Proizvodnja

1. Po emu je poznata HE Krka (Jaruga)?

S tom HE 1895.g. ibenik je postao prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeninu struju;
Prvi viefazni elektroenergetski sustav dalekovod dugaak 11,5 km cjelovit
sustav preko 6 transformatorskih i 2 rasklopne stanice uz veliki broj javnih svjetiljki
(0,55 MW, 3kV, 42 Hz).
2. Koji izumi su omoguili izradu trofaznog elektroenergetskog sustava?
- 1831. Generator
- 1879. arulja (Edison)
- 1881. Sekundarni generator (Gaulard-Gibbs)
- 1882. Prvi DC distribucijski sustav (Edison New York)
- 1885. Prvi komercijalni transformator (Westinghouse)
- 1891. Viefazni transformator (Tesla)
- 1893. Prvi viefazni generator (Tesla); Westinghouse prvi AC prijenos

3. Koje su prednosti trofazne izmjenine struje?
Jeftin asinkroni motor, jednostavan sinkroni generator s visokim stupnjem
iskoristivosti, mogunost transformacije na napon pogodan za prijenos i napon
pogodan za potroae, kod viih napona ne treba povratni vod, a kod niih napona je
presjek ice povratnog voda mali (1/3 presjeka jednofaznog vodia), jednostavno
prekidanje struje u nuli te laki i jeftiniji prijenos nego DC struje.
4. Razlika izmeu troila i potroaa? Karakteristike i primjeri?
Troilo je ureaj koji elektrinu energiju pretvara u neki drugi oblik energije (npr.
elektromotor). Potroa je pravna ili fizika osoba spojena na elektrinu mreu (mi
ljudi koji svaki dan koristimo struju).
5. Stacionarni i prijelazni oblici energije? Karakteristike i primjeri?
Stacionarni oblici energije oblici energije koji se mogu pohraniti,
akumulirati, uskladititi, nagomilati, sauvati u masi (tvari) i zadrati svoj oblik u
vremenu kroz odreeno dulje vrijeme (gravitacija, elektrina potencijalna energija,
nuklearna energija, kinetika energija).
Prijelazni oblici energije oblici energije iji se oblik ne moe zadrati u vremenu; oni
postoje samo u trenutku kad jedan od stacionarnih oblika mijenja svoj oblik odnosno
kad energija prelazi, struji s tijela na tijelo, sustava na sustav nevezano uz masu
(tvar). To su rad, toplinska energija, elektrina energija i rad trenja.

6. Navedi postrojenja za proizvodnu elektrine energije.
Termoelektrane, hidroelektrane, nuklearne elektrane, vjetroelektrane.


7. Objasni princip rada termoelektrane.
U loite se dovode fosilna goriva ili nafta ili plin te se zapaljuju. Izgaranjem tih goriva
nastaje toplina za proizvodnju pare u parnom kotlu voda se kroz cjevovod dovodi u
parni kotao te nastaje para u cjevovodu koji tu paru dalje vodi do turbine. Na turbini se
deava ekspanzija pare na koja pokree generator i on stvara elektrinu struju. Dio
pare koji ostaje nakon procesa , opet ide u kondenzator koji kondenzira paru u vodu te
opet vodi tu vodu u parni kotao. Iz generatora se elektrina energija prenosi do
transformatora te dalje od njega na rasklopna postrojenja i dalekovode do potroaa.
8. Objasni pretvorbe i iskoristivost u termoelektrani.
GORIVO loite (gubici 1-3%) TOPLINA kotao (gubici 5-8%) PARA
turbina + kondenzator (gubici cca 50%) MEHANIKA ENERGIJA generator
(gubici 1-2%) ELEKTRINA EN. transformator (gubici 0,5-1%) ELEKTRINA
ENERGIJA; Gubici u TE su 57,5-64%; Ukupni gubici zajedno sa prijenosom do
potroaa su 63-80%.
9. Objasni princip rada hidroelektrane.
U HE koristi se protok vode koji se kroz cjevovod dovodi do turbine i pokree ju. Ta
turbina pokree generator koji stvara elektrinu struju i prenosimo ju do
transformatora te preko vodova do rasklopnog postrojenja i dalekovoda te dalje do
potroaa.
10. Koje se vodene turbine danas koriste i zato?
Pelton, Francis i Kaplan turbina. Jer imaju veliki raspon snage i iskoristivost 95%.
11. Objasni princip rada vjetroelektrane.
Vjetar okree lopatice vjetroelektrane te stvara mehaniku energiju. Ta energija se
preko reduktora, koji nisku okretnu brzinu pretvara u visoku, dovodi do generatora koji
stvara elektrinu energiju. Ta se energija preko kabela kroz toranj vjetroelektrane
dovodi do transformatora koji je dalje spojen na dalekovod i tako struja ide dalje do
potroaa.
12. Nabroji nekoliko nekonvencionalnih izvora elektrine energije.
Geotermalni izvori, plima i oseka, morska struja i valovi, sunce, fuzija.
13. to je to nazivni napon? Osnovne naponske razine za javne mree u HR?
Osnovna 3 prijenosna napona 123, 245 i 420 kV. Ostali su na slici u 14. pitanju.
Lako je prepoznati po broju potpornih izolatora (1, 2 ili 3) koji je od ova tri prijenosna
napona. Nazivni napon je onaj napon prema kojem je sustav ili stroj napravljen sa
svojim tehnikim karakteristikama tj. napon koji je predvien za rad stroja ili sustava.
14. Koja je razlika izmeu prijenosa i razdijele elektrine energije? Zbog ega se
prijenos odvija na viim naponskim razinama?
Prijenos elektrine energije se vri preko prijenosnih i distribucijskih vodova, a
razdioba se vri u rasklopnim postrojenjima.

Prijenos na viim naponima - zato jer je potrebno veliku koliinu elektrine energije
(visok napon) prenijeti do gradova, industrije, kuanstava i treba biti dovoljno energije
kolika je potranja. I zato jer na viim naponima nije potreban povratni vod.
15. to je elektrina energija (definicija, mogunosti pretvorbe, skladitenja...)?
Elektrina energija je energija sadrana u elektrinom polju. Elektrina struja je tok
elektrinog naboja tj. usmjereno gibanje nosioca naboja. Ne moe se skladititi, ali je
moemo koristiti tako da je pretvaramo u druge oblike npr. elektrina u svjetlosnu
(arulja), elektrina u mehaniku (motor) i dr.
16. Ukratko opiite EES, njegove funkcije, svojstva i nabrojite neke najvanije
dijelove?
EES je sustav proizvodnje, prijenosa i potronje elektrine energije. Proizvodnja se
vri u elektrani te se preko transformatora, dalekovoda, rasklopnih postrojenja i
trafostanica prenosi do distribucijskog djela EES-a. Distribucija se vri na niim
naponima (20, 35 kV) od trafostanica u kojima su distribucijski transformatori preko
vodova do kuanstava i industrije tj. potroaa.
17. to nazivamo proizvodnjom, a to potronjom elektrine energije? to su
gubici elektrine energije?
Proizvodnja dobivanje elektrine energije u elektranama iz drugih oblika energije
(termoelektrane, hidroelektrane itd.). Potronja el. energije potroai spojeni na
mreu (industrija, ljudi) tj. svakodnevno koritenje elektrine energije u raznim
podrujima.
18. Kako neravnotea proizvodnje i potronje u EES-u utjeu na glavne
karakteristike EES-a (napon i frekvencija)?
Ako je poveana potronja u odnosu na proizvodnju, dolazi do pada napona sustava.
Ako je smanjena potronja, poveava se napon sustava te treba u proizvodnji
regulirati (smanjiti) napon da ne bi dolo do prenapona. Frekvencija????
19. Kako se optereenje mijenja u vremenu (danu, mjesecu, sezoni, godini)?
Prikaite neke karakteristike P = f(t).
Najmanja je potranja elektrine energije u noi. Prijepodne je relativno mala
potronja kuanstava, ali vea je potronja u industriji. Po danu je najvea potronja
kuanstava u popodnevnim i ranim veernjim satima kad ljudi dolaze s posla, dok u
industriji padne potronja. to se tie mjeseca, u zimskim mjesecima je vea
potronja elektrine energije (grijanje, bojleri, suilice rublja) u kuanstvima nego u
ljetnim mjesecima.
Krivulja potranje i proizvodnje (idealno bi bilo da se uvijek poklapaju):

20. to je to faktor istodobnosti? Kako se mijenja s porastom broja promatranih
potroaa? Koliko priblino iznosi faktor istodobnosti za neizmjerni broj
potroaa?
To je omjer minimalne i maksimalne snage optereenja. S porastom broja
promatranih potroaa pada. Za neizmjerni broj potroaa iznosi 0.
21. Koji je osnovni cilj Kyotskog protokola? Nabrojite neke staklenike plinove.
Gdje se odrao zadnji COP?
Smanjenje globalne emisije staklenikih plinova za 5,2% u odnosu na referentnu
1990.godinu u razdoblju od 2008. - 2012.godine. CO2, metan, duikov oksid,
heksafluorid. Zadnji COP19 u Varavi.
22. Kako se moe dobiti okretno magnetsko polje?
Mehanikom rotacijom magneta (Faraday) ili zbrajanjem fazno pomaknutih
izmjeninih magnetskih polja (Tesla indukcijski motor).
23. Zato u trofaznom sustavu na visokom naponu nemamo povratni vod, a na
niskom naponu imamo?
Zato jer na visokim naponima imamo simetrine sustave i nije potreban nul vodi
(simetrino troilo 3 fazna vodia ine trofazni vod). Na niim neponima je sustav
nesimetrian i ne moemo predvidjeti da e zbroj faznih struja biti uvijek 0 pa je
potreban nulvodi (na pojedine faze su prikljuena jednofazna troila) pa imamo
trofazne vodove sa 4 vodia. Kod niih napona je manji presjek vodia nego kod viih.
24. Koja je razlika izmeu nevezanog i vezanog trofaznog sustava?
Nevezani trofazni sustav prijenos el. energije sa sva tri meusobno odvojena fazna
kruga (na svaki fazni namot se moe prikljuiti troilo sa svojom impedancijom 3
strujna kruga i 6 potrebnih vodia). Vezani trofazni sustav 3 jednofazna troila ine
jedno trofazno troilo te se svako jednofazno troilo naziva faza trofaznog troila.











25. Koristei U/I dijagram, prikaite strujno naponske prilike na djelomino
kapacitivnoj, djelomino induktivnoj i isto djelatnoj impedanciji.
isti omski



Djelomino induktivno


Djelomino kapacitivno:

Slina krivulja samo struja prethodi naponu za 90 stupnjeva!!

26. Koje su prednosti izmjenine struje u odnosu na istosmjernu?
Laki prijenos, nije potrebna mehanika aparatura za promjenu polova jer izmjenina
struja sama mijenja polove zbog promjene magnetskog toka, jefitinija je, manje
vodia, lake je prekinuti AC struju jer sama doe u nulu.




27. to je to jalova, a to radna snaga i energija? U kojim se izvorima proizvode?
Radna snaga snaga preuzeta iz mree koja se pretvara u koristan rad. Jalova
snaga na L se troi, a C daje jalovu snagu ne vri koristan rad pa se zato zove
jalova.
28. Objasni kompenzaciju jalove energije.
Pomou kondenzatorskih baterija smanjujemo jalovu snagu. Moemo grupno,
centralno i pojedinano. Na taj nain rastereujemo generatore, transformatore i dr.
od proizvodnje odnosno prijenosa jalove snage te ujedno industriji smanjujemo
potronju potrebne elektrine energije. Postoji skokovita i kontinuirana regulacija
jalove snage.
29. Opiite prilike u simetrinom trofaznom sustavu. Koji/kakvi potroai
unose nesimetriju? Navedite primjer(e).
U normalnom pogonu govorimo o simetrinom trofaznom sustavu jer se
postrojenje sastoji od jednakih elemenata u svim fazama, a i za optereenja
moemo rei da su simetrina tj. jednaka u svakoj fazi. Stoga kaemo da u
sve tri faze teku jednake struje jer na su na impedancijama jednaki naponi
po apsolutnom iznosu. Naponi i struje razliitih faza su meusobno
pomaknuti za 120 stupnjeva. Nesimetriju unose jednofazna troila npr.
arulja, pegla itd. onda zbroj faznih struja vie nije nula i potreban je
povratni vod.
30. Nacrtajte fazore napona simetrinog i nekog proizvoljnog nesimetrinog
sustava. Komentirajte razlike meu njima. Koji su kvarovi simetrini, a koji
nesimetrini?
Simetrian sustav: Nesimetrian sustav:



Simetrian kvar je npr. trofazni kratki spoj. Nesimetrini kvarovi su dvafazni kratki spoj
sa zemljom i dvofazni kratki spoj.

Simetrine komponente i nadomjesne reaktancije
31. to su to simetrine komponente?
Simetrine komponente su komponente sustava jednake po iznosu a pomaknute za
120 stupnjeva. Pomou tih komponenti u tri razliita sustava moemo prikazati bilo
koji trofazni sustav. Koristimo ih za rjeavanje nesimetrinih sustava i u izraunima
struje KS-a. Iznos svake faze jednak je sumi njezinih simetrinih komponenata.
32. Opiite sustave simetrinih komponenti (direktni, inverzni i nulti sustav).
Direktni sustav smjer oznaavanja faza je u smjeru gibanja kazaljke na satu, pomak
je 120 stupnjeva izmeu svake faze. Inverzni zamjenjene faze S i T, drugo sve isto.
Nulti - sve tri faze paralelne tj. u fazi. U sva tri sustava svaka faza ima isti iznos!
33. Objasnite pretvorbe iz trofaznog sustava u sustav simetrinih komponenti.


Imamo zadane fazore napona ili struja svake faze te po ovim formulama dobivamo
nultu, direktnu i inverznu komponentu sustava za jednu fazu (fazu R). Poslije je lako
nacrtati direktni, inverzni i nulti sustav zadanog trofaznog sustava uz pomak od 120
stupnjeva i smjerove oznaavanja za direktni i inverzni sustav, te samo tri nulte
komponente stavimo u fazu (pod isti kut 0) u nultom sustavu.





34. Jednim primjerom objasnite grafiko odreivanje simetrinih komponenti.



35. Osnovnim matrinim izrazima opiite rastav trofaznog nesimetrinog sustava
na simetrine komponente.

36. to je to magnetska tromost? Objasnite pojam na opem sluaju jednog
elektomagnetskog sustava. Napiite izraz za magnetsku tromost u realnom
sustavu (struja u funkciji vremena i vremenske konstante).
Nastaje zbog induktiviteta tj. protivi se nagloj promjeni struje, a nema trenutne
promjene magnetskog toka. Da nema magnetske tromosti dolo bi do naglog porasta
napona.
funkcija struje (prijelazna pojava)


Npr. Trofazni kratki spoj u generatoru u nekom trenutku:
- UVIJEK POLAZIMO OD PRETPOSTAVKE DA JE MREA U PH PA DOBIJEMO
MAKSIMALNU STRUJU KS-A I PROMATRAMO MAGNETSKE TOKOVE
- 1. SLUAJ - KADA JE KUT IZMEU FAZE R I UZDUNE OSI ROTORA 90
STUPNJEVA -> U FAZI R TOK JE 0, U FAZI S JE (KORIJEN
IZ3/2)*MAKSIMALNI TOK U FAZI S, I U FAZI T JE JEDNAK KAO U FAZI S
SAMO NEGATIVAN; MORA SE JAVITI STRUJA KOJA E PONITAVATI TAJ
MAGNETSKI TOK SIMETRINA STRUJA KS-A SAMO IZMJENINA
KOMPONENTA
- 2. SLUAJ KADA JE KUT IZMEU FAZE R I UZDUNE OSI ROTORA
JEDNAK 0 PA JE TOK U FAZI R MAKSIMALAN; STATORSKI NAMOT JE
OBUHVAEN TOKOM; MORA SE JAVITI DC KOMPONENTA STRUJE U FAZI
R DA BI TOK OSTAO KONSTANTAN PA SE JO MORA JAVITI AC
KOMPONENTA STRUJE KOJA E PONITITI TAJ TOK ROTORA KOJI JE
IZMJENINA VELIINA; ASIMETRINA STRUJA KS-A IMA AC I DC
KOMPONENTU; TU DC KOMPONENTU PRIGUUJE OTPOR KOJI
SPRIJEAVA DA ONA ODE U BESKONANOST; KAD NESTANE DC
KOMPONENTE POSTAJE SIMETRINA
37. Koja je razlika izmeu simetrine i asimetrine struje kratkog spoja?
Simetrina struja KS-a ima samo izmjeninu komponentu, a asimetrina struja KS-a
ima izmjeninu i istosmjernu komponentu pa ju je tee prekinuti.
38. Kakav je odnos poetne i stacionarne struje KS u blizini generatora ukoliko je
radni otpor statorskog namota generatora jednak nuli?
Jednake su.
39. Kako se i zbog ega mijenja direktna nadomjesna reaktancija sinkronog
generatora od trenutka nastanka kratkog spoja?
Reaktancija sinkronog generatora e u direktnom sustavu za vrijeme trajanja kratkog
spoja kontinuirano mijenjati vrijednost. 3 karakteristine vrijednosti: poetna,
prijelazna i sinkrona. To se deava zbog priguenja struja u prigunom namotu, a
nastalih u poetnom trenutku kratkog spoja kako bi magnetski tok ulanan prigunim
namotom ostao nepromijenjen.
40. Koja je razlika izmeu reaktancija turbo generatora i hidro generatora?
Razlika je u magnetskom otporu pod polnim papuama i izmeu polova pa da se
uzme to u obzir razmatramo uzduno i popreno protjecanje statorskih namota.


41. O emu ovisi inverzna reaktancija generatora?
O poetnoj poprenoj reaktanciji generatora i o samoj poetnoj reaktanciji generatora.
42. to se deava s iznosom inverzne nadomjesne reaktancije sinkronog
generatora za vrijeme trajanja kratkog spoja?
Konstantna je tijekom KS-a.
43. to se deava s iznosom nulte nadomjesne reaktancije sinkronog generatora
za vrijeme trajanja kratkog spoja?
Ovisi da li je zvijezdite izolirano, ako nije onda ima neki iznos, ako je onda je
beskonana.
44. Ukratko objasnite pokus praznog hoda transformatora. to odreujemo iz tog
pokusa? Nacrtajte ekvivalentnu T-shemu.
Stezaljke sekundara su otvorene, na primar dovedemo nazivni napon. Odreujemo
Xm glavnu ili poprenu reaktanciju koju zanemarujemo u proraunima.

45. O emu ovisi direktna, inverzna i nulta reaktancija transformatora?
Direktna odgovara reaktanciji kratkog spoja koju dobijemo pokusom kratkog spoja.
Inverzna je jedanaka direktnoj. Nulta ovisi o izvedbi, spoju namota i uzemljenju
nul-toke.



46. Kako utjee vrsta jezgre transformatora (peterostupna, trostupna, tri
jednostupne) na vrijednost nulte komponente struje kratkog spoja?


47. Prikaite barem tri primjera nadomjesnih shema dvonamotnih transformatora
razliitih grupa spoja.
1

2

3








48. Prikaite barem tri primjera nadomjesnih shema tronamotnih transformatora
razliitih grupa spoja.
Direktna i inverzna su uvijek iste i to ovakve:

Nulta 3 primjera:
1


2






3

49. O emu sve ovise vrijednosti direktne i nulte nadomjesne reaktancije zranih
vodova?
Direktna i inverzna su jednake te se u proraunima uzima:

Nulta ovisi o: presjeku vodia, geometrijskom rasporedu vodia, prisutnosti zatitnog
ueta i vodljivosti tla.
50. Kako se odreuje direktna, inverzna i nulta reaktancija prigunice? emu slui
prigunica?
Prigunica slui za smanjenje struja kratkog spoja (spajamo ih serijski sa troilima).
Direktna, inverzna i nulta reaktancija su jednake reaktanciji dobivenoj iz pokusa
kratkog spoja.


51. Prikaite primjer nadomjesne sheme aktivne mree s i bez uzemljenja.
Navedite izraze za izraunavanje reaktancija.

Bez uzemljenja (X0=beskonana):

U nadomjesnim shemama samo stavimo da je X0 beskonana u sva tri sustava, a
crtamo mreu kao izvor u direktnom sustavu.

Sa uzemljenjem:
Isto samo postoji X0 i crtamo je u shemama.
52. Kako pasivna troila (pretpostavljeno) utjeu na proraun prilika u kratkom
spoju?
Zanemarujemo ih. Pretpostavljamo PH mree!
53. Objasnite metodu prorauna struje kratkog spoja s baznim naponom.
Izmjerimo napon gdje je nastao kvar (kratki spoj) i taj napon je nama bazni napon.
Nacrtamo nadomjesnu shemu i izraunamo struju KS-a po formulama za raunanje s
apsolutnim vrijednostima. Sve reaktancije, generatore, transformatore i vodove
moramo preraunavati s tim baznim naponom.
54. Objasnite metodu prorauna struje kratkog spoja s jedininim vrijednostima.
Uzmemo nasumino bilo koji Uosn i Sosn te prema formulama za raunanje s
jedininim vrijednostima sve elemente preraunamo izraunamo njihove reaktancije
te opet iz nadomjesne sheme izraunamo struju KS-a.
55. Kakav je doprinos asinkronog motora strujama kratkog spoja (3f, 2f, 1f)?
Doprinosi samo poetnoj struji KS-a.










Kratki spoj
57. Koje sve vrste kratkih spojeva postoje? Navedite poetne pretpostavke iz kojih
se izvode izrazi za proraun simetrinih komponenti.
Trofazni, jednofazni, dvofazni, dvofazni sa zemljom i dvostruki jednofazni.
Generatori proizvode elektromotorne sile, mrea je u praznom hodu neposredno prije
kvara pa je elektromotorna sila jednaka nazivnom naponu generatora, impedancije
postaju reaktancije jer zanemarujemo radne otpore.
58. to je zemljospoj, a to jednofazni kratki spoj? Koja je razlika?
Jednofazni KS ima znaenje kratkog spoja (velike struje) samo ako je nul-toka
generatora kruto uzemljena, ako nije tako govorimo o zemljospoju jer se u mrei
pojavljuju relativno male kapacitivne struje (X0 je u tom sluaju beskonana).
59. Skicirajte primjere simetrinih i nesimetrinih kvarova. Koja je razlika u
nadomjesnim shemama?
Simetrian kvar trofazni KS:

Potrebno je odrediti samo direktnu reaktanciju (inverzni i nulti sustav ne postoje!).








Nesimetrian kvar jednofazni KS preko Zk:


Razlike u nadomjesnim shemama:

60. Koje struje kratkog spoja uzimamo kao mjerodavne za odabir opreme u
EES-u? Koje vrsta naprezanja uzrokuju te struje kratkog spoja?
Poetne struje kratkog spoja. To uzrokuje kratki spoj daleko od generatora ili na
prikljunicama generatora u poetnom trenutku.







61. to je udarna struja kratkog spoja? Za koja je naprezanja mjerodavna? Koji
izraz za izraunavanje koristimo?
Udarna struja KS-a prvi pic struje kratkog spoja, odgovorna je za mehanika
naprezanja.

62. to je i zato je bitna rasklopna struja KS? Koji se izraz koristi za
izraunavanje?
Vana je zato jer ovisi efektivnoj vrijednosti poetne
izmjenine komponente struje KS-a - nju definiramo u trenutku razdvajanja kontakata
i onda iz nje raunamo prekidnu struju.
63. Objasnite utjecaj istosmjerne i izmjenine komponente struje kratkog spoja na
udarnu struju kratkog spoja. Kako utjee udaljenost od generatora na iznose
tih struja?
DC komponenta struje KS-a utjee na udarnu struju KS-a:

AC komponenta njen prvi pic je ustvari iznos udarne struje KS-a!

64. Na primjeru generatora objasnite utjecaj obuhvaenog magnetskog toka u
trenutku nastanka kratkog spoja na iznos struje kratkog spoja.
DC komponenta struje KS-a ovisi koliki je magnetski tok obuhvaen namotom
statora; javlja se jer je u trenutku nastanka KS-a struja bila maksimalna i napon nula
te se protivi nagloj promjeni struje.
65. Kako djelatni otpor utjee na iznos i vrijeme nastanka udarne struje KS?
Zato?



Djelatni otpor utjee na iznos vremenske konstante poetne izmjenine komponente
struje i prijelazne izmjenine komponente struje. U obe formule je u nazivniku, to
znai to je on vei, manje su te konstante.
66. to je i o emu ovisi struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme KS? Prikaite
izrazom i objasnite parametre.
Termika struja KS-a. Odgovorna je za toplinska naprezanja.
Ovisi o efektivnoj vrijednosti poetne
izmjenine komponente struje KS-a, te o m i n.











67. Opiite prilike na mjestu jednofaznog kratkog spoja (K1) (slika, fazne
vrijednosti, iznos struje KS, simetrine komponente). Nacrtajte nadomjesnu
shemu.

68. Opiite prilike na mjestu dvofaznog kratkog spoja (K2) (slika, fazne vrijednosti,
iznos struje KS, simetrine komponente). Nacrtajte nadomjesnu shemu.


69. Opiite prilike na mjestu dvofaznog kratkog spoja uz istovremeni spoj sa
zemljom (K2Z) (slika, fazne vrijednosti, iznos struje KS, simetrine
komponente). Nadomjesna shema.

















70. Opiite K2Z u neuzemljenoj mrei.

71. Opiite prilike na mjestu trofaznog kratkog spoja (K3) (slika, fazne vrijednosti,
iznos struje KS, simetrine komponente). Nacrtajte nadomjesnu shemu.





Elementi
73. Koji elektrini princip je osnova rada trofaznog sinkronog generatora?
Okretno magnetsko polje dobiveno zbrajanjem fazno pomaknutih izmjeninih
magnetskih polja.
74. to je to Lorenzova sila? Objasnite na jednom primjeru.
Lorenzova sila jedan od temelja. Javlja se kad imamo elektrini naboj koji se giba jer
se giba i vodi u magnetskom polju bitno je realtivno gibanje! Sastoji se od 2
komponente magnetske sile (el. ioni tj. naboji se razdvajaju pa se javlja el. polje) i
elektrine sile kad nastupi stanje ravnotee javlja se Lorenzova sila.

Primjer:

75. to se opisuje Faradayevim zakonom elektromagnetske indukcije? Objasnite
na jednom primjeru.
Ako imamo promjenu magnetskog
toka, u vodiu se inducira napon (npr. sinkroni generator).

76. to se opisuje Amperovim zakonom sile na vodi u magnetskom polju?
Objasnite na jednom primjeru.





77. Objasnite koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi u elektrinom stroju imali
pretvorbu energije (elektrine odnosno mehanike).
Iako u vodiu imamo inducirani napon, to ne znai da dolazi do pretvorbe energije.
Elektrinu snagu emo imati samo ako imamo i elektrinu struju u vodiu. Ako imamo
struju u vodiu, javlja se sila na vodi, meutim to opet ne znai da imamo pretvorbu
energije. Zato jer je mehanika snaga jednaka umnoku sile i brzine. To znai ako
nema sile u smjeru gibanja, ili ako se vodi ne giba, nema ni mehanike snage
nema pretvorbe energije. Zakljuujemo da emo elektromehaniku pretvorbu
energije dobit ako se vodi kroz koji tee struja giba u magnetskom polju.
78. Kako se dijele sinkroni generatori?

79. Koja je razlika izmeu hidro i turbo generatora?
Turbogenerator je generator s neistaknutim polovima, a hidrogenerator je generator s
istaknutim polovima.

80. O emu ovisi brzina vrtnje sinkronog generatora, i koliko moe biti
maksimalna?
O frekvenciji mree i broju pari polova stroja. n=60*(f/p) MAX
81. O emu ovisi dali e hidro generator imati vertikalnu, odnosno horizontalnu
osovinu?
Ovisi o izboru i izvedbi vodne turbine.













82. Kolika je snaga trofaznog genaratora u odnosu na jednofazni? Zato?

83. Kolika je snaga trofaznog generatora u spoju trokut, a kolika u spoju zvijezda?
Zato?
Jednaka.

Zato jer snagu moemo izraunati pomou linijskih veliina bez obzira na spoj!!!


















84. Nabrojite namote generatora, i objasnite njihovu funkciju?

85. Nabrojite i objasnite sustave uzbude sinkronog generatora.

Istosmjerni uzbudnik:





86. Objasnite nain oznaavanja faza i smjer vrtnje sinkronog generatora.
Oznaavanje faza u smjeru kazaljke na satu. Smjer vrtnje (pozitivan) obrnuto od
kazaljke na satu.
87. Zato se smjer oznaavanja faza i smjer vrtnje vremenske osi u fazorskom
dijagramu sinkronog generatora razlikuje u odnosu na smjerove u fazorskom
dijagramu mree?
?????
88. Koja je razlika izmeu fazorskog i vektorsko-fazorskog prikaza sinkronog
generatora? Objasnite na jednom primjeru.
Fazorski prikaz u vremenskoj domeni, vremenska os rotira u smjeru sata a fazore
smatramo nepominima . Vektorsko fazorski prikaz istovremeno se vrte
vremenska os i prostorna os u smjeru sata tj. prostorno-vremenski prikaz.
89. Objasni prazni hod generatora pomou vektorsko-fazorskog dijagrama.

90. Nacrtajte vektorsko-fazorski dijagram optereenog generatora. Usporedite to
sa isto induktivnim i isto kapacitivnim optereenjem.

Optereeni: isto induktivno: isto kapacitivno:


USPOREDBA Kod istog induktivnog i istog kap. optereenja kut optereenja je 0
te su protjecanje armature i uzbude na istom pravcu. isto induktivno i isto
kapacitivno se razlikuju u tome da li struja statora i protjecanja armature prethodi ili
kasni 90 stupnjeva za induciranim naponom. Kod optereenog vidimo da nije kut 90
izmeu struje i induciranog napona nego neto izmeu to znai da nije isto
kapacitivno ni isto induktvno optereenje (a to se odmah vidi po kutu optereenja da
je razliit od 0!).

91. Objasnite kratki spoj generatora pomou vektorsko-fazorskog dijagrama.

92. Objasnite postupak sinkronizacije generatora na postojeu mreu.

Prvo ga moramo zavrtit na odgovarajuu brzinu vrtnje. Podeavamo uzbudu dok na
stezaljkama ne dobijemo napon jednak naponu mree. Provjerimo redoslijed faza i
ako je R-S-T generator je sinkroniziran i moemo ga ukljuiti u mreu kad smo
pomou uzbude postigli da je napon na stezaljkama jednak naponu mree.
93. to je to pogonska karta sinkronog generatora? Nacrtaj jedan primjer sa svim
ogranienjima.












94. to je to monitoring generatora? Zato je razvijen?


95. Koje se sve veliine prate monitoringom? Zato?

96. Na kojim osnovnim zakonima elektrotehnike se temelji rad transformatora?
Faradayev zakon elektromagnetske indukcije, Ampereov zakon protjecanja i Biot
Savartov zakon.



97. Navedite karakteristine veliine kojima se opisuju energetski transformatori?
Prijenosni omjer, nazivna snaga, napon kratkog spoja, grupa spoja i regulacija.
98. to je prijenosni omjer kod energetskih transformatora? Kako se iskazuje?
Omjer broja zavoja primara i sekundara tj. omjer napona primara i sekundara za
transformator u PH. Iskazuje se esto kao omjer nazivnih napona primarne i
sekundarne strane transformatora.
99. Koja je razlika izmeu jezgrastog i ogrnutog transformatora? Koje su njihove
prednosti i mane?

Jezgrasti dvostupna jezgra, na svakom stupu je namot. Oklopljeni trostupna
jezgra, 1 zajedniki namot (gornjenaponski i donjenaponski) samo na srednjem
stupu.














100. Kako su se nekada oznaavale stezaljke trofaznih transformatora, a kako se to
radi danas? Nacrtaj primjer transformatora u spoju zvijezda i u spoju trokut.






101. Na koje se naine moe regulirati napon transformatora? Zato to inimo?
Pomou regulacijske sklopkeobino se nalazi na VN strani; mjenjamo broj namota
mijenjamo prijenosni omjer. Pomou premjetaa fazauzduna i poprena
regulacija napona, moe mijenjati poloaj samo kad nema tereta ili napona.
Regulacija nam slui da u nepovoljnim uvjetima moemo reagirati i smanjiti/poveati
napone ili struje ovisno o situaciji.
102. Objasnite regulacijski transformator. emu slui?







103. Koja je razlika izmeu uzdune i poprene regulacije napona, odnosno izmeu
regulacijske sklopke i premjetaa faza?
Regulacijska sklopka moe sklapati pod teretom i naponom, a premjeta faza ne
moe. Kod uzdune regulacije su regulacijska sklopka i premjeta faza spojeni u
istoj fazi (npr. fazi A). Kod poprene regulacije je premejeta u fazi A, a regulacijska
sklopka u fazi C.
104. to odreuje grupu spoja transformatora? Navedite karakteristine primjene
nekih grupa spoja. emu slui spoj u trokut, a emu spoj cik-cak?
Zahtjevi mree odreuju grupu spoja. Karakteristine kombinacije: Yy0, Yd5 i Dy5.

105. to je to satni broj? Zato se koriste transformatori s razliitim spojevima
namota i razliitim satnim brojevima?
Satni broj oznaka grupe spoja, iznosi 30 stupnjeva elektrinih i oznaava kut
pomaka sekundarnog napona prema primarnom. Razliiti transformatori s razliitim
spojevima namota i razliitim satnim brojevima se koriste kako to mrea zahtjeva tako
da ne mogu uvijek biti isti transformatori i isti satni brojevi.















106. to je to auto transformator? Kolika je snaga auto transformatora, a
kolika ekvivalentnog dvonamotnog transformatora?













107. Objasnite princip rada transformatora na primjeru praznog hoda i na primjeru
optereenog transformatora.
PH:

Pod teretom:



108. Objasnite kako se odreuju nadomjesne reaktancije (uzduna i
porena) transformatora.
Odreujemo ih iz pokusa kratkog spoja uzduna reaktancija i praznog
hoda poprena reaktancija (zanemariva).
109. to je to iskoristivost transformatora? O emu ovisi?
Omjer izlazne i ulazne snage. Izlazna snaga je razlika ulazne snage i snage gubitaka
pa to je manje gubitaka vea je korisnost. Ovisi o gubicima u bakru, gubicima
histereze i gubicima vrtlonih struja.
110. Hlaenje transformatora. Nabrojite vrste i pripadne oznake.















111. Nabrojite sve uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nisu zadovoljeni?

Nazivni naponi ne moraju biti u potpunosti jednaki (npr. moemo spojit jedan 30/10 kV
i jedan 31.5/10.5 kV samo e se malo promjeniti struja magnetiziranja). Ako
prijenosni omjeri nisu jednaki npr. trafo sa veim sekundarnim naponom protjerat e
struju izjednaenja kroz oba transformatora u PH te e se pojavit struja Ia=0,5*In; pod
optereenjem na sekundarnoj strani poveavat e se optereenje jednog, a smanjivat
optereenje drugog trafa prije nego optereenje dosegne zbroj nazivnih snaga oba,
doi e do nazivnog optereenja na prvom transformatoru to znai da je mogunost
optereivanja dva paralelna transformatora nejednakih prijenosnih omjera znatno
manja od njihovih nazivnih snaga. Ako je razliita grupa spoja potei e vea struja
izjednaenja te nije mogu takav rad!!!.


112. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet
jednakih prijenosnih omjera?
111. pitanje.
113. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet
priblino istih nazivnih napona?
111. pitanje.
114. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet
jednakih grupa spoja?
111. pitanje.

115. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet
jednakih napona kratkog spoja?
111. pitanje.
116. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet
jednakih nazivnih snaga?
111. pitanje.

Sklopni ureaji
117. Objasnite razliku u gaenju luka u izmjeninim i istosmjernim krugovima.

118. Objasnite to se deava u sluaju kratkog spoja u neposrednoj blizini
kapacitivno optereenog generatora.


















119. Objasnite prekidanje izmjenine struje idealnim i realnim prekidaem. Nacrtaj
sluaj uspjenog i neuspjenog prekidanja na U(i)-t dijagramu.

REALNI PREKIDA kad struja doe u nulu otpor ne moe trenutno narasti od 0 do
beskonanosti nego raste po krivulji pa se struja prekine kad otpor doe u neku
konanu vrijednost, a ne odmah u prvoj nuli.

120. Koje veliine povratnog napona utjeu na uspjenost prekidanja? Objasni to na
primjeru isto radnog, induktivnog i kapacitivnog kruga.
Otpor nema nikakvog utjecaja. Induktivitet utjee na strminu povratnog napona, a
kapacitet na amplitudu povratnog napona.



121. Objasnite pomou fazorskog dijagrama prekidanje trofazne struje.


Kad 1. Faza prekine struju, 2. i 3. faza tada tvore dvofazni strujni krug i istovremeno
dolaze u nulu 5 ms nakon prekida 1. faze. U tom trenutku prekine se struja trofaznog
kruga.
122. to je to faktor prvog pola i o emu ovisi? Koliki je faktor drugog, odnosno
treeg pola?

K1=1,3-1,5 za tropolni KS bez uzemljenja. K1=1 kad postoji uzemljenje u tropolnom
KS-u jer nema pomaka nultoke.



123. Koja je razlika izmeu prekidanja sabirnikog i bliskog kratkog spoja. Objasni to
na istom U(i)-t dijagramu.









Kod sabirnikog KS-a problem je amplituda povratnog napona zbog nagle i velike
promjene struje KS-a, a kod bliskog KS-a problem je velika strmina povratnog napona
(radi se o manjim iznosima struje).