Pregled budetskih izdvajanja za politike partije u BiH

Propisi
Politike stranke u BiH se finansiraju i iz budeta razliitih nivoa u BiH, a raspodjela ovih
sredstava i naini finansiranja utvreni su Zakonom o finansiranju politikih partija BiH i RS,
te Izbornim zakonom. Pravo na finansijska sredstva iz budeta ostvaruju one politike partije,
nezavisni kandidati, liste i koalicije koje imaju svoje predstavnike u skuptinama. Ovi trokovi
se djelimino koriste za svakodnevno funkcionisanje partija, nezavisnih kandidata, lista i
koalicija, a djelimino za finansiranje izborne kampanje.
Zakon o finansiranju politikih partija BiH regulie pitanja budetskih donacija politikim
partijama, odnosno grupama koje participiraju u Parlamentu Bosne i Hercegovine
(Predstavniki dom i Dom naroda). Zakon propisuje da sve politike partije koje imaju svoje
predstavnike u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine imaju pravo na jednake
doprinose u iznosu od 30% od odobrenih budetskih sredstava, 60% sredstava se dijeli
zavisno od broja poslanika koje svaka poslanika partija ima u vrijeme raspodjele sredstava,
dok se 10% od ukupnog iznosa rasporeuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju
poslanikih mjesta koje pripadaju manje zastupljenom polu. Koji je pol manje zastupljen
utvruje CIK BiH prema razultatima izbora.
Veliki problem vezan za ovu regulativu i finansiranje stranaka iz budeta sa razliitih
administrativnih nivoa predstavlja injenica da entiteti dug vremenski period nisu usvojili
zadovoljavajue zakone koji bi tretirali pitanja finansiranja politikih stranaka koje djeluju na
niim nivoima uprave od dravnog, dok je predmetni BiH Zakon o finansiranju politikih
partija regulisao samo nain izdvajanja sredstava za partije zastupljene na nivou zajednikih,
tj. dravnih institucija. Ovo je veoma dugo ostavljalo ogroman prostor za malverzaciju na
niim nivoima uprave. Problem je djelimino rijeen usvajanjem odnosnog Zakona u RS jula
2008.g., dok Zakon o financiranju politikih stranaka iz budeta Federacije BIH, ni nakon
gotovo dvije godine koliko je u parlamentarnoj proceduri, nije usvojen, to je jasan
nagovjetaj nedostatka politike volje da se ovo pitanje u F BiH kvalitetnije rijei.
Na nivou Republike Srpske, Zakon o finansiranju politikih stranaka iz budeta Republike,
grada i optina
1
regulie dio finansiranja politikih stranaka i koalicija koje imaju poslanike ili
odbornike u skuptini, nezavisnih poslanika i odbornika (ukljuujui poslanike/odbornike
klubove i grupe), kao i stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata sa potvrenim izbornim
listama. Zakon, prema tome, razlikuje redovno finansiranje i finansiranje u toku izborne
kampanje. Redovno finansiranje predvida obezbjeivanje min. 0,2% sredstava iz budeta
koja se u iznosu od 20% rasporeuju svim partijama koje imaju poslanike u
skuptini/odborima, te nezavisnim poslanicima, dok se 80% iznosa rasporeuje srazmjerno
broju osvojenih mandata u skuptini/odboru. S druge strane, sredstva za izbornu kampanju
iznose min. 0,05% budeta i rasporeuju se u skladu sa izbornim propisima. Raspodjelu
ovih sredstava vri Ministarstvo finansija RS, odnosno nadlena sluba jedinice lokalne
samouprave.

1
SlubeniglasnikRS,br.65/08
Meutim, odredba po kojoj se obezbjeuje minimum 0,2%, odnosno 0,05% sredstava iz
budeta sporna je od samog poetka jer se na ovaj nain ostavlja mogunost da ova
sredstva budu i vea. Kada se uzme u obzir da vladajue stranke ine veinu u parlamentu,
pa samim tim i izglasavaju visinu finansiranja, ostavlja se mogunost manipulacije ovim
iznosima, pa teoretski stranke same sebi mogu izglasati znatno vee iznose, po potrebi.
Takoe, Zakonom RS nije definisano koje konkretne kategorije trokova mogu biti pokrivene
iz sredstava za finansiranje redovnog rada politikih stranaka, to omoguava veliku
samovolju strankama da praktino svaku ili bilo koju vrstu rashoda svrstaju u rashode
redovnog poslovanja. Osim raspodjele, ovaj Zakon uopte ne tretira pitanja kontrole utroka
budetskih sredstava, dok se zakonodavstvo na dravnom nivou bavi samo utrokom
sredstava za izborne kampanje, tako da politike stranke novac poreskih obveznika mogu
troiti proizvoljno i samovoljno.
to se tie Brko distrikta BiH, Zakon o finansiranju politikih stranaka iz budeta Brko
distrikta BiH
2
na snazi od 2004. godine, razlikuje redovno finansiranje koje predvia
izdvajanje 0,1% ili 200,000 KM iz budeta, u zavisnosti od toga koji iznos je manji, uz
raspodjelu po principu da se 30% sredstava raspodjeljuje jednako svim strankama
zastupljenim u Skuptini i 70% proporcionalno u skladu sa brojem zastupnikih mjesta, od
finansiranja u toku izborne kampanje za koje se izdvaja 0.03% ili 60.000 KM sredstava u
zavisnosti od toga koji iznos je nii, uz raspodjelu po principu da e svaka stranka imati
pravo na pokrie trokova u visini 4.000 KM. Izmjene i dopune navedenog zakona, donesene
2008. godine, obavezuju Direkciju za finansije Brko distrikta BiH da u skladu sa podacima
dostavljenim od Centralne izborne komisije BiH vri raspodjelu ovih sredstava.
Zakon o finansiranju politikih partija BiH predvia samo finansiranje parlamentarnih grupa u
Parlamentu BiH, kao i u Brko distriktu BiH (zato to se gradonaelnik BD BiH bira posredno,
od strane Skuptine BD) i uopte ne spominje finansiranje kampanje, dok Zakon o
finansiranju politikih stranaka iz budeta RS i budeta optina, navodi da se iz dobijenih
budetskih sredstava finansira kampanja, ali samo kampanja politikih stranaka za izbor u
parlamente, a ne i kampanja za predsjednike izbore.
Takoe bi trebalo naglasiti da politike partije koje participiraju u Parlamentarnoj skuptini
BiH sredstva za svoj rad dobijaju iz budeta BiH, partije na nivou entiteta dobijaju sredstva iz
budeta entiteta, partije u Brko distriktu BiH iz budeta Brko distrikta BiH, a partije na
optinskom nivou iz budeta optina.
Prema podacima Centralne izborne komisije, ukoliko se uporede sredstva izdvojena
politikim subjektima u periodu od 2004. do 2010. godine, svake godine je evidentan njihov
porast u odnosu na prethodnu godinu, osim u 2009. godini kada ja zabiljeen pad od 16,61
% u odnosu na 2008. godinu. U 2010. godini politikim subjektima je iz budeta izdvojeno
12,66% sredstava vie nego u 2009. godini. Prema istim podacima, u periodu od 2004. Do
2010. godine za politike stranke je izdvojeno 134.666.114 KM.
NAPOMENA: Navedeni propisi reguliu samo direktno finansiranje politikih stranaka,
dok ne ukljuuje finansiranje rada poslanikih klubova, vijenika, odbornika itd., kao i
pojedinane grantove strankama, to ukupno takoe predstavlja znaajan iznos

2
SlubeniglasnikBrkodistriktaBiH,br.29/04,14/07i19/07
sredstava za stranke, a nije ukljueno u evidenciju Centralne izborne komisije BiH
(osim za nivo BiH).

Pristup podacima i osnov za poreenje
S obzirom na injenicu da budetska izdvajanja iz godine u godinu rastu, te da veina
sredstava dolazi sa niih nivoa, prevashodno optina, gdje ne postoji efikasan nadzor nad
njihovom raspodjelom, Transparency International Bosne i Hercegovine pokuao je prikupiti
podatke od svih optinai kantona, kao i sa entitetskog i dravnog nivoa, te izvriti pregled
svih izdvajanja za stranke kako bi se stekao uvid u tane iznose koji se izdvajaju za stranke.
Kako bi navedeni iznosi mogli biti sagledani u realnom okviru i u kontekstu okolnosti, a prije
svega aktuelnog izvjetaja Komisije Pravda i mir koji govori o nivou siromatva u BiH,
izdvajanja za stranke su uporeena sa izdvajanjima za humanitarne organizacije i javne
kuhinje.
Naalost, pokazalo se da, iako bi budeti optina trebalo da budu dostupni javnosti, u
odreenom broju optina je bilo veoma teko ili gotovo nemogue doi do informacija o
budetima.
Iako bi dokumenti budeta trebalo da budu javni dokumenti, naalost to nije sluaj kod
jednog dijela optina/opina. Gotovo je nemogue stupiti u konatkt sa nekim optinama, a
entitetska ministarstva finansija osim zbirnih podataka, ne posjeduju dokumente budeta.
Stavke za finansiranje odbornikih/vjenikih klubova i poltikih partija se razliito opisuju u
budetima. U jednima kao grantovi za odbornike klubove, u drugima kao unapreenje rada
odbornikih klubova, u nekima precizno kao finansiranje parlamentarnih stranka, dok pojedini
budeti daju ak analitiki izdvajanja po pojedinim politikim partijama. Takoe, dok u nekim
dokumentima su vrlo pregledno naznaeni, esto je potrebno temeljno iitavanje da se ove
stavke pronau ili prepozaju.
Pitanje je zato se do dokumenata koji bi trebalo da predstavljaju temelj ili osnovu
transparentnog rada tako teko dolazi i na osnovu ega sluamo razne izjave u javnosti ako
najodgovorniji nemaju uvid u potronju po niem jedinicama i analitiku javne potronje.
Da bi podaci bili upeatljiviji i pokazivali realno stanje, iznosima redovnih izdvajanja za
stranke je neophodno dodati mjesene naknade koje primaju parlamentarci i
odbornici/vjenici, ako i sve prinadlenosti koje uz to idu. Sam procenat od budeta/
prorauna koji ine iznosi za politike partije nee znaiti mnogo ukoliko se ne sabere sa
ovim iznosima (plate, pauali, itd).
Za potrebe ove analize, kako bi postojao parametar za poreenje i kako bi podaci bili
razumljiviji, dati su podaci iz budeta u davanjima za humanitarne organizacije (posebno
Crveni krst, Crveni kri, Crveni polumjesec, Caritas, Merhamet) i izdvajanja ili pomo za
javne kuhinje. Naime, zadnji izvjetaj Komisije Pravda i mir pokazao je da u Bosni i
Hercegovini u siromatvu ivi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima manje
od 300 KM. Svaki peti graanin BiH ivi od tri konvertibilne marke dnevno. U ekstremnom
siromatvu ivi oko 60 posto penzionera u BiH, dok njih 215.000 prima meseno manje od
300 KM. S jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje preivljava 20.000 graana, a ak
700.000 ivi ispod opte granice siromatva u koje se ubrajaju svi sa manje od 240 KM
primanja meseno, podaci su izvetaja Komisije Pravda i mir Biskupske konferencije BiH o
ljudskim pravima u naoj zemlji za 2010. Godinu, po kojem bh. graani ive najtee u regiji.
Dok prosean Slovenac mjseno zaradi 1.900, a na 20 osnovnih namirnica potroi 58 KM, a
Hrvat zaradi 1.300 i na namirnice potroi 53 KM, obian dravljanin nae zemlje mjeseno
zaradi 782, a na osnovne namirnice potroi 40 KM.
Iako se broj korisnika javnih kuhinja u BiH iz dana u dan poveava, a oko 20 posto
stanovnitva u BiH nije u mogunosti da svakodevno obezbedi jedan obrok, ni jedna
institucija na dravnom nivou nema podatke o broju korisnika, broju kuhinja, mestima u
kojima one rade, te nainima njihovog finansiranja.
Najvie korisnika javnih kuhinja okupljaju Crveni kri, Merhamet, Karitas, Kruh Svetog Ante.
Meutim, sve kuhinje se nalaze u veim optinama, dok gotovo ni jedna manja optina nema
javnu kuhinju. Tako veliki broj ljudi u potrebi ostaje bez i jednog obroka.
Jedan od kriterija u RS je da su mesena primanja osobe manja od 41 KM, a u FBiH od 70
KM, tako da se u javnim kuhinjama Crvenog kria u oba entiteta hrani ukupno 2.849 ljudi.
Samo iz Centralne kuhinje Crvenog kria Kantona Sarajevo, po podacima iz marta 2010,
svaki dan na 18 punktova odlazi 1.939 obroka od kojih 1.743 finansira kantonalni centar za
socijalni rad. U Sarajevu u pet javnih kuhinja broj korisnika je premaio 4.000. ak etiri
posto korisnika "Karitasovih" kuhinja u Sarajevu su fakultetski obrazovani ljudi. Usluge
Merhametovih kuhinja u BiH koristi skoro 8.000 ljudi. Na spisku je u martu 2010. godine bilo
7.720 ljudi , a ostatak su oni koji ne ispunjavaju uslove centara za socijalni rad.
Po podacima iz oktobra 2010. godine, samo u Banjoj Luci je bilo 623 korisnika javne kuhinje,
dok je javna kuhinja Merhameta imala 163 korisnika (29 dece), a Karitas 60 korisnika.
Zbog toga je u tabelama predstavljen podatak o izdvajanju za navedene humanitarne
organizacije, a u tabeli za Federaciju BiH i rubrika o pomoi javnim kuhinjama koje su, kao
stavka, navedene, dok u budetima u RS tako navedenih stavki nema, osim podatka za
Banja Luku u odluci Skuptine grada (u 2010. Preko GO Crveni krst 330.000 KM za javne
kuhinje i Merhamet 40.000,00, dok je za 2011. predvieno 403.000 KM za sufinansiranje
rada narodnih kuhinja). Na primer, javne kuhinje u Gradiki zatvorene su pre deset godina, a
GO Crveni krst nema donatore za te namene. Ne postoji ni u Prijedoru, a u Bijeljini je
otvorena 2007. godine. Crveni krst ima javne kuhinje i u Mostaru, Bijeljini, Vlasenici i Bilei. U
Bilei se aktivnost javne kuhinje sastoji u podeli hleba i mleka za 75 porodica, a u Vlasenici
se svakodnevno, i to uz dva obroka dnevno, pomae 50 korisnika.
Kad se uporede izdvajanja za politike stranke, mimo redovnih naknada poslanika,
odbornika/vjenika i delegata, sa izdvajanjima za javne kuhinje u u pogroanom socio-
ekonomskom stanju, slika je potpunija. Ovako, za malobrojne javne kuhinje organizuju se
humanitarne akcije i apeluje na privatne preduzetnike, dok su izdvajanja za politike partije
zagarantovana budetima/proraunima, odnosno sredstvima poreskih obveznika i graana.
Optina Zvornik je pod stavkom unapreenje rada odbornikih grupa (politikih partija) u
2010. izdvojila 150.300, 00 KM, dok je marta 2010. ocijenjeno da je glavni problem to nema
javne kuhinje to to bi projekat bio neefikasan i skup, te da bi drugaija rjeenja bila jeftinija i
funkcionalnija za korisnike.

Izdvajanja za stranke po nivoima vlasti - direktno

Budet institucija BiH i medj. obaveze Parlamentarne stranke
1.028.034.000,00 1.120.000,00

Budet Republike srpske 1.600.000.000,00
Namjenska izdvajanja za rad poslanikih klubova 1.200.000,00
Za rad delegatskih klubova 220.000,00
Namjenska izdvajanja parlamentarnim strankama 3.200.000,00
Finansiranje izborne kampanje u RS 700.000,00
Ukupno iz budeta RS za stranke 5.320.000,00
Merhamet 200.000,00
Karitas 100.000,00

Budet Federacije Bosne i
Hercegovine
Tekui transfer za neprofit.org./politike
stranke
1.863,333.532,00 5.000.000,00



Tekui transfer neprofit.org.-Crveni kri FBiH 650.000,00

Budet Brko distrikta Grant politikim strankama
203.547.638,30 200.000,00


Republika srpska

Naalost, do pojedinih optina nije bilo lako doi, do nekih nikako, i pored pisanih urgencija.
Namee se zakljuak da neke optine ili ne itaju elektronsku potu ili jednostavno nema ko
da dostavi neto to se smatra javnim podatkom. U prilogu su podaci za budete svih
optina, a podaci za izdvajanja za politike stranke i humanitarne organizacije za 41 optinu
od postojeih 63. (ubaciti link na tabelu)
Kada je u pitanju ekonomska klasifikacija u budetu, stavke za politike partije se nalaze ili bi
trebalo da se nalaze na poziciji tekui grantovi grantovi (pomoi, podrka) neprofitnim
organizacijama. Tu se najee nalazi u zbiru sa ostalim slinim izdvajanjima, a neke optine
te neprofitne organizacije navedu analitiki, odnosno izlistano. Meutim, kada je u pitanju
funkcionalna klasifikacija, koja podrazumijeva opte javne usluge; odbranu; zatitu ovekove
okoline; stambene i zajednike poslove; zdravstvo; rekreaciju, kulturu i religiju; obrazovanje, i
socijalnu zatitu, pretpostavka je da su klasifikovani u opte javne usluge, koliko god to
ironino zvualo, s obzirom da im u ostalima zaista nije mjesto.
Kod organizacione klasifikacije potrebno je pronai ove stavke, ako su u ekonomskoj
klasifikaciji date zbirno. U budetu optine Banja Luka se nalaze u potroakoj jedinici
SKUPTINA GRADA, Bijeljina ODJELJENJE ZA DRUTVENE DJELATNOSTI, Bratunac
STRUNA SLUBA SKUPTINE OPTINE, Brod ODJELJENJE ZA OPTU UPRAVU I
DRUTVENE DJELATNOSTI, elinac ODJELJENJE ZA FINANSIJE, PRIVREDU I
DRUTVENE DJELATNOSTI, Derventa ODJELJENJE ZA PRIVREDU I DRUTVENE
DJELATNOSTI, Doboj ODJELJENJE ZA FINANSIJE, Foa- DIREKTNI BUDETSKI
IZDACI, Gacko- DIREKTNI RASHODI IZ BUDETA, Gradika SRUNA SLUBA SO-e,
Kneevo SKUPTINA OPTINE, Kozarska Dubica SKUPTINA OPTINE, Laktai
Operativna jedinica: ADMINISTRATIVNA SLUBA, potroaka jedinica: STRUNA
SLUBA SO I NAELNIKA; Modria SKUPTINA OPTINE, Modria SKUPTINA
OPTINE, Nevesinje GRANTOVI, Novi Grad - SKUPTINA OPTINE I STRUNA
SLUBA SKUPTINE, Trebinje DIREKTNI GRANTOVI IZ BUDETA, Zvornik -
ODJELJENJE ZA FINANSIJE, itd.
Takoe, razliito se nazivaju u budetima, pa tako u dokumentu budeta Banja Luke navodi
se da Sredstva za rad drutveno-politikih organizacija, kod budeta Bijeljine Sredstva za
uee u finansiranju politikih partija, Bratunac Naknade parlamentarnim strankama, Brod
Tekui grantovi politikim organizacijama, elinac Politike partije, Derventa Sredstva
za rad klubova odbornika, odbornikih grupa i samostalnih odbornika, Doboj Sredstva za
uee u finansiranju politikih organizacija, Foa Tekui grantovi politikim
organizacijama, Gacko Grantovi politikim partijama (uz izlistane politike partije za
pripadajuim iznosima), Gradika Tekui grantovi politikim organizacijama i udruenjima,
Istono Novo Sarajevo Politike partije, Istona Ilida Parlamentarne stranke, Grad
Istono Sarajevo Grant parlamentarnim strankama (sa navedenim politikim partijama i
pripadajuim iznosima), Kneevo- Tekui grantovi politikim organizacijama i udruenjima,
Kostajnica Parlamentarne stranke, Kotor Varo Politike stranke, Kozarska Dubica
Naknade parlamentarnim strankama, Laktai Politike stranke plus Klubovi odbornika,
Lopare- Sredstva za rad politikih stranaka, Milii Tekui grantovi politikim organizacijama
i udruenjima, Modria- Tekui grant politikim partijama, Mrkonji Grad- Tekui grantovi
politikim partijama i udruenjima, Nevesinje- Tekui grantovi politikim organizacijama i
udruenjima (politike partije), Novi Grad Grant za politike partije i klubovi odbornika, Pale
Sredstva za rad politikih partija, ali i Sredstva za izborne aktivnosti pored toga, Pelagievo
- Grantovi: Politike partije, Prijedor Uee u finansiranju politikih partija, Prnjavor
Finansiranje politikih partija plus Finansiranje klubova odbornika, Ribnik Sredstva za rad
parlamentarnih stranaka, Rogatica Za rad odbornikih grupa, Sokolac Politike partije (sa
iskazanim iznosima za svaku partiju), Srbac Naknade parlamentarnim strankama, ali i
Trokovi izbornog materijala, Trokovi birakih odbora, Srebrenica Grant za rad klubova
odbornika, amac Tekui grantovi politikim organizacijama, ipovo Tekui grantovi
politikim organizacijama i udruenjima, Tesli- Finansiranje politikih partija, Trebinje
Namenska izdvajanja parlamentarnim strankama (uz analitiki pregled), Trnovo Politike
partije, Ugljevik Politike partije, Viegrad Politike partije, Zvornik Sredstva za
finansiranje poboljanja rada klubova.
Kod optina Berkovii i ekovii nema podataka, a pretpostavka je da su iznosi sadrani u
nekoj od stavki grantova, namjenskog izdvajanja i slino, za neprofitne organizacije.
Gotovo u svim optinama postoji decidno navedena stavka za finansiranje optinske
(lokalne) izborne komisije svake godine, s tim da iznosi variraju. Pojedine optine iskazuju i
stavke Trokovi za izbore, ali se ne navodi koji, mada postoji stavka optinske (lokalne)
izborne komisije.
Interesantno je napomenuti i iznos koji je za 2011. uveden u budet optine Prnjavor, a to je
Sredstva za referendum graana, trokovi graanskih inicijativa.
Iz do sada pribavljenih dokumenata budeta (41 optina od 63), zbrajanjem izdvajanja samo
za rad politikih partija dolazi se do iznosa 2.544.151,00, pa kad se dodas na iznos iz
entitetskog budeta od 5.320.000, iznos je 7.864.151,00 za rad politikih partija iz budeta
Republike Srpske i budeta 41 optine.

Federacija BiH
Isti problem dostupnosti podataka prisutan je i u Federaciji BiH - nepostojanje internet
stranica, nemogunost da se na postojeim internet stranicama doe do dokumenta budeta
ili slubenih glasnika u kojima je objavljen, a suvino je i spomenuti da je za oekivanje da se
ovakvi dokumenti mogu nai izlistani na intenet stranicama kantona, na primjer.
to se tie klasifikacije, u budetima kantona se nalaze kao Transferi, Tekui prijenosi-
potpore, Tekui grantovi. Nazivi za ova izdvajanja varijaraju, kao to su na primjer Grant za
finansiranje parlamentarnih grupa (Gorade); Prijenos sredstava za parlamentarne politike
stranke (Hercegbosanska upanija); Potpore politikim strankama (Livno); Transfer za
parlamentarne politike partije (apljina, Novi Travnik); Politike partije (itluk); Izdvajanje za
politike subjekte (Jablanica); Transfer za parlamentarne grupe (Konjic); Grantovi za politike
partije parlamentarne grupe (Mostar); Finansiranje parlamenatrnih grupa i nezavisnih
poslanika (Kanton Sarajevo); Rad parlamentarnih grupa (Centar Sarajevo); Grantovi
politikim partijama (Hadii); Grant za parlamentarne grupe u opinskom vijeu (Ilija);
Tekui grant za parlamentarne grupe (Novi Grad Sarajevo); Grantovi parlamentarnim
grupama (Novo Sarajevo, Vogoa, Bosanska Krupa); Grantovi klubovima vjenika
parlamentarnim strankama (Stari Grad Sarajevo); Za parlamentarne politike patije (Trnovo);
Grantovi politikim strankama (Posavska upanija, Domaljevac); Grant za finansiranje
parlamentarnih grupa (Odak); Grantovi vjenikim grupama (Oraje); Transferi politikim
strankama (Gornji Vakuf, Kreevo, Ljubuki); Grant-parlementarne stranke (Jajce); Transfer
za klubove politikih partija (Kiseljak); Grantovi parlamentarnim strankama (Travnik);
Politike stranke, parlamenatrne grupe, kolacije i nezavisni kandidati (Tuzlanski kanton);
Parlamentarne grupe (Kladanj); Transfer parlementarnim grupama (Lukavac); Transfer za
parlamentarne politike klubove (Srebrenik); Transfer za rad parlamenatrnih klubova (Tuzla);
Za parlamentarne politike partije (Biha); Grant vjenicima (Cazin); Parlamenatrne grupe i
pojedinci (Sanski Most); Grant za grupe vjenika (Velika Kaldua); Grant za finansiranje
parlamenatrnih grupa u Opinskom vijeu (Visoko); Transfer za klubove poslanika politikih
stranaka (Zeniko-dobojski kanton); Finansiranje parlamentarnih gtrupa politikih stranaka
(Maglaj); Transfer za finansiranje parlamenatnih grupa (Zenica), itd.
Kalesija i Prozor-Rama, na primjer, u dokumentu budeta taksativno navode partije kao
korisnike sa iznosima koje primaju iz optinskog budeta. Kod Hercegovako-neretvanske
upanije Transferi za politike stranke i koalicije su pri Uredu/kabinetu predsjednika Vlade
navedene sa pojedinanim iznosom: HDZ, SDA, SBiH, SDP, HSP, BPS, ali i Hrvatsko
zajednitvo zbirno ((HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-DEMOKRANI).
U budetu Srednjebosanskog kantona, gdje itav milion konvertibilnih maraka odlazi na
Prijenos sredstava parlamentarnim politikim strankama, nezavisnim kandidatima i
samostalnim zastupnicima, ovaj iznos se nalazi pod Sabor Kantona i izabrani dunosnici
zakonodavne vlasti, i po strankama je naveden svaki iznos. Poreenja radi, u 2008.godini
izvrenje prenosa sredstava za ove namene je bilo 893.286,29 KM, a u 2009. po izmjenama
i dopunama 850.000,00 KM. Unsko-sanski kanton stavku Grantovi neprofitnim
organizacijama- parlamenatrne stranke vodi pod SKUPTINA.
Ukupna izdvajanja za FBiH
Iz budeta Federacije BiH 5.000.000,00
Iz budeta kantona (bez optina!) 4.647.420,00
Iz budeta optina (61 od 79 optina) 6.613.034,00
Ukupno FBiH (dostupni podaci) 16.260.454,00


Bez obzira kako ih zvali, sam pojam granta, transfera ili potpore, primetno je da se negde
politike partije finansiraju direktno iz budeta kao direktni budetski korisnici, a negfe
indirektno, preko direktnih budetskih korisnika. Na primer, u nekim optinama je i naglaeno
DIREKTNO IZ BUDETA, dok kod drugih ide preko nekih od slubi. Grantovi, transferi ili
potpore predstavljaju dodatni izvor finansiranja i praktino su donacija. Odborni, vjenici,
zastupnici, parlementarci su na redovnom finansiranju iz budeta, odnosno orimaju naknde
za svoj rad bilo u vidu redovne plate, ako su profesionalci, ili pauala, ako imaju na drugom
mestui ostvarena prava iz radnog odnosa. Ovi iznosi su negde otvoreno, a negde u formi
pomoi, finansiranja i slino parlamentarnih grupa, vjenikih grupa ili politikih stranaka u
vijeu/parlamentu sredstva za politike partije kojima pripadaju. Posmatranjem
budeta/prorauna koji belee deficite, stavke za finasiranje politikih partija ostaju
nepromenjene, dok se na nekim drugim stvakama vitalnim za razvoj ili pomo socijalno
ugroenima smanjuju i an njima se tedi. Takoe, u vreme izbora poveava se finasniranje i
pomo i budeta (kao to je stavka u budetu RS za pomo u izbornoj kampanji od 700.000
u izbornoj 2010) u razliitim formama . bilo poveanjem grantova/transfera/potpora za
politike stranke ili uvoenjem novih stavki izborni materijal, biraki odbori, a ponekad vrlo
nejasno u vidu naziva sredstva za izbore ili slino tome.

Ukupna izdvajanja

Republika Srpska 7.864.151,00
Federacija BiH (64 od 79 optina) 16.260.454,00
Nivo BiH 1.120.000,00
25.244.605,00 KM

Zakljuak
Prema zvaninim podacima Centralne izborne komisije BiH, za finansiranje politikih partije
je iz budeta svih nivoa vlasti tokom 2010. godine izdvojeno 22.249.042,19 KM. Kao to se
moe primijetiti podaci koje je dobio TI BiH ukazuju na iznos vei za oko 3 miliona KM, s tim
to bi trebalo takoe uzeti u obzir da nisu bili dostupni podaci za sve optine ni u RS, ni u
Federaciji BiH, pa se moe pretpostaviti da je ta razlika i vea.

Kao to je ve napomenuto, evidencija CIK BiH ne ukljuuje izdvajanja za rad odbornikih i
poslanikih klubova, osim za nivo BiH, to onemoguuje potpuni uvid u tane iznose,
posebno uzimajui u obzir da se veliki dio tih sredstava usmjerava upravo na raune
politikih stranaka.

Ono to je posebno zabrinjavajue, imajui u vidu iznose kojima stranke raspolau tokom
godine, je injenica da revizija finansiranja politikih stranaka ne ukljuuje kontrolu rashoda,
ime jednostavno nema uvida u to na koji nain stranke troe novac iz budeta.

S druge strane, uredi za reviziju u BiH do sada nisu obraali dovoljno panje opravdanosti
ovolikih izdvajanja za stranke, to posebno dobija na znaaju u FBiH gdje jo uvijek ne
postoji usvojen zakon o finansiranju stranaka, ve su dozvoljeni limiti za grantove strankama
propisani na nivou svakog kantona i optine. Upravo zbog toga je teko i pratiti da li se ovi
limiti potuju, te uopte kolika su tana izdvajanja za stranke. Zbog toga se prethodnih
godina deavalo da se na nivou gradova strankama uplati vie nego dva puta vei iznos od
ukupno planiranog (u 2009. godini sa nivoa optina strankama je uplaeni 231,81%
planiranih sredstava).

Suvino je i rei, nakon svega navedenog, da je u BiH neophodno prije svega uskladiti
propise o budetskim izdvajanjima na svim nivoima, usvojiti propise u FBiH koji e propisati
tane iznose na svim nivoima ovog entiteta, a to jo vanije omoguiti tanu evidenciju o
izdvajanjima za stranke, kao i nadzor nad utrokom ovih sredstava.

Takoe, imajui u vidu uporedne podatke koji govore o izdvajanjima za javne kuhinje i
humanitarne organizacije, neophodno je preispitati ponovo opravdanost ovolikih izdvajanja
za stranke i planirati budete, kao i propise o izdvajanjima za razliite subjekte, prije svega
socijalnim potrebama graana.

Transparency International BiH e nastaviti prikupljati podatke o izdvajanjima za stranke,
kako bi se upotpunila slika i dobili tani iznosi i nastaviti sa zagovaranjem za izmjene Zakona
o finansiranju stranaka koje e predvidjeti i omoguiti nadzor nad utrokom sredstava iz
budeta, kako bi prije svega graani bili informisani o tome gdje odlazi njihov novac, te u
krajnjem sluaju drali stranke odgovornima.