Podzemne vode

(Koliine)
Geologija zatite okolia
Mladen Jurai
Geoloki odsjek
Prirodoslovno-matematiki fakultet
Sveuilite u agre!u
2008/09

Podzemna voda
"
#va su osnovna $itanja o $odzemnoj vodi
(P%)&

Koliko je ima i koliko se mo'e koristiti(

Kakve je kvalitete)kakvoe(
"
* vezi s koliinama $odzemne vode&
+, -ma li je dovoljno za $ie(
., /to se doga0a kad je 1r$imo(

/to je $odzemna voda(
"
P% je gotovo svugdje $risutna, 2d saturirane
zone !lizu $ovrine emlje $a do nekoliko km
du!oko,
"
a razumijevanje P%3 tre!a $oznavati uku$ni
sustav i re'im kretanja3 te geoloki sklo$ u kojem
je nalazimo,
"
Sustav $odzemni4 voda je interaktivni3
kom$leksni dio okolia i dio 4idrogeolokog
1iklusa (kru'enja vode u $rirodi od is$aravanja iz
o1ana3 $rijenosa atmosferom do toka vode na
ko$nu,

Hidro(geo)loki ciklus (x 10
15
kg)

Hidro(geo)loki ciklus
"
* kopei dio ciklusa vode ulaze kao o!orine)
$adaline (kia3 snijeg3 tua)grad i solika),
"
#io se vraa u atmosferu evaporacijom dio otjee
$ovrinom dok ostatak $rodire u $odzemlje, #io te
vode adsor!iraju !iljke i vraaju atmosferi
traspiracijom,
"
#io vode koji $rodire du!lje kroz zemlju $rolazi
pro!ra"om !oom (vadozna zona) dolazi do
vodog lica te $ostaje voda temeljica (freatska
zona), * toj zoni sve su me0uzrnske $ore
zasiene vodom a $ritisak je vii od atmosferskog,

Hidro(geo)loki ciklus
#8$000 %kupo a kopu
8$&00 'od!ema voda
(0 )laga u tlu i vado!oj !oi
29$#00 *edejaci i ledei pokrovi
2#0 %kupo povriska voda
+56
Slana jezera i uzemna mora
+.7
Jezera
+
8ekui1e
)oda a kopu (x 10
15
kg)

Podzemna voda
"
9rvatska je !ogata $odzemnim vodama&
: +55 milijardi m
;
< 53+ = +5
+7
kg
"
2d toga je o!novljiva (koristiva) koliina
: > milijardi m
;
(i u kontinentskom3
aluvijalnom dijelu i u kru)

%oda u $odzemlju
"
%a'no razlikovanje kar!onatni4 i nekar!onatni4
terena, * kar!onatima su me0uso!ni odnosi vodeni4 tijela
kom$li1irani, -stra'ivanje i koritenje voda daleko
kom$li1iranije no u aluvijalnim terenima,
"
Prostori u kojima nalazimo vodu i iz koji4 je mo'emo 1r$iti
mogu !iti&

me0uzrnske $ore $a imamo (inter)granularnu3 difuznu ili

primaru (#ar1ievska) $oroznost stijena3 dok su u kru
ee

$ukotinska ili sekudara $oroznost3 te

kaalska3 odnosno kad imamo $ojavu teenja vode u

vodovima (slino vodovodnim 1ijevima - engl, conduit)
.?; < $ukotinsko-disolu1ijska ili krka,

8i$ovi $oroznosti

%oda u $odzemlju

%oda u $odzemlju
"
+,%-./0 je $odzemni saturirani $ro$usni
geoloki $aket koji mo'e dati znaajne koliine
vode u !unar ili izvor, ()1213143-K)
"
8o su najee nevezani ljun1i i $ijes1i (>5@
aAuifera)3 no i $orozni $jeenja1i3 va$nen1i i
znatno okrene eru$tivne i metamorfne stijene
mogu !iti aAuiferi, 8o su geoloki $aketi s
koristivim dijelom $odzemne vode3 u stvari
$odzemna skladita)rezervoari vode,

%oda u $odzemlju
"
+,%-.%5//+,%-6*%2/ je saturirana
zona3 ili dio zone male propusosti koji
ne daje znaajne koliine vode !unaru ili
izvoru, 8o su esto kristalinske stijene3
gline3 ejlovi,
"
+,-%7+02 je zona manje $ro$usna od
ostalog aAuifera3 n$r, $jeenjak u
okrenom va$nen1u,

%oda u $odzemlju
"
ona gdje voda ulazi u)$uni vodonosnik je !oa
pri8rajivaja aAuifera, 8o mo'e !iti velika
$ovrina u kojoj o!orine $rodiru u tlo ali i
linearna zona infiltra1ije iz $ovrinski4 voda
(rijeka3 jezera)3 te tokasti ulaz ($onor),
"
%oda e se u aAuiferu kretati me0uzrnskim
$orama $olako i nezamjetljivo no i$ak stalno,
"
'ropusost ovisi o nizu fizikalni4 faktora
(veliina i $ovezanost $ora) te o svojstvima
fluida,

%oda u $odzemlju
"
%oda u vodonosniku kree se uslijed hidraulikog
gradijenta (nagi!om vodnog li1a) do !oe ili to"ke
pra9jeja (izvora3 !unara3 jezera rijeka3 gejzira3
mora),
"
4tarost vode (vrijeme zadr'avanja vode u
$odzemlju) ovisit e !rzini teenja i udaljenosti
izme0u zone $ri4ranjivanja i $ra'njenja3 a mo'e
!iti od svega nekoliko godina do vie od milijun,
"
Kako se mo'e odrediti starost vode(
"
Mjerenjem kon1entra1ije tri1ija u vodi (8 <
;
9)
"
Bastaje u atmosferi kozmikim zraenjem (i
nuklearnim eks$lozijama), Poluvrijeme ras$ada mu
je 8).< +.36; godine,


%oda u $odzemlju
"
8ri su ti$a aAuifera&

S $odzemnom vodom slo!odnog vodnog li1a

(neome0eni aAuifer)3

%isei aAuiferi3

S uklijetenom $odzemnom vodom (ome0eni )confined

aAuifer), 8i se aAuiferi nalaze izme0u dva aAui1luda te
su stoga $od 4idrostatskim i geostatskim tlakom, ovu
se i arteki ili vodonosni1i $od tlakom, Mogu !iti
kontinuirani na velikim $rostranstvima i $rijei u
vodonosnik s slo!odnim li1em $odzemne vode u zoni
$ri4ranjivanja,

%oda u $odzemlju kra
"
Krke $odzemne vode mogu !iti me0uso!no
$ovezane i imati zajedniku razinu3 ali i mogu
!iti odvojene i tei izoliranim $odzemnim
$utovima, Koja e od ove dvije mogunosti
karakterizirati neko $odruje ovisi o &
C
4idrogeolokim oso!inama stijena i nji4ovom
$rostornom $olo'aju
C
stu$nju okrenosti kar!onatni4 naslaga
C
vodo$ro$usnosti kar!onatni4 naslaga
C
uku$nim godinjim koliinama voda
C
ras$oredu uku$ni4 godinji4 koliina voda

Koritenje $odzemne vode
Koritenje vode (vodoza4vat) mo'e !iti&
"
na izvorima (karakteristino za kr) ili3
"
iz !unara (to je ee u aluvijalnim
terenima), Dazlikujemo&
C
!unare u vodonosni1ima sa slo!odnim vodnim
li1em3
C
arteke !unare u kojima voda sama izlazi na
$ovrinu iz ome0enog vodonosnika3 i
C
su!arteke !unare u kojima je razina vode
$oviena u odnosu na visinu vodonosnika,

Kakve izvore
nalazimo u kru(
"
4ila!i su izvori u kru rijetki
"
'reljevi su izvori najeu
u kru
"
%!la!i (arteki) izvori
$revladavaju tamo gdje su
krke stijene $rekrivene )
ograniene ) ukljetene
ne$ro$usnim stijenama,

Preljevni izvor& %relo Djeine
Preljevni izvor (vrelo) Rjeine
. Benac
"
Koje karakteristike izdvajaju
Koje karakteristike izdvajaju
krka vrela od ostali4 izvora(
krka vrela od ostali4 izvora(
%elika i $romjenljiva izdanost
,
,

Koritenje $odzemne vode
"
Beiz!je'na $osljedi1a va0enja
vode (is$um$avanja) iz !unara
je sni'avanje vodnog li1a u
!unarskom $odruju, *koliko se
us$ostavi diami"ka ravote9a
nee !iti daljnjeg sni'enja
vodnog li1a3 ali e se javiti
gradijentski tok kojim eventualno
oneienje mo'e tei k !unaru,
"
%eina vodonosnika koji se ne
koriste su u dinamikoj
ravnote'i& $rirodno $ri4ranjivanje
je jednako $rirodnom istje1anju,

0udareje vode
"
*koliko se $ak $oremeti dinamika
ravnote'a koja $ostoji u vodonosniku z!og
is$um$avanja3 tj, ako do0e do is$um$avanja
vie vode no to se nadomjeta dolazi do
prepumpavaja/rudareja vode3 i kao
$oslijedi1e dolazi do smanjenja izdanosti
izvora ukoliko i4 ima,

0udareje vode

si9eja ra!ie vode u :uarima3 $a i u

1ijelom vodonosniku,

slijegaja terea/su:sidecije3 tj, relativnog

s$utananja tla nad vodonosnikom,
C
*slijed sni'enja artekog tlaka dolazi do kom$ak1ije
nekonsolidirani4 sedimenata3 $ose!no z!og gu!itka vode u
glinama kaoliit ; ilit ; motmoriloit, Eesta je i $ojava
vremenskog kanjenja slijeganja uslijed male 4idraulike
vodljivosti sitnozrnati4 materijala i s$orog istiskivanja vode,
#olazi do $ojave antro$ogene su!siden1ije3 koja mo'e !iti
vrlo znaajna (Galveston do > m3 Me=i1o FitG H37m3 8okGo
637 m3 #elta Pada (Po3 do 7m) 8o je oso!ito kritino u
zonama !lizu morske razine - $rimjer %ene1ije (o tome
kasnije) ili oko Galvestona,

Bisu Bisu
zanemarive zanemarive
$osljedi1e $osljedi1e

0udareje vode
#$ itru!ije morske vode3 (Pula3 Iokanjako
!lato3 adar3 Slana13 *SJ), *z to mo'e
doi i do $ritje1anja slane vode iz ni'i4
aAuifera (is$od .); vodonosnika u *SJ
nalaze se slane vodeK),
"
2!alni izvori3 vrulje

0udareje vode
"
G4G!en - 9erz!ergov $rin1i$ kazuje da kod
sta!ilni4 (statiki4) uvjeta u $oroznom $odzemlju
koje je u kontaktu s morskom vodom vrijedi odnos
da za svako nadvienje razine $odzemne vode
imamo odgovarajue de!eli sloj slatke vode is$od
morske razine &

f

s
< ----- = 4
f


s
-
f

"
du!ina z is$od $ovrine na kojoj se nalazi grani1a
slatke i morske vode ovisi o razli1i gustoe slatke i
morske vode te o nadvienju slatke vode 4,

0udareje vode
&$ Sni'avanjem razine $odzemne vode u
kru (n$r, na Lloridi) dolazi do
uruavaja3 kola$sa $ovrinskog
materijala - svodova,
"
8ako esto nastaju $onikve z!og
is$iranja odozdo (esto z!og
sni'avanja razine $odzemne vode i
gu!itka uzgonske $ot$ore),
"
Primjer(

Ponikva nastala uruavanjem, Merag, o. Cres
. Benac

*ruavanje u
kru
"
animljiv
$rimjer
uruavanja
$odzemlja u
2gulinu (BM3
+5, 5+, .55N)

Sana1ija(
"
Kao te4noloki odgovor $re$um$avanju3
smiljene su metode umjetog
pri8rajivaja, (*mjetno dovo0enje vode
u zonu $ri4ranjivanja3 !uenje !unara do
vodonosnika radi !r'eg $ri4ranjivanje3
uklanjanje $ovrinskog vodone$ro$usnog
izola1ijskog sloja - Podsused),

'rimjer )eecije
"
8ri su razine $ro!lema koje susreemo u
%ene1iji&
., $ro!lem $romjene $rosjene razine mora
;, $ro!lem visoki4 voda
6, $ro!lem oneienja ) zaga0enja voda
(kanala)

7ojeje )eecije
Gdje je i kako nastala Gdje je i kako nastala
%ene1ija3 grad svjetske %ene1ija3 grad svjetske
!atine !ez automo!ila( !atine !ez automo!ila(
Drefugij na otoiu u Drefugij na otoiu u lagui lagui
($o defini1iji nesta!ilan ($o defini1iji nesta!ilan
okoli), okoli),
*ido *ido (!arijerni $rud) dijeli (!arijerni $rud) dijeli
lagunu od otvorenog mora, lagunu od otvorenog mora,
Ba njemu su tri $limska Ba njemu su tri $limska
otvora, otvora,
Sam grad razvio se oko Sam grad razvio se oko
Dialta (D-%J JM8J C visoka Dialta (D-%J JM8J C visoka
o!ala) o!ala)


7ojeje )eecije
%ene1ijanska laguna $ri$ada %ene1ijanska laguna $ri$ada
irem deltnom $odruju irem deltnom $odruju
akumula1ije sedimenata (Sile i akumula1ije sedimenata (Sile i
Irenta su naj!li'e3 ju'nije su Irenta su naj!li'e3 ju'nije su
Jdige i Po3 a sjevernije Piave3 Jdige i Po3 a sjevernije Piave3
8agliamento3 Soa)-sonzo, 8agliamento3 Soa)-sonzo,
Dadi zatite lagune od Dadi zatite lagune od
zatr$avanja u srednjem vijeku zatr$avanja u srednjem vijeku
tokovi Sile i Irente kanalizirani tokovi Sile i Irente kanalizirani
su tako da teku izvan lagune, su tako da teku izvan lagune,
Dazina vode uz o!alu u Dazina vode uz o!alu u
dinamikoj je ravnote'i donosa dinamikoj je ravnote'i donosa
materijala (koji je 4otimino materijala (koji je 4otimino
zaustavljen) i rasta morske zaustavljen) i rasta morske
razine, razine,

7ojeje )eecije
"
/to sve utjee na rast morske ra!ie u $odruju
%ene1ije(
., Glo!alni rast razine svjetskog mora (sterike
$romjene z!og zagrijavanja moraK) iznosi izme0u
+-. mm)god, u $osljednji4 75 - +55 godina, 8o
odgovara rastu oko +- . m u $osljednji4 .555
godina,
;, 8onjenje deltnog $odruja z!og izostazije i
su!siden1ije (slijeganja)
6, Kom$ak1ija sedimenata z!og gradnje o!jekata
(dodatno o$tereenje)
7, Dudarenje vode u $odruju Marg4ere C na o!ali
(+>.5 - +>H5 godine)

7ojeje )eecije

7ojeje )eecije
"
8o je dovelo do diferen1ijalnog slijeganja (i
danas se taj dio tonjenja smiruje),
"
* %ene1iji je $rosjena razina mora $orasla
(tlo se s$ustilo) od +>5N, do +>NN, (u N5
godina) .. 1m3
"
od toga eustatski > 1m3 su!siden1ije ; 1m3 a
antro$ogeno +5 1m,
"
*ku$ni $orast morske razine dakle nije tako
znaajan,

7ojeje )eecije
"
Puno je vei $ro!lem visoki8 voda
(acqua alta),
"
8o je $ojava $ovremenog $orasta
morske razine i za vie od +75 1m od
$rosjene razine, Bajvii za!ilje'eni
vodostaj !io je 6, ++, +>OO, kada je
morska razina !ila : .m (+>6 1m) via
od srednje,

)isoka voda$ Kako nastaje acqua alta(

)isoka voda
"
*zro1i $ojave visoki4 voda (acqua alta)&
., Das$on morski4 mijena raste od juga $rema
sjeveru u Jadranu, Pa je uo!iajeni ras$on
izme0u niske i visoke vode u %ene1iji (.
am$litude) oko ++. 1m,
;, 2sim toga u do!a niskoga tlaka (1iklone) morska
razina se $ovisuje,
6, Pri $rolasku genovske 1ilkone u Jadranu $ue
jugo koje tjera vodu $rema sjeveru,
7, adnji3 ali vrlo va'an razlog nastanka visoke
vode je $ojava sea (stojni4 valova3 slo!odni4
os1ila1ija morske vode3 kojima je rezonantni
$eriod u Jadranu oko .6 4),

)isoka voda
"
/to se u vezi s visokom vodom dogodilo u $rolom
stoljeu(
"
Poveala se in1iden1ija (uestalost) visoki4 voda a i
razina koja se dosti'e tijekom visoke vode je sve via,


#odatno +,+.,.55N, visoka voda
+O5 1m,
VENECIJA
1 DECEMBER 2008
POD
VODOM

Koji su razlozi
$oveane in1iden1ije
i visine visoke vode(


)isoka voda$ Dazlozi(
+, Plimski otvori u izvornom o!liku imaju is$red
se!e zonu akumula1ije materijala, Dadi $rolaza
!rodova $limski su ulazi $roireni i $rodu!ljeni3
uklonjene su akumula1ije materijala is$red nji4,
., Sustav kanala u laguni tako0er je $rodu!ljen radi
$rolaska !rodova u Marg4eru (luka i industrijska
zona u samoj laguni),
;, Plimske ravni1e (intertajdal)3 na kojima se inae
$ostu$no gu!i ulazna energija vode i znatno
$oveava $lavljena $ovrina3 su denivelirane,
#io je nasut za gradnju i novo zemljite3 a dio
$rodu!ljen za ri!njake,
"
*slijed svega toga vee koliine morske vode i
!r'e ulaze u lagunuK

)isoka voda$ 0jeeje<<
"
.. godine nakon $o$lave3 +>OO $ristu$ilo se jednostavnom
$ro!nom te4nikom rjeenju s $oleglom !ranom M2SP
(M2dulo S$erimentale Plle1trome11ani1o)3 slino tome kako
Bizozem1i !rane o!radivu zemlju,


Acqua alta$ 0jeeje<<
"
Predvi0eno je $ostavljane sustava s N5
$okretni4 !rana na sva tri $limska ulaza,
%eliki te4niki izazov s u$itnim rezultatima3
$ogotovo u smislu utje1aja na okoli,
"
Bije samo %ene1ija ugro'ena takvim
$ro!lemima3 ve i mnogi veliki o!alni gradovi
(Iangkok u 8ajlandu3 ili Manila na
Lili$inima),
"
Be mo'e se $uno na$raviti vezano za
$romjene morske razine, 8akvi geoloki
faktori se ne mogu kontroliratiQ tre!a 'ivjeti s
njima ($rilago0avati im se),

'ro:lemi )eecije
Pro!lem !aga=eja vode
"
Bemaju kanaliza1ijuK 8re!a
na$raviti kanaliza1ijuK #osta
jednostavno,
Pro!lem !aga=eog !raka
"
Jaka kemijska industrija krivo
lo1iranaK Ba o!ali lagune u
kojoj je s$omenik svjetske
!atineK
"
/kolski $rimjer
neadekvatnog lo1iranja
industrije,