursa za posao
Do juna 2010. godine
Opina Graanica,
Informativni centar
-*
Slaba informisanost o
opasnosti od NUS-a
Sve informacije o
minama na jednom
mjestu
Distribucija broura
2010.
2010.
2010.
Opina Graanica,
Informativni centar
projekat Pet Roboris
-*
3


2
Sredstva su predviena u dijelu strategije o zapoljavanju
3
Sredstva obezbijeena kroz projekat Pet roboris
40

Trokovi po godinama
Godina Trokovi
2010 35.500,00 KM
2011 25.500,00 KM
2012 22.500,00 KM
Ukupno 83.500,00 KM

41
Zapoljavanje i poduzetnitvo mladih
Analiza stanja
Opina Graanica kao i ostale opine u BiH susree se s odreenim brojem
nezaposlenih osoba, a posebno je taj problem izraen kod mladih. Problem je prije svega
uzrokovan stanjem u itavoj BiH, gdje se pitanja velikog broja nezaposlenih mladih
osoba postavlja iskljuivo u svrhu predizbornih kampanja ili dnevnih politika. U vrijeme
kad je Opina Graanica zapoela aktivnosti na izradi strategije kao jedno od prvih
podruja djelovanja nametnuo se problem zapoljavanja i poduzetnitva mladih.
Zapoljavanje i poduzetnitvo mladih, kao dio dokumenta Strategija za mlade opine
Graanica" ima za cilj da sagleda stanje kada je u pitanju zaposlenost i poduzetnitvo
mladih opine, te da se kroz detaljnu analizu trita rada i identifikaciju njegovih
nedostataka, kreira dugorona politika zapoljavanja i obrazovanja mladih za postojee
trite rada, koje bi bilo u stanju apsorbirati proizvedene kadrove, struke i zanimanja na
opini Graanica.
Opina Graanica u BiH vai kao poduzetnika sredina i kroz ovu strategiju
potrebno je tu svijest o poduzetnitvu razviti i kod mladih opine. Biti poduzetan znai
imati talenat, motiv, ideju, znanje i vjetinu da se uoi i iskoristi ekonomska prilika u
okruenju, kako bi se realiziralo ono to se hoce, treba i moe uz podrku dravnih
struktura, koje su bar na lokalnom nivou u Graanici zainteresirane i spremne da
podstaknu mlade ljude da imaju vlastiti biznis. Svoj interes za razvoj poduzetnitva kod
mladih iskazali su i poduzetnici opine Graanica koji su i sami dobro organizovani kroz
Udruenje poslodavaca i samostalnih poduzetnika opine Graanica. Isto je uzelo uee
u izradi ove strategije, imenovanjem svog predstavnika u Radnu grupu, ali izraavajui i
spremnost da se ukljue i u aktivnosti koje e dovesti do smanjenja broja nezaposlenih. U
tom smislu u izradi ove strategije posebno se uzelo u obzir i miljenje poslodavaca o
problemu zapoljavanja i poduzetnitva mladih, jer bez njihove pomoi na kraju nije ni
mogue rjeavati problem nezaposlenosti mladih. Opina Graanica u krajnoj liniji moe
imati samo posredniku ulogu, odnosno uiniti sve u svojoj moi da stvori povoljnu
klimu za zapoljavanje mladih, ali na kraju najvea uloga je na mladim nezaposlenim
licima i poduzetnicima ove opine.

42
Poloaj na tritu rada
Za potrebe izrade strategije GTZ je izvrio opseno istraivanje koje je u dijelu koji
se odnosi na zapoljavanje i poduzetnitvo mladih pokazalo sljedee:
Udio mladih u radnoj snazi sa procentom od 31 % znaajno je nia od nivoa veih
i manjih gradova kao i BH (35 %) nivoa, a pogotovo od nivoa EU 25 zemalja
(45%).
12% mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine su van obrazovnog sistema,
nezaposleni su i nisu radno aktivno.
Uenici koji nisu radno aktivni ine 45% populacije mladih u dobi izmeu 15 i 24
godine. Nakon njih, sa 18% su zaposlene osobe. Studenti redovni koji nisu radno
aktivni ine 12 % populacije, a studenti radno aktivni 3 %. Nezaposlene radno
aktivne osobe ine 12% populacije mladih ove dobi, a 10% su nezaposlene radno
neaktivne osobe.
Za 20 % je nii procenat uea djevojaka nego mladia u radnoj snazi.
Procenat nezaposlenosti mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine od 38% upozorava
na kritian poloaj mladih u Graanici u odnosu na njihove vrnjake u svim
drugim evropskim zemljama. Procenat nezaposlenosti u Graanici za 20 % je nia
nego na BH nivou.
Razlika u procenatu nezaposlenosti kod mladia i djevojaka je 18 % u korist
djevojaka.
31% zaposlenih nije potpisalo nikakav ugovor sa poslodavcem.
35 % mladih potpisalo je ugovor na neodreeni period, 12 % ugovor na odreeno,
a ak 13 % ne zna koju vrstu ugovora je potpisalo. 9 % popisalo je ugovor o
probnom radu.
Samo 29 % mladih radi poslove za koje su se kolovali. Vei broj djevojaka radi
poslove za koje su se kolovale.
Tek svega 4% osoba u dobi od 15 do 29 godina u Graanici ima iskustvo rada u
drugim sredinama u BiH, a 3% ima ovakvo iskustvo u inostranstvu.

43
Iako je 38 % mladih u Graanici nezaposleno samo je 9 % ulo za neki vladin
program za zapoljavanje, a 5 % je bilo korisnikom nekog programa.
Samo 6 % mladih pohaalo je neki poslovni seminar. Svaka druga osobe voljna je
pokrenuti vlastiti biznis, ali samo rijetki (6%) imaju osnovne preduslove za to.
81 % mladih smatra da bi im poslovni seminar bio od koristi.
10 % mladih osoba svjedoi o iskustvima zlostavljanja na radnom mjestu. To je
daleko nie od prosjeka veih,manjih gradova kao i prosjeka na BH nivou.
Svaka druga mlada osoba direktno ili indirektno svjedoi o podmiivanju ili
kupovini radnog mjesta.
Svaka druga mlada osoba smatra da se prema djevojkama vri odreena
diskriminacija na tritu rada (npr. poslodavci radije zapoljavaju mladie nego
djevojke, djevojke su manje plaene nego mladii, itd.)
Problemi mladih i nain njihovog rjeavanja
Na osnovu provedenih istraivanja, kao i provedenim istraivanjima kod
graanikih privrednika Radna grupa je identifikovala 8 najeih problema s kojim se
susreu mladi opine Graanica, a ije rjeavanje moe dovesti do smanjenja stope
nezaposlenosti.
Nezainteresovanost ili neinformisanost o mogunostima zaposlenja i stanju na
tritu rada.
Mladi nemaju kvalitetnu informaciju o potrebama trita rada (koja zanimanja se
trae, a koja su viak) te odabiru zanimanje, kole i studije bez razmiljanja i prethodnog
ispitivanja potreba trita rada i odabiru suficitarna zanimanja koja im ne mogu
obezbijediti zaposlenje. S druge strane poslodavci u Graanici konstantno ukazuju na
potrebu za zapoljavanjem odreenih profila, te su zbog nedostataka istih prinueni
zapoljavati osobe s drugih opina ili ak i strance.
U cilju rjeavanju ovog problema predviene su tri konkretna koraka koja je potrebno
provesti i to kako slijedi:

44
1. Svaka tri mjeseca Opina Graanica (Savjetnik za mlade) u saradnji s Biroom za
zapoljavanje i Udruenjem poslodavaca Opine Graanica sastavljati e
izvjetaje o stanju i potrebama trita rada u Opini Graanica. Poseban akcenat
e biti dat na potrebe poslodavaca za deficitarnim zanimanjima, kao i stanje s
suficitarnim zanimanjima. Izvjetaji e biti dostavljani osnovnim i srednjim
kolama, koje su dune iste proslijediti uenicima zavrnih razreda kako bi se na
osnovu toga mogli odrediti po pitanju izbora zanimanja.
2. Svake godine (mjesec maj) Savjetnik za mlade u saradnji s Udruenjem
poslodavaca Opine Graanica organizovati e savjetovanje za uenike zavrnih
razreda osnovnih i srednjih kola na podruju opine Graanica, na kojim e se
upoznati s potrebama poslodavaca. Predvieno je da se uenicima na savjetovanju
obrati po jedan poslodavac s podruja opine koji e u neposrednom kontaktu s
uenicima govoriti o oekivanjima poslodavca od zaposlenika.
3. U okviru sajma poduzetnitva Grapos expo koji e se odrati u aprilu 2010. g.
Sluba za lokalni razvoj, finansije i poduzetnitvo i Savjetnik za mlade
organizovati e i tand za ponudu i potranju poslova na podruju opine. Na
samom tandu poslodavci mogu ostaviti oglase za poslove, a s druge strane mladi
koji trae posao e na tandu ostavljati molbe za posao i CV-je koje e poslije biti
proslijeeni poslodavcima.
Nepoznavanje metoda i naina aktivnog traenja posla
Mladi nisu informisani o aktivnom pronalaenju posla, ne koriste info portal i ne
znaju na pravi nacin prezentirati poslodavcu svoja znanja, vjetine i sposobnosti kao ni
napisati adekvantan i potpuno istinit CV, jer ne poznaju zakonske procedure kao ni
prednosti pri zapoljavanju i prikupljanju dokumenata koja se trae, te vrlo cesto ne
apliciraju na radna mjesta za koja imaju potrebne kvalifikacije.Takoe, veliki broj mladih
nema pristupa internetu, kao mediju preko kojeg poslodavci sve vie trae zaposlenike.
U cilju rjeavanja ovog problema predviene su 3 aktivnostii to kako slijedi:
1. Opina Graanica (Savjetnik za mlade) u saradnji s Biroom za zapoljavanje i
nevladinim organizacijama organizovati e svake godine u julu obuku o

45
metodama traenja posla, pisanju CV, prijavnice, predstavljanja na intervjuima,
kao i zakonskim pravima ali i obavezama iz radnog odnosa. U okviru istog
planirana je i izrada vodia s osnovnim uputama. Opine Graanica je i do sada
imala sline seminare u saradnji s nevladinim sektorom i meunarodnim
donatorima (GOPA), te s istim treba nastaviti i unaprijediti saradnju.
2. Opina Graanica (Savjetnik za mlade) kreirati e poseban link na web stranici
Opine Graanica na kojem e se objavljivati svi konkursi za radna mjesta na
podruju opine. Prikupljanje podataka o objavljenim konkursima vriti e
Savjetnik za mlade.
3. Opina Graanica u toku 2010. g. obezbijediti e slobodan pristup internetu na
jednoj taki u gradu (potez izmeu opine, srednje kole, BKC-a i osnovne kole
Hasan Kiki) koji e omoguiti da i mladi koji ne posjeduju internet koriste ovaj
medij u pronalaenju posla.
Nemogunost zaposlenja zbog nedostatka radnog iskustva
Veliki broj mladih nema mogunost zaposlenja zbog nedostatka radnog iskustva, te je
cilj obezbijediti im obavljanje priravnikog staa. S druge strane ni poslodavci nemaju
dovoljno informacija o prednostima ukljuivanja pripravnika u proces rada (ne znaju
zakonske prednosti)
1. Opina Graanica u skladu s Odlukom Opinskog vijea omoguiti e obavljanje
pripravnikog volonterskog staa za sve visokoobrazovane kadrove s podruja
opine koji nemaju radno iskustvo, kroz zakljuivanje ugovora s javnim,
privatnim poslodavcima, kao i organizacijama civilnog drutva.
2. Opina Graanica e uz pomo Udruenja poslodavaca i NVO sektora pokrenuti
kampanju o prednostima ukljuivanja pripravnika kroz javne rasprave, edukacije i
radio emisije s ciljem upoznavanja poslodavaca s prednostima ukljuivanja
pripravnika.
Nedovoljna osposobljenost za savremene uvjete rada
Mladi nisu adekvatno educirani u skladu s tehnolokim napretkom kojeg
poslodavci zahtijevaju, te ih je potrebno educirati po zahtjevima modernih naina i uslova

46
rada. Naime, mladi npr. poznaju strane jezike, ali nedovoljno razpolau fondom rijei za
poslovno komuniciranje. Kod ovog problema rjeenja su traena u obukama za sticanje i
unapreenje postojeih znanja i vjetina. U tom smislu, a u skladu s potrebama
poslodavaca utvrene su 4 aktivnosti i to kako slijedi:
1. Klaster plastiara i alatniara i nevladin sektor uz podrku opine Graanica
organizovati e obuku 25 nezaposlenih tehniara u primjeni novih 3D Cad
tehnologija i to u periodu od 10 mjeseci. Klaster e uz podrku Opine Graanica
aplicirati za dobijanje sredstava za ove namjene iz vanbudetskih izvora
(donatori, vladini programi i sl.). Izvor mladih koji e proi obuku vriti e
Klaster i Opina Graanica.
2. Opina Graanica i Udruenje poslodavaca od septembra 2011. do decembra
2011. g. organizovati e obuku 25 mladih iz IZ (odravanje kompjutera, mree,
web stranice i sl. za preduzea). Obuka e se sufinansirati iz budeta Opine.
3. Opina Graanica i Udruenje poslodavaca od septembra 2012. do decembra
2012. g. organizovati e kurs za 25 mladih nezaposlenih iz engleskog jezika
(poslovna komunikacija) i 25 mladih nezaposlenih iz njemakog (poslovna
komunaikacija). Kursevi e se sufinansirati iz budeta Opine.
Nepoznavanje mogunosti razvoja vlastitog biznisa i mali broj mladih poduzetnika
Mladi nisu poduzetniki educirani i ne poznaju mogunosti poduzetnitva i
pokretanja vlastitog biznisa. Ne znaju kako od svoje ideje napraviti poslovni plan i
pokrenuti vlastiti biznis isto kao to ne znaju dovoljno o poticajima i mogucnostima koje
im se daju kao mladim bizmismenima.
Informisanje mladih o mogunosti pokretanja vlastitog biznisa vriti e se putem 6
koraka i to kako slijedi:
1. Opina Graanica (Savjetnik za mlade i Sluba za lokalni razvoj, finansije i
poduzetnitvo mladih) u saradnji s nevladinim sektorom (npr. UG Taldi i sl.)
svake godine u periodu od juna do novembra izvriti e edukaciju o izradi biznis
plana, s tim da e se i raspisivati natjeaj za izbor najboljeg plana koji e se
sufinasirati iz budeta (2.000,00 KM).

47
2. Opina Graanica (Savjetnik za mlade i Sluba za lokalni razvoj, finansije i
poduzetnitvo mladih) u saradnji s nevladinim sektorom e svake godine
organizovati edukaciju za pisanje projekata za predpristupne fondove EU za
zaintersovane mlade osobe bez obzira da li su zaposleni ili ne.
3. Opina Graanica e u skladu s zakonskim mogunostima izvriti ukidanje ili
smanjenje komunalnih taksi i dr. trokova iz njene nadlenosti za pokretanje
vlastitog buiznisa mladih
4. Opina Graanica (Savjetnik za mlade i Sluba za lokalni razvoj, finansije i
poduzetnitvo mladih) u saradnji s nevladinim sektorom u aprilu svake godine e
organizovati edukaciju i obuku mladih koji se ele baviti starima zanatima.
Sredstva za ove namjene, obezbijediti e se u budetu Opine ali i iz drugih
izvora
5. Opina Graanica e pomoi mladim kod traenja sredstava za sufinansiranje
otvaranja radnji koje spadaju u stare zanate (fondovi Federacije i sl)
6. Savjetnik za mlade i Sluba za lokalni razvoj, finansije i poduzetnitvo mladih u
periodu od juna avgusta e izvriti istraivanje o aktuelnim izvorima
finansiranja razvoja biznisa (tekui natjeaji iz federalnih, kantonalnih, EU ili dr.
fondova). Isto e biti prezentirano na savjetovanju za zainteresovane mlade.
Velika migracija radno sposobnih iz mjesnih zajednica u cenatar komune ili
inostranstvo
Mladi iz mjesnih zajednica ne koriste prednosti poljoprivredne proizvodnje ili drugih
vrsta samozapoljavanje u svojoj MZ i na svojoj zemlji, nego radije biraju bri nain
zarade osnovnih sredstava radom u preduzeima u Graanici ili na alost u privremenom
radu u inostranstvu. Problem se ogleda u dvije injenice:
Preduzetnici otvaraju svoje pogone uglavnom u Graanici, iako im zbog dobre
putne komunikacija ne bi bili poveani trokove ni kad bi pogone otvorili u
svojim MZ-ima. T

48
Mladi ljudi se odluuju na izuzetno teke poslove u inostranstvu ne razmiljajui
o mogunostima za zaradu u okviru poljoprivredne proizvodnje ili seoskog
turizma i sl.
Za smanjenje migracije mladih iz mjesnih zajednica i poveanje samozapaljavanja
mladih u poljoprivrednoj proizvodnji previena su 2 koraka i to:
1. Struni saradnik i Udruenje poljoprivrednika i poljoprivrednih tehniara izvriti
e istraivanje o mogunostima zapoljavanja kroz osnivanje malih biznisa u
oblasti poljoprivrede i seoskog turizma i o tome sainiti izvjetaj (elaborat ili sl.)
2. Na osnovu provedenih istraivanja isti e organizovati strune seminare i
edukaciju u svakoj MZ na koju e se pozvati svi mladi nezaposleni iz tih MZ. Isti
se trebaju organizovati u martu mjesecu kako bi se smanjio broj mladih koji se u
proljetnim mjesecima (maj, juni) usljed nezaposlenosti odluuju na odlazak u
inostranstvo na privremeni rad.
Visokoobrazovani mladi kadrovi deficitarnih zanimanja nakon kolovanja ne ele
da se vrate u Graanicu
Mladi VSS deficitarnih zanimanja nakon kolovanja ostaju da rade i ive u veim
centrima (Sarajevo, Tuzla) i ne ele da se vrate u Graanicu i to iz razloga to smatraju da
imaju vee anse za bolje zapolenje u veim centrima, Takoe jedan od razlog lei i u
injenici da poslodavci s tog podruja jo tokom kolovanja odabiru takve kadrove i nude
im zapolenje po zavretku, dok poslodavci u Graanici nemaju informaciju o kadrovima s
opine koji se nalaze na kolovanju u veim centrima i inostranstvu.
Pomo poslodavcima da dobiju informaciju o mladim na kolovanju, ali i promovisanje
Graanice kao sredine koju mladi izabiru za sredinu u kojoj ele da rade vriti e se u 2
koraka i to:
1. Savjetnik za mlade Opine Graanica uputiti e javni poziv svim mladim
porijeklom iz Graanice, koji studiraju (ili su zavrili) fakultet a nisu registrovani
na birou Graanica, na osnovu ega e se sainiti baza podataka. Uspostavljanjem
baze vriti e se stalno auriranje i praenje napretka i podaci e se dostavljati
poslodavcima. Na taj nain i poslodavci iz Graanice e biti u prilici da sami

49
uspostave kontakt s mladim jo u toku studiranja i privuku kadrove da se vrate u
Graanicu.
2. Opina Graanica e javno objavljivati i promovisati poslodavce koji stipendiraju
studente.
Mladi ne ele raditi u privatnom sektoru, ve radije ostaju nezaposleni
Veliki broj mladih je nezaposleno iz razloga to trai priliku da pronae posao u
javnom sektoru i to iz razloga to smatra da su prava radnika u privatnom sektoru
ugroena za razliku od javnog (manja ali sigurnija plata, vea prava na odmor i sl.).
Sam problem mogaobi se ublaiti i to kroz 3 aktivnosti:
1. Opina Graanica e uz pomo Udruenja poslodavaca i NVO sektora u maju
2010. g. Odrati edukaciju poslodavaca o ulaganjima u ljudske resusrse,
motivaciji zaposlenika i pravima zaposlenih.
2. Opina Graanica e uz pomo Udruenja poslodavaca i NVO sektora pokrenuti
kampanju o prednostima zapoljavanja u privatnom sektoru kroz odravanje
javnih rasprava, radio emisija i sl. U tom smislu e se i provoditi Program
otvorenih vrata u okviru kojeg e se mladim omoguiti da posjete firme i
institucije da dobiju relevantne informacije da se upoznaju sa radom istih, ali i da
volontiraju u istim kako bi se upoznali s privatnim sektorom ali i da se ukljue u
sam sistem.


50
Plan djelovanja

Problem

eljeni rezultat

Aktivnost

Vrijeme
provoenja
Odgovorne
osobe/institucije
Budet



Nezainteresovanost ili
neinformisanost o
mogunostima
zaposlenja i stanju na
tritu rada.


Mladi imaju informaciju o
trenutnoj ponudi i
potranji radne snage na
podruju Opine, kao i na
podruju okolnih opcina




sastavljanje izvjetaja o
stanju i potrebama trita
rada i dostava istog
osnovnim i srednjim
kolama na podruju Opine
s posebnim osvrtom na
informisanje o deficitarnim
profilima



svaka tri mjeseca
kontinuirano







-Opina Graanica
(Savjetnik za
mlade,)
- Biro za
zapoljavanje
- Udruenje
poslodavaca
Opine Graanica









0,00







Organizovanje savjetovanja
za uenike zavrnih razreda
o potrebama poslodavaca

maj 2010; maj
2011; maj 2012
godine





- Opina
Graanica,
Savjetnik za mlade,
osnovne i srednje
kole, udruenje
poslodavaca


0,00






U okviru sajma
poduzetnitva organizovati i
tand koji se odnosi za
ponudu i potranju poslova

April 2010. g.

Opina Graanica
- Sluba za lokalni
razvoj, finansije i
poduzetnitvo
- Udruenje
poslodavaca

1.500,00 KM


Budet i dr.
izvor

51
Nepoznavanje metoda i
naina aktivnog
traenja posla
Mladi poznaju metode i
naine aktivnog naina
traenja posla i koriste
internet za pronalaenje
posla
Organizovanje obuke o
metodama traenja posla,
pisanju CV, prijavnice,
predstavljanju na
intervjuima , kao i
zakonskim pravima i
obavezama iz radnog odnosa

Juni 2010. g
Juni 2011. g.
Juni 2012. g.

Opina Graanica,
(Savjetnik za
mlade)
Biro za
zapoljavanje
Nevladine
organizacije









1000,00 KM
1000,00 KM
1000,00 KM



Budet i drugi
izvori







Kreiranje posebnog linka na
web stranici Opine
Graanica na kojem e biti
objavljivani svi konkursi za
radna mjesta



Maj 2010. g.
redovno auriranje



- Opina Graanica
(savjetnik za
mlade; IT
administrator)




0 KM

Slobodan pristup internetu
na jednoj taki u gradu
(potez izmeu srednje kole,
Opine, BKC-a i osnovne
kole

Maj 2010. g.-2012

Opina Graanica

1.500,00 KM
500,00
500,00
Budet



Nemogunost
zaposlenja zbog
nedostatka radnog

Mladi stekli radno
iskustvo (obaljanje
pripravnikog staa)
10 % mladih skinuto s
evidencije za nezaposlene
Finansiranje obavljanja
pripravnikog staa u javnim
institucijama i sufinansiranje
obavljanja pripravnikog
staa u javnim i privatnim
preduzeima


januar 2010. g.
januar 2011. g.
januar 2012. g.
(aktivnost
- Opina
Graanica,
Biro za
zapoljavanje,



135.000,00 KM


40.000,00
za 2011. i 2012.

52
iskustva
Pokrenuti kampanju o
prednostima ukljuivanja
pripravnika u proces rada
kroz javne rasprave,
edukacije i emisije na radiju


zapoela)




April 2010. g.






Opina Graanica
Udruenje
poslodavaca
Nevladine
organizacije
g.




0 KM

Nedovoljna
osposobljenost za
savremene uvjete rada











Mladi posjeduju odreeni
nivo znanja i vjetina
prilagoenih savremenim
uslovima rada

25 mladih poznaju nove
tehnologije
25 mladih osposobljeno za
poslovnu komunikaciju na
engleskom jeziku i 15
mladih osposobljeno za
poslovnu komunaikaciju
na njemakom jeziku

Organizovati obuku 25
tehniara u primjeni novih
3D CAD tehnologija

2010. g.
Opina Graanica,
- Klaster plastiara
i alatniara BiH,
- nevladine
organizacije

25.000,00 KM
Drugi izvori:

Organizovati kurs za 25
mladih iz IT (odravanje
kompjutera, mree i sl. u
preduzeima)



septembar 2011. g.
decembar 2011.
g.


Opina Graanica
Udruenje
poslodavaca
Graanica


3.000,00 KM

budet i dr.
izvori

- Organizovati kurs
engleskog iposlovna
komunikacija za 25
nezaposlenih mladih i kurs
njemakog jezika poslovna
komunikacija za 15 mladih


septembar 2012. g.
decembar 2012.
g.

Opina Graanica
Udruenje
poslodavaca
Graanica

3.000,00 KM


budet i dr.
izvori

53

Nepoznavanje
mogunosti razvoja
vlastitog biznisa i mali
broj mladih
poduzetnika

Mladi su informisani o
mogunosti pokretanja
vlastitog biznisa i
poveanje broja mladih
poduzetnika

Edukacija o izradi biznis
plana s raspisivanjem
natjeaja za izbor najboljeg
plana koji e biti finansiran

Juni - novembar
2010. g.
Juni - novembar
2011. g.
Juni - novembar
2012. g.

-Opina Graanica
(Savjetnik za
mlade, Sluba za
lokalni razvoj,
finansije i
poduzetnitvo
- nevladin sektor
3.000,00
3.000.00
3.000,00


Budet i dr.
izvori

Organizovati edukaciju za
pisanje projekata za
predpristupne fondove EU

2010. -2011. g.

-Opina Graanica
Savjetnik za mlade,
Sluba za lokalni
razvoj,
finansije i
poduzetnitvo),
0,00 KM
Ukidanje ili smanjenje
komunalnih i drugih
trokova koji su u
nadlenosti opine za
pokretanje vlastitog biznisa
mladih



2010 2012. g.


Opina Graanica


0,00 KM

Organizovanje edukacije i
obuke za mlade koji se ele
baviti starim zanatima

April 2010. g.
April 2011. g.
April 2012. g.

-Opina Graanica
Savjetnik za mlade,
Sluba za lokalni
razvoj, finansije i
poduzetnitvo),
nevladin sektor


2.000,00
svake godine
Budet i dr.
izvor
Organizovati savjetovanje o
aktuelnim izvorima
finansiranja razvoja biznisa
(o tekuima natjeajima iz
feeralnih, kantonalnih, EU ili
dr. fondova)

Juni avgust 2010.
g.


-Opina Graanica
Savjetnik za mlade,
Sluba za lokalni
razvoj, finansije i
poduzetnitvo)


0,00 KM

54

Sufinansiranje otvaranja
zanatskih radnji koje spadaju
u stare zanate

2010. 2012. g.
-Opina Graanica
Federacija BiH,
nevladin sektor

2.000,00
2.000,00
2.000,00
Budet i dr.
izvori

Velika migracija radno
sposobnih iz mjesnih
zajednica u cenatar
komune ili inostranstvo

Smanjenje migracija
mladih iz mjesnih
zajednica, poveavanje
samozapoljavanja u
poljoprivrednoj
proizvodnji


Izvriti istraivanje o
mogunostima zapoljavanja
kroz osnivavanje malih
biznisa u oblasti
poljoprivrede i seoskog
turizma i o istim upoznati
mlade


April - maj 2010. g.








-Opina Graanica
Sluba za lokalni
razvoj, finansije i
poduzetnitvo,
Udruenje
poljoprivrednika i
poljorpivrednih
tehniara, nevladin
sektor


0.0










Organizovati strune
seminare i edukaciju u
skladu s rezultatima u svakoj
MZ pojedinano

Juni - juli 2010.
Februar mart
2011
Februar mart
2012


-Opina Graanica
Sluba za lokalni
razvoj, finansije i
poduzetnitvo, MZ

1.000,00 KM
svake godine
Budet i dr.
izvori

Visokoobrazovani
mladi kadrovi
deficitarnih zanimanja
nakon kolovanja ne
ele da se vrate u
Graanicu

Visokobrazovani mladi
nakon kolovanja izabiru
Graanicu kao sredinu u
kojoj ele rade
Uspostaviti stalnu bazu
podataka o mladim
porijeklom s podruja opine
Graanica koji studiraju,
stalno praenje i
prosljeivanje podataka
poslodavcima o napretku u
kolovanju


2010 2011. g.









Opina Graanica,
Savjetnik za mlade,
Udruenje
poslodavaca







0










55


,

Promovisati stipendiranje
studenata kod poslodavaca,
kroz javno objavljavljivanje
poslodavaca koji to ine,

2010 2011. g.

Opina Graanica,
Savjetnik za mlade,
Udruenje
poslodavaca

0
Mladi ne ele raditi u
privatnom sektoru, ve
radije ostaju
nezaposleni
Poveanje broja mladih
zaposlenih u privatnom
sektoru,
Odrati edukaciju
poslodavaca o ulaganju u
ljudske resurse, o motivaciji
zaposlenika i sl

Maj 2010. g.

Opina Graanica
Udruenje
poslodavaca
Nevladine
organizacije

500,00 KM
Budet i dr.
izvori
Pokrenuti kampanju o
prednostima zapoljavanja u
privatnom sektoru za mlade
ljude (izazov u karijeri, bolje
mogunosti napredovanja,
mogunost vee zarade,
uenje kroz
rad) i sl. Program otvorenih
vrata


2010 2012. g.

Opina Graanica
Udruenje
poslodavaca
Nevladine
organizacije
0,00

56
Trokovi po godinama
Godina Trokovi
2010. 172.000,00
2011. 52.500,00
2012. 52.500,00
Ukupno
277.000

57
Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih
Analiza stanja:
Zdravlje predstavlja osnovni uslov cjelokupnog razvoja drutava, ono je
odgovornost pojedinaca,zajednice i dravnih institucija, a rad na ovim pitanjima je
dugorona investicija. U skladu sprocjenama Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO), zdravstveni sektor doprinosi zdravljustanovnitva priblino samo oko 10%, a
ostatak je rezultat rada drugih sektora, kao to suobrazovanje, uslovi stanovanja,
snabdijevanje vodomi sanitacija, poljoprivreda, uslovi transportai dr. Stoga, polazna
taka za sagledavanje problematike zdravlja mladih treba biti razumijevanje tog
pojma:
zdravlje znaajno prevazilazi okvire zdravstvenog sektora, jer su njegove
glavne determinante u korelaciji s uslovima ivota, faktorima okolia, stilovima
ivota i biolokim faktorima, kao to su starost, spol i nasljeivanje. Zdravlje je
rezultat aktivnosti koje ukljuuju mnoge sektore drutva, kao i populaciju u cjelini,
kroz individualne i kolektivne odluke i akcije.
Posljedice konflikta se i dalje snano osjeaju u svim sferama ivota u BiH.
Mladi ljudi su posebno osjetljivi na efekte prouzrokovane ratom i pogoranim
uslovima ivota i, sa tim u vezi, brojni su rizici kojima su izloeni. Neki od
najvidljivijih rizika su: poveana zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i
duvanskih proizvoda, loe mentalno zdravlje sa poveanom stopom suicida unutar
mlade populacije, loe fiziko zdravlje uzrokovano nebavljenjem sportom, vrnjako
nasilje, neinformisanost o seksualno reproduktivnom zdravlju, HIV/AIDS i seksualno
prenosivim infekcijama i dr.
Zbog svega navedenog problematika zdravljamladih
zahtijevamultidimenzionalni i viesektorskipristup radi adekvatnog pristupa
rjeavanju aktuelnih problema, a briga o mladima i njihovomzdravlju predstavlja opti
interes cjelokupnog drutva i jednu od prioritetnih oblasti zamobiliziranje svih
dostupnih resursa.
Problematika zdravlja mladih zahtijeva multidimenzionalni iviesektorski
pristup radi adekvatnog pristupa rjeavanju aktuelnih problema, a briga o mladima i
njihovom zdravlju predstavlja opti interes cjelokupnog drutva i jednu od
prioritetnih oblasti za mobiliziranje svih dostupnih resursa.

58
Prednosti i mane zdravstva u BiH u odnosu na mlade
Jake strane sistema zdravstva u BiH u odnosu na mlade
Postojanje afirmativnih okvira u formi zakonskih rjeenja, politika i
strategija.Ovo nudi osnovu za dalji razvoj zdravljamladih. Pored relativno
usaglaenog pravnog okvira sa meunarodnim standardima i praksama, postoje druge
inicijative namijenjene zdravlju mladih. Ovdje prije svega mislimo na izradu
koordinirane strategijeOmladinska politika BiH 2008-2013, te entitetskih politika i
strategija za koje se oekuje da e kreirati dodatne kapacitete za rad u ovoj oblasti
tokom 2008. godine.
Jasni akreditacijski standardi kvalitete za zdravstvene ustanove koji upuuju
na meusektorsku saradnju na svim nivoima; Ustanove zdravstveno-socijalnog
sistema obezbjeuju raznovrsne usluge za zdravlje mladih kroz redovne aktivnosti i
razliite programe, prvenstveno u oblastima mentalnog zdravlja, reproduktivnog
zdravlja, bolesti ovisnosti, nasilja meu mladima te za HIV/AIDS i seksualno
prenosive infekcije; Omladinskeorganizacije kompenzujuodreenepraznineunutar
vladinihprograma, naroito u smislu dopiranja do ranjivih i naroito ranjivih
grupamladih ljudi.
Saradnja izmeu vladinog i nevladinog sektora je u uzlaznoj putanji i svjedoci
smovee i vre saradnje ova dva sektora. Na lokalnom nivou se otvaraju novi
modeli institucionalne saradnje izmeu vlastii omladinskih organizacije u pojedinim
sektorima od znaaja za mlade. Iako postoji trend odlaska meunarodnih organizacija
koji su do sada bili glavni finansijeri programa omladinskih organizacija, jo uvijek
postoji stanovit broj istih koji su opredijeljeni da i dalje podravaju rad omladinskih
organizacija i njihovu posveenost pitanjima zdravlja mladih.
Meutim, bez obzira na to to su pitanja mladih, a time i njihovog zdravlja
prepoznata kao jedanod prioriteta, ipak izostaje snanija i meusektorska koordinacija
vladinih institucija o ovom pitanju kako na horizontalnom, tako i na vertikalnom
nivou. Imajui u vidu ograniene raspoloive resurse, ovo uzrokuje smanjenje
mogunosti za sprovoenje efikasnijeg pristupa, pa time i prioritizacije rjeavanja
pitanja mladih u vezi sa njihovim zdravljem.
Glavne slabe strane sistema zdravstva u BiH u vezi sa zdravljem mladih

59
Nedostatak koordinacije unutar sektora zdravstva, prvenstveno u oblasti
promocije zdravlja mladih i zdravih stilova ivota. Nedostatak koordinacije sektora
zdravstva sa ostalim sektorima, prvenstvenosocijalnim i sektorom obrazovanja u
procesu adresiranja i rada na pitanjimazdravlja mladih. Nedostatak podrke
omladinskom sektoru u sferi finansiranja aktivnosti nevladinih organizacija u oblasti
zdravlja mladih. Nedovoljni i nejasnimehanizmi, na svimnivoima, kada je u pitanju
ueemladihu procesu planiranja, pripremanja, sprovoenja i ocjenjivanja programa
iprojekata kojima se tretiraju pitanja zdravlja mladih. Nedovoljan (kako po kvantitetu,
tako i po kvalitetu) broj programa u vezi sa mladima, posebno
ranjivimvulnerablegrupama unutar populacije uzrasta 15 do30 godina starosti.
Nedostatak indikatora za praenje zdravlja mladih, kako na dravnom, tako i
naentitetskim nivoima. Primjetan nedostatak senzibiliranosti zdravstvenih radnika za
prijateljski pristupprema mladima. Univerzitetski ili srednjokolski nastavni planovi i
programi nedovoljno su usmjereni ka sticanju komunikacijskih vjetina i razvijanju
senzibiliteta za specifine probleme mladih.
U BiH postoji niz institucija i udruenja koje se bave zdravljem mladih ljudi,
naroito ranjivih populacija. No veina institucija se suoava sa injenicom da su
njihovi servisi nedovoljnootvoreni premamladima i da u veini sluajeva ne nude
povjerljive usluge koje su pomjerimladih(eng. youth friendly services). Mladi ljudi,
stoga, ne koriste ove usluge jer su u strahu od gubitkaintimnosti, te da e to rezultirati
u njihovoj marginalizaciji ili izolaciji u zajednici. Sa druge strane, postoje pozitivni
pomaci u ovom domenu i sve je vie edukovanih radnika uzdravstvenom i
nevladinom sektoru koji pruaju adekvatan pristup mladoj osobi, naroito usmislu
povjerljivosti, otvorenosti i pruanja adekvatnih informacija. Polazei od temeljne
definicije zdravlja date od strane WHO po kojoj se zdravlje definie kao stanje
potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti
ili iznemoglosti, jasno je da zdravlje nije samo problematika zdravstvenog sektora.
Potrebno jeda se ukljue i drugi sektori, prvenstveno obrazovni i socijalni, kako bi se
pitanja zdravlja mladihmogla uspjeno rjeavati.
Siromatvo i loe zdravstveno stanje esto predstavljaju zaarani krug.
Nezaposlenost i naruenesocio-ekonomske determinante zdravlja rezultiraju loijim
zdravljem stanovnitva. Ovo se kakodirektno, tako i indirektno odnosi na mlade jer su
oni izloeni punim efektima loe socioekonomske situacije u BiH.

60
Budui da je podrka od strane organa vlasti jo uvijekslaba, broj omladinskih
organizacija, pa samim time i njihovih aktivnosti se smanjuje.Kao i u drugim
sektorima, i u ovoj oblasti generalno nedostaje programski pristup rjeavanju pitanja
mladih. Nedostatak programskog djelovanja i budetiranja od strane organa vlasti
urjeavanju pitanja mladih kreira slabu koordinaciju i nerazvijen partnerski pristup.
Ovo opetrezultuje sve veim rivalitetom i nezdravim odnosom meu omladinskim
organizacijama,umjesto da se takmiarski duh meu njima ispoljava kroz dobro
napisane projekte koji sesprovode u partnerstvu sa nadlenim organima vlasti.
Institucionalni okvir
Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, nadlenost za zdravstvo stavljena je
na nivo entiteta,tj. u nadlenosti je Federalnog ministarstava zdravstva,Ministarstva
zdravlja i socijalne zatite RS, te Odjela za zdravstvo Brko-Distrikta BiH. Shodno
tome, legislativa vezana za zdravstvo spada pod entitetsku upravu, dok su odreene
strategije i politike o zdravlju donesene nadravnomnivou.
Na dravnom nivou koordinacija o pitanju zdravstva vri se u okviru Sektora
za zdravstvoMinistarstva civilnih poslova BiH. Ovoministarstvo zadueno je za niz
aktivnosti kao to su izradaizvjetaja prema meunarodnim institucijama,
koordinacija rada entitetskih institucija zdravlja,kao i prikupljanje podataka za
indikatore u zdravstvu.FBiH i RS imaju razliitu organizaciju sistema zdravstva.
FBiH je decentralizovana i veinanadlenosti, funkcija i odgovornosti prenesena je na
kantone. Federalno ministarstvo zdravstvapostavlja okvire zdravstvenih politika i
zakona, utvruje potrebe za zdravstvenim uslugama, ikoordinie rad kantona.
Deset kantonalnih ministarstava zdravstva zadueno je za specifinu
legislativu vezanu zakantonalnu organizaciju zdravstva. Tu su jo i sljedee
aktivnosti: pruanje savjeta o tehnikim pitanjima implementacije odredbi,
organiziranje zdravstvenih usluga, planiranje zdravstvene politike kad su u
pitanju kantonalne bolnice, zdravstveni centri (Domovi zdravlja), ambulante,
apoteke i druge kantonalnezdravstvene ustanove (DEI 2006, str. 26).
Jedna od bitnih karakteristika jeste da su omladinske organizacije mjesta gdje
mlada osoba u okruenju svojih vrnjaka moe na neposredan, povjerljiv i adekvatan
nain dobiti informacije,usvojiti vjetine i dobiti usluge savjetovanja kod pitanja koja
su od vitalnog znaaja za njihovoodrastanje, prvenstveno iz oblasti seksualnog i

61
reproduktivnog zdravlja, HIV/AIDS-a, seksualnoprenosivih infekcija i mentalnih
tegoba. Dodatan problem ovakvom pristupu rjeavanja pitanja mladih jeste nedostatak
zakona opitanjimamladih u FBiH i Brko-Distriktu BiH, zakona o omladinskomradu
RS, te okvirnog zakonana nivou BiH kojim bi se regulisala podrka radu s mladima.
Seksualno-reproduktivno zdravlje i HIV/AIDS
Istraivanja pokazuju da je prosjena starost mladih prilikom stupanja u prvi
seksualni odnosizmeu 16 i 18 godina, pri emu je 64%ispitanika izjavilo da koristi
kondom, 38%dauvijekkoristi prezervativ, 26% da gotovo uvijek koristi prezervativ,
dok je 16% priznalo da nikada ne koriste prezervativ (UNICEF 2005).119 Prema
istom istraivanju, glavni izvor informacija za mlade ljude oseksualnom i
reproduktivnom zdravlju, te HIV/AIDS su televizija 85%, prijatelji 65%, te kola sa
85%. Naalost, zdravstveni servisi i porodice su identifikovani kao najslabiji izvori
informacija.
Kada je koritenje oralnih kontraceptivnih sredstava u pitanju kao to su pilule,
kod mladih enauzrasta 15-19 godina, 67.7% ne koristi ova sredstva kontracepcije,
dok kod uzrasta 20-24 taj jeprocenat gotovo isti - 69.3%, dok za mlade mukarce ti
podaci nisu dostupni.120Shodno tome, aktivnosti podizanja svijesti, savjetovanja,
edukacija i pregleda vezanih zaseksualno-reproduktivno zdravlje jeste podruje koje
je imalo jako veliku podrkumeunarodnihorganizacija koje su aktivne u ovoj oblasti,
prvenstveno UNFPA.
Kroz svoje aktivnosti u vezi sa promocijom seksualno-reproduktivnog zdravlja
mladih, velikinapori su uloeni u edukaciju vrnjakih edukatora tzv. peer
edukatora, koji e dalje iritiinformacije,multiplicirati znanja i vjetine, te
promovirati vanost adekvatne zatitemladih ljudi. Savjetovanja, pregledi i
edukacijamladih je organizovana kroz nekoliko omladinskih organizacijakoje u
okviru svojih aktivnosti pruaju i ove usluge. Usko povezano s pitanjem seksualno-
reproduktivnog zdravlja je i pitanje seksualno-prenosivihbolesti, naroito HIV/AIDS.
BiHpripadazemljamasaniskomprevalencomHIV/AIDS-a, te su stoga aktivnosti u
ovom podruju uglavnom bazirane na prevenciji, irenju informacija i
podizanjusvijesti o rizicima od HIV/AIDS, odnosno na edukaciji.

62
Plan djelovanja:
Problem eljeni rezultat Aktivnosti
Vrijeme
provoenja
Odgovorne
osobe/institucije.
Budet
Mladi su izloeni
porocima (cigarete,
alkohol, droge) i
nemaju mogunost
upoznati se s
njihovim rizicima i
posljedicama po
zdravlje i ivot
30% mladih upoznato je s
negativnim posljedicama
koritenja poroka.
Koritenje poroka meu
mladima smanjiti za 20%
Educurati mlade o temi puenje-
ovisnost koja ubija Obuka se
treba temeljiti na znanju i
iskustvima strunjaka medicine o
tetnom uticaju puenja na
zdravlje.

Na dan borbe
protiv puenja
Dom zdravlja, kole,
radio i TV
200KM
200KM
200KM

Educirati mlade o temi reci
drogi NE U obuku treba
ukljuiti vrnjake koji se aktivno
bave ovom temom
Na dan borbe
protiv droge
Dom zdravlja, kole,
radio i TV i udruenja
koja se bave ovom
temom
200KM
200KM
200KM

Educirati mlade o temiAlkohol i
mladi
Na dan borbe
protiv
alkoholizma
Dom zdravlja, kole,
radio i TV
200KM
200KM
200KM
Pojaati prisustvo policije oko
kola
2010, 2011, 2012
god.
MUP TK 0 KM
Kontrolirati prodaju cigareta i
alkohola maloljetnim osobama
2010, 2011, 2012
god.
Trna inspekcija 0 KM
Objavljivati informacije s
adresama i tel.brojevima
ustanova koje se bave
2010, 2011, 2012
god.
Dom zdravlja,
nadlene ustanove u
TK, sluba za
Iz drugih
stavki

63
problemima mladih (web
stranica, bilten za mlade, pano)
informisanje i
udruenja
8% mladih ne koristi
nikakvu zatitu
prilikom seksualnih
odnosa. 67%
ispitanika/ca nema
seksualne odnose
Smanjen je broj mladih
koji prilikom seksualnih
odnosa ne koristi zatitu za
50%.
50% mladih posebno oni
koji nemaju seksualne
odnose upoznati s
moguim posljedicama
nekoritenja zatite
Omoguiti ljekarski pregled
mladima , posebno djevojkama
2010, 2011, 2012
god.
Dom zdravlja 0 KM
Uvesti redovno (mjeseno)
savjetovanje djevojaka
06. 12. 2010g,
01.12.2011g,
01.12.2012g.
Dom zdravlja,
udruenja (prostorije
centra)
1000KM
1500KM
1500KM
Napraviti kampanju na dan borbe
protiv AIDS-a. S podjelom
prezervativa i promotivnog
materijala o spolnim bolestima i
prevenciji
12. 2010g, 12.
2011g, 12. 2012g.
Dom zdravlja,
udruenja (prostorije
centra)
200KM
200KM
200KM
Veliki broj mladih ne
posjeuje redovno
stomatologa pa je
tako karijes prijetea
bolest za malde
generacije
Vie od 25% mladih
redovno posjeuje
stomatologa.Smanjiti broj
mladih s oboljenjem od
karijesa 80%
Uvesti redovno savjetovanje
mladih 2 puta godinje ta je
karijes, ta uzrokuje i kako ga
sprijeiti, kako pravilno odravati
higijenu.Koristiti materijal za
praktine primjere
08 i 11.2010g.
04 i 08.2011g.
04 i 08.2012g
Dom zdravlja i
udruenja
1000KM
1000KM
1000KM
Odravati redovno sistematske
preglede za mlade
2010, 2011, 2012
god.
Dom zdravlja 0 KM
Nedovoljna
informisanost mladih
o uzorcima i prvoj
pomoi kod zastoja
srca
30% Gradjana edukovati,
70% informisati, smanjiti
stopu smrtnosti za 50%
Edukovati graane od strane
strunih osoba ,informisati putem
letaka,edukaciju sprovoditi svaki
mjesec s odabranim lokalitetima
koji su gore navedeni
2010,2011,2012
god.
Dom
zdravlje,radio.info
pultovi,letci,
edukovane osobe.-
200 KM po
predavanju


64

Trokovi po godinama
Godina Trokovi
2010 5.400 KM
2011 5.700 KM
2012 5.700 KM
Ukupno 16.800 KM

65
Sportska rekreacija, kultura i mladi
Mladi i kultura
Analiza stanja
Kultura mladih, jedan je od osnovnih elemenata identiteta mladih i iznimno vano
podruje njihove afirmacije, komunikacije i stila ivota. To je zapravo podruje kroz koje
mladi kritiki preispituju tradicionalne kulturne obrasce i naslijee kao dio svojega identiteta,
stvarajui nove obrasce i estetiku u kreiranju prostora za vlastito prepoznavanje i djelovanje.
Kultura kao kompleksna drutvena pojava, obuhvata oblast duhovnog i materijalnog
stvaralatva, te igra vanu ulogu kako u odgoju tako i u obrazovanju, ouvanju kulturne
tradicije i oplemenjivanju mladih i oblikovanju prostora gdje e pojedinci razvijati svoju
kulturu ivljenja i doivljaj kulture u skladu sa linim afinitetima, na korelaciji kulturno-
historijsko naslijee sadanjosti i budunosti.
Nerijetko, pod pojmom kulture mladih, podrazumijeva se alternativno i
vaninstitucionalno kulturno stvaralatvo mladih, ali ti su segmenti tek dio kulture mladih, jer
u nju spadaju i mnogi oblici institucionalnoga, kulturnoga i umjetnikog stvaranja kroz koje
se nastoji afirmirati puno vei broj mladih.
Budetska sredstva, Opina Graanica rasporeuje na implementaciju programa javnih
ustanova, za podrku nevladinom sektoru iz oblasti kulture, kao i za podrku pojedinica. U
okviru programa rada i budeta Opine Graanica, osiguravaju se osnovni uslovi, koji su ipak
nedovoljni kako bi se zadovoljile kulturne potrebe mlade populacije.
Tu kulturalnu i kulturoloku injenicu, u novije vrijeme bitno artikuliraju procesi
demokratizacije, prisustva nevladinih organizacija i udruenja graana, rad kulturno-
umjetnikih drutava, utjecaj printanih i elektronskih medija, posebno darovitih i uspjenih
pojedinaca ali i institucija koje se razvijaju kao nosioci kulturnog razvoja ovog podruja.
Na opini Graanica djeluje BZK "Preporod" i vie kulturnoumjetnikih drutava i
udruenja graana meu kojima su najpoznatija KUD "Adem Ali" iz Graanice, KUD
"Lukavica" iz Lukavice, KUD "Mirsad Sinanovi" iz Donje Orahovice,UM "Sijedi Kr" iz
Babia, KUD "Miriina" iz Miriine, UG "Izvor" iz kahovice, UG "Polifonija" iz Graanice,
UG "Bosna-Art" iz Stjepan Polja, UG "Naa budunost" itd. Aktivne su i razne kolske
sekcije, kao to su oslikavanje tekstila, kreiranje i izrada, modelarna i modna revija, dramska

66
sekcija, recitatorska sekcija, folklorna sekcija, novinarska sekcija, literarna sekcija, muzika
sekcija, turistika sekcija itd.
Potrebno je napomenuti da odreeni broj pomenutih kulturno-umjetnikih drutava, udruenja
i sekcija, danas nije aktivan usljed raznih problema objektivne (i subjektivne) prirode.
Od objekata koji se koriste za potrebe kulturnih manifestacija, Opina Graanica
raspolae sljedeim kapacitetima:
- Bosanski kulturni centar Graanica, povrine od 2.600 kvadratnih metara, sa glavnim
kulturnim sadrajima: pozorina i kinodvorana, mala sala za predavanja i predstavljanja,
vienamjenski hol za razliite izlobene postavke, biblioteka, izlobeni prostori, manje
prostorije za predavanja, zabavu i rad amaterskih kulturno-umjetnikih drutava, umjetniki
atelje, prostorije muzejske zbirke itd.
- Paralelna muzika kola u novoizgraenom objektu, pogodna je za odravanje koncerata
kulturno-umjetnikih drutava, muzika i taknmienja pjevaa amatera i sl.
- Sportska dvorana "Luke" pogodna za odravanje koncerata, takmienja u plesovima i sl.,
- Rukometno igralite u Graanici, pogodno za odravanje koncerata, takmienja u crtanju
grafita na zidovima, Open Air kino projekcija i sl.
- Sportski poligon "Druge osnovne kole" u Garaanici, pogodan za odravanje veih
kulturno-umjetnikih manifestacija na otvorenom,
- Sportski poligoni i prigodne prostorije drutvenih domova u mjesnim zajednicama.
U skladu sa budetskim mogunostima, izdvajaju se finansijska sredstva za odravanje
kulturnih manifestacija na raznim podrujima opine, najveim dijelom u organizaciji BKC-a
Graanica, kao to su: promocije knjiga, pozorine predstave, tribine, koncerti, izlobe slika,
modne revije, knjievni susreti, poetske veeri, te razliiti gostojui kulturni programi i
sadraji i dr.
Programske dominante BKC-a kao glavnog organizatora, su sljede:
- Festival djeijeg dramskog stvaralatva, koji se organizira svake godine. Do sada je odrano
dvanaest festivala uz uee djeijih pozorinih grupa iz cijele Bosne i Hercegovine.
- Ljetne veeri pod lipama Graanice - opinska, tradicionalna kulturna manifestacija
kolanog tipa u julu i avgustu svake godine.

67
- Sarajevo Film Festival - repriza filmova sa ovog festivala odrava se svake godine u kinu
BKC-a. Repriza filmova sa ovog festivala odrava se u Graanici od 1997. godine. Do sada je
u Graanici odrano 10 repriza filmova sa ovog Festivala. U novije vrijeme, zbog nedostatka
finansiskih sredstava projekcije nisu odravane, iako postoji interes da se osigura njihov
kontinuitet.
- Organizovane su i manifestacije "Sedmica Evropskog filma" i "Sedmica Njemakog filma",
te projekcije kratkog igranog filma "Akreditacija" i filma "Demokratija u prevodu" i dr.
- Dani knjige - tokom oktobra u Mjesecu knjige.
- Dani Bosanskog kulturnog centra Graanica - kulturno-zabavna i revijalna manifestacija
amatera, samostalnih stvaralaca, profesionalnih grupa u raznim oblastima umjetnosti.
- Stalna postavka Zaviajne zbirke (koja je trenutno nedostupna iroj javnosti, izuzev za
posebno najavljene i organizovane posjete)
- Arheoloki nalazi iz neolita, eneolita, bronanog doba i srednjeg vijeka, historijska zbirka iz
Osmanskog perioda, numizmatika zbirka itd.
Potrebno je istai, da asopis za kulturnu historiju "Graaniki glasnik" izlazi
kontinuirano od 1996. godine, dva puta godinje na 100-150 stranica u printanom i
elektronskom izdanju i po svojoj programskoj koncepciji obrauje kulturno-historijske teme u
najirem smislu te rijei (historiografija, etnologija, kulturno i prirodno naslijee, knjievnost,
umjetnost, vani dogaaji i linosti itd.) i to sa svim svojim specifinostima za podruje
lokalne zajednice (ire okruenje Graanice).
Glavni cilj asopisa je da afirmie i promovira dostignua u oblasti kulture, te da
podstie kulturni ivot i kulturne aktivnosti na lokalnom podruju, te da ta dostignua
prezentira kako graanima lokalne zajednice, tako i irem okruenju (regija, Kanton itd.).
Okuplja oko 250 saradnika iz zemlje i inostranstva, a posebno afirmie mlade stvaraoce iz
oblasti nauke i kulture. Osim toga, asopis je nosilac i organizator brojnih akcija iz oblasti
kulture i zatite kulturno-historijskog i prirodnog naslijea. Najznaajnije su: formiranje
Udruenja za zatitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijea Soko koje danas nije
aktivno, pokretanje festivala "Ljetne veeri pod lipama Graanice", zatita Sahat-kule i
srednjovjekovnog grada Sokola itd. Na ovaj nain asopis ispunjava jo jednu svoju misiju:
humanizovanje ivotnog okruenja i poboljanje kvaliteta ivota ljudi u lokalnoj zajednici.
U cilju prilagoavanja kulturno-umjetnikog programa i sadraja mlaoj populaciji, u okviru
tradicionalne kulturno-zabavne manifestacije "Ljetne veeri pod lipama Graanice" u

68
organizaciji BKC-a i grupe mladih, prvi put u Graanici odran je koncert urbane muzike pod
nazivom Street Soul Hip Hop Jam Graanica 2008, te takmiarski performans crtanja
grafita na zidovima oko Rukometnog igralita uz uee poznatih writer-a (crtaa) iz nekoliko
gradova BiH i Zagreba.
U organizaciji nevladine organizacije "ANEA - Mladi Graanice", odran je
dvovodnevni muziki festival "Flavour Fest 09" u Graanici. Na festivalu su bila zastupljena
tri muzika anra: hip-hop, rock i elektronska muzika, a odrano je i takmienje u crtanju
grafita. Manifestacije ovakvog sadraja, prilagoenog potrebama mladih, pridobile su podrku
lokalne vlasti u nastojanju da se osigura njihov kontinutet i nivo kvaliteta. Sve ovo ukazuje da i
pored loeg stanja, Opina Graanica ulae izvjestan napor za odravanje i poboljanje kapaciteta za
upranjavanje kulturnih sadraja, to ipak nije dovoljno da se zadovolje stvarne kulturne potrebe
graana a posebno mladih. Razlog ovakvome stanju, prije svega, proizilazi iz ekonomske situacije
nae lokalne zajednice i drave u cijelini.
Pored toga, mladi vrlo esto imaju negativan i nekonstruktivan kritiki stav koji
znaajno utjee na pogoranje postojeeg stanja kulture. Mladi ne poznaju funkcionisanje
lokalne uprave, javnih ustanova, naina rada nevladinih organizacija, kao ni naina dobijanja
sredstava za realizaciju vlastitih projekata. Prisutno je veliko nepovjerenje, nesposobnost
mladih da se organizuju u udruenja i ostvare svoja eljena prava.
Za pojedine kulturne manifestacije, jako je slaba zainteresovanost graana, a naroito
je evidentno da mladi rijetko posveuju vrijeme ponuenim sadrajima. Uzroci tih problema
se naziru u niskom standardu stanovnitva, niskom nivou kulturne svjesti kao i
neprilagoenou programa i sadraja iz oblasti kulture mlaoj populaciji. Potrebe mladih su
se iskazale kao potrebe za vrhunskim sadrajima, koji zahtijevaju vie finansijskih sredstava,
kvalitetniji sistematski pristup i direktnu ukljuenost mladih u kreiranje kulturnih programa.
Iz opinskog budeta, izdvajaju se veoma mala sredstva za kulturu, koja veoma esto
rebalansom budeta bivaju znaajno umanjema, to se naprotiv, ne bi smjelo deavati.
Nastavljanje ovakvog odnosa, kada je rije o planiranim budetskim sredstvima za kulturu,
dovodi do konstantnog pogoranja stanja koje se ve nalazi na nezavidnom poloaju i
rezultira sve veim brojem nezadovoljnih graana. Poveanjem budetskih sredstava,
kvalitetnijom realizacijom kulturnih programa dovelo bi ne samo do poboljanja stanja
kulture i boljeg imida Opine Graanica, nego i do poboljanja situacije u svim drutvenim
sferama nae lokalne zajednice.

69
Planirani oblici podrke Opine Graanica, u oblasti kulture u 2009. godini bili su
sljedei:
- Kulturne manifestacije od opinskog znaaja 65.000 KM,
- Podrka izdavakim projektima od znaaja za opinu i ire 15.000 KM,
- Podrka (sponzorstvo) drugih manifestacija kulture i pojedincima (izlobe, revije,
promocije, koncerti i sl.) 14.000 KM,
- Podrka kulturnom stvaralatvu mladih u osnovnim i srednjim kolama 5.000 KM,
- Ostalo iz oblasti kulture 5.000 KM,
- Grantovi neprofitnim organizacijama: kulturno-umjetnika drutva (KUD-ovi) 15.000 KM.
Rebalansom budeta za navedeni period, usljed nastale ekonomske krize realizovano je
sljedee:
- Kulturne manifestacije od opinskog znaaja 36.210,00 KM,
- Podrka izdavakim projektima od znaaja za opinu i ire 11.190,00 KM,
- Podrka (sponzorstvo) drugih manifestacija kulture i pojedincima (izlobe, revije,
promocije, koncerti i sl.) 5.244,00 KM,
- Ostalo iz oblasti kulture 1.734 KM,
- Grantovi neprofitnim organizacijama: kulturno-umjetnika drutva (KUD-ovi) 7.873,00
KM.
Identifikovani problemi mladih:
1. Reanimiranje kulturno umjetnikih drutava i udruenja graana koja su prestala sa
radom ili nisu bila aktivna u zadnjih nekoliko godina.
2. Mladi rijetko ili nikako ne posjeuju programske sadraje iz oblasti kulture.
3. Mladi zainteresovani za kulturno stvaralatvo, nisu u mogunosti provesti svoje
kreativne ideje u djelo.
4. Javni prostorni kapaciteti u Graanici i drugim mjesnim zajednicama, nisu na
adekvatan nain iskoriteni niti opremljeni.
5. Mladi nisu dovoljno informisani o znaaju ouvanja i koritenja kulturno-historijske
batine Opine Graanica.
6. Mladi na podruju opine nisu dovoljno informisani o kulturnim deavanjima.
7. Fond Biblioteke "Dr. Mustafa Kamari" je skroman, i ne moe pruiti mladim ljudima
uslugu na zadovoljavajuem nivou.
8. Nisu definisane povrine u gradu za legalno slikanje grafita.

70
Sportska rekreacija
Analiza stanja
Problem drutva u tranziciji, jeste razdoblje uhodavanja i prilagodbe na nove uvjete
rada i naine koritenja slobodnog vremena. Drutvo je postalo inertno prema potrebi veine,
a statistike govore o sve veem problemu asocijalnih ponaanja meu mladima i loijem
zdravlju odraslih. Za mlade je vano da u to ranijoj ivotnoj dobi stjeu pozitivne navike i
stavove prema drutveno vrijednim sadrajima. U tom kontekstu socijalna zajednica ima
istaknutu ulogu u formiranju i realizaciji strategije koja e potaknuti mlade na bavljenje
vrijednim sadrajima za njihov razvoj.
Rekreacija je, osmiljen i kvalitetan nain provoenja slobodnog vremena suvremenog
ovjeka. Za veinu osoba slobodno vrijeme predstavlja ogranieni vremenski okvir koji se
razlikuje ovisno o starosnoj dobi, egzistencijalnim obavezama i navikama pojedinaca.
Mladima se kroz faze odrastanja slobodno vrijeme smanjuje, a istodobno se mijenjaju sadraji
i naini njegova koritenja. Sportska rekreacija je kvalitativan dio velikog podruja rekreacije
koja se bavi primjenom razliitih sportskih i tjelesnih aktivnosti kod ovjeka na slobodan
nain, ali u strunom smislu provoenih prema znanstveno utemeljenim kriterijima i
naelima. Zadaa sportske rekreacije je omoguiti optimalan razvoj ljudskih sposobnosti u
svim njegovim ivotnim fazama. Potaknuti mu razvoj onih sposobnosti koje su mu
evolucijski ugraene, koje su u prolosti predstavljale temeljne preduvjete razvoja ljudske
vrste, a to su psihofizike osobine i sposobnosti s naglaskom na: motoriku,funkcionalnost
organizma, kreativnost, socijalizaciju, razumijevanje, suosjeanje i razvoj vlastite vrijednosti i
osobnosti.
Na podruju opine Graanica djeluje 20 sportskih klubova sa oko1.000 uglavnom
mladih sportaa (koji se takmie u I Ligi Federacije, II Ligi Federacije, I Kantonalnoj, II
Kantonalnoj i Meuoptinskoj), i to: NK "Bratstvo" Graanica, NK "Mladost" Maleii, NK
"Lukavica" Lukavica, NK "Mladost" Doborovci, NK "Lokomotiva" Miriina, NK "Stjepan
Polje" Stepan Polje,
NK "Orahovica 74" D.Orahovica, NK "Pribava" Pribava, NK "kahovica" kahovica,
K "Graanica" Graanica, K "Orahovica" Donja Orahovica, K.K "Graanica" Graanica,
RK "Graanica-Index" Graanica, OK "Graanica" Graanica, K.K "Lavovi" Orahovica-
Miriina, Paintball klub "Graanica" Graanica, MNK "Kaskada" Graanica, enski i muki
B.K. "Graanica" Graanica, PK "Plamingo" Graanica, kao i nedavno osnovana kola

71
rukometa "INDEX" Graanica i kola koarke "Lipe" Graanica, koji svoje aktivnosti
provode u postojeim sportskim objektima i na sportskim povrinama, kao to su:
- nogometni stadion "Luke" sa pomonim terenom,
- sportska dvorana "Luke",
- rukometno igralite Graanica,
- fiskulturna sala "Partizan",
- fiskulturna sala "Prve osnovne kole",
- fiskulturna sala "Druge osnovne kole",
- fiskulturna sala O u Lukavici,
- fiskulturna sala O u Maleiima,
- fiskulturna sala O u Stjepan Polju,
- fiskulturna sala O u Babiima,
- fiskulturna sala O u Donjoj Orahovici,
- fiskulturna sala O u Gornjoj Orahovici,
- fiskulturna sala O u Miriini,
- fiskulturna sala O u Doborovcima,
- fiskulturna sala O u Dakulama,
- univerzalni sportski poligon "Druge osnovne kole" sa atletskom stazom,
- nogometni teren u Doborovcima,
- nogometni stadion u Donjoj Orahovici,
- nogometni teren u Lukavici,
- nogometni teren u Maleiima,
- nogometni teren u Pribavi,
- nogometni teren u Stjepan Polju,
- sportski poligon i teniski teren "Motka" Drafnii,
- paintball poligon u Graanici,

72
- bazenski kompleks "Terme" u Graanici (termomineralna voda pogodna za pripreme
sportista pred
velika takmienja) sa ternom za odbojku na pjesku,
- bazenski sportsko-rekreativni kompleks "Nasko" u Donjoj Orahovici sa ternom za odbojku
na pjesku,
- bazenski sportsko-rekreativni kompleks u Donjoj Orahovici - Lugovi, pogodan za sportska
takmienja,
- bodybilding & aerobic Fitness centar "Luke",
- maksi ah u Graanici ul. Alije Izetbegovia,
- Skoro svaka mjesna zajednica Opine Graanica ima jedan ili vie otvorenih sportskih
poligona za mali nogomet i rukomet, dok je u ostalim mjesnim zajednicama u toku
realizacija ili
su planirana sredstva za izgradnju sportskih poligona.
Planirana su i sredstava iz opinskog i kantonalnog budeta, za dovretak radova na sportskoj
dvorani "Bazen" sa vanjskim prateum terenima, koja bi u obezbjedila adekvatne uslove
uenika srednjokolskog centra u Graanici.
U proteklim godinama, Opina Graanica je bila sponzor i suorganizator mnogih
sportskih takmienja kao to su: Biciklistika brdska utrka Graanica-Bukva 2007, Balkanski
Super Kup Graanica 2008 u show dance-u, Maraton Eko Sprea 2009 sa oko 400 uesnika,
Kulturno-sportski susreti djece i mladih zbratimljenih gradova Fleury les Aubrais, Formia,
Haninge u nekoliko sportskih disciplina, Meunarodni Judo - Ju Jitsu Turnir "STUDENT
OPEN" 2008, "Izbor sportiste godine", te mnogobrojnih tradicionalnih nogometnih turnira i
niza drugih sportskih manifestacija. Opina Graanica, uloila je znaajan napor i sredstva u
skladu sa budetskim mogunostima za stvaranje ravnomjernih uslova za sport i sportske
aktivnosti na podruju cijele opine. Meutim, prisutna je nedovoljna raznovrsnost ponude
sportskih i rekreativnih aktivnosti. Razlog takvom stanju su i velika ulaganja u sportsku
infrastrukturu kao i njeno odravanje, s ciljem stvaranja boljih uslova za bavljenjem sportom i
sportskom rekreacijom.
U proteklom periodu, neafirmiranosti pojedinih klubova i mladih u pojedinim
sportovima dovela je do prestanka rada nekoliko sportskih klubova kao to su: enski RK

73
Index Graanica koji se takmiio u 2. rukometnoj ligi BiH i prestao sa radom 2004. godine,
muki OK koji se plasirao u 1. odbojkaku ligu u vrijeme svojih najboljih nastupa u sezoni
2003./2004. godine i prestao sa radom, te KK Graanica koji se sa uspjehom takmiio do
2006. godine. U Graanici nikada nije formiran atletski klub, iako je bilo takmiara koji su
postizali zapaene rezultate u nekom od Atletskih klubova u Tuzli i Sarajevu. Minimalni
uslovi postoje, obzirom, da na sportskom poligonu "Druge osnovne kole" postoji atletska
staza (betonska podloga), staza za skok u dalj i dr. Meutim, potrebno je napomenuti, da je u
proteklom periodu osnovan i znaajan broj novih sportskih klubova Trenutno najvei broj
mladih na podruju Opine Graanica, u slobodno vrijeme bavi se sportom kroz angaovanje
u raznim sportskim klubovima, kolama i podmlacima sportskih klubova i sl., te na taj nain
zadovoljava potrebe za sportom i fizikom aktivnou. Svi oblici slobodnih aktivnosti u
kolama i sportske aktivnosti, najee se odvijaju u sekcijama, meutim, mnoge kole
nemaju odgovarajue sportske terene ili nemaju standard opremanja ili odravanja.
Najzastupljeniji sportovi u kolama su odbojka i koarka. Dio mlade populacije koji nije
ukljuen u sekcije ili sportske klubove, uskraen je u pogledu sportske rekreacije, to je
rezultat nedostataka sportsko-rekreativnih povrina ili sportskih rekvizita, naroito unutar
naselja kolektivnog stanovanja, u naseljima vee gustoe naseljenosti gdje je prisutna i vea
sociopsiholoka degradacija. Kada posmatramo ruralnu i urbanu sredinu, moe se zakljuiti
da, ono to u gradu nema dovoljno, u selima u glavnom ne postoji. Sportski poligoni u
mjesnim zajednicama ili kao kolska igralita, uglavnom su pogodni za mali nogomet i
rukomet. Ne postoje vanjski terni za odbojku, nedostaju koarkaki rekviziti na vanjskim
poligonima, stolovi za stoni tenis, i sl.
Evidentna je i neujednaenost ponude za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom,
posmatrano u odnosu na muki i enski dio mlade populacije, naroito u pojedinim mjesnim
zajednicama. Od enskih sportova na podruju Opine Graanica, prisutni su odobojka,
karate, biciklizam i ples.Malo je poznato da je znaajan broj mladih koji sportsku rekreaciju
upranjava na teniskim terenima, o tome svjedoi vei broj mladih uesnika na teniskim
turnirima kao to je Mirna 2008 kao i to da je prisutan i rad kole tenisa.
Tenis, podjednako afirmie i muku i ensku mladu populaciju i predstavlja jedan od
moguih potencijalnih rijeenja problema sportske rekreacije nae lokalne zajednice, koja bi
nainila pozitivan iskorak izgradnjom nadkrivenog teniskog terena, koji bi se koristio tokom
cijele godine i stvorio osnov za osnivanje Tenis kluba Graanica. Lokaciju novog teniskog
terena, mogue je pronai u sportsko-rekreativnoj zoni Luke gdje bi se ona adekvatno

74
pribliila korisnicima. Bazenski kompleksi na podruju Opine Graanica, iako imaju
neophodne uslove, neadekvatno su iskoriteni u pogledu odravanja sportsko-rekreativnih
takmienja na vodi, organizovanja turnira malog nogometa i odbojke na pijesku ili kole
plivanja, to bi za rezultat imalo promotivni efekat i i znaajno bi obogatilo ponudu sportsko-
rekreativnih deavanja. Ne treba zanemariti, dio mlade populacije koji je zainteresovan za
bavljenje izriito ekstremnim sportovima kao to su skating, wall climbing, i sl., a za koje
trenutno na podruju opine ne postoje niti osnovni uslovi.
Opina Graanica izdvaja znaajna sredstva za sportsku infrastrukturu, tako da je u 2006.
godini uloeno 130.345,00 KM, u 2007.godini 280.492,00 KM, a 2008.godini 198.466,00
KM.
Oblici podrke i nastojanja Opine Graanica za poboljanja u oblasti sporta, sportskih
aktivnost i sportske infrastrukture govore, da je u 2009. godini planiran iznos od oko 3,5%
opinskog budeta bio namjenjen za sljedee:
-Sportska sala - trenani proces 70.000 KM,
-Obaveze klubova prema savezima 45.000 KM,
-Grantovi prema klubovima 210.000KM,
-Sportske manifestacije, prvenstva, turniri, sponzorstva, reprezentativni susreti, kole sporta
20.000 KM,
-Neplanirane sportske aktivnosti (rezerva) 10.000 KM,
-Sportski susreti bratimljenih gradova 27.000 KM,
-Izgradnja sportske dvorane na Bazenu 400.000 KM,
-Izgradnja poligona malih sportova - iri 20.000 KM,
-Izgradnja poligona u Trnovcima 15.000 KM,
-Izgradnja poligona u Pribavi 15.000 KM,
-Izgradnja poligona u Buku 15.000 KM,
-Izgradnja poligona u Gornjim Doborovcima kupovina zemljita 10.000 KM,
-Rekonstrukcija rukometnog igralita 10.000 KM,
-Rekonstrukcija stadiona i slubenih prostorija - NK Mladost Maleii 10.000 KM,
-Izrada tribina kapaciteta 1000 mjesta NK Donja Orahovica 20.000 KM,

75
-Rekonstrukcija nogometnog igralita u Miriini 10.000 KM.
Rebalansom budeta za navedeni period, usljed nastale ekonomske krize realizovano je
sljedee:
-Sportska sala trenani proces 40.206,00 KM.
-Obaveze klubova prema savezima 42.928,00 KM,
-Grantovi prema klubovima 149.557 KM,
-Sportske manifestacije, prvenstva, turniri, sponzorstva, reprezentativni susreti, kole sporta
17.743,00 KM,
-Neplanirane sportske aktivnosti 9.194,00 KM,
Na osnovu rezultata anketiranja mladih, utvreno je sljedee:
- Mladi najvie slobodnog vremena provode pored televizora i u kafiu.
- Mali postotak ispitanika bavi se sportom.
- 29 % mladih uope se ne bavi rekreativnim aktivnostima.
- 33% djevojaka i 24% mladia se ne bavi rekreativnim aktivnostima.
- 11 % mladih rekreativnim aktivnostima bavi se jedanput dnevno, jedanput do tri puta
sedmino
(21%) ili rjee (7%).
- Mladi u veoma niskom procenatu posjeuju sportske sadraje.
- Mladi nisu zadovoljni podrkom lokalne vlasti kada je u pitanju kreiranje sportskog
sadraja.
- Mladi nisu zadovoljni podrkom lokalne vlasti kada je u pitanju podrka mladima da
kreiraju sportske sadraje.
Problemi mladih
Definisanje problema mladih
Na planu sportske rekreacije, prisutan je u velikoj mjeri nedostatak motivacije mladih za
bavljenjem sportom i sportskom rekreacijom. Sportom se bave uglavnom talentovana deca
ukljuena u sportske klubove i kolske sekcije, dok kod veeg broja nezainteresovanih

76
mladih, sve je prisutnije devijantno ponaanje i uoljiva nesposobnost i neshvatanje znaaja
kvalitetnog organizovanja i koritenja slobodnog vremena.
Obzirom, na ovakvo stanje, Opina Graanica zajedno sa Sportskim savezom trebala bi
ozbiljnije pristupiti rjeavanju postojeeg problema, te uloiti znaaj napor kako bi se takva
slika popravila.
Identifikovani problemi mladih:
1. Nedostatak sportskih terena otvorenog tipa na nekim lokalitetima Opine Graanica.
2. Sportski mobiliar u loem stanju ili nedostaje.
3. Nedostatak motivacije mladih za bavljenje rekreativnim sportom.
4. Ne postojanji javni teniski teren, dostupan svim mladima.


77
Kultura - Plan djelovanja
Problem eljeni rezultat
Aktivnosti
Vrijeme
provoenja
Odgovorne
osobe/institucije Budet
Reanimiranje kulturno
umjetnikih drutava i
udruenja graana koja su
prestala sa radom ili nisu
bila aktivna u zadnjih
nekoliko godina.
Obnavljanje rada neaktivnih
KUD-ova i udruenja graana
(iz oblasti kulture) i bolja
finansijska podrka aktivnim
drutvima i udruenjima.
Periodini sastanci KUD-ova i
udruenja graana sa Slubom
za upravu, drutvene
djelatnosti, biz i zajednike
poslove na kojem e se
utvrditi plan reanimiranja i
finansijske podrke KUD-
ovima i udruenjima
2010
2011
2012
- Vijea mjesnih
zajednica
- Predsjedavajui i
lanovi vijea mjesnih
zajednica
- Savjetnik za mlade
- BKC
- Sluba za upravu,
drutvene djelatnosti, biz
i zajednike poslove
10.000,00
15.000,00
20.000,00
Mladi rijetko ili nikako ne
posjeuju programske
sadraje iz oblasti kulture.
- Popularizacija kulturnih
sadraja;
- Upoznavanje mladih sa
nainom funkcioniranja
ustanova i organizacija iz
oblasti kulture.
- Osnivanje savjetodavnog
tijela pri Bosanskom
kulturnom centru -
"Omladinski klub prijatelja
kulture" (predstavljao bi
koordinatora izmeu svih
grupa i pojedinaca
zainteresiranih za kulturno
stvaralatvo, te bi se bavio
afirmaciom i promocijom
kulture);
-lanstvo i uee u klubu,
bilo bi na volonterskoj
osnovi.
Maj/Juni
2010.
2011.
2012.


- BKC
- Savjetnik za mlade

500,00
2.000,00
3.000,00 Mladi zainteresovani za
kulturno stvaralatvo, nisu u
mogunosti provesti svoje
kreativne ideje u djelo.
Javni prostorni kapaciteti u
Graanici i drugim mjesnim
zajednicama,
nisu na adekvatan nain
- Pribliiti mogunost
koritenja raspoloivih
opinskih resursa mladim
ljudima i omladinskim
-Izvriti uvid i analizu stanja,
konkretno definisati i rijeiti
probleme . Pronai i po
potrebi adaptirati prostore
2010.
2011.
2012.
- Opinski Naelnik
- Vijea mjesnih
zajednica
- Predsjedavajui i
-
3.000,00
3.000,00

78
iskoriteni niti opremljeni. udruenjima kroz kampanju i
dodatno informisanje.
adekvatne potrebama mladih. lanovi vijea
mjesnih zajednica
- Savjetnik za mlade
Mladi nisu dovoljno
informisani o znaaju
ouvanja i koritenja
kulturno-historijske batine
Opine Graanica.
- Upoznati mlade sa
postojeim kulturno-
istorijskim nasljeem Opine
Graanica i njegovim
znaajem;
- Podizanje svijesti o potrebi
ouvanja kulturno
historijskog nasljea.
- Organizacija, prezentacija i
predavanja za mlade
(osnovnih i srednjih kola i
sl.);
- Produkcija dokumentarnog
filma o kulturno-historijskom
nasljeu Opine Graanica.
2010.
2011.
2012.
- Zavod za zatitu i
koritenje kulturno-
historijskog i prirodnog
nasljea TK;
- Redakcija asopisa
"Graaniki glasnik";
- BKC
- Dopisnitvo RTVTK-a
1.000,00
500,00
500,00
Mladi na svim podrujima
opine nisu dovoljno
informisani o kulturnim
deavanjima.
- Vea informiranost mladih
o kulturnim deavanjima.
-Vea posjeenost kulturnim
manifestacijama.

- Putem plakata i info letaka,
pravovremeno informisati
mlade u svim mjesnim
zajednicama o predstojeim
kulturnim deavanjima
potencijalno interesantnim za
mladu populaciju.
2010.
2011.
2012.



- BKC
NVO
300,00
300,00
300,00
Fond Biblioteke
"Dr. Mustafa Kamari" je
skroman, i ne moe pruiti
mladim ljudima uslugu na
zadovoljavajuem nivou.

- Unaprijeen rad
biblioteka kroz poveanje
knjinog fonda.
- Pomoi biblioteci u
obogaivanju knjinog fonda
nabavkom novijih izdanja i
literature za mlade ljude
2010.
2011.
2012.

- BKC
- Biblioteka
"Dr. Mustafa Kamari"
2.000,00
5.000,00
5.000,00
Nisu definisane povrine u
gradu za legalno slikanje
grafita.
- Omoguiti mladima ovaj vid
kreativnog izraavanja, na
slobodan i legalan nain.
- Odlukom o komunalnom
redu ili aktom nadlene
slube, definisati gradske
povrine za legalno slikanje
koje e biti regulirane
Odlukom Opinskog vijea.
Juni/Juli
2010.
- Opinski naelnik
- Opinsko vijee
- Savjetnik za mlade
- Sluba za prostorno
ureenje

-

79
Trokovi po godinama
Godina Iznos
(KM)
2010 13.800,00
2011 25.800,00
2012 31.800,00
Ukupno: 71.400,00
80

Sportska rekreacija - Plan djelovanja
Problem eljeni rezultat
Aktivnosti
Vrijeme
provoenja
Odgovorne
osobe/institucije
Budet
Nedostatak sportskih terena
otvorenog tipa na nekim
lokalitetima Opine
Graanica.
- Napravljeni, sportski
poligoni koji nedostaju na
podruju opine Graanica.
- Povean broj mladih
koji slobodno vrijeme
provode u sportskoj
rekreaciji.
- U narednim budetima
kontinuirano izdvajati
sredstva za izgradnju
nedostajuih sportskih
poligona u skladu sa
programom kapitalnih
investicija Opine Graanica
za period 2010-2014
2010.
Mart/April
2011.
Mart/April
2012.
- Opinski Naelnik
- Opinsko vijee
-
4

Sportski mobiliar u loem
stanju ili nedostaje.

- Mobiliar koji je u loem
stanju popravljen-dopunjen i
sportske plohe su
vienamjenske.
- Popraviti i popuniti mobiliar
na sportsko-rekreativnim
povrinama.
Mart/April
2010.
Mart/April
2011.
Mart/April
2012.
- Opinski Naelnik
- Opinsko vijee
5.000,00
5.000,00
5.000,00
Nedostatak motivacije
mladih za bavljenje
rekreativnim sportom.

- Promocija i motivisanje
to veeg broj mladih za
bavljenje sportom i
sportskom rekreacijom.
- Sportski savez osniva i
organizira Sportske igre
mladih.
2010.
Maj/Juni
2011.
Maj/Juni
2012.
- Sportski savez
- Opinska Graanica

6.000,00
6.000,00
6.000,00
Ne postoji javni gradski
teniski teren.

- Javni gradski tenis teren. - Pronalazak lokacije i inicirati
aktivnostiza izgradnju
teniskog terena na Opini
Graanica.
2010.
2011.
Maj/Juni
2012.


- Opinski Naelnik
- Opinsko vijee
-

4
Sredstva e biti predviena programom kapitalnih investicija Opine Graanica za 2010-2014.
81











Trokovi po godinama
Godina
Iznos
(KM)
2010 11.000,00-
2011 11.000,00
2012 11.000,00
Ukupno: 33.000,00
82
Mogui izvori finansiranja strategije za mlade Opine Graanica:
Opina Graanica
Turistika zajednica TK
Nadlena ministarstva i institucije Tuzlanskog Kantona
Nadlena ministarstva i institucije Federacije BiH
Nadlena ministarstva i institucije Bosne i Hercegovine
Domai poduzetnici i ira lokalna zajednica
Meunarodne organizacije i institucije
Pregled ukupnih trokova po obastima i godinama
Programske
oblasti
2010 god 2011 god 2012 god UKUPNO
Formalno i
neformalno
obrazovanje
mladih
5.400 KM 5.100 KM 5.100 KM 15.600 KM
Informisanost,
slobodne aktivnosti
i volonterizam
mladih
35.500 KM 25.500 KM 22.500 KM 83.500 KM
Zapoljavanje i
poduzetnitvo
mladih
172.000 KM 52.500 KM 52.500 KM 277.000 KM
Zdravstvena i
preventivna zatita,
reproduktivno
zdravlje mladih
5.400 KM 5.700 KM 5.700 KM 16.800 KM
Sportska
rekreacija, kultura
i mladi
24.800 KM 36.800 KM 42.800 KM 104.400 KM
UKUPNO 218.300 KM 98.600 KM 96.100 KM
349.600 KM
*
*Bitno je naglasiti da se ukupni troak u iznosu od 379.900 KM ne finansira samo iz budeta Opine
Graanica. Sredstva za finansiranje pojedinih projekata iz oblasti zapoljavanja predviena su iz
drugih izvora a naznaena su u tabeli plana djelovanja.

83
Provoenje i monitoring
Strategija za mlade predstavlja jedan vaan korak u daljnjem napretku Opine Graanica,
opredijeljenost ka demokratiji i civilnom drutvu iziskuje dodatne napore ne samo vladajue strukture
nego i samih graana Graanice. Zbog toga strategija za mlade spada u dokumente koji e odrediti
smjernice i naine kako na jedan demokratski i civilizovan nain da se uhvatimo u kotac sa
problemima koje nam donosi 21. vijek. Najvanije to nam ovakav jedan dokument omoguava je
sistematsko i institucionalno rjeavanje problema, meutim ponovno se mora naglasiti, kako bi sam
rezultat i poboljanje opih uslova mladih u Graanici danas zaista bio i ostvariv, potrebno je da
gradska uprava zajedno sa graanima, privrednim subjektima, nevladinim organizacijama, i svim
ostalim relevantnim drutvenim faktorima zajedno pristupi realizaciji i implementaciji ove strategije.
Potrebno je da dignemo svoj glas protiv stanja umalosti i stagnacije i zajednikim naporima uz
pomo stratekog dokumenta napravimo bolju budunost za sebe i prevashodno za svoje potomke.
Naravno, ne moe se oekivati da sve aktivnosti navedene u strategiji budu i sprovedene niti se moe
oekivati da sve aktivnosti budu implementirane u onom obliku u kojem su opisane, zbog toga je
strategija za mlade Opine Graanica napisana u takvoj formi da omoguava njenu eventualnu
dopunu, izmjenu ili prepravku, to pokazuje da sam proces izrade strategije nije planiran da
predstavlja konani sud o tome kako i ta bi trebalo da se radi, naprotiv, predstavlja jedan demokratski
proces u kome akteri i sudionici u izradi strategije, na jedan transparentan nain, konstantno ulau
napore da sam proces sprovoenja bude to efikasniji i kompetentniji kako bi efikasno mogao
odgovoriti na probleme sa kojima se susreu mladi u Graanici. Uporedo sa implementacijom
strategije za mlade Opine Graanica, vaan stepenik u procesu demokratizacije jednog drutva je i
evaluacija i monitoring sprovedbe jednog ovako vanog dokumenta. Ono to je najbitnije naglasiti
jeste da je strategija za mlade u ovakvoj formi prvi takav dokument u istoriji Opine Graanica te su
zbog nedostatka iskustva glede implementacije same strategije, procesi monitoringa i evaluacije
veoma bitni koraci u odreivanju uspjenosti i eventualnih nedostataka stratekog dokumenta.
U monitoring trebaju biti ukljueni svi subjekti iz omladinskog sektora , ne samo osobe koje
su uestvovale u izradi strategije nego i implementatori, ciljne grupe te druge organizacije, institucije i
ustanove koje imaju dodira sa mladima. Monitoring e prvenstveno raditi osobe koje su aktivno
uestvovale u izradi strategije za mlade Opine Graanica a kako bi se osigurala to bolja
implementacija same strategije odlueno je da se formira Savjet za mlade koji e funkcionirati na
volonterskom principu i bit e direktno odgovoran za implementaciju, monitoring i evaluaciju same
strategije. lanovi Savjeta za mlade predvieno je da budu prvenstveno osobe koje su uestvovale u
izradi strategije za mlade s tim da to nije presudan faktor te je mogue i uee svih zainresiranih
subjekata. Monitoring je takoer veoma bitan i za dinamiku sudjelovanja partnera u provoenju
strategije tako to e ih zadrati i u fazama implementacije. Veoma bitno je razumjeti da monitoring
slui kako bi se ustanovilo u kojoj mjeri i koliko uspjeno strategija doprinosi poboljanju poloaja
84
mladih na Opini Graanica. Uspjean monitoring same implementacije moe dati odgovore na brojna
pitanja vezana za problematiku mladih, kada bi smo ih sloili prema priorotetima dva krucijalna
pitanja bi ostala na samom vrhu.
1) Obaava li strategija i realnost njene implementacije poboljanje trenutane situacije
glede problema mladih u Opini Graanica? Da li se strategija provodi adekvatno?
2) Da li se aktivnosti naznaene u strategiji implementiraju kako je navedeno u strategiji?
Postoji li potreba za revizijom strategije?
Tehnike koje e se koristiti za monitoring su:
Anketiranje graana
Prikupljanje statistikih podataka od svih subjekata koji se bave pitanjima mladih
Intervjuiranje ciljnih grupa
Odravanje okruglih stolova
Oekuje se da e zajednikim zalaganjem svih ukljuenih i zainteresiranih strana, strategija opravdati
svoje postojanje i da e pokazati da jedino institucionalno i strateko planiranje rjeavanja problema
moe dati odogovor na dananji lo poloaj mladih u drutvu.