Kriza hipotekarnog trita Prof dr Miroljub Hadi 8. Kriza hipotekarnog trita 8.1.Pojavni oblici krize 8.2.Mogui uzroci krize 8.3.Posledice krize hipotekarnog trita 8.4.Reakcija centralnih i poslovnih banaka 8.5.Posledice na trite Srbije 8.6. Preispitivanje neoliberalnog koncepta 8.1. Pojavni oblici krize Poetak krize nastao je kao posledica oputenije politike kreditiranja amerikih banaka patriotska potronja zapoeta1996, a pojaana nakon 11.septembra 2001. Tokom 2001. banke su poele da pozajmljuju licima sa niim kreditnim rejtingom u uslovima ekspanzije trita nekretnina Pratei tranju cene nekretnina su porasle za 13.2% u dve godine proseno, a u periodu 1996-2006. za 124% Uslovi poslovanja su krhki i osetljivi, jer su K sputene da bi se amortizovao ok pucanja dot.com bubble Rast cena nekretnina direktno je bio uzrokovan niskim K i lakim odobravanjem kredita (sub-prime loans) Odobravanje ovih kredita vodilo je rastu tranje i rastu cena nekretnina, pa se nekretnine poinju kupovati iz pekulativnih razloga da bi se prodale po vioj ceni To dodatno vri pritisak na rast cena nekretnina ameriki balon cena nekretnina Banke su poele odobrene drugorazredne kredite da sekjuritizuju, odnosno svoja potraivanja su prodale na tritu
Nastavak... Banke su kroz proces sekjuritizacije zapravo ugrozile ceo finansijski sistem, jer je problem naplate kredita postao problem itavog finansijskog sistema SAD Balon cena nekretnina je jednom morao da pukne i to se desilo sredinom 2006. godine Cene nekretnina su poele naglo da padaju Dunici su doli u situaciju da duguju vie nego to njihova nekretnina vredi Naroito oni koji su nekretine kupovali iz pekulativnih razloga kredite nisu mogli da vrate Broj ovih dunika je naglo poeo da raste Ceo finansijski sistem postao je potencijalno nelikvidan Banke su svoje drugorazredne kredite sekjuritizovale prodajom na tritu, a kupovinu su vrile banke, ivesticioni i penzioni fondovi po primamljivim kamatnim stopama Problem se odrazio ne samo na bankarski sektor, ve i realni sektor Problem je zbog injenice da su kupci hartija bile ne samo amerike banke i finansijske institucije dobio globalne razmere 8.2. Mogui uzroci krize Koreni krize su mnogo dublji od pojavne krize hipotekarnog trita i viestruki su Ona je vrlo povezana sa krahom berze izazvanog pucanjem dot.com balona 2001. Neposredni krivci su: Poslovne banke su najpre davale zajmove ne vodei rauna o kreditnoj sposobnosti klijenata, da bi kasnije zbog niskih K nastojale da odobre to vie kredita, ukljuujui drugorazredne koji su imali viu cenu, naroito su krive zbog prodaje nesolidnih kredita na tritu Krivicu snose i zajmotraioci, oni koji su se nadali da e cene nekretnina rasti uporedo sa njihovim obavezama, pogotovo oni koji su videli mogunost velike zarade, uprkos slaboj kreditnoj sposobnosti i to po K' viim od trinih (za prvoklasne zajmotraioce) Kupci hipotekarnih hartija investitori iz sveta - su krivi, jer su bili motivisani iskljuivo visokim kamatama, a nisu brinuli o sigurnosti povraaja hipotekarnih kredita Amerika realna ekonomija se nala pred recesijom, pa se otvorilo pitanje odnosa dunika i poverilaca i pitanje pretpostavke ostalnom napretku 8.3. Posledice krize hipotekarnog trita Kada je sredinom 2006. trite poelo da puca prodaja stanova je stala Prodajne cene su prestale da rastu, a kamate koje su bile na istorijskom minimumu su poele da rastu, a inflatorna oekivanja su pretila da ih jo vie podignu Procenat nenaplativih kredita je poeo da raste Kulminacija avgusta 2007. je uslovila da je udeo nenaplativih kredita toliko porastao da je poeo da preti globalnoj finansijskoj stabilnosti Banke, investicioni i penzioni fondovi koji su drali zbog viskih prinosa HOV zasnovane na drugorazrednim kreditima doli su u opasnost da izgube likvidnost Trite akcija je reagovalo na ova deavanja Dau Dons je sa istorijskog maksimuma od 14.000 (19.jula 07.) pao na ispod 13.000 (15 avgusta 07.) 8% pada za mesec dana Pad Dow Jonesa se preneo na ostale berze berze su pokuavale da se oporave u vie navrata, ali neuspeno Pariska berza je pala za 3.3%, Londonska za 4.1%, Franfurtska za 2.4%, Seulska za 6.9% Nastavak... Kriza e imati dugorone posledice na globalni finansijski sistem Pitanje je da li e banke koje su se kratkorono zaduivale na tritu preko prodaje HOV moi da prevazidju krizu likvidnosti Northern Rock Bank nije bila u stanju da prevazidje krizu (redovi tedia)i morala je biti nacionalizovana Stiglitz i Grinspen ocenjuju da je ekonomija SAD upala u najdublju krizu nakon II svetskog rata OECD i MMF ocenjuju da je privreda SAD pred recesijom Istovremeno Evropa se ne brine toliko oekivanja privrednika su poetkom godine optimistina EU privredni rast je opao na 2.2% u IV kvartalu sa 2.6% u III kvartalu 2007. a izvoz na 0.5% sa 2.1%. Uprkos toga se predvidja rast izvoza od 5-6% u 2008. godini
8.4. Reakcija centralnih i poslovnih banaka Ozbiljnost situacije u SAD i ostatku sveta FED, ECB i Japanska CB su reagovale kako bi smirile situaciju na finansijskom tritu Prva reakcija bila je upumpavanje sveeg nvca zbog ugroene likvidnosti sistema FED su emitovale u vie navrata 92 mlrd USD, ECB 204 mlrd EUR, a CB Jpana emitovala je 600 mlrd Jena (oko 53 mlrd USD) Upumpavanje sveeg novca nije bilo dovoljno pa je LIBOR porastao na 5.72% (max u poslednjih 7 godina) Poto kriza preti realnoj ekonomiji recesijom FED je u vie navrata smanjivao K' - najnovije smanjenje sa 5.25% na 4.75%, uz oekivanje da i poslovne banke snize K Od sniavanja kamatnih stopa se oekuje smanjivanje trokova pozajmica za kompanije i stanovnitvo i jaanje konjunkture Otvara se pitanje da li je FED preterao, ili pourio i time ponovio greku iz 2001. godine Nastavak... FED je 16. marta preduzeo nezepamen korak direktno se i novano angaovao na spaavanju Bear Sterns investicione banke da J.P. Morgan preuzme banku ukljuujui finanasijsku injekciju od 29 mlrd USD ECB nema nameru da dalje prati FED u obaranju kamatnih stopa Kriza nema direktne implikacije na srpsko finansijsko trite Kamatne stope na EMU su poveane, pa e to osetiti gradjani i kompanije koje su ve uzeli kredite sa promenljivom kamatom NBS je sa svoje strane da bi snizila inflatorna oekivanja poveala referentnu kamatnu stopu sa 9.5% na 10.5% i na 14.5% (na dvonedeljne repo operacije) uz nagovetaj daljeg poveanja Pitanje je da li e ino banke koje se zaduuju kod svojih centrala nai druge izvore finansiranja Pitanje je takodje da li e se i kada domae finansijsko trite oporaviti, jer se balon ispumpao maja 2007., a nema vika slobodnih sredstava iz inostranstva, uz osetljivu politiku situaciju, da bi se tranja pojaala
8.5. Posledice na trite Srbije Trita u regionu trpe posledice kraha na amerikom tritu Trita u regionu su nerazvijena i plitka pa je reakcija u vidu velikih oscilacija i velikog pada indexa Od poetka godine pale su sve berze u regionu: Sarajevo - 34.6%, Zagreb -25.7%, Lubljana-22.4%, Budimpeta-16.5% BB Belex15 -22.7% od poetka godine, Belex line -18.1% Vrednost dnevnog prometa je pala na 2.8 mil RSD i nia je za oko 60% nego lane Prisustvo stranaca je i dalje oko , a u danima pada obima i svih 70% Ulaskom ino portfolio investitora i fondova i srpsko trite je postalo osetljivo na medjunarodna kretanja Inostrani investitori se oslobadajaju rizinih hartija i okreu stratekim proizvodima: nafti, zlatu, srebru ostajui samo na razvijenim tritima Smirivanje na amerikoim berzama uticalo je na smirivanje u Evropi i naem regionu Nastavak... Dakle, globalna dogadjanja deluju daleko vie od politikih problema prole godine u uslovima tehnike vlade BB je beleila izuzetan rast prometa i rast cena HOV Na listingu A su svega tri kompanije Hartije blu ip kompanija: NIS, EPS, Telekom tek treba da se nadju na Berzi krajem godine, kao i hartije Republike i gradova, obveznice i druge dunike HOV Ohrabruje da se ino ulagai nisu sasvim povukli sa trita, ali su prepakovali portfelje HOV Pokazalo se da su kretanja do juna 2007. bila ekonomski neutemeljena i da je bila re o balonu Do pozitivne korekcije zaustavljanja pada i stabilizacije - dolo je nakon objavljivanja pozitivnih bilansnih rezultata kompanija koje su listirane na Berzi 8.6. Preispitivanje neoliberalnog koncepta Pol Krugman: u krizi 1929. nije bio kljuan krah berze, ve opsada banaka Ludovali smo kao 1929. Kriza bankarstva je pokazala da neregulisana finansijska trita bez nadzora suvie lako mogu da doive sunovrat, ali je lekcija zaboravljena Banka je prvenstveno stvar poverenja, a juri na banke moe da bude zarazan bez obrzira na uzroke stvaranja glasina Volstrit je decenijama negodovao zborg rigidne regulative, propisa koji su ograniavali rizik, ali i profite Delom je problem prevazidjen ubedjivanjem politiara da treba ii na deregulaciju, koji je 1980-tih realizovan na talasu reganizma i taerizma, kao i stvaranjem bankarskog sistema u senci Bankarski sistem u senci se oslanjao na sloene finansijske aranmane kojima se zaobilazi bezbednosna regulativa bankarstva Bankarstvo u senci je preuzimalo sve vie posla, jer su igrai u ovom sistemu bez propisa imali konkuretniju ponudu u odnosu na banke Nastavak... Danas umesto izvlaenja novca iz bankarstva u senci i stavljanja u slamarice investitori investiraju u blagajnike zapise kao sigurnije HOV Era ekonomskog liberalizma poeta Reganizmom i Taerizmom je okonana odreene ruke trita nisu u stanju da organizuju ekonomiju Pitanje 1) Da li se sa liberalizacijom i deregulacijom poslovanja u banakrskom sektoru preteralo Pitanje 2) Da li je dravna intervencija preko CB, kroz upumpavanje novih koliina novca i smanjnivanje kamatnih stopa pravo reenje nije li to ponovno vraanje Kejnizanskoj ekonomiji, a bez pootravanja finansijske discipline