KAZNENOPRAVNE SANKCIJE

SADRAJ:
1. Kaznenopravne sankcije ... 1
2 Kazne
2.1. Teorije o svrsi kazne
2.1.a. Apsolutne teorije kazne .. 1
2.1.b. Relativne teorije kazne ... 2
2.1.c. Mjeovite teorije o svrsi kazne ... 3
2.1.d. Svrha kanjavanja u hrvatskom KZ ... 3
2.2. Kazne u hrvatskom pravu
2.2.a. Glavne i sporedne kazne .... 3
2.2.b. Smrtna kazna ..... 4
2.2.c. Kazna zatvora .... 4
2.2.d. Novana kazna ... 7
! "jere #pozorenja
3.1. Pravna priroda i svrha mjera upozorenja ..... 9
3.2. udska opomena ...... 9
3.3. !vjetna osuda
3.3.a. Pojam i znaenje ....... 9
3.3.b. va temeljna tipa .... 1"
3.3.c. Par!ijalna uvjetna osuda .... 1"
3.3.d. Pretpostavke za izri!anje uvjetne osude ..... 1"
3.3.e. "#veze uvjetno osu$ene oso#e ... 11
3.3.#. %rijeme provjeravanja .... 11
3.3.$. "poziv uvjetne osude .. 11
3.3.h. &vjetna osuda sa zatitnim nadzorom .... 12
$ O%&jeravanje kazne
4.1. Pojam i zna%enje odmjeravanja kazne ... 13
4.2. &na%enje kaznenih okvira .. 13
4.3. Teme'ji za odmjeravanje kazne ..... 13
4.4. (ko'nosti va)ne za odmjeravanje kazne
4.4.a. Pojam okolnosti vanih za odmjeravanje kazne .. 13
4.4.b. Stupanj krivnje . 13
4.4.c. Po#ude ..... 14
4.4.d. 'aina u(roavanja ili povrede ... 14
4.4.e. "kolnosti u kojima je kazneno djelo poinjeno .. 14
4.4.#. Raniji poiniteljev ivot .. 14
4.4.$. "kolnosti u kojima poinitelj ivi ... 14
4.4.h. Poiniteljevo ponaanje nakon poinjeno( K .. 14
4.4.i. &kupnost drutvenih i oso#nih uzroka ... 14
4.*. &abrana dvostruko$ vrednovanja oko'nosti va)nih za odmjeravanje kazne .... 14
4.+. !b'a)avanje kazne .... 1*
4.7. (s'obo,enje od kazne ... 1*
4.-. (dmjeravanje kazne za kaznena dje'a u stjecaju .. 1+
4.9. (dmjeravanje kazne osu,enoj osobi .... 1+
' Si(#rnosne &jere
*.1. Pojam si$urnosnih mjera .... 17
*.2. .a%e'o razmjernosti .... 17
*.3. Pojedine si$urnosne mjere
*.3.a. "#vezno psihijatrijsko lijeenje ... 17
*.3.b. "#vezno lijeenje od ovisnosti ..... 1-
*.3.c. Za#rana o#avljanja zvanja) djelatnosti ili dunosti ..... 1-
*.3.d. Za#rana upravljanja motornim vozilom ... 19
*.3.e. Protjerivanje stran!a iz zemlje ..... 2"
*.3.#. "duzimanje predmeta .. 2"
+. Ne)or&a*ne sankcije .... 21
+ Pose,ne kaznenopravne &jere
7.1. (duzimanje imovinske koristi .... 21
7.2. /avno objav'jivanje presude .... 22
7.3. Pravne pos'jedice osude .. 22
-. Re-a,i*i.acija .... 23
9. A&nes.ija i po&i*ovanje 24
/ KAZNENOPRAVNE SANKCIJE
0 kaznenopravne sankcije 1 sve dr)avne mjere izre%ene u kaznenom postupku po%inite'jima K2 koje se sastoje u $ubitku i'i
o$rani%enju njihovih prava 3K& kao vrsta KP sankcija navodi kazne) mjere upozorenja) si(urnosne mjere) od(ojne mjere4
0 postoje i pose,ne kaznenopravne &jere koje K& ne smatra sankcijama 3oduzimanje imovinske koristi) javno o#javljivanje
presude) pravne posljedi!e osude45 a postoje i ne)or&a*ne sankcije5 reakcije na K2 koje nisu propisane u K&
0 s#s.av kaznenopravni- sankcija mo)e biti6
/0 &onis.i1ki s#s.av 2kazna0
bio je svojstven KP0u do 19. sto'je7a 1 ono je pod utjecajem k'asi%ne 8ko'e poznava'o samo kazn#
monisti%ki je i sustav u kojem se jedinstvena sankcija naziva mjerom dru8tvene obrane
postoje i sustavi koji su samo prividno monisti%ki 1 npr. #rancuski koji poznaje samo kazne5 a'i #rancuska
doktrina neke od kazni smatra prikrivenim si$urnosnim mjerama
20 D3A4IS5I6KI S3S5AV 3kazne 9 si(#rnosne &jere4
0 osniva16 8vicarski pravnik :ar' tooss 3prvi put primjenjuje $a u Prednacrtu 8vicarsko$ K&0a iz 1-93.4
0 nastao je zbo$ spoznaje o neprik'adnosti kazne uteme'jene na krivnji da osi$ura za8titu dru8tva od svih tipova po%inite'ja
0 da bi se potpuno udovo'ji'o potrebi dru8tva za za8titom od opasnih po%inite'ja5 uvedene su i si(#rnosne &jere6
njihov ci'j je postizanje dru8tvene si$urnosti 1 ovdje spadaju npr* prisilno uvanje i lijeenje neu#rojivih i smanjeno
u#rojivih poinitelja i si(urnosna interna!ija nepopravljivih viestrukih povratnika
u njihovoj biti je da su neo$rani%eno$ trajanja jer se ne mo)e predvidjeti ko'iko vremena 7e trebati za otk'anjanje
opasno$ stanja 1 takve mjere mo$u u$roziti 'judska prava5 pa ih se nastoji o$rani%iti i koristiti samo u nu)di
KAZNA SI73RNOSNA "JERA
$'avna sankcija $'avna sankcija kad se kazna ne mo)e izre7i 3npr* kod neu#rojivih poinitelja4 i'i dopunska
sankcija 3kad kazna nije dovoljna za preven!iju4
o$rani%ena stupnjem krivnje o$rani%ena na%e'om razmjernosti 1 mora od$ovarati te)ini po%injenih K2
i opasnosti po%inite'ja
s'u)i izravnavanju krivnje5 a'i i prevenciji5 a
time i si$urnosti dru8tva
kad idu za poprav'janjem po%inite'ja5 predstav'jaju o$rani%enje nje$ovih prava5 pa su one i
z'o za po%inite'ja
0 u novije vrijeme do'azi do re'ativiziranja raz'ike izme,u kazni i si$urnosnih mjera 1 na to ukazuje i vikarijski s#s.av6
prema njemu se kazna i si$urnosna mjera uzajamno zamjenjuju 3'at. vi!arius 1 zamjeni%ki4
istodo#no se odre$uju kazna zatvora i si(urnosna mjera koja se sastoji u oduzimanju slo#ode) a izvrenjem jedne od
njih smatra se izvrenom i dru$a 1 pritom se naj%e87e prvo izvr8ava si$urnosna mjera5 a vrijeme provedeno na
izvr8enju si$urnosne mjere se ura%unava u kaznu 3mo$u7e je da izvr8avanjem si$. mjere potpuno izdr)i kazna4
0 usprkos prib'i)avanju5 na1e*na raz*ika izme,u kazne i si$urnosne mjere ipak ostaje6
14 kazne su kao reakcija na po%injeno K2 okrenute u pro8'ost 3retrospektivne4
24 si$urnosne mjere su usmjerene na otk'anjanje opasnosti u budu7nosti 3prospektivne4
0 dua'isti%ki sustav uveden je u pitanje i uvo,enjem sankcija koje u neku ruku predstav'jaju .re8i s.#p u sustavu6
one se sastoje u dravnoj reak!iji kojom se postiu (eneralna i spe!ijalna preven!ija) a da se kazna ne izvrava
ovdje spadaju u prvom redu uvjetna osuda i ne#orma'ne sankcije
D3A4IS5I6KI S3S5AV SANKCIJA 3 9RVA5SKO" KP
0 zastup'jen je i u hrvatskom KP5 iako K& odre,uje 4 tipa kaznenopravnih sankcija 3kazne) mjere upozorenja) si(urnosne
mjere i od(ojne mjere4 1 zato bi se mo$'o zak'ju%iti da on uvodi p*#ra*is.i1ki s#s.av sankcija
0 ipak5 to bi bi'o neopravdano6
&jere #pozorenja 3sudska opomena i uvjetna osuda4 1 zapravo kazne5 jer se teme'je na krivnji i izra)avaju prijekor
o%(ojne &jere su speci#i%ne sankcije ma'o'jetni%ko$ KP5 a dua'isti%ki sustav se odnosi isk'ju%ivo na sankcije koje se
mo$u izre7i puno'jetnim po%inite'jima
2 KAZNE
2/ 5EORIJE O SVRSI KAZNE
2// Apso*#.ne .eorije kazne
0 $'avna na%e'a apso'utnih teorija6
ne zanima ih u%inak kazne u budu7nosti 1 kazna je os'obo,ena od u%inaka 3poena a#soluta a# e++e!tu4
ka)njava se da bi se poni8ti'o K2 3,uia pe!!atum est4
kazna je z'o koje se nanosi po%inite'ju zbo$ ono$ 8to je u%inio 3malum passionis ,uod in+li(itur propter malum a!tionis4
0 apso'utne teorije vide opravdanje i smisao kazne u o%&az%i 3nije isto 8to i osveta4
a4 osve.a 1 nekontro'irana reakcija no8ena mr)njom5 strana joj je svaka razmjernost5 vodi za%aranom kru$u osve7ivanja
b4 o%&az%a 1 raciona'na mjera kojom se )e'i ostvariti pravednost5 pa se teme'ji na razmjernosti kazne i dje'a
2
0 ideja odmazde kao pravednosti do8'a je do izra)aja u drevnom na1e*# .a*iona
0 kazna kao odmazda je zas*#:ena kazna i'i re.ri,#cija 1 da bi bi'a zas'u)ena5 njena visina mora biti razmjerna krivnji
0 to shva7anje ukorijenjeno je u dru8tvenoj svijesti koja tra)i odmazdu 1 ako %r:ava ne bi udovo'ji'a toj potrebi5 otvara'a bi
put pravu ja%e$a i 'in%u 3dr)ava mora instituciona'iziranim pravnim putem udovo'jiti dru8tvenu potrebu za ka)njavanjem4
0 apso'utne teorije kazne razradi'i su Kant i ;e$e' jo8 na prije'azu u 19. st. 1 ipak5 one su danas odba%ene u KP doktrini
0 (*avni pri(ovori apso*#.ni& .eorija&a:
o zadatak KP nije uspostava apso'utne pravde na zem'ji5 ne$o osi$uranje s'obode pojedinca i zajedni%ko$ )ivota u
dru8tvu 1 ako je svrha kazne pravednost5 onda treba kazniti i kad to nije nu)no sa staja'i8ta za8tite pravnih dobara
o tretiraju po%inite'ja s <'edenom h'adno7om= 1 on ne mora nu)no biti kriv za z'o%in koji je po%inio
o ideja odmazde vodi i do nehumano$ izvr8enja kazni jer kazna kao z'o mora to ostati i u #azi izvr8enja
/0 I""AN3E4 KAN5 2/+2$ ; /<=$0
0 kazna je kate$ori%ki imperativ 1 njen zadatak je isk'ju%ivo os.varenje prave%nos.i5 i ne treba imati nikakvu dru$u svrhu
0 on izri%ito prihva7a na1e*o .a*iona i s&r.n# kazn#
20 7EOR7 >I49E4" ?RIEDRIC9 9E7E4 2/++= ; /<!/0
0 smatra da je z'o%in kao izraz posebne vo'je ne$acija op7e vo'je o'i%ene u pravu
0 kazna kao odmazda je ujedno ne(a!ija ne(a!ije5 ponovno uspostav'janje prava
0 ;e$e' napu8ta prvobitni ob'ik ta'iona i zadovo'java se da kazna samo po vrijednosti bude jednaka z'o%inu
0 kao i Kant5 ;e$e' isti%e da je #unkcija kazne os.varenje prave%nos.i 3a ne zastra8ivanje i'i poprav'janje4
2/2 Re*a.ivne .eorije kazne
0 povezuju kaznu s #1inci&a koji se njome posti)u 3poena relata ad e++e!tum4
0 bit ovih teorija izra)ena je enekinom re%enicom6 <Nam) ut Plato aid) nemo prudens punit ,uia pe!!atum est) sed ne
pe!!etur.= 3.aime5 kao 8to re%e P'aton5 nitko razuman ne ka)njava zato 8to se po$rije8i'o5 ne$o da se ne bi $rije8i'o4
0 re'ativne teorije teme'je se na pozitivnim znanostima koje idu za otkrivanjem kauza'nih zakona te smatraju da se mo)e
utjecati na pona8anje %ovjeka u budu7nosti 1 kaznom se mo)e utjecati na samo$ po%inite'ja i'i sve mo$u7e po%inite'je
/0 SPECIJA4NA PREVENCIJA
0 sastoji se u odvra7anju po%inite'ja od budu7ih K2 3ideja postoji jo8 tijekom prosvjetiteljstva5 a 8iri se preko predstavnika
so!ioloke kole krajem 19. sto'je7a4 1 von >iszt smatra da kazna ostvaruje preventivni u%inak na 3 na%ina6
a4 one&o(#8avanje& po%inite'ja da za vrijeme izdr)avanja kazne %ini K2
b4 zas.ra@ivanje& po%inite'ja izricanjem i izvr8enjem kazne
c4 poprav*janje& po%inite'ja nje$ovim preod$ajanjem tijekom izdr)avanja kazne
0 kasnije je specija'nu prevenciju osobito promica'a nova %r#@.vena o,rana5 stav'jaju7i na$'asak na resocija'izaciju
Resocija*izacija 2poprav*janje0 po1ini.e*ja
0 ideja resocija'izacije od$ovara modernom humanisti%kom shva7anju prema kojem zada7a dru8tva nije da se po%inite'ja
isk'ju%i iz zajednice5 ne$o da mu se pomo$ne kako bi se rein.e(rirao 1 u tom smis'u ona je 'e$itimni ci'j kazne
0 ipak5 resocija'izacija se zbo$ svojih ne%os.a.aka nije odr)a'a 3napu8tena 7"0ih $odina46
ne mo)e ponuditi prihvat'jivo mjeri'o ni za izricanje5 ni za odmjeravanje kazne
ako se po,e od resocija'izacije kao jedine svrhe ka)njavanja5 K2 postaje samo simptom opasnosti po%inite'ja i nje$va
te)ina ne utje%e na odmjeravanje kazne
su)ava raspon kazni jer je poprav'janje mo$u7e samo u zatvoru i'i uz nadzor na s'obodi
tako,er5 neki ne$iraju pravo dr)ave da mijenja 'i%nost po%inite'ja ako oni to ne )e'e
20 7ENERA4NA PREVENCIJA
0 dje'ovanje kazne na javnost radi spre1avanja ,#%#8i- KD 1 ostvaruje se prijetnjom kaznom5 pa izricanjem i izvr8enjem
0 za%etnik ideje $enera'ne prevencije je ?nse'm von @euerbach u .eoriji o psi-o*o@koj prisi*i6
smatra da 7e potencija'ni po%inite'j zbo$ prijetnje kaznom odustati od po%injenja K2
tako,er5 za u%inkovitost kazne nije dovo'jna prijetnja5 ne$o je treba i provesti u dje'o
0 $enera'nu prevenciju mo)emo shvatiti kao6
ne(a.ivn# 1 zastra8ivanje dru$ih koji su u isku8enju da po%ine K2 3tako kazna od krimina'a odvra7a samo dio 'judi5
pri %emu k'ju%nu u'o$u i$ra vjerojatnost da 7e biti otkriveni5 a ne visina kazne5 8to ovisi o u%inkovitosti po'icije4
pozi.ivn# 1 ja%anje pravne svijesti i vjernosti prava u javnostiA takav u%inak o%ituje se u6
a4 u%inku #1enja 3K& i sudovi svakom pojedincu stav'jaju do znanja koje dru8tvene vrijednosti mora po8tivati4
b4 u%inku povjerenja 3nastaje kad se svatko uvjeri da se pravo po8tuje4
c4 u%inku za%ovo*jenja 3sastoji se u umirenju javnosti koja5 uznemirena zbo$ po%injeno$ z'o%ina5 nakon izricanja
kazne smatra da je kon#'ikt s po%inite'jem rije8en
0 $enera'nom prevencijom opravdava se ka)njavanje kao dru8tveno nu)no 1 dru8tvo 7e opstati samo ako z'o%in bude ka)njen
0 time je obja8njeno ka)njavanje po%inite'ja kod kojih ne postoji opasnost da 7e ponoviti K25 pa se tako otk'anja $'avni
nedostatak specija'no0preventivnih teorija 1 ipak5 i $enera'na prevencija ima ne%os.a.ke6
ne moe dati valjano mjerilo za utvr$ivanje visine kazne -pose#no ako se svede na zastraivanje jer u tom sluaju
moe +avorizirati teke kazne i za la(ana K i tako opravdavati dravni teror.
3
zanemaruje krivnju pojedinano( poinitelja i ne moe o#jasniti zato je #a on kanjen) a ne netko dru(i
dovodi u pitanje dostojanstvo ovjeka -/s ovjekom se ne moe postupati kao sa sredstvom za svrhe dru(o(0.
ne moe opravdati potre#u za popravljanjem poinitelja
2/! "je@ovi.e .eorije o svrsi kazne
0 nasta'e su po%etkom 2". sto'je7a i danas prev*a%avaj# 1 koriste e'emente apso'utnih i re'ativnih teorija kazne
i%ej# prave%ne i*i zas*#:ene kazne preuzimaju od apso'utnih teorija
o jedino pravedna kazna mo)e ostvariti prevenciju i omo$u7iti za8titu dru8tva 3teme'jna zada7a KP4
o pravedna je kazna koja se isti%e na .e&e*j# krivnje i odmjerava s.#pnje& krivnje
o pravednost vi8e ne zna%i +iat iustitia) pereat mundus5 8to mo)e voditi do okrutnosti prema de'inkventu5 ne$o
KP putem individua'izacije kazne mora voditi ra%una o svim oko'nostima koje ub'a)avaju stupanj krivnje
pritom ona nije svrha po sebi5 ne$o sredstvo ostvarivanja (enera*ne i specija*ne prevencije 1 mje8ovite teorije
nastoje dovesti specija'nu i $enera'nu prevenciju u uravnote)eni odnos
o (enera*na prevencija bit 7e na$'a8enija pri prijetnji odre,enom kaznom u K&5 kao i kod izricanja kazne
po%inite'jima kod kojih ne postoji opasnost od ponav'janja K25 pa nema ni potrebe za resocija'izacijom
o specija*na prevencija treba imati prednost kad potreba za resocija'izacijom postoji i po%inite'j je ne odbija5
kao i u procesu izvr8enja kazne 3tu ima tek b'a$u prednost pred $enera'nom prevencijom4
5eorija o ! s.#pnja ka:njavanja
0 pru)a pojednostav'jeni prikaz biti mje8ovitih teorija6
prije.nja kazno& (eneralna preven!ija 3posebno ne$ativni vid4
izricanje kazne pravednost 3izravnavanje krivnje4
izvr@enje kazne spe!ijalna preven!ija 3poprav'janje 9 neutra'iziranje
po%inite'ja4
2/$ Svr-a ka:njavanja # -rva.sko& KZ
0 iako to nije uobi%ajeno5 de#inirana je izrijekom 1 <da se uvaavaju1i op1u svrhu kaznenopravnih sank!ija
B izrazi drutvena osuda z#o( poinjeno( K
B utjee na poinitelja da u#udu1e ne ini K
B utjee na sve ostale da ne ine K
B da se primjenom propisanih kazni utjee na svijest (ra$ana o
po(i#eljnosti K i pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja=
0 ova odredba ima brojne s*a,os.i6
ne ispunjava zahtjev prema kojem se de+ini!ija mora sastojati od naj#lie( roda i vrsne razlike -nema naj#lie( roda.
poziva se na op1u svrhu kanjavanja) koja se pak sastoji u tome da /svi (ra$ani potuju i pravni sustav i da nitko ne
poini K) te da se poinitelji K u#udu1e tako ponaaju0) to je zapravo vrtnja u kru(u
mehaniki na#raja svrhe kanjavanja) pri emu ih ne pokuava dovesti u me$uso#ni odnos
0 iz de#inicije svrhe ka)njavanja u hrvatskom KP vid'jivo je da dominira (enera*na prevencija
op7a svrha izricanja KP sankcija je <da svi (ra$ani potuju pravni sustav i da nitko ne poini K=
odredba da kazna <utjee na sve ostale da ne ine K=A kazna <tre#a izraziti drutvenu osudu z#o( K=
utjecaj kazne <na svijest (ra$ana o po(i#eljnosti K i pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja=
0 specija*na prevencija obuhva7ena je tek dije'om de#inicije prema kojoj <kazna utjee na poinitelja da u#udu1e ne ini K=
0 i%eja resocija*izacije na$'a8ena je u &akonu o izdr)avanju kazne zatvora prema kojem je $'avna svrha kazne zatvora
osposob'javanje osu,enika na )ivot na s'obodi u sk'adu sa zakonom i dru8tvenim pravi'ima
0 osim iz %'anka u kojem je de#inirana svrha ka)njavanja5 ona se mo)e izvesti i iz %'anka koji propisuje na1e*o krivnje
ono zna%i da je krivnja teme'j kazne 1 kaznom se izravnava krivnja
kazna mora biti zas'u)ena kako bi se ostvari'o na%e'o pravednosti5 %ime ona ima svojstvo re.ri,#.ivne kazne5 pa je
re.ri,#cija svrha ka)njavanja u hrvatskom kaznenom pravu
22 KAZNE 3 9RVA5SKO" PRAV3
22/7*avne i spore%ne kazne
74AVNA KAZNA 2kazna za.vora A nov1ana kazna0
0 svrha6 ka)njavanje
0 u hrvatskom KP mo$u7e su dvije vrste $'avne kazne6
14 kazna za.vora 3za ve7inu K24
24 nov1ana kazna 3kad je propisana a'ternativno s kaznom zatvora5 npr* za K utaje4
0 hrvatski K& u nekim s'u%ajevima propisuje nov%anu kaznu kao jedinu kaznu6
do .ove'e 2""+. samo za K povrede prava distri#utera enkriptirano( satelitsko( si(nala
pos'ije .ove'e 2""+. propisana je i za K protiv asti i u(leda 3iznimka6 %'anak 2"1.5 st. 3. i 4.4
4
SPOREDNA KAZNA 2nov1ana kazna0
0 svrha6 poja%avanje u%inka $'avne kazne
0 sporedna kazna mo)e biti samo nov1ana kazna 1 o$rani%ena je na KD iz koris.o*j#,*ja5 a mo)e se izre7i6
kad nije propisana zakonom 3K kra$e4
kad je zakonom propisano da 7e se po%inite'j kazniti kaznom zatvora i'i nov%anom kaznom5 a sud kao $'avnu kaznu
odredi kaznu zatvora 3npr. za K utaje4
0 u svim tim s'u%ajevima sud mo)e kombinirati kazn# i #vje.n# os#%# tako da odredi izvr8enje samo nov%ane kazne5 a da se
izvr8enje kazne zatvora od$odi
222 S&r.na kazna
0 smrtna kazna bi'a je najva)nija kazna u drevnom i srednjovjekovnom pravu 1 pod utjecajem Ceccarije5 krajem 1-. sto'je7a
jav'ja se a,o*icioniza& 3pokret za ukidanje smrtne kazne45 no postoje i za(ovara.e*ji s&r.ne kazne
ABO4ICIONIZA"
okr#.na 3bez obzira na to kako se izvr8ava4
necivi*izacijska 3dr)ava se tako spu8ta na razinu krimina'aca4
&ora*no upitna 3jer nitko nema pravo oduzeti )ivot kao najve7e dobro4
ne%je*o.vorna 3jer nije dokazano da utje%e na smanjenje krimina'iteta4
nepo.re,na 3jer se neutra'izacija te8kih z'o%inaca mo)e posti7i i b'a)im sredstvima4
ireverzi,i*na 3onemo$u7uje naknadno isprav'janje po$re8aka pravosu,a4
neprecizna 3tako njena primjena ne isk'ju%uje samovo'ju suda i diskriminaciju4
AR73"EN5I ZA
S"R5N3 KAZN3
*e(i.i&na &jera %r#@.vene o,rane 3jer dru8tvo ima pravo obrane od opasnih po%inite'ja4
izraz prave%nos.i 3Kant6 <tko je umorio) mora i sam umrijeti=4
(enera*noCpreven.ivno %je*ovanje 3jer zastra8uje potencija'ne po%inite'je i umiruje
javnost4
javno &nijenje joj je sk*ono 3ipak5 ono je oduvijek bi'o ambiva'entno4
0 ve7 17-7. do8'o je do ukidanja smrtne kazne 3toskanski i austrijski K&45 a'i je ona ubrzo opet uvedena
0 nakon 2ru$o$ svjetsko$ rata po%inje kona%an proces ukidanja smrtne kazne koji je obuhvatio sve europske zem'je
/0 VIJEDE E3ROPE
0 19-3. je donije'o Protoko' br. + uz Konvenciju za za8titu 'judskih prava i teme'jnih s'oboda o ukidanju smrtne kazne6
iznimno dopu8ta dr)avama %'anicama da predvide smrtnu kaznu za K2 po%injena tijekom rata
ta mo$u7nost otpa'a je nakon Protoko'a br. 13 u Di'niusu 1 potpuno ukinuta smrtna kazna
0 prema podacima iz 2""*.5 smrtnu kaznu jo8 primjenjuje 7* dr)ava5 a iste $odine je smaknuto najmanje 2 14- osoba
20 OR7ANIZACIJA 3N
0 donosi Ee,unarodni pakt o $ra,anskim i po'iti%kim pravima 319++.46
izri!anje smrtne kazne je o(ranieno samo na najtee zloina
osu$eni!ima na smrt se jami pravo da trae pomilovanje i zamjenu kazne
za#ranjeno je izri!anje smrtne kazne oso#ama mla$im od 23 (odina i trudnim enama
potie se ukidanje smrtne kazne
0 #aku'tativni protoko' tom Paktu iz 19-9. zabranjuje smaknu7a5 a'i ne i izricanje smrtne kazne
!0 "EE3NARODNO KP
0 iako su je sudovi u .urnber$u i Tokiju primjenjiva'i5 Fimski statut i tatuti sudova za /u$os'aviju i Fuandu je isk'ju%uju
0 u me,unarodnom KP5 mo$u7nost izricanja smrtne kazne utje%e i na dopustivost izr#1enja 3eks.ra%icije4
0 prema Guropskoj konvenciji o izru%enju 319*7.45 zamo'jena dr)ava mo)e odbiti izru%enje ako se radi o K2 koje je u dr)avi
tra)ite'jici ka)njivo smrtnom kaznom5 osim ako ta dr)ava ne zajam%i da smrtna kazna ne7e biti izvr8ena
$0 REP3B4IKA 9RVA5SKA
0 u biv8oj /u$os'aviji smrtna kazna je bi'a propisana za brojna K2 3vojna i politika) me$unarodni zloini) kv* u#ojstvo4
0 Fepub'ika ;rvatska je !stavom iz 199". #kin#*a s&r.n# kazn#
od dono8enja !stava pa do 199-. 3K&45 najve7a kazna posta'a je kazna zatvora u trajanju od 2" $odina
tako nije postoja'a od$ovaraju7a zamjena za smrtnu kaznu 1 tek K& uvodi %#(o.rajni za.vor kao zamjenu
22! Kazna za.vora
/0 ZNA6ENJE I VRS5E KAZNE ZA5VORA
0 kazna zatvora danas je k'ju%na kazna u svim dr)avama 1 smatra se najdje'otvornijim sredstvom za suzbijanje povrata .e@ki-
kazneni- %je*a5 dok se na 'ak8i i srednji krimina'itet primjenjuju osta'e kaznenopravne sankcije
0 povijesni razvoj 6
prvi zatvori jav'jaju se krajem 1+. sto'je7a u .izozemskoj5 a'i postaju sredstvo iskori8tavanja zatvoreni%ko$ rada
kako bi izbje$'e te8ko7e or$aniziranja zatvora5 neke zem'je su uve'e %epor.acij# osu,enika u prekomorske ko'onije
-en(leski osu$eni!i tako su deportirani u Australiju i Sjevernu Ameriku) a +ran!uski u Gvajanu.
po%etkom 19. sto'je7a do'azi do poku8aja humaniziranja uvjeta u zatvorima6
14 pensi*vanijski 2)i*a%e*)ijski0 s#s.av 1 osu,enici osam'jeni u 7e'ijama %itaju Cib'iju i razmi8'jaju o z'o%inu
*
24 a#,#rnski s#s.av 1 zatvorenici preko dana rade5 a'i ne smiju me,usobno raz$ovarati
34 pro(resivni s#s.av 1 uveden b'izu >ondona5 prema njemu osu,enici pro'aze kroz vi8e stadija 3prvo
izdr)avaju kaznu u 7e'iji5 zatim s'ijede 3 ob'ika zajedni%ko$ rada5 a nakon izdr)ane H kazne uvjetni otpust4
44 irski s#s.av6
uveden je 1-*3. i predstav'ja prototip modernih zatvorskih sustava
izme,u 3 stadija zajedni%ko$ rada i uvjetno$ otpusta postojao je s'obodnja%ki re)im koji je s'u)io
pripremi za )ivot izvan zatvora
0 u mno$im zem'jama du$o se zadr)a'a podje'a kazni zatvora prema te)ini i tipu K25 no u novije vrijeme postoji tendencija
#ni)ikacije kazni o%#zi&anja s*o,o%e 1 zatvorske kazne se mo$u tek pri'a$oditi tipu po%inite'ja 3hrvatsko KP tako,er
na%e'no usvaja sustav jedinstvene kazne zatvora5 no ipak dopu8ta postojanje posebne vrste zatvora5 &a*o*je.ni1ki za.vor4
20 KAZNA ZA5VORA 3 9RVA5SKO" KZC#
0 to je .e&e*jna kazna i jedina vrsta oduzimanja s'obode puno'jetnim po%inite'jima 1 izrie se u odre$enom trajanju
-najmanje 45 dana) najvie 26 (odina. na pune (odine i mjese!e) a u trajanju do 4 mjese!a i na pune dane
0 kaznu zatvora treba raz'ikovati od6
vojni1ko( pri.vora 1 ste$ovna mjera 3do 1* dana4 i'i ste$ovna kazna 3do 3" dana4 za pripadnike oru)anih sna$a F;
is.ra:no( za.vora 1 mjera procesne prisi'e oduzimanja s'obode osumnji%enika i'i okriv'jenika koju odre,uje sud
prije i'i u tijeku kazneno$ postupka radi postizanja odre,enih svrha propisanih zakonom
KAZNA ZA5VORA 3 R9
a0 o% 3s.ava %o %ono@enja KZCa
ukinuta je smrtna kazna5 a'i se iznimno mo$'a izre7i i kazna za.vora o% 2= (o%ina 1 bi'a je predvi,ena za
najte)e ob'ike K2 prije ka)njive smrtnom kaznom5 a'i i za neka K2 za koja smrtna kazna nije bi'a predvi,ena
redovna kazna zatvora je mo$'a trajati naj&anje /' %anaF a najvi@e /' (o%ina
,0 o% %ono@enja KZCa %o Nove*e 2==!
kazna zatvora od 2" $odina zamijenjena je %#(o.rajni& za.voro& 3od 2" do 4" $odina4
mo)e se izre7i samo za najtee i najpo(i#eljnije o#like tekih kaznenih djela5 a pod'ije)e i dru$im
o$rani%enjima svojstvenim smrtnoj kazni 3npr. ne mo)e se izre7i ma'o'jetnom po%inite'ju4
predvi,ena je za ukupno 2= KD5 a ve7inom tih K2 je inkriminirano namjerno oduzimanje )ivota
2""". $odine je izre%en u 15 2""1. u 25 a 2""7. u 11 s'u%ajeva
redovna kazna zatvora nije se mijenja'a 1 mo)e trajati naj&anje != %anaF a najvi@e /' (o%ina
tako se dobi'a kazna vremensko$ zatvora s o$romnim rasponom kazne od 3" dana do 4" $odina5 s time da
interva' izme,u 1* i 2" $odina nije obuhva7en 3preve'iki okviri su u suprotnosti s naelom odre$enosti kazne4
c0 o% Nove*e 2==!
uveden je %o:ivo.ni za.vor 3iznimno5 za najte)e ob'ike kaznenih dje'a4
obi%ni zatvor mo)e trajati naj&anje != %anaF a najvi@e 2= (o%ina
.ove'om 2""+. zao8tren je re)im koji ustraje na du$otrajnom zatvoru 3omo(u1eno nje(ovo izri!anje mla$im
punoljetnim oso#ama) o(raniena mo(u1nost uvjetno( otpusta ako je kazna du(otrajni zatvor4
!0 KRA5KO5RAJNE KAZNE ZA5VORA I NJI9OVA ZA"JENA RADO" ZA OPDE DOBRO NA S4OBODI
0 kratkotrajne kazne zatvora 3do + mjeseci4 su kritizirane jer su neprikladne za preod(ajanje) dovode do deso!ijaliza!ije
primarnih delinkvenata) uzrokuju prenapuenost zatvora 1 zato se njihovu primjenu nastoji o$rani%iti i zamijeniti
0 hrvatski K& neizravno tako,er o$rani%ava izricanje kratkotrajnih kazni zatvora 3minimum pove1an s 26 na 45 dana)
mo(u1nost izri!anja novane kazne kao alternativne za K s propisanom kaznom od maksimalno 4 (odine zatvora4
Ra% za op8e %o,ro na s*o,o%i
0 najva)niji ob'ik o$rani%avanja kratkotrajnih kazni zatvora 1 nastao u Gn$'eskoj 1972. 3co&&#ni.G service46
o omo(u1uje osu$eniku davanje korisno( doprinosa drutvenom ivotu i tako ispuni moralni du( prema drutvu
o po%inite'j ne napu8ta svoju sredinu5 ne $ubi radno mjesto5 a ka)njen je tek $ubitkom s'obodno$ vremena
o ako prihvati obvezu5 mora odraditi 4" do 24" sati u odre,enoj ustanovi koju izabire prema ponu,enom popisu
o u pravi'u se ne primjenjuje prema po%inite'jima de'ikata nasi'ja 3naj%e87e po%inite'ji kra,e i prijevare4
0 ovaj sustav se a#irmirao i u dru$im europskim zem'jama5 a pokazao se i kao prik'adna za&jena s#p*e.orno& za.vor#
Zakon o izvr@avanj# za@.i.no( na%zora i ra%a za op8e %o,ro na s*o,o%i
0 njime je deta'jno ure,en rad za op7e dobro u F; 3uveden je Kaznenim zakonom4
0 sud mo)e izre7i rad za op7e dobro na s'obodi kad odmjeri i izrekne kazn# za.vora # .rajanj# %o H &jeseci 1 moe (a
odrediti ako za ostvarenje svrhe kanjavanja nije potre#no izvrenje kazne zatvora) a mjera upozorenja nije dovoljna
0 ta #ormu'a je apstraktna i ne daje prakti%nu uputu sudu kad se treba od'u%iti za rad za op7e dobro5 a kad za uvjetnu osudu
0 iz dru$ih odredaba vid'jiva je tendencija da se smanji prekomjerna uporaba uvjetne osude i %e87e izri%e ra% za op8e %o,ro
0 mjeri'o pri od'u%ivanju treba biti (enera*na prevencija5 pa zamjena kazne zatvora radom za op7e dobro nije opravdana ako
se takvom sank!ijom ne moe prvenstveno utje!ati na (ra$ane da potuju pravni poredak i na poten!ijalne poinitelje
upravo te vrste K da ih ne ine
+
0 zakonska pretpostavka za ostvarivanje takve svrhe je pris.anak os#Ienika 1 nametanje rada osu,eniku koji $a ne prihva7a
ne bi ima'o smis'a 3pritom je jedini zakonski uvjet da pristanak bude istodoban s izricanjem kazne4
0 .rajanje:
najmanje 1"5 a najvi8e +" radnih dana 3rad se mora obaviti razdob'ju od 1 mjeseca do 1 $odine4
pritom trajanje mora biti u razmjeru s izreenom kaznom 3ne tra)i se nu)no matemati%ki razmjer4
0 povjerenik za prove%,# ra%a za op8e %o,ro:
o donosi pro$ram izvr8avanja 3mora biti pri'a$o,en osobnosti5 zapos'enju i stru%nosti osu,enika4
o povjerenik je s'u)benik Ministarstva pravosu$a 1 obvezna je visoka stru%na sprema 3soc ra%niciF psi-o*ozi4
o mora uputiti osu$enika na rad) odrediti poetak i raspored izvravanja rada) uvesti osu$enika u posao i pruiti
mu pomo1) nad(ledati ispunjenje nje(ove o#veze) izvjetavati sud o tome) na kraju podnijeti zakljuno izvje1e
0 ako osu$enik zanemaruje svoje o#veze5 pos'odavac o tome mora izvijestiti povjerenika5 a ovaj pak sud 1 sud mo)e donijeti
rje@enje o izvr@enj# kazne za.vora u trajanju razmjernom neizvr8enom radu 3povjerenik i osu,enik imaju pravo )a'be4
$0 IZVRJENJE KAZNE ZA5VORA
0 $'avni ci'j izvr8enja kazne zatvora je pru)anje mo$u7nosti resocija'izacije zatvoreniku 1 zbo$ to$a je i me,unarodna
zajednica nastoja'a ob'ikovati teme'jna pravi'a na tom podru%ju 3$'avni ci'j je humanost i pravednost46
tandardna minima'na pravi'a o postupanju sa zatvorenicima 3kon$res !. u Ienevi 19**.4
Guropska zatvorska pravi'a 3Dije7e Gurope 19-7. i 2""+.4
Zakon o izvr@avanj# kazne za.vora 2/KKK0
0 prok'amira resocija'izaciju kao ci'j5 te jam%i zatvorenicima po8tivanje teme'jnih 'judskih prava utvr,enih !stavom F;5
me,unarodnim u$ovorima i &JK& 1 najva)nije odredbe6
kazna zatvora izvr8ava se u kaznionicama 3otvorene5 po'uotvorene5 zatvorene4
kaznionice se na'aze u 7epo(lavi) 8uropolju) Glini) Poe(i) 7ipovi!i i %alturi 3uz zatvorsku #olni!u u ZG4
za.vori se osnivaju u sjedi8tima )upanijskih sudova 3za kratkotrajne kazne i istra)ni zatvor4
zatvorenici izdr)avaju kaznu skupno5 a'i se o%vajaj# mukar!i i ene) mla$i punoljetni!i i punoljetni!i) zatvoreni!i i
pritvoreni!i) te u pravilu primarni delinkventi i povratni!i
prava za.vorenika6 imaju isto ru#lje) posteljinu i kalorinu prehranu) pravo na opismenjivanje) izo#raz#u)
koritenje slo#odno( vremena) pravo na lijeenje) zadovoljenje vjerskih potre#a) pravo na rad
imaju i brojne po(o%nos.i 1 one se mo$u odnositi na6 u#laavanje uvjeta izdravanja kazne -npr* pravo na
koritenje vlastito( televizora.) smanjivanje o(ranienja kretanja unutar kaznioni!e ili zatvora) e1e dodire s
vanjskim svijetom -npr* #oravak s #ranim dru(om u prostoriji #ez nadzora.) nazonost pokopu lana o#itelji
0 propisane su i mjere odr)avanja reda i si$urnosti 3najte)e su vezanje i osam'jenje45 sredstva prisi'e prema zatvorenicima5
ste$ovni prijestupi zatvorenika i ste$ovne mjere 3najte)a je upu7ivanje u samicu do najvi8e 21 dana4
0 s#%ac izvr@enja kazni :
sudac )upanijsko$ suda koje$ predsjednik to$ suda odredi rasporedom pos'ova
od'u%uje o nekim pitanjima6
u prvom stupnju 3upu7ivanje na izdr)avanje kazne5 prekid izvr8enja5 opoziv uvjetno$ otpusta5 zastara4
kao )a'beni sudac 3kad je upravite'j kaznioniceKzatvora ov'a8ten na od'u%ivanje u prvom stupnju
ima i od'u%uju7u u'o$u u okviru po&o8i nakon o.p#s.a 3postpenalna pomo14 1 mo)e narediti CSS0u poduzimanje
mjera radi uk'ju%ivanja otpu8teno$ zatvorenika u )ivot na s'obodi5 me,u kojima je najva)nija prona'a)enje zapos'enja
'0 3VJE5NI O5P3S5
0 nastao je u 19. sto'je7u u okviru pro$resivno$ i irsko$ sustava izvr8enja kazne zatvora5 a u ;rvatsku je uveden 1-7*.
0 #vje.ni o.p#s. 1 otpu8tanje zatvorenika prije ne$o 8to je izdr)ao kaznu5 ako su ispunjene tra)ene pretpostavkeA teme'jna
ideja je da se osu,eniku koji se barem dje'omi%no popravio treba pomo7i u uk'ju%ivanju u )ivot na s'obodi
Kazneni zakon i Zakon o izvr@enj# kazne za.vora
0 osoba na uvjetnom otpustu nije vi8e zatvorenik5 a'i nije ni izdr)a'a kaznu 3uvjetno otpu8teni osu,enik4
o uvjetni otpust mo$u7 je nakon iz%r:ane /A2 kazne za.vora
o iznimno je mo$u7 i nakon 1K3 izdr)ane kazne 3u praksi je to mo(u1e samo ako je zatvorenik o#olio od teke #olesti)
a u zatvorskom sustavu ne postoje uvjet iza lijeenje4 1 takvo otpu8tanje zapravo je prekid izdr)avanja kazne
0 .ove'om iz 2""+. posebno je ure,en #vje.ni o.p#s. ko% %#(o.rajno( za.vora6
o osoba osu,ena na du$otrajni zatvor mo)e se otpustiti s izdr)avanja nakon 8to protekne 2K3 izdr)ane kazne
o iznimno se mo)e otpustiti i nakon 1K2 izdr)ane kazne 3uvjete propisuje &JK&4
0 ako se smanjeno ubrojivom po%inite'ju uz kaznu izrekne o,vezno psi-ija.rijsko *ije1enje5 a ono bude dovr8eno prije ne$o je
istek'a kazna5 kao uvjet se mo)e postaviti i da'jnje 'ije%enje na s'obodi 3ina%e 7e se uvjetni otpust opozvati4
0 uvjetni otpust je uvijek )ak#*.a.ivan 1 kriteriji koji se pri od'u%ivanju uzimaju u obzir su uspjenost u provo$enju pro(rama
izvravanja) ranija osu$ivanost) ivotne okolnosti i oekivano djelovanje uvjetno( otpusta na zatvorenika
0 uvjetni otpust je isk'ju%ivo motiviran resocija*izacijo& po%inite'ja 1 ona se mo)e poja%ati dodatnim obvezama koje
propisuje &JK& 3nastavak provo$enja mjera propisanih pro(ramom izvravanja) prihva1anje ponu$eno( zaposlenja)
nadzirano raspola(anje prihodima) nastavak lijeenja) neposje1ivanje odre$enih mjesta) javljanje 9SS:u) su!u) poli!iji4
7
0 zakon ne tra)i pris.anak za.vorenika na uvjetni otpust 1 ipak5 kad mo'buKprijed'o$ podnose dru$e osobe 3srodni!i)
opunomo1enik) dr* odvjetnik) upravitelj kaznioni!e45 po)e'jno je pribaviti i su$'asnost zatvorenika pri'ikom pres'u8avanja
0 o uvjetnom otpustu od'u%uje posebno petero%'ano povjerens.vo6
predsjednik -iz Ministarstva pravosu$a. ; < lana iz redova suda!a ; 2 lan iz " ; nadleni suda! izvrenja
do 2 mjeseca prije isteka kazne5 zatvorenika mo)e otpustiti i upravitelj kaznioni!e i zatvora
od'uka o uvjetnom otpustu je #pravni ak. donesen teme'jem diskrecijske ocjene
osu,enik nema pravo )a'be 3jer uvjetni otpust nije nje$ovo pravo5 ne$o po$odnost4
0 ako uvjetno otpu8teni osu,enik izi$ra povjerenje koje mu je ukazano 3po%ini novo K2 i'i ne ispunjava dru$e obveze koje su
mu odre,ene45 do'azi do opoziva #vje.no( o.p#s.a 1 on mo)e biti6
a4 o,vezan 1 ako osu$enik tijekom uvjetno( otpusta poini jedno ili vie K za koja mu je izreena kazna zatvora od =
mjese!i 3zakon ovdje ima u vidu najmanju izre%enu kaznu kod koje je opoziv obvezan5 iako to nije izri%ito re%eno4
b4 )ak#*.a.ivan 1 do nje$a do'azi ako osu,enik tijekom uvjetno$ otpusta6
o poini jedno ili vie K za koje mu #ude izreena kazna zatvora kra1a od = mjese!i
o poini prekraj za koji mu #ude izreena kazna zatvora od najmanje 45 dana
o ne ispunjava o#veze koje su mu odre$ene
H0 3RA63NAVANJE PRI5VORAF IS5RANO7 ZA5VORA I RANIJE KAZNE
0 kazna za.vora izvr8ava se nakon pravomo7nosti presude5 no mo$u7e je da po%inite'ju s'oboda bude oduzeta ve7 tijekom5 pa
i prije pokretanja kaznenom postupka 1 takvo oduzimanje te8ko po$a,a po%inite'ja6
ako bude os'obo,en optu)be5 ima pravo na nakna%# @.e.e
ako bude osu,en5 vrijeme u kojem mu je bi'a oduzeta s'oboda mora se #ra1#na.i # izre1en# kazn#
0 K& propisuje da 7e se u izre%enu kaznu ura%unati6
/0 vrijeme provedeno u pritvoru 3istra)ni zatvor4
20 svako dru$o oduzimanje s'obode u vezi s K2
pri.vor 3ranije zadr)avanje sa svrhom preventivno$ oduzimanja s'obode45 uk'ju%uju7i i k#8ni pri.vor
vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi radi psi-ija.rijsko( vje@.a1enja
pritvor i oduzimanja s'obode u inozemstvu 3ako su u vezi s K2 zbo$ koje$ je hrvatski sud izrekao kaznu4
eks.ra%icijski pri.vor 3istra)ni zatvor4 1 vrijeme provedeno u pritvoru i'i istra)nom zatvoru u stranoj dr)avi u
okviru postupka izru%enja Fepub'ici ;rvatskoj
pritvor i istra)ni zatvor odre,en u kaznenom postupku zapo%etom u stranoj dr)avi 5 kad je ta dr)ava prema
na%e'u zastupni%ke sudbenosti kazneni postupak ustupi'a F;5 koja je onda donije'a presudu5 kao i u dru$im
s'u%ajevima kad F; preuzima postupak od dru$e zem'je i'i Me$unarodno( suda za #ivu 'u(oslaviju
0 pritvor5 istra)ni zatvor i dru$a oduzimanja s'obode &oraj# ,i.i # vezi s KD z,o( koje( je kazna izre1ena
0 otud proiz'azi da 7e ura%unavanje biti mo$u7e samo ako je do oduzimanja s'obode do8'o u okviru i'i povodom kazneno$
postupka u kojem je izre%ena kazna u koju se ura%unava oduzimanje s'obode6
to vrijedi i ako su pritvor i'i istra)ni zatvor odre,eni samo zbo$ K2 za koje je po%inite'j os'obo,en optu)be
isto ne vrijedi i zbo$ K2 za koje je u istom postupku osu,en na kaznu zatvora jer su i tada pritvor i'i istra)ni zatvor u
procesnoj vezi s K2 za koje je izre%ena kazna zatvora koja je dovo'jna
0 pri&jer 6 >ude li istrani zatvor odre$en z#o( K u#ojstva) a optu#a kasnije #ude proirena na kra$u izvrenu u dru(o
vrijeme) nakon e(a optuenik #ude istom presudom oslo#o$en optu#e za u#ojstvo) ali osu$en na kra$u) vrijeme provedeno
u zatvoru 1e mu se uraunati u izreenu kaznu.
0 oduzimanje s'obode mo)e se ura%unavati6
/0 # kazn# za.vora
jedan dan istrano( zatvora ? jedan dan zatvora
kad kazne u stranoj zem'ji i F; nisu iste5 K& predvi,a mo$u7nost ura%unavanja prema pravi%noj ocjeni suda
3kao dopu8tena analo(ia in #onam partem5 to bi se mo$'o pro8iriti i na pritvor i istra)ni zatvor4
20 # nov1an# kazn#
jedan dan istrano( zatvora ili dru(o( oduzimanja slo#ode ? jedan iznos dnevno( dohotka
ako je izre%ena kazna zatvora kao $'avna5 a nov%ana kazna kao sporedna 5 sud 7e vrijeme oduzimanja s'obode
ura%unati u kaznu zatvora jer je ona te)a za po%inite'ja
ako sud uvjetnom osudom obuhvati samo kaznu zatvora 5 a ne i sporednu nov%anu kaznu5 sud 7e vrijeme
provedeno u istra)nom zatvoru prvenstveno ura%unati u nov%anu kaznu 3smatra se stro)om od uvjetne osude4
ako je oduzimanje s'obode du)e od izre%ene kazne 5 osu,enik ima pravo na naknadu raz'ike
!0 # #vje.n# os#%#
prakti%no zna%enje takvo$ ura%unavanja do'azi do izra)aja u s'u%aju opoziva uvjetne osude
po%inite'j kojem je izre%ena uvjetna osuda nema pravo na naknadu 8tete zbo$ vremena provedeno$ u pritvoru
0 ako po%inite'j bude os#Ien za prekr@aj i KD koji su po%injeni istom radnjom5 nepravedno je izvr8iti obje kazne
0 K& propisuje da se kazna zatvora i'i nov%ana kazna za prekr8aj ura%unava u kaznu za K2 ako opis to$ dje'a od$ovara
prekr8aju zbo$ koje$ je izre%ena kazna 3kako se novana kazna za prekraj ne izrie u dnevnim doho!ima) ne(o u novanom
iznosu) izjednauje se svakih zapoetih 455 kn novane kazne izreene za prekraj s 2 danom zatvora4
22$ Nov1ana kazna
-
/0 SVR9A I SVOJS5VA NOV6ANE KAZNE
0 nov%ana kazna je obveza po%inite'ja K2 da p'ati dr)avi odre,eni nov%ani iznos 3svrha6 opomena i zastra8ivanje po%inite'ja4
0 pre%nos.i6 otklanja loe strane zatvorske kazne -osu$eni!i o#iljeeni kao kriminal!i) pod utje!ajem dru(ih delinkvenata.)
omo(u1uje osu$eniku da zadri radno mjesto) omo(u1uje prihode dravi) prikladna za K koja poine pravne oso#e
0 ne%os.a.ci6 neprikladna za reso!ijaliza!iju) uz nju se ne mo(u primijeniti dodatne mjere) ne djeluje jednako na imu1ne i
siromane) ne moe se osi(urati oso#ni karakter -kaznu za osu$enika mo(u platiti npr* nje(ovi roditelji.
20 PRI"JENA NOV6ANE KAZNE
0 nov%ana kazna mo)e se izre7i6
a0 kao (*avna
o ako je za neko K2 propisana a'ternativno s kaznom zatvora5 a sud se od'u%i za nju
o ako je propisana kao jedina mo$u7a kazna
,0 kao spore%na 1 za KD iz koris.o*j#,*ja
o kad nije propisana zakonom 3npr. za K2 kra,e4
o kad je zakonom propisano da 7e se po%inite'j kazniti kaznom zatvora i'i nov%anom kaznom5 a sud kao
$'avnu kaznu izrekne kaznu zatvora
0 nov%ana kazna je u ;rvatskoj 2""7. bi'a izre%ena u 1"L osu,uju7ih presuda
!0 S3S5AV DANICNOV6ANA KAZNA 3 S3VRE"ENO" KPC#
0 po%eo se primjenjivati u prvoj po'ovici 2". sto'je7a u kandinaviji
0 kako nov%ana kazna nejednako po$a,a imu7ne i siroma8ne5 ci'j ovo$ sustava je osi$urati ravno&jerno op.ere8enje svih
po%inite'ja pri izricanju nov%ane kazne 1 odre,ivanje kazne dije'i se na 2 #aze u kojima se utvr,uju6
14 ,roj %nevni- iznosa 3prema op7im na%e'ima odmjeravanja kazne4
24 visina %nevno( iznosa konkre.no( po1ini.e*ja 1 odre,uje se prema6
a4 sustavu $ubitka 3austrijski4 1 od dnevno$ prihoda po%inite'ja oduzimaju se tro8kovi koji su mu potrebni da bi
pre)ivioA on $ubi ono bez %e$a mo)e pre)ivjeti5 a ostaje mu dovo'jno sredstva za teme'jne )ivotne potrebe
b4 sustavu neto dohotka 3njema%ki4 1 od dnevno$ prihoda ne oduzimaju se tro8kovi po%inite'jaA ovaj sustav je
uveden kako ne bi do8'o do s'ab'jenja $enera'no0preventivno$ dje'ovanja nov%ane kazne njenim sni)avanjem
0 kona%ni nov%ani iznos koji predstav'ja kaznu dobit 7e se &no:enje& broja dnevnih iznosa i visine dnevno$ dohotka
$0 S3S5AV DNEVNI9 DO9ODAKA 3 9RVA5SKO" KZC#
0 hrvatski K& uvodi ina%icu sustava dani0nov%ana kazna5 a'i ona nije zadovo'javaju7e provedena
0 odre,eno je da se <novana kazna propisuje i izrie u dnevnim doho!ima oso#e prema kojoj se primjenjuje=
0 mo$u7i iznos nov%ane kazne koja se mo)e izre7i je o% /= %o !== %nevni- %o-o%aka 3za K2 iz koristo'jub'ja %o '==4
0 %o-o%ak 1 sveden na po%inite'jeve prihode 3ne priznaju mu se nikakvi tro8kovi4
0 zakonom nije propisano kako 7e sud utvrditi visinu dnevno$ dohotka5 a'i su odre,ena 2 po&o8na pravi*a6
a4 kad po%inite'j K2 ne ostvaruje nikakav dohodak i'i bi utvr,ivanje nje$ova dohotka znatno produ'ji'o trajanje kazneno$
postupka5 sud 7e kao dnevni dohodak po%inite'ja smatrati prosje1ni %nevni %o-o%ak # R9 3odre$uje (a %rhovni sud
R@ svaka 4 mjese!a temeljem slu#enih podataka ravno( zavoda za statistiku4
b4 kad po%inite'j K2 ne ostvaruje nikakav dohodak5 a'i je v'asnik imovine i'i imovinskih prava5 sud 7e utvrditi dnevni
dohodak po s*o,o%noj procjeni prema vrijednosti imovine i'i imovinskih prava 3nedostatak A ako je imovina mrtvi
kapital) ona ne utjee na visinu dnevno( dohotkaB ako postoje prihodi od nje) onda se oni mo(u pre!izno utvrditi4
'0 O4AKJICE 3 P4ADANJ3 NOV6ANE KAZNE
0 kako zahtjev da osu,enik o%&a- p'ati nov%anu kaznu mo)e dovesti u pitanje nje$ovu sposobnost da udovo'ji brojnim
teku7im obvezama 3hrana5 stanarina5 krediti45 dopu8taju se odre,eni izuzeci u ob'iku6
a4 o%(o%e p*a8anja 1 po%inite'ju se daje pravo da otp'ati nov%anu kaznu u du)em roku
b4 o,ro1ne o.p*a.e 1 podje'a nov%ane kazne na dije'ove koji se moraju p'atiti u odre,enim vremenskim razmacima
0 (K&F; je predvi,ao obje o'ak8ice 1 od(odu pla1anja 3od 1* dana do 3 mjeseca4 i o#ronu otplatu 3do 2 $odine4
0 K& je isk'ju%io mo$u7nost obro%ne otp'ate5 a'i je to kompenzirano6
produ)en je rok kod od$ode p'a7anja 3najmanje 3" dana5 a najvi8e + mjeseci4 1 taj rok je i du)i jer po%inje te7i tek od
dana dostave pravomo7ne presude osu,eniku5 a ne od dana njeno$ izricanja
mo$u7e je izricanje nov%ane kazne u okviru uvjetne osude 3ako bi izvr8avanje nov%ane kazne predstav'ja'o ve'iko
optere7enje za osu,enika5 ono mo)e biti od$o,eno pod uvjetom da po%inite'j u nekom roku ne po%ini novo K24
0 kriteriji o%reIivanja roka p*a8anja #n#.ar zakonsko( okvira nisu precizno odre,eni 1 u pravi'u se odre,uje minima'ni
rok od 3" dana5 a svako odobravanje du)e$ roka tretira se kao o'ak8ica za koju moraju postojati posebni raz'ozi
H0 IZVRJENJE NOV6ANE KAZNE
0 iako je nov%ana kazna javnopravna obveza osu,enika da p'ati odre,eni nov%ani iznos u korist dr)avno$ prora%una5 on se na
tu obvezu mo)e i o(*#@i.i 1 tada dr)ava na raspo'a$anju ima 2 mo$u7nosti6
a4 da se nov%ana kazna prisi*no nap*a.i 1 ako takva nap'ata ostane bezuspje8na5 zamijenit 7e se kaznom zatvora
,0 s#p*e.orni za.vor
prisi'na nap'ata se ni ne provodi5 ne$o se nep'a7ena nov%ana kazna odmah zamjenjuje kaznom zatvora
tako se uspje8no osi$urava izvr8enje nov%ane kazne i poja%ava njeno $enera'no0preventivno dje'ovanje
9
ne%os.a.ci6 novana kazna je suro(at za kratkotrajne kazne zatvora) to se ponitava supletornim zatvoromB
dovodi u pitanje naelo krivnje) pridonosi optere1enosti zatvora) C
0 K& se najprije $enera'no od'u%io za sup'etorni zatvor5 pa je u prvobitnom tekstu propisao da se nov%ana kazna ne nap'a7uje
prisi'no ne$o je sud zamjenjuje kaznom zatvora 3jedan dnevni dohodak M jedan dan zatvora4
0 .ove'om 2""+. odredba o izvr8avanju nov%ane kazne je izmijenjena 1 predvi,a 2 raz'i%ita na%ina izvr8enja nov%ane kazne5
ovisno o vrsti kazne propisanoj za K2 za koje je nov%ana kazna izre%ena6
/0 prisi*na nap*a.a
za K2 za koje je propisana isk'ju%ivo nov%ana kazna 3K2 protiv %asti i u$'eda4
u s'u%aju neuspje'e prisi'ne nap'ate5 nov%ana kazna zamjenjuje se ra%o& za op8e %o,ro na s*o,o%i5 tako da
se jedan dnevni dohodak zamjenjuje jednim danom takvo$ rada 3mo)e trajati najvi8e +" dana4
ci*j o%re%,e je izbje$avanje sup'etorno$ zatvora za novinare kao potencija'ne po%inite'je ovih K2
ipak5 sup'etorni zatvor je i ovdje mo$u7 ako osu,enik ne prihvati rad za op7e dobro
20 s#p*e.orni za.vor
za K2 za koje je propisana nov1ana kazna i kazna za.vora
u s'u%aju nep'a7anja nov%ane kazne5 odmah se odre,uje sup'etorni zatvor
ako osu,enik ne p'ati nov%anu kaznu u roku 5 jedan dnevni dohodak zamjenjuje se jednim danom zatvora5 s
time da najve7a mjera kazne zatvora ne mo)e biti du'ja od /2 &jeseci 3isp'ati 'i osu,enik dio nov%ane kazne5
razmjerno 7e se smanjiti kazna zatvora5 a isp'ati 'i cije'u5 izvr8enje zatvora 7e se obustaviti4
! "JERE 3POZORENJA
!/ PRAVNA PRIRODA I SVR9A "JERA 3POZORENJA
0 mjere upozorenja su a%&oni.ivne kaznenopravne sankcije 1 svode se na upozorenje i'i opominjanje po%inite'ja6
a4 s#%ska opo&ena 1 ostaje na samom upozorenju
b4 #vje.na os#%a 1 upozorenje je poja%ano prijetnjom kazne
0 raz'ikuju se od kazne i si$urnosnih mjera6
od kazni jer ne predstav'jaju nikakvo izravno z'o po%inite'ja5 ne$o se z'om samo prijeti 3kod uvjetne osude4
od si$urnosnih mjera jer se teme'je na krivnji5 a ne na opasnosti koju predstav'ja po%inite'j
0 dominantna svrha mjera upozorenja je specija*na prevencija5 no njima se ostvaruju i pravednost i $enera'na prevencija
0 predvi,ene su prvenstveno za 'ak8a K2 i u pravi'u se izri%u primarnim de'inkventima
0 smatraju se najva)nijim a'ternativama kratkotrajnih kazni zatvora 3uz nov%anu kaznu4
!2 S3DSKA OPO"ENA
0 sastoji se u prijekoru upu1enom poinitelju z#o( poinjeno( K) ako se istodo#no s o#zirom na sve okolnosti koje se tiu
djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe kaznenopravnih sank!ija ne mora primijeniti kanjavanje
0 mo)e se izre7i za najb'a)e ob'ike krimina'iteta 3u praksi se izri%e vr'o rijetko46
a4 za K2 za koja je propisana kazna zatvora do 1 $odine i'i nov%ana kazna
b4 za K2 s propisanom kaznom zatvora do 3 $odine i'i nov%anom kaznom ako je za odre,eno K2 stro$o propisana
0 mo)e se primijeniti i za KD po1injena # s.jecaj#5 ako se za svako od tih dje'a steknu uvjeti za njezino izricanje
0 pri&jer 6 "krivljeniku kao novinaru izreena je sudska opomena z#o( klevete putem tiska koja se sastojala u o#javljivanju
netone in+orma!ije u iju istinitost nije imao dovoljno razlo(a povjerovati jer se ispriao privatnim tuiteljima u javno
o#javljenom ispravku im je utvrdio netonost in+orma!ije*
0 sudska opomena pojavi'a se u 19. sto'je7u5 a'i nikad nije do)ivje'a 8iru primjenu 1 prihva7ena je u$'avnom u
zakonodavstvima biv8ih socija*is.i1ki- %r:ava 3npr. uvedena je 19*9. u /u$os'aviji5 a otud preuzeta u hrvatsko KP4
0 njena pravna priroda je prijeporna 1 nekad se smatra kaznom 3posebno u s'u%aj kad se javno objav'juje4
0 K& propisuje &a.erija*ne pre.pos.avke za izricanje sudske opomene 3ako se prema nainu djelovanja poinitelja) nje(ovoj
krivnji i prouzroenoj posljedi!i radi o oito lakom o#liku to( K i kad se s o#zirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja)
pose#no nje(ova odnosa prema ote1eniku i naknadi tete prouzroene K steknu uvjeti za postizanje svrhe mjere
upozorenja #ez kanjavanja4 1 one su s'i%ne kao pretpostavke za dru$e ob'ike reakcija na K25 pa je nekad te8ko raz$rani%iti6
a0 s#%sk# opo&en# i #vje.n# os#%# 1 za K2 s propisanom kaznom zatvora do 1 $odine i'i nov%anom kaznom5 sud
mo)e izre7i obje sankcije5 a od'uka ovisi o ocjeni suda je 'i dovo'jan prijekor5 i'i je potrebna i prijetnja kaznom
,0 s#%sk# opo&en# i ,ezna1ajno %je*o 1 raz$rani%enje ovisi o intenzitetu oko'nosti po%injenja K26
ukrade li netko dru(ome !i(aretu) radit 1e se o #eznaajnom djelu
pljusne li uitelji!a ueni!u) #it 1e potre#na sudska opomena
c0 s#%sk# opo&en# i os*o,oIenje o% kazne
o u oba s'u%aja je po%injeno K25 a sud donosi osu,uju7u presudu i odustaje od izricanja kazne
o u nekim s'u%ajevima sudska opomena bit 7e isk'ju%ena ve7 time 8to se radi o K2 za koje se mo)e izre7i
kazna ve7a od 1 $odine zatvora 3npr* u#ojstvo u prekoraenju nune o#rane z#o( jake razdraenosti4
1"
o ako je izri%ito dopu8teno i os'obo,enje od kazne i sudska opomena5 o%re%,a o os*o,oIenj# kazne kao 'eN
specia'is imat 7e prednost 3npr* ako poinitelj sitne kra$e vrati ukradenu stvar ote1eniku prije ne(o je
saznao da je otkriven) za to je propisana kazna zatvora do = mjese!i4
0 uz sudsku opomenu mo$u se izre7i i si(#rnosne &jere 1 ipak5 ma'o je vjerojatno da 7e se sud tamo $dje postoji opasnost od
ponav'janja K2 zbo$ opasno$ stanja po%inite'ja od'u%iti za sudsku opomenu 3mo$u7e je tek oduzimanje predmeta4
0 sud presudom kojom izri%e sudsku opomenu mo)e i o%#ze.i i&ovinsk# koris.
!! 3VJE5NA OS3DA
!!/ Poja& i zna1enje
0 to je admonitivna kaznenopravna sank!ija koja se sastoji u izri!anju kazne za poinjeno K) s tim da se kazna ne1e izvriti
ako poinitelj u odre$enom vremenu ne poini novo K) te eventualno ispuni neke dru(e o#veze
0 prvenstvena svrha je specija'na prevencija5 a'i ostvaruju se i pravednost i $enera'na prevencija
0 pri&jer 6 Pro+esor sa zavrenom (laz#enom akademijom kao voza oso#no( automo#ila nije potivao prednost u raskriju te
je izazvao sudar s dru(im vozilom iji je voza pretrpio prijelom ivera lijevo( koljena* "(laen je krivim z#o( nehajno(
o#lika K izazivanja prometne nesre1e) te mu je izreena kazna zatvora u trajanju od D mjese!a koja se ne1e izvriti ako u
vremenu od 2 (odine ne poini novo K* Pri iz#oru sank!ije sud je pose#no imao u vidu da optuenik do tada nije #io
osu$ivan za K) niti prekrajno kanjavan*
0 mo)e ju izre7i i Predsjednik F; 3ov'a8ten da u postupku pomi'ovanja izre%enu kaznu zamijeni uvjetnom osudom4
0 uvjetna osuda smatra se (lavnim supstitutom za kratkotrajne kazne zatvora 32""7. u F; izre%ena u 7"L s'u%ajeva4
!!2 Dva .e&e*jna .ipa
?RANC3SKOCBE47IJSKI S3S5AV 2kon.inen.a*ni0 PROBACIJSKI S3S5AV 2an(*osaksonski0
uveo $a senator Ceren$er krajem 19. sto'je7a uveden u Gn$'eskoj u 19. sto'je7u
sud ve7 u osu,uju7oj presudi izri%e kaznu5 a'i
od'a)e njezino izvr8enje na neodre,eno vrijeme5
i'i pod uvjetom da optu)enik ne po%ini novo K2
sud donosi osu,uju7u presudu5 a'i uz
uvjetno od'a$anje dono8enja od'uke o
kazni 3tek ako osu,enik prekr8i otpust4
po%inite'j prepu8ten sam sebi 3bez nadzora4 nadzire $a 8ko'ovani socija'ni radnik
ne tra)i se nje$ov pristanak potreban pristanak
0 hrvatski K& u osnovi prihva7a +ran!usko:#el(ijski sustav5 no poznaje i #vje.n# os#%# sa za@.i.ni& na%zoro&6
to je samo modi#ikacija uvjetne osude 1 sadr)i e'emente kontinenta'no$ 3od'uka o kazni zajedno s od'ukom o krivnji5
ne tra)i se pristanak4 i an$'osaksonsko$ sustava 3nadzor i pomo7 osu,eniku4
0 K& de#inira #vje.n# os#%# kao <kaznenopravnu sank!iju koja se kao mjera upozorenja sastoji od izreene kazne i roka u
kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odre$enim zakonom= 3nije spomenut uvjet da po%inite'j ne po%ini novo K24
!!! Parcija*na #vje.na os#%a
0 kod nje se #vje.no o%*a:e sa&o %io izre1ene kazne 3npr* od izreene kazne 4 (odine zatvora) 2 (odina se uvjetno odlae4
0 uvjetna osuda tako postaje neka vrsta anticipirano$ uvjetno$ otpusta 1 u hrvatskom KP ona nije mo$u7a
0 ipak5 neizravno mo)e do7i do s'i%ne kombinacije
ako se #vje.na os#%a izrekne oso,i koja je .ijeko& pos.#pka ,i*a # pri.vor# 1 tada se pritvor tretira kao izdr)ana
kazna jer se ura%unava u kaznu5 pa uvjetna osuda zapravo obuhva7a samo neizdr)ani dio kazne
npr* poinitelju teke kra$e je izreena kazna zatvora od 3 mjese!i) ije se izvrenje odlae na 2 (odinu) ali se u
kaznu uraunavaju 4 mjese!a i 6 dana provedenih u pritvoru
0 ako je kazna potpuno pokrivena istranim zatvorom5 izricanje uvjetne osude bi zna%i'o prijetnju kaznom koja je ve7 izdr)ana5
no to je kod nas ipak dopu8teno 3jer je uvjetna osuda b'a)a od kazne zatvora5 pa je treba izre7i kad je to mo$u7e4
!!$ Pre.pos.avke za izricanje #vje.ne os#%e
/0 ?OR"A4NE
0 mo$u7nost izricanja uvjetne osude ve)e se uz propisanu i'i izre%enu kaznu 1 hrvatski K& kombinira obje mo$u7nosti6
a0 uvjetna osuda se mo)e primijeniti prema po%inite'ju K2 za koje je zakonom propisana kazna zatvora %o ' (o%ina5 a
za K2 za koja je propisana kazna %o /= (o%ina ako su primijenjene odredbe o zakonskom ub'a)avanju kazne
za K2 s propisanom kaznom do * $odina zatvora kriterij je posve aps.rak.an
za K2 s propisanom kaznom do 1" $odina on je konkre.iziran5 jer nu)ni uvjet da su primijenjene odredbe o
zakonskom ub'a)avanju kazne ukazuje na manju te)inu K2 u konkretnom s'u%aju 3npr* uvjetna osuda je
mo(u1a i za temeljni o#lik raz#ojnitva s propisanom kaznom od 2 do 25 (odina) ako je kazna zakonski
u#laena) npr* za pokuaj) a to znai ako je izreena kazna u rasponu od = mjese!i do 2 (odine zatvora4
,0 mo)e se primijeniti kod K2 za koje je na%e'no dopu8tena samo ako je izre%ena kazna zatvora %o 2 (o%ine
dak'e5 mo)e biti isk'ju%ena i kod 'ak8ih dje'a5 ako su ona dobi'a te)i ob'ik u konkretnom s'u%aju 3npr* kod
kra$e je najve1a mjera kazna od 4 (odine) pa to K naelno ulazi u kru( K za koje se moe izre1i uvjetna
osuda) ali ako je poinitelju izreena kazna od < (odine i = mjese!i) uvjetna osuda nije mo(u1a4
11
uvjetna osuda je mo$u7a i kad je izre%ena nov%ana kazna kao $'avna kazna 3prijeporno5 437. str.4
0 uvjetna osuda je potpuno isk'ju%ena kod K2 za koje se mo)e izre7i kazna za.vora ve8a o% /= (o%ina5 npr* kod
kvali+i!irano( o#lika raz#ojnitva 3najve7a propisana kazna je 12 $odina zatvora4 1 kad je zbo$ propisane kazne uvjetna
osuda isk'ju%ena5 nije bitno koja je kazna zaista izre%ena
20 "A5ERIJA4NE
0 da bi sud u s'u%ajevima K2 kod kojih je uvjetna osuda mo$u7a tu mo$u7nost iskoristio5 moraju biti odre,eni kriteriji za to
0 K& op7enito propisuje <da sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad o!ijeni da se i #ez izvrenja kazne moe oekivati
ostvarenje svrhe kanjavanja) pose#no vode1i rauna o odnosu poinitelja prema ote1eniku i naknadi poinjene tete=
0 ipak5 pro$noza suda mora se teme'jiti na #.vrIeni& oko*nos.i&a koje pob'i)e opisuju po1ini.e*jev# *i1nos.6
o ponaanje poinitelja nakon poinjeno( K
o prijanji ivot poinitelja -ranija osu$ivanost.
o dru(e oso#ine linosti poinitelja -npr* smanjena inteli(en!ija) psihopatska struktura) alkoholizam.
o okolnosti djela -ako ukazuju na opasnost da ono #ude ponovljeno ili takvu opasnost iskljuuju.
o oso#ne prilike -npr* do#re imovinske prilike kao jamstvo da 1e izvriti dopunske o#veze.
o o#iteljske prilike
!!' O,veze #vje.no os#Iene oso,e
0 teme'jna obveza uvjetno osu,ene osobe je da u vremenu provjeravanja 31 do * $odina4 ne po%ini novo K2
0 pored $'avne5 sud mo)e odrediti i dopunske obveze 1 K& predvi,a ! vrs.e )ak#*.a.ivni- %op#nski- o,veza6
/0 NAKNADA PRO3ZRO6ENE J5E5E
u%ini 'i to5 po%inite'j je o%itovao svoju vo'ju da umanji pos'jedice K2
sud ovu obvezu mo)e donijeti u presudi kojom se izri%e uvjetna kazna i dosu,uje imovinskopravni zahtjev
osu,enika5 a'i i u presudi donesenoj u parni%nom postupku 3u oba s'u%aja je vezan zahtjevom o8te7enika4
primjer6 "ptuenik je poinio K prijevare na tetu Podravke d*d* te mu je izreena kazna zatvora od E mjese!i
koja se ne1e izvriti ako u vremenu od < (odine ne poini novo K i ako u roku od 2 (odine plati Podravki
iznos u kojem je usvojen njen imovinskopravni zahtjev -DF5 tisu1a kuna.*
20 VRADANJE PRIBAV4JENE KORIS5I
odnosi se na imovinsku korist koju sud mora oduzeti ako nije bi'o imovinskopravno$ zahtjeva o8te7enika
mo)e se oduzeti samo imovinska korist utvr,ena istom presudom
primjer6 "ptueniku koji je kao poli!ijski dunosnik uzeo i zadrao za se#e puku /GHn!hester0 i tako poinio
K zloupora#e poloaja i ovlasti izreena je kazna zatvora u trajanju od 3 mjese!i te mu je oduzeta imovinska
korist ostvarena oduzimanjem puke) ali se kazna ne1e izvriti ako u roku od 2 (odine ne poini novo K i ako
u roku od 45 dana vrati puku*
!0 ISP3NJENJE DR37I9 OBVEZA
moraju biti zakonski uteme'jene5 te povezane s po%injenjem K26
u op7em dije'u K& 3odre$ivanje si(urnosnih mjera ; osi(uranje izvrenja si(urnosnih mjera4
u posebnom dije'u K& 3kod K povrede dunosti uzdravanja A primjenjuju1i uvjetnu osudu) sud moe
poinitelju postaviti uvjet da isplati dospjele o#veze i da u#udu1e uredno ispunjava dunost odravanja4
0 odre,ivanje dopunsko$ uvjeta mo$u7e je samo pod jednom od pretpostavki navedenih u zakonu
0 usprkos tome5 sudovi pokazuju tendenciju s*o,o%no( kreiranja %op#nski- #vje.a5 8to je neprihvat'jivo 3npr* kad se
poinitelju K dvo#ranosti postavi kao dru(i uvjet da u roku od = mjese!i razvede prvi #rak4
!!H Vrije&e provjeravanja
0 mo)e trajati o% / %o ' (o%ina 3odmjerava se na pune $odine5 po%inje te7i danom pravomo7nosti presude4
0 teme'jni kriterij je procjena suda o vremenu potrebnom da se ostvari svrha uvjetne osude 1 specija*na prevencija
0 pritom je visina izre%ene kazne na dru$om mjestu 3bitno je tek udovo'jiti naelu razmjernosti4
0 u praksi se naj%e87e izri%e minimum 31 $odina4
!!+ Opoziv #vje.ne os#%e
0 ne ispuni 'i osu,enik ukazano povjerenje5 sud mora donijeti novu od'uku kojom mo)e opozvati uvjetnu osudu
0 opoziv se sastoji u pov'a%enju od'uke o uvjetnom od'a$anju izvr8enja kazne i dono8enju od'uke o njenom izvr8enju
0 do opoziva mo)e do7i zbo$6
a0 NOVO7 KD 2o,vezanA)ak#*.a.ivan0
0 opoziv zbo$ novo$ K2 je6
12
14 o,vezan 1 ako je osu,enik u vrijeme provjeravanja po%inio jedno i'i vi8e K2 za koja mu je izre%ena kazna zatvora u
trajanju od 2 $odine i'i te)a kazna 3nije bitno je 'i izre%ena za jedno dje'o i'i za vi8e K2 u stjecaju4
24 )ak#*.a.ivan 1 kad po%ini jedno i'i vi8e K2 za koja mu je izre%ena kazna zatvora u trajanju manjem od 2 $odine i'i
nov%ana 3zakon ima u vidu mo$u7nost da novo K2 bude neznatno i'i raz'i%ito od prethodno$5 pa opoziv nije nu)an4
0 neovisno o tome je 'i opoziv obvezan i'i #aku'tativan5 o njemu od'u%uje sud koji je osudio optu)enika zbo$ novo$ K2
ka% .aj s#% opozove #vje.n# os#%#5 postupit 7e prema odredbama o odmjeravanju kazne za dje'a u s.jecaj#
-npr* ako je osu$enik #io osu$en na kaznu zatvora u trajanju od 3 mjese!i pod uvjetom da u jednoj (odini ne poini
novo K) a za novo K mu je izreena kazna zatvora u trajanju od = mjese!i) sud 1e te kazne uzeti kao pojedinane i
po sustavu aspera!ije izre1i jedinstvenu kaznu) npr* zatvor u trajanju od 2 (odine.
ka% .aj s#% ne opozove #vje.n# os#%#5 ima 2 mo$u7nosti6
a4 izre7i kaznu za novo K2 i ostaviti neizmijenjenu raniju uvjetnu osudu 3u navedenom primjeru izre7i 7e samo
kaznu zatvora u trajanju od + mjeseci za novo K25 a postoje7u uvjetnu osudu ne7e dirati4
b4 izre7i uvjetnu osudu i za novo K2 1 pritom ne7e istodobno e$zistirati 2 uvjetne osude5 ne$o 7e sud prije
izre%enu i novu kaznu objediniti po pravi'ima o odmjeravanju kazne za dje'a u stjecaju u jedinstvenu radnju i
odrediti novi rok provjeravanja5 koji 7e po%eti te7i tek od pravomo7nosti nove presude
,0 RANIJE7 KD 2)ak#*.a.ivan0
0 predvi,en za situaciju kad sud nakon izricanja uvjetne osude utvrdi da je osu,enik prije to$a po%inio K25 ako ocijeni da ne
bi bi'o uvjeta za izricanje uvjetne osude da se za to K2 zna'o 3do opoziva do'azi zbo$ za,*#%e s#%a pri izricanj#4
0 taj opoziv mo)e izre7i samo sud koji naknadno sudi za ranije K2 1 sudu u tom s'u%aju treba dati mo$u7nost da postupi
onako kako bi postupio da je u vrijeme izricanja uvjetne osude znao za ranije K2
0 opoziv zbo$ ranije$ K2 uvijek je )ak#*.a.ivan 3%ak i ako za ranije K2 bude izre%ena kazna zatvora od 2 $odine i'i vi8e4
0 s izre%enom kaznom u s'u%aju opoziva uvjetne osude i s kaznom za prije po%injeno K2 postupit 7e sud isto kao i kod
opoziva zbo$ novo$ K2 1 obje 7e kazne ujediniti u jedinstvenu prema odredbama o odmjeravanju za K2 u stjecaju
0 ne opozove 'i uvjetnu osudu 5 ima iste dvije mo$u7nosti kao i kod opoziva zbo$ novo$ K2
c0 NEIZVRJAVANJA OBVEZA 2)ak#*.a.ivan0
0 mo$u7 ako osu,enik tijekom provjeravanja ne izvr8i obveze koje su mu odre,ene5 a &o(ao i- je izvr@i.i6
14 kad osu,enik ne7e ispuniti obvezu5 iako to mo)e u%initi 3npr. ima sredstava da supruzi p'ati dospje'e obroke
uzdr)avanja5 a'i to ne %ini jer smatra da taj novac supru$a ne7e utro8iti za uzdr)avanje njihova djeteta4
24 kad se sam doveo u stanje u kojem ne mo)e izvr8iti obvezu 3npr. otkazao posao da ne bi morao p'a7ati uzdr)avanje4
0 ovdje o opozivu zbo$ neizvr8enja obveza od'u%uje is.i s#% koji je donio presudu na sjednici izvanraspravno$ vije7a
0 no ako sud utvrdi da osu,enik obvezu nije ispunio iz opravdanih raz'o$a5 donijet 7e novu presudu u kojoj mo)e6
a. odrediti novi rok za ispunjenje o#veze
#. dosadanju o#vezu zamijeniti dru(om
!. osu$enika potpuno oslo#oditi o#veze
0 ako sud ustanovi da nema osnove za dono8enje nijedne od tih od'uka zato 8to je osu,enik izvr8io obvezu5 obustavit 7e
postupak za opoziv uvjetne osude 1 to vrijedi i ako je obveza izvr8enja do pravomo7no$ okon%anja opoziva
0 bude 'i obveza izvr8ena nakon pravomo7nosti presude o opozivu5 kazna se mora izvr8iti
DOP3NSKI ROK
0 uvjetna osuda se na%e'no ima opozvati dok traje vrijeme provjeravanja
0 ipak5 dopu8tena je iznimka5 pa se uvjetna osuda mo)e opozvati u %op#nsko& rok# 31 $odina nakon isteka vremena
provjeravanja4 ako po%inite'j po%ini novo K2 pri kraju vremena provjeravanja5 pa opoziv ne bi bio mo$u7
0 ako po%inite'j u vremenu provjeravanja po%ini novo K25 a'i je to utvr,eno nakon 8to protekne i dopunski rok5 sud mo)e
jedino raniju uvjetnu osudu tretirati kao o.e(o.n# oko*nos. pri odmjeravanju kazne za novo K2
!!< 3vje.na os#%a sa za@.i.ni& na%zoro&
0 to je modi#ikacija an(*oa&eri1ke pro,acijske os#%e 1 kod nas je preuzeta iz ju$os'avensko$ zakonodavstva u (K&F;5 u
su)enom opse$u normirana K&0om5 a ure,ena &akonom o izvr8avanju za8titno$ nadzora i rada za op7e dobro na s'obodi
0 pri&jer 6 Poinitelju K raz#ojnitva izreena je 2FF4* uvjetna osuda) a u njezinom okviru i zatitni nadzor u trajanju od 2
(odine koji o#uhva1a o#vezu prihva1anja zaposlenja i ustrajanja u radnom odnosu) te uzdravanje od prekomjerne upotre#a
alkoholnih pi1a ili uivanja dro(e) to su u vrijeme donoenja presude #ile neke od o#vezu u okviru zatitno( nadzora.
0 uvjetna osuda sa za8titnim nadzorom ima e'emente6
pro#a!ijsko( sustava -pruanje pomo1i) zatite i nadzora poinitelju.
+ran!usko:#el(ijsko( sustava -odluka o kazni donosi se zajedno s odlukom o krivnji) ne trai se pristanak.
0 da bi se mo$'a izre7i uvjetna osuda sa za8titnim nadzorom5 moraju se ostvariti svi #vje.i za pri&jen# #vje.ne os#%e
-temeljna o#veza poinitelja da ne poini novo K) +ormalne i materijalne pretpostavke) duljina trajanja provjeravanja.
0 jedina raz'ika su posebne obveze 1 raz'ikuju se od dopunskih obveza koje se mo$u izre7i uz obi%nu uvjetnu osudu po tome
8to ovdje mora postojati na%zor 3sud od'u%uje o postojanju nadzora teme'jem 'i%nosti po%inite'ja i oko'nosti u kojima )ivi4
POSEBNE OBVEZE
0 sud mo)e izre7i jednu i'i vi8e posebnih obveza po%inite'ju 1 one su u zakonu nabrojane taksativno
0 zakon je sve mo$u7e obveze svrstao u + ka.e(orija6
13
1) osposo#ljavanje za odre$eno zanimanje koje osu$enik oda#ere uz strunu pomo1 slu#e za zatitni nadzor
2) prihva1anje zaposlenja koje od(ovara nje(ovoj strunoj spremi) osposo#ljenosti i stvarnim mo(u1nostima
3) raspola(anje svojim doho!ima u skladu s potre#ama oso#a koje je po zakonu duan uzdravati
4) podvr(avanje lijeenju nunom radi otklanjanja tjelesnihIduevnih smetnji koje mo(u potaknuti poinjenje K
5) sudjelovanje u postupku psihoso!ijalne terapije u spe!ijaliziranim ustanovama u okviru nadlenih dravnih tijela radi
otklanjanja nasilniko( ponaanja
6) neposje1ivanje odre$enih mjesta) lokala i prireda#a koje mo(u #iti prilika za poinjenje novo( K
7) redovito javljanje slu#i za zatitni nadzor radi o#avjetavanja o okolnostima koje mo(u poti!ajno djelovati za
poinjenje novo( K
POVJERENIK ZA PROVEDB3 ZAJ5I5NO7 NADZORA
0 za8titni nadzor izvr8ava se prema pro$ramu izvr8avanja 1 donosi $a povjerenik za provedbu za8titno$ nadzora6
to je s'u)benik Einistarstva pravosu,a i'i dru$ih dr)avnih tije'a i udru$a 3soc. radnici5 psiho'ozi5 peda$ozi4
duan je tijekom provjeravanja pruati pomo1) zatitu i nadzor) nad(ledati ispunjavanje o#veza odre$enih u uvjetnoj
osudi) najmanje svaka 4 mjese!a podnijeti izvje1e sudu) te zakljuno izvje1e nakon izvrenja zatitno( nadzora
$ OD"JERAVANJE KAZNE
$/ POJA" I ZNA6ENJE OD"JERAVANJA KAZNE
0 o%&jeravanje kazne 3iz,or vrs.e i &jere kazne4 1 postupak utvr,ivanja trajanja kazne izre%ene po%inite'jima K2
0 u .jema%koj je odmjeravanju kazne posve7ena posebna $rana kazneno$ prava 3pravo odmjeravanja kazne4
0 teme'jno na%e'o odmjeravanja je na1e*o in%ivi%#a*izacije 1 KP sankcije se trebaju pri'a$oditi pojedina%nom po%inite'ju
0 pritom odmjeravanje ne smije biti isk'ju%ivo u #unkciji individua'izacije kako se ne bi u$rozi'e pravednost i $en. prevencija
$2 ZNA6ENJE KAZNENI9 OKVIRA
0 kazneni okvir 1 donja i $ornja $ranica kazne koja se mo)e izre7i za pojedino K2 3ovise o apstraktnoj te)ini K24
0 ako su za pojedina K2 odre,eni kazneni okviri5 radi se o sustavu re'ativno odre,enih kazni 1 mo$u7e je i propisivanje
#iksnih kazni za pojedina K25 na %emu se teme'ji sustav apso'utno odre,enih kazni 3#rancuski K& iz 1791.4
S3S5AV RE4A5IVNO ODREEENI9 KAZNI
0 podrazumijeva propisivanje kaznenih okvira za6
a4 o%reIeno KD 3posebni minimum i maksimum4 1 uvijek imaju prednost
b4 o%reIen# vrs.# kazne 3op7i minimum i maksimum4 1 primjenjuju se ako ne postoje posebni minimum i maksimum
0 K& koristi razne tehnike pri propisivanju6
14 nov1ane kazne 1 kazneni okvir uvijek je odre,en op7im minimumom i maksimumom 31" do 3""K*"" dohodaka4
24 %#(o.rajno( za.vora 1 tako,er uvijek vrijedi op7i minimum i maksimum 32" do 4" $odina4
34 o,i1no( za.vora 1 nekad propisuje samo posebni minimum 3K u#ojstva) 6 (odina45 posebni maksimum 3K
nepruanja pomo1i) do = mj* ili novana kazna45 posebni minimum i maksimum 3K edomorstva) od 2 do 3 (odina4
0 kako na1e*o o%reIenos.i5 kao aspekt na%e'a zakonitosti5 vrijedi i za kazne 3nulla poena sine le(e !erta45 smatra se da
preve'iki rasponi nisu u sk'adu s njim 1 taj prob'em postoji u hrvatskom KP5 a tek je dje'omi%no rije8en do .ove'e iz 2""+.
$! 5E"E4JI ZA OD"JERAVANJE KAZNE
0 dok njema%ki i austrijski zakonici tvrde da je teme'j za odmjeravanje kazne po%inite'jeva krivnja 3a njema%ki tome dodaju da
7e se uzeti u obzir uin!i na budu7i dru8tveni )ivot po%inite'ja45 hrvatski K& navodi ! .e&e*ja za o%&jeravanje kazne6
14 svr-e ka:njavanja 1 imaju k'ju%nu va)nost5 jer kaznu treba odmjeriti da se njome ostvari svrha ka)njavanja
24 s.#panj krivnje 1 nije razja8njeno kako mo)e biti teme'j kazne i oko'nost va)na za njeno odmjeravanje
34 po(i,e*jnos. 1 pojam je ostao teorijski nerazra,en
$$ OKO4NOS5I VANE ZA OD"JERAVANJE KAZNE
$$/ Poja& oko*nos.i va:ni- za o%&jeravanje kazne
0 to su o.e(o.ne i o*ako.ne oko*nos.i 1 mo$u utjecati na visinu kazne5 a'i samo u $ranicama propisanim za neko K2 3po tome
se one raz'ikuju od kva'i#ikatornih i privi'e$iraju7ih oko'nosti koje mijenjaju kva'i#ikaciju dje'a5 a time i kazneni okvir4
14
ista oko'nost mo)e kod jedno$ K2 biti kva'i#ikatorna5 a kod dru$o$ ote$otna 3npr* okrutnost kao nain poinjenja
djela je kvali+ikatorna okolnost kod u#ojstva) ali samo ote(otna okolnost kod teke ozljede4
isto tako neka oko'nost mo)e biti privi'e$iraju7a i o'akotna 3npr* izriit i oz#iljan zahtjev rtve je privile(iraju1a
okolnost kod u#ojstva) ali samo olakotna kod teke tjelesne ozljede4
0 oko'nosti va)ne za odmjeravanje kazne su a&,iva*en.ne 3svaka mo)e biti i ote$otna i o'akotna5 npr. stupanj krivnje4
0 one se odnose na te)inu po%injeno$ dje'a5 subjektivno stanje po%inite'ja i nje$ovu 'i%nost
0 zakon nabraja - oko'nosti va)nih za odmjeravanje kazne5 a'i taj popis nije taksativan
$$2 S.#panj krivnje
0 ovdje je krivnja mjera5 a ne teme'j kazne 1 zato se mo)e stupnjevati s.#panj neprava 3te)ina po%injeno$ K24
0 stupanj neprava prvenstveno ovisi o te)ini pos'jedice5 a'i i u na%inu po%injenja K2
0 tako 7e npr. po%inite'jeva upornost pri po%injenju predstav'jati ote$otnu oko'nost 3npr* usmr1enje s D< u#oda noem) uporno
i(ranje s vojnikom pukom koje dovodi do smrti dru(o( vojnika) sedmo(odinje prisiljavanje supru(e na spolni odnos4
7ra%acija e*e&ena.a krivnje 2#,rojivos.iF na&jereAne-ajaF svijes.i o pro.#pravnos.i0
0 iako o stupnju e'emenata krivnje ne ovisi postojanje krivnje5 taj stupanj je va)na oko'nost pri odmjeravanju kazne6
o s&anjena #,rojivos. 1 umanjuje i stupanj krivnje 3osim ako ju po%inite'j nije sam uzrokovao4
o &*a%os. i s.aros. 1 obi%no se uzimaju kao o'akotne oko'nosti
o pre%#&i@*jaj 1 mo)e biti ote$otna oko'nost 3npr. po%inite'j teme'jem ranije od'uke ubije )enu koja $a napusti4
o na&jera 1 izravna namjera uvijek predstav'ja vi8i stupanj krivnje od neizravne5 a'i ni kod neizravne namjere nije
svejedno je 'i ona na $ranici s izravnom namjerom i'i je na $ranici sa svjesnim nehajem
o ne-aj 1 stupnjevanje se vr8i po intenzitetu povrede du)ne pa)nje 3mo)e $rani%iti s namjerom i nesretnim s'u%ajem4
Doprinos :r.ve s&anjenj# s.#pnja po1ini.e*jeve krivnje
0 pona8anje )rtve mo)e biti raz'o$ isk'ju%enja protupravnosti 3npr* kod nune o#rane4 i'i privi'e$iraju7a oko'nost 3u#ojstvo na
mah45 a'i predstav'ja o'akotnu oko'nost i ako je doprinos manje$ intenziteta od ovih s'u%ajeva
0 doprinos ne mora zna%iti da je )rtva kriva u kaznenopravnom smis'u 3npr* nepropisno ponaanje stradale dje!e4
0 postoji i kad )rtva nebri$om o'ak8ava po%injenje K2 3npr* kad je rtva pravna oso#a koja nedovoljno nadzire zaposlenike4
$$! Po,#%e
0 pobude i'i motivi iz kojih je K2 po%injeno tako,er utje%u na stupanj krivnje
e$oisti%ki motiv je ote$otna oko'nost 3npr. kra,a da bi se osi$urao )ivot na visokoj nozi4
a'truisti%ki motiv je o'akotna oko'nost 3npr. kra,a da bi se prehrani'a djeca4
$$$ Ja1ina #(ro:avanja i*i povre%e
0 to je o,jek.ivna s.rana .e:ine %je*a 1 %esto se ocjenjuje kod prometnih de'ikata 3je 'i u$ro)en jedan i'i vi8e sudionika4
0 ja%ina povrede mo)e se jav'jati u raznim ob'icima 3visina 8tete pri%injene imovinskim de'iktom5 broj po$inu'ih u nesre7i4
0 npr* ote(otna je okolnost za poinitelja da je teka tjelesna ozljeda rtve koju je pokuao u#iti dovela do trajne oduzetosti
$$' Oko*nos.i # koji&a je kazneno %je*o po1injeno
0 to su razne oko'nosti izvan bi7a K2 koja %ine K2 te)im i'i 'ak8im6
u#ojstvo u prekoraenju slu#enih ovlasti koje su poinili poli!aj!i tijekom oruane po#une protiv R@) sla#o
zdravstveno stanje poinitelja) pretrpljene tjelesne ozljede ili imovinska teta kod poinitelja 3o'akotne oko'nosti4
dva ubojstva iz bezobzirne osvete izvr8ena u 8ko'i 3ote$otna oko'nost4
$$H Raniji po1ini.e*jev :ivo.
0 pripada oko'nostima koje se odnose na 'i%nost po%inite'ja 1 ta oko'nost mo)e biti
ote$otna 1 ako je ranije osu,ivan i'i ka)njavan za prekr8aje 3osim ako je nastupi'a reha#ilita!ija4
o'akotna 1 ako po%inite'j nije ranije osu,ivan
$$+ Oko*nos.i # koji&a po1ini.e*j :ivi
0 s'u)e osvjet'javanju 'i%nosti po%inite'ja6
teke imovinske prilike mo$u biti o'akotna oko'nost ako $a dovode u stanje b'isko krajnjoj nu)di
#roj dje!e tako,er mo)e biti uzet kao o'akotna oko'nost5 a'i samo ako se po%inite'j o njima zaista brine
$$< Po1ini.e*jevo pona@anje nakon po1injeno( KD
0 ova oko'nost obuhva7a6
pona8anje po%inite'ja neposredno nakon po%injeno$ dje'a 3npr* iivljavanje na rtvi je ote(otna okolnost4
pona8anje po%inite'ja nakon po%injeno$ dje'a 1 mo)e biti ote$otna 3npr* optuenik nakon poinjeno( K unato
lijeenju nastavi uivati heroin4 i'i o'akotna oko'nost 3npr* materijalno poma(anje djeaku ozlije$enom u nesre1i4
pona8anje po%inite'ja nakon proteka du'je$ vremena 1 ne utje%e na krivnju jer ona mora biti kazna za dje'o5 a'i je
va)no pri ocjeni je 'i potrebno specija'nopreventivno dje'ovanje kazne
1*
odnos po%inite'ja prema o8te7eniku i naknadi 8tete 1 predstav'ja o'akotnu oko'nost koja mo)e biti i raz'o$
os'obo,enja od kazne 3kod nehajnih K45 a i jedna od pretpostavki za izricanje sudske opomene i uvjetne osude
po%inite'jevo pona8anje u kaznenom postupku 1 mo)e biti o'akotna i ote$otna oko'nost
priznanje po%inite'ja 1 mo)e biti o'akotna oko'nost 3no poricanje ne mo)e biti ote$otna oko'nost4
$$K 3k#pnos. %r#@.veni- i oso,ni- #zroka
0 ova oko'nost je neodre,ena i apstraktna5 8to je nepotrebno jer je popis oko'nosti va)nih za odmjeravanje kazne taksativan
0 tako sudovi %esto uzimaju npr* du(o trajanje kazneno( postupka kao olakotnu okolnost
$' ZABRANA DVOS5R3KO7 VREDNOVANJA OKO4NOS5I VANI9 ZA OD"JERAVANJE KAZNE
0 oko*nos.i koje je zakon ve8 #zeo # o,zir pri'ikom propisivanja kazneno$ okvira za odre,eno K2 ne smije sud jo8 jednom
uzimati u obzir kod odmjeravanja kazne 3npr* kod u#ojstva je unitavanje ivota predvi$eno ve1 pri propisivanju okvira.
0 pri&jer 6
Prvostupanjski sud je po(rijeio kad je poinitelju K u#ojstva na mah uzeo kao olakotnu okolnost veliki doprinos
ote1enika jer je ote1enikov napad privile(iraju1a okolnost za optuenika koju je ve1 zakon uzeo u o#zir utvr$uju1i kazneni
okvir za u#ojstvo na mah*
0 me,utim5 zabrana dvostruko$ vrednovanja ne isk'ju%uje pravo suda da pri odmjeravanju kazne uzme u obzir one oko'nosti
koje pob'i)e odre,uju kvantitetu i'i kva'itetu pojedinih obi'je)ja i'i na%in po%injenja K2 1 u praksi se %esto kao ote$otna i'i
o'akotna oko'nost uzima o%s.#panje o% nor&a*no( i*i #o,i1ajeno( na1ina po1injenja kazneno$ dje'a 3npr. u$ro)avanje
kao obi'je)je K2 izazivanja prometne nesre7e bit 7e ostvareno kad je u$ro)en samo suvoza% na motocik'u i kad su u$ro)eni
svi putnici u autobusu5 a'i 7e sud u pos'jednjem s'u%aju izre7i stro)u kaznu4
0 pri&jer 6
"ptuenik je usmrtio ote1enika s D< udar!a noem u (lavu) (rudni ko i no(e* Za vrijeme u#adanja je uzeo predah i
popio konjak) a nije prestajao ni kada su (a rtva i svjedok molili da to ne ini* "(laen je krivim z#o( teko( u#ojstva
izvreno( na oso#ito okrutan nain) pri emu je kao ote(otna okolnost uzeta okrutnost koja nadilazi prosjenu okrutnost*
$H 3B4AAVANJE KAZNE
0 mo$u7e je ako je K2 po%injeno pod spe!i+inim okolnostima 3uvijek je +akultativno4 1 hrvatski K& raz'ikuje6
/0 ZAKONSKO 3B4AAVANJE
o op7i dio 3neinjenje) prekoraenje nune o#rane) pokuaj) poma(anje) smanjena u#rojivost4
o posebni dio 3npr* okolnost da se poinitelj K samovoljno( udaljenja i #ije(a iz vojne postroj#e ili slu#e
dra(ovoljno javio nadlenom dravnom tijelu ili #liskost kod K neprijavljivanja pripremanja K4
20 S3DSKO 3B4AAVANJE
o sud mo)e bi'o koju o'akotnu oko'nost smatrati ub'a)avaju7om5 ako je ona posebno izra)ena
o ovu ov'ast sudovi %esto z'ouporab'juju 3%ak ponekad ni ne navode zbo$ koje oko'nosti ub'a)avaju kaznu4
0 na%in ub'a)avanja ovisi o apstraktnoj te)ini K2 i propisan je u ' pravi*a6
KAZNENI OKVIR 7RANICA 3B4AAVANJA
PRI"JER
pose,ni &ini&#& pose,ni &aksi&#& zakonsko( s#%sko(
/ nebitan 33K+ mjeseci4
manji od 1 $odine
3 $odine
* $odina
3" dana
K teke tjelesne ozljede
K izazivanja prometne
nesre1e
2 1 $odina * $odina i'i vi8e + mjeseci K edomorstva
! najmanje 3 $odine nebitan 1 $odina 2 $odine K silovanja
$ najmanje * $odina nebitan
2 $odine
3za poku8aj4
3 $odine
3posebno o'akotne
oko'nosti4
K u#ojstva
' najmanje 1" $odina nebitan
3 $odine
3za poku8aj4
* $odina
3posebno o'akotne
oko'nosti4
K teko( u#ojstva
0 zakon predvi,a i mo$u7nost da %r:avni o%vje.nik pred'o)i b'a)u kaznu od propisane za odre,eno K2 1 tu odredbu treba
shvatiti tako da on nije vezan $ranicama za sudsko ub'a)avanje5 a'i je vezan onima za zakonsko ub'a)avanje
0 npr* moe predloiti da se poinitelju K silovanja z#o( pose#nih olakotnih okolnosti izree kazna od 2 (odine
$+ OS4OBOEENJE OD KAZNE
0 najb'a)a reakcija na K2 3sud donosi osu,uju7u presudu kojim se optu)enik pro$'a8ava krivim5 a'i $a os'oba,a od kazne4
0 uz os'obo,enje od kazne mo$u7e je i izri!anje si(urnosnih mjera) a mo)e se i o8te7eniku dosuditi imovinskopravni zahtjev
0 ono se primjenjuje vr'o rijetko5 a mo)e biti6
1+
/0 OBVEZNO
u op7em dije'u 3krajnja nuda kod koje je uinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo4
u posebnom dije'u 3npr* davatelju mita koji prijavi K prije otkrivanja ili saznanja da je djelo otkriveno4
20 ?AK345A5IVNO
0 ov'ast suda da os'obodi po%inite'ja kazne je sadr)ana6
u op7em dije'u 3prekoraenje nune o#rane) neprikladni pokuaj) dra(ovoljni odustanak4
u posebnom dije'u 3djelotvorno kajanje) stupanj poiniteljeve krivnje smanjen z#o( provoka!ije rtve4
0 pri&jer 6 "slo#o$ena je kazne supru(a koja je u stanju #ijesa) srd#e) straha i potpuno( psihiko( sloma u#ola noem u
prsa svo( supru(a dok joj je pokuao u(urati nepla1ene raune u usta i snano je udarao i koja je tako poinila K u#ojstva
na mah u pokuaju i prekoraenju nune o#rane*
?ak#*.a.ivno os*o,oIenje o% kazne ko% ne-ajni- KD
0 kod nehajnih K25 sud mo)e os'oboditi po%inite'ja od kazne6
a4 ako $a nje$ove pos'jedice tako te8ko po$a,aju da je ka)njavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe ka)njavanjaA te
pos'jedice moraju biti i objektivno te8ke 3npr. ako je te8ko tje'esno oz'ije,en i'i je iz$ubio b'isku osobu4
b4 ako je po%inite'j izravno nakon po%injeno$ K2 nastojao otk'oniti i'i umanjiti pos'jedice to$ dje'a5 te ako je u cije'osti
i'i u ve7em opse$u nadoknadio 8tetu koja je prouzro%ena tim dje'om
0 uvijek kad je sud ov'a8ten na os'obo,enje od kazne 3na vi8e45 ov'a8ten je i na neo$rani%eno ub'a)avanje kazne 3na manje4
0 ako se od'u%i za ub'a)avanje kazne5 sud nije obvezan dr)ati se $ranica koje vrijede za uobi%ajeno ub'a)avanje kazne
0 zato je npr* po(reno stajalite prema kojem sud poinitelju kra$e) koji je vratio stvar prije ne(o je saznao da je otkriven)
nije ovlaten izre1i sudsku opomenu jer zakon ne doputa takvu sank!iju za kra$u
0 odredba o neo$rani%enom ub'a)avanju kazne dero$ira osta'e pretpostavke za izricanje sankcija jer ina%e ne bi ima'a smis'a
0 dru$o je pitanje svrsis-o%nos.i neki- sankcija koje sud mo)e izre7i kad je ov'a8ten os'oboditi kazne 1 primjeri!e) tako #i
#ilo teko opravdati izri!anje novane kazne ili sudske opomene za u#ojstvo u prekoraenju nune o#rane
$< OD"JERAVANJE KAZNE ZA KAZNENA DJE4A 3 S5JECAJ3
0 hrvatski K& izjednaava idealni i realni stje!aj i u oba s'u%aja predvi,a prvo utvr,ivanje poje%ina1ni- kazni za sva K2 u
stjecaju5 a zatim izricanje je%ins.vene kazne 3sve u istoj presudi i'i naknadno5 u tzv. nepravoj obnovi kazneno$ postupka4
0 na%in dobivanja jedinstvene kazne od pojedina%nih nije uvijek isti 1 raz'ikuju se ! .e&e*jne &e.o%e6
14 "E5ODA APSORPCIJE 3najte)a kazna apsorbira sve osta'e4
najte)a pojedina%na kazna predstav'ja ujedno i jedinstvenu kaznu 3npr* izrekne li sud za jedno K 26 (odina
zatvora) ta 1e kazna apsor#irati sve ostale kazne zatvora) ali samo ako pojedinane kazne nisu izreene za
K za koja je propisana kazna zatvora 25 (odina ili vie) ili ako nisu dulje od 25 (odina4 O
apsorpcija je mo$u7a i kod objedinjavanja nov%anih kazni
20 "E5ODA K3"34ACIJE
jedinstvena kazna predstav'ja zbir svih pojedina%nih kazni 3npr* utvrdi li sud za svako od < K u stje!aju
kazne du(otrajno( zatvora u trajanju od <5 (odina) mora izre1i jedinstvenu kaznu zatvora od D5 (odina4
sud mo)e zbrojiti i nov%ane kazne ako dobivena jedinstvena kazna nije ve7a od dopu8teno$ maksimuma
34 "E5ODA ASPERACIJE 3'at. asper 1 'jut5 o8tar4
0 jedinstvena kazna dobiva se pootravanjem najtee pojedinane kazne) ali tako da je i (ornja mjera jedinstvene kazne
o(raniena prema pose#nim pravilima 3)e'i se izbje7i kumu'acija koja mo)e dovesti do enormno visokih kazni4
0 ova metoda je najva)nija i naj%e87e se primjenjuje5 a do'azi u vi@e o,*ika 3472. str.46
1) utvrdi li sud za < ili vie K u stje!aju kazne o#ino( zatvora) jedinstvena kazna mora #iti ve1a od svake
pojedinane kazne) ali ne smije dose(nuti njihov z#roj ni #iti ve1a od 26 (odina zatvora
2) ako je sud za jedno od K poinjenih u stje!aju utvrdio kaznu du(otrajno( zatvora) a za dru(o ili ostala K kaznu
zatvora) izre1i 1e jedinstvenu kaznu du(otrajno( zatvora koja ne smije dose(nuti z#roj pojedinanih kazni
3) ako je sud za < ili vie K utvrdio kazne du(otrajno( zatvora) sud 1e izre1i jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od
D5 (odina -ako su u pitanju dvije kazne du(otrajno( zatvora od <5 (odina) radi se o kumula!iji.
4) ako je za < ili vie K poinjenih u stje!aju) za koja je propisana kazna zatvora 25 (odina ili vie) utvrdio kazne
zatvora) sud moe izre1i jedinstvenu kaznu zatvora koja ne smije dose(nuti z#roj pojedinanih kazni zatvora niti #iti
ve1a od <5 (odina -tako je i popunjena praznina izme$u 26 i <5 (odina zatvorske kazne.
5) ako je za < ili vie K u stje!aju sud utvrdio kazne zatvora u trajanju duljem od 25 (odina) sud moe izre1i
jedinstvenu kaznu du(otrajno( zatvora koja ne smije dose(nuti z#roj pojedinanih kazni zatvora
17
6) ako su za sva K koja su poinjena u stje!aju propisane kazne zatvora do najvie 4 (odine) jedinstvena kazna
zatvora ne smije #iti dulja od 3 (odina -tako se eli o(raniiti najve1a mo(u1a jedinstvena kazna za laka K.
7) ako je sud za < ili vie K poinjenih u stje!aju utvrdio novane kazne) izre1i 1e jednu kaznu zatvora i jednu
novanu kaznu prema pravilima koja vrijede za odmjeravanje kazne za K u stje!aju
Deriva.ivne i ori(inarne oko*nos.i
0 zakon ne propisuje kako 7e sud odabrati odre,enu kaznu unutar kazneno$ okvira dobiveno$ metodom asperacije
0 pri utvr,ivanju kriterija za odmjeravanje jedinstvene kazne k'ju%no je pitanje6 mo(u li se okolnosti koje su ve1 upotrije#ljene
pri odmjeravanju pojedinanih kazni opet uzeti u o#zir prilikom odmjeravanja jedinstvene kazneJ
0 s obzirom na to5 raz'ikujemo6
a0 %eriva.ivne oko*nos.i
va)ne za odmjeravanje jedinstvene kazne koje su ve7 utjeca'e na odmjeravanje pojedina%nih kazni
sad se uzima u obzir zna%enje za jedinstvenu po%inite'jevu krivnju i ocjenu nje$ove 'i%nosti5 a ne u vezi s K2
npr* nemo(u1e je iz#je1i da povrat istodo#no utjee i na pojedinane i na jedinstvenu kaznu
,0 ori(inarne oko*nos.i
utje%u samo na odmjeravanje jedinstvene kazne 3npr* srodnost K u stje!aju #it 1e olakotna okolnost) dok 1e
okolnost da su poinjena K u stje!aju posve raznorodna djelovati ote(otno4
$K OD"JERAVANJE KAZNE OS3EENOJ OSOBI
0 o%re%,e o o%&jeravanj# kazne za KD # s.jecaj# primijenit 7e se i na po%inite'ja koji je pravomo7no osu,en za jedno K25
a'i je po%inio novo K2 prije ne$o 8to je po%eo izdr)avati kaznu po toj osudi 1 tada su mo$u7e dvije situacije6
a. novo K je poinjeno prije izri!anja presude za kasnije djelo -pa sud nije mo(ao primijeniti odred#e o stje!aju.
#. poinitelj je nakon osude za jedno K) oekuju1i poetak izdravanja kazne) poinio novo K
0 sa s'u%ajem b4 izjedna%en je s'u%aj da je KD po1injeno za vrije&e iz%r:avanja kazne za.vora
i kazna za to K2 ima se objediniti s kaznom koju je po%inite'j izdr)avao
smatra se da neizdr)ana kazna jo8 nije da'a potrebne rezu'tate5 pa po%inite'ja ne treba tretirati kao povratnika
0 to ne vrijedi ako je od ranije kazne preostao samo manji dio 1 tada 7e se po%inite'ju izre7i nova samosta'na kazna
0 ako osu,enik za izdr)avanja kazne po%ini K2 s propisanom kaznom zatvora do 1 $odine5 primijenit 7e se ste$ovna mjera
' SI73RNOSNE "JERE
'/ POJA" SI73RNOSNI9 "JERA
0 to su kaznenopravne sankcije sa specija'no0preventivnom svrhom5 a njihovo izricanje se teme'ji na opasnos.i po1ini.e*ja
0 mo$u se izre7i samo kao %op#nske sankcije 3uz kaznu5 mjere upozorenja5 os'obo,enje od kazne4 1 iako su prvobitno
zami8'jene kao vremenski neodre,ene5 moderno pravo nastoji ih vremenski o$rani%iti
B pri ocjeni postoji 'i opasnost po%inite'ja5 u prvom p'anu nije po%injeno K25 ne$o KD koje se &o:e o1ekiva.i
B pritom je &jero%avna opasnos. # vrije&e izricanja pres#%e5 a ne u vrijeme po%injenja K2
B ne#,rojivoj oso,i se ne mo)e izre7i nikakva si$urnosna mjera
B njihovo izricanje je uvijek )ak#*.a.ivno 3izri%e ih sud kad utvrdi da su ispunjene potrebne pretpostavke4
B izvr@enje je propisano &akonom o izvr8enju sankcija izre%enih za K25 privredne prijestupe i prekr8aje
B ako po%inite'ju prvo bude izre%ena za8titna mjera zbo$ prekr8aja5 a zatim si$urnosna mjera isto$ sadr)aja zbo$
po%injeno$ K25 za@.i.na &jera 8e se #ra1#na.i # si(#rnosn# &jer# pri&ijenjen# za KD 3npr* ako u
prekrajnom postupku za prometni prekraj #ude izreena za#rana upravljanja motornim vozilom) ima se ona
uraunati u istoimenu si(urnosnu mjeru izreenu za K izazivanja prometne nesre1e4
0 H si(#rnosni- &jera 6 o#vezno psihijatrijsko lijeenje5 o#vezno lijeenje od ovisnosti5 za#rana o#avljanja zvanja) djelatnosti
ili dunosti5 za#rana upravljanja motornim vozilom5 protjerivanje stran!a iz zemlje i oduzimanje predmeta
0 mo$u se podije'iti na &e%icinske 2obvezno psihijatrijsko 'ije%enje i obvezno 'ije%enje od ovisnosti4 i ne&e%icinske
0 mo$u7a je i k#&#*acija si(#rnosni- &jera5 ako po%injeno K2 ukazuje na vi8e vidova po%inite'jeve opasnosti6
npr* poini li strana! K z#o( ovisnosti o alkoholu) mo(u mu se uz kaznu izre1i si(urnosne mjere o#vezno( lijeenja
od ovisnosti) protjerivanja stran!a iz zemlje i oduzimanja predmeta
to nije mo$u7e kod ne#,rojivo( po1ini.e*ja jer mu se ne mo$u izre7i si$urnosne mjere 1 npr* poinitelju koji je z#o(
paranoidne shizo+renije usmrtio #rani par izreen je prisilni smjetaj u prisilnu ustanovu u trajanju od = mjese!i) ali
ne i si(urnosna mjere oduzimanja predmeta -pitolja kojima je poinio K.
'2 NA6E4O RAZ"JERNOS5I
0 dok su kazne o$rani%ene krivnjom5 si$urnosne mjere su o$rani%ene na1e*o& raz&jernos.i 1 kod nas je propisano !stavom6
/svako o(ranienje slo#ode i prava mora #iti razmjerno naravi potre#e za o(ranienjem u svakom pojedinom sluaju0
0 na%e'o razmjernosti na'a)e6
a0 %a se ko% svake si(#rnosne &jere preispi.a je *i ona pri&jerena os.varenj# :e*jene svr-e
1-
o zato kod si$urnosnih mjera kojima se u ve7oj mjeri o$rani%avaju prava po%inite'ja ne7e biti dovo'jna
opasnost da budu po%injena K2 manje te)ine 1 to vrijedi i za prisi*ni s&je@.aj # psi-ija.rijsk# #s.anov#
,0 %a se ne izri1e .e:a si(#rnosna &jera ako se is.a svr-a &o:e pos.i8i i ,*a:o& 3npr* ako kod pro+esionalno(
vozaa koji izazove prometnu nesre1u postoji opasnost da 1e to ponoviti) dovoljno je izre1i mu si(urnosnu mjeru
za#rane upravljanja motornim vozilomB ne1e #iti potre#no izre1i za#ranu o#avljanja zvanja) djelatnosti ili dunosti4
c0 %a .rajanje si(#rnosne &jere ,#%e # )#nkcije prok*a&irane svr-e 1 K& je o$rani%io trajanje svih si$urnosnih
mjera5 a odre,ivanje u pojedinim s'u%ajevima prepustio sudu 3smanjenje z'ouporabe psihijatrije u politike svrhe4
'! POJEDINE SI73RNOSNE "JERE
'!/ O,vezno psi-ija.rijsko *ije1enje
0 mo)e se primijeniti samo prema po%inite'ju koji je K2 po%inio u stanju s&anjene #,rojivos.i ako postoji opasnos. da
raz'ozi za takvo stanje mo$u i u budu7nosti poticajno dje'ovati na po%injenje novo$ K2
B pritom se tra)i smanjena ubrojivost u znatnoj mjeri 3na%e'o razmjernosti4
B opasnost po%inite'ja mora se odnositi na vjerojatnost da 7e on po%initi te)e K2
0 sud 7e po%inite'ju izre7i si$urnosnu mjeru obvezno$ psihijatrijsko$ 'ije%enja pore% kazne i*i &jere #pozorenja
0 pri&jer 6 "ptuenik star <= (odina) do tada 4 puta osu$ivan z#o( imovinskih delikata) pokuao je silovati invalidnu enu staru 66 (odina
i pritom joj s namjerom nanio #rojne tjelesne ozljede od kojih je potres moz(a predstavljao teku tjelesnu ozljedu* Prema nalazu
psihijatrijsko( vjetaka) on je #olovao od epilepsije psihoor(ansko( tipa koja predstavlja duevnu #olest) z#o( e(a mu je u#rojivost #ila
#itno smanjena* "pasan je za okolinu te se moe oekivati da 1e slina K poiniti i u #udu1nosti* "su$en je z#o( K silovanja u
pokuaju i teke tjelesne ozljede) te mu je izreena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 4 (odine i si(urnosna mjera o#vezno(
psihijatrijsko( lijeenja.
0 ova si$urnosna mjera mo)e se primijeniti6
/0 za vrije&e izvr@enja kazne
o prema vikarijskom sustavu5 najprije se izvr8ava si$urnosna mjera 3njeno izvr8enje se ura%unava u kaznu45 a
onda se izvr8ava ostatak kazne 1 izmjenom &JK& iz 2""1. propisano je da se ona izvr8ava u zatvorskoj #olni!i
a4 ako se 'ije%enje zavr8i prije ne$o je istek'a kazna 1 sud 7e uputiti osu,enika na izdr)avanje ostatka
kazne i'i mu odobriti uvjetni otpust i odrediti psihijatrijsko 'ije%enje na s'obodi
b4 ako kazna zatvora istekne5 a 'ije%enje nije dovr8eno5 ono se prekida
o psihijatrijsko 'ije%enje ni u kom s'u%aju ne mo)e trajati du'je od ' (o%ina
o zakon izri%ito ne ve)e #vje.ni o.p#s. uz du)inu izdr)ane kazne 1 ovdje treba primijeniti op7u odredbu po kojoj
se uvjetni otpust mo)e odobriti tek nakon proteka L kazne 3ako &JK& to izri%ito dopusti5 i nakon 2I4.
20 #z za&jen# za kazn# za.voraA#vje.n# os#%#
o radi se o ob'iku 'ije%enja na s'obodi i'i a&,#*an.no& *ije1enj# 1 sud koji izrekne takvu mjeru mora nadzirati
izvr8ava 'i osu,enik svoju obvezu i u protivnom s'u%aju donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora razmjerno
neizvrenom radu za op1e do#ro ili opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne
o ako se osu,enik uredno 'ije%i5 nje(ova o,veza pres.aje kad potpuno izvr8i rad za op7e dobro na s'obodi i'i kad
protekne rok provjeravanja 3i tada je mo$u7 nastavak 'ije%enja5 pa i prisi'ni smje8taj u psihijatrijsku ustanovu4
PRISI4NI S"JEJ5AJ 3 PSI9IJA5RIJSK3 3S5ANOV3
0 ne smatra se si$urnosnom mjerom 1 mo)e se izre7i samo po.p#no ne#,rojivoj oso,i ako postoji visok stupanj vjerojatnosti
da 7e po%inite'j po%initi K2 za koje je propisana kazna zatvora od bar 3 $odine 3ana'o$ija u korist po%inite'ja4
'!2 O,vezno *ije1enje o% ovisnos.i
0 mo)e se primijeniti prema po%inite'ju koji je K2 po%inio po% o%*#1#j#8i& %je*ovanje& ovisnos.i od a'koho'a i'i opojnih
dro$a kad postoji opasnos. da 7e zbo$ te ovisnosti ponovno po%initi K2
/0 o%*#1#j#8e %je*ovanje ovisnos.i
o bitno je da postoji kauza'na veza izme,u po%inite'jeve ovisnosti i po%injeno$ K2
o ovisnos. 1 sk'onost u)ivanju a'koho'a i'i opojnih dro$a u prekomjernim ko'i%inama ste%ena na teme'ju
psihi%ke dispozicije i'i redovito$ prethodno$ uzimanja
dovo'jna je psi-i1ka ovisnos. 3o%ituje se u nemiru5 strahu5 depresiji kad se ne uzme a'koho'Kdro$a4
opojne dro$e nabrojane su u Popisu opojnih dro$a5 psihotropnih tvari i bi'jaka iz kojih se mo)e dobiti
ovisnost se mo)e utvrditi samo putem psi-ija.rijsko( vje@.a1enja
0 ako uz ovisnost postoji i smanjena ubrojivost tempore !riminis5 te opasnost ponav'janja K25 prednost treba dati si$urnosnoj
mjeri o,vezno( psi-ija.rijsko( *ije1enja 3u 8irem smis'u obuhva7a i 'ije%enje od a'koho'izma i narkomanije4
0 mo$u7e je i da K2 bude po%injeno u stanju akutno$ pijanstva i'i dro$iranosti5 a da jo8 ne postoji ovisnost
20 opasnos. %a 8e po1ini.e*j z,o( nje ope. po1ini.i KD 2.e:e0
o ona mora postojati u vrijeme izricanja presude5 a dje'o koje bi mo$'o biti po%injeno mora biti znatne te)ine
o pritom se mo)e dopustiti da s.#panj opasnos.i kao pretpostavka za obvezno 'ije%enje od ovisnosti bude manji
ne$o za obvezno psihijatrijsko 'ije%enje 3'ije%enje od ovisnosti predstav'ja manje optere7enje po%inite'ju4
0 pri&jer 6
19
Kono#ar star D2 (odinu na okrutan je nain usmrtio ote1enika u nje(ovoj ku1i) ime je poinio teko u#ojstvo* &
vrijeme poinjenja K #io je u teko pijanom stanju) ali u#rojiv* Prema miljenju psihijatrijsko( vjetaka) z#o( razvijeno(
alkoholizma i a(resivnosti koju pokazuje u stanju opitosti potre#no mu je lijeenje od ovisnosti*
"su$en je na kaznu zatvora u trajanju od 2D (odina uz koju mu je izreena si(urnosna mjera lijeenja od ovisnosti*
0 prema izri%itom zakonskom tekstu5 mo)e se primijeniti uz iste kaznenopravne sankcije5 u jednakom trajanju i na isti na%in
kao i si$urnosna mjera obvezno$ psihijatrijsko$ 'ije%enja6
ako se izri%e uz rad za op7e dobro na s'obodi i uz uvjetnu osudu5 izvr8ava se a&,#*an.no
izbje$ava 'i osu,enik 'ije%enje 5 sud 7e opozvati uvjetnu osudu i'i odrediti izvr8avanje kazne zatvora
kad se obvezno 'ije%enje od ovisnosti izri%e uz kaznu zatvora5 izdr)ava se u posebnoj socija*noC.erapijskoj
kaznionici i'i na pose,no& socija*noC.erapijsko& o%je*# kaznionice 3upitni uvjeti 'ije%enja4
0 traje do prestanka raz'o$a zbo$ kojih je primijenjeno5 a'i u svakom s'u%aju do prestanka izvrenja kazne zatvora) proteka
vremena provjeravanja kod uvjetne osude ili vremena u kojem se ima izvriti rad za op1e do#ro 3mo)e trajati najvi8e ' (o%0
'!! Za,rana o,av*janja zvanjaF %je*a.nos.i i*i %#:nos.i
0 mo)e se primijeniti prema po%inite'ju koji je po%inio KD # o,av*janj# zvanjaF %je*a.nos.i i*i %#:nos.i ako postoji opasnos.
da bi takvo obav'janje mo$'o poticajno dje'ovati za po%injenje novo$ K2 z'ouporabom zvanja5 dje'atnosti i'i du)nosti
0 pri&jer 6 etektiv za o#radu kriminaliteta zatraio je i primio od kinesko( dravljanina 6 tisu1a kuna da zataka
krivotvorenje vozake dozvole nje(ove supru(e* "su$en je z#o( K primanja mita na kaznu zatvora u trajanju od < (odine)
te mu je izreena si(urnosna mjera za#rane o#avljanja poslova poli!aj!a u trajanju od 4 (odine.
0 raz$rani%enje termina obuhva7enih nazivom si$urnosne mjere nema bitno prakti%no zna%enje6
a4 zvanjeApoziv 1 pro#esiona'na dje'atnost za koju se tra)i stru%na sprema 3npr. 'ije%nik4
b4 %je*a.nos. 1 obuhva7a sve pro#esiona'ne dje'atnosti
c4 %#:nos. 1 obav'janje dr)avnih s'u)bi i nekih pos'ova u tr$. dru8tvima5 ustanovama5 dru$im pravnim osobama
0 mo)e trajati o% / %o /= (o%ina
bude 'i osu,enik pu8ten na uvjetni otpust5 vrijeme trajanja izre%ene mjere ra%una se od dana pu8tanja
bude 'i uvjetni otpust opozvan 5 vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ra%una se kao vrijeme izdr)avanja si$. mjere
0 ova si$urnosna mjera mo)e se izre7i #z za&jen# za kazn# 3rad za op7e dobro na s'obodi4 i'i #vje.n# os#%#
0 ako po%inite'j ne postupi po zabrani5 sud 7e donijeti od'uku o izvr8enju kazne zatvora Kopozivu uvjetne osude
0 izvr8enje si$urnosne mjere povjereno je or(an# na%*e:no& za iz%avanje %ozvo*eF a ako zanimanje nije vezano uz takvu
dozvo'u5 tu u'o$u ima po*icija 3kao or$an uprave nad'e)an za javni red i si$urnost4
0 osu,enik koji prekr@i si$urnosnu mjeru mo)e se kazniti nov%anom kaznom i'i zatvorom do 3" dana
0 tko omo$u7i osu,eniku obav'janje zvanja5 dje'atnosti i'i du)nosti obuhva7enih zabranom 5 %ini KD izi(ravanja za,rana iz
si(#rnosni- &jera i pravni- pos*je%ica os#%e 3mo)e od$ovarati kao poti!atelj ili poma(atelj u navedenom K4
PRE5POS5AVKE ZA IZRICANJE
Z*o#pora,a zvanjaF %je*a.nos.i i*i %#:nos.i
0 z'ouporaba 7e postojati6
14 uvijek kad po%inite'j koristi svoje zvanje5 dje'atnost5 du)nost zbo$ pos.izanja nji&a s#pro.ne svr-e
3npr* u sluaju nastavnika koji navede ueni!u na spolni odnoaj) ili zlatara koji otkupljuje ukradenu zlatninu4
24 prijeporno je izricanje mjere po%inite'ju KD #.aje poreza i %r#(i- %avanja 1 po,e 'i se od to$a da samo odre,ena
pro#esiona'na dje'atnost pru)a po%inite'ju mo$u7nost o8te7enja #iskusa5 onda je neprijav'jivanje poreza z'ouporaba
0 z'ouporabe nema6
a4 ko% (r#,o( kr@enja %#:nos.i povezanih sa zvanjem5 dje'atno87u i zanimanjem 3zato se mjera ne moe izre1i nekom
tko nestruno o#avlja svoj posao) ali to ne radi svjesno radi poinjenja K) npr* nesavjesno lijeenje pa!ijenta4
b4 ka% KD nije povezano sa zvanje&F %je*a.no@8# i*i %#:no@8# po1ini.e*ja5 ma kako ono bi'o te8ko 3zato je po(rena
odluka %SR@ prema kojoj je uitelju koji je vrio provale u automo#ile izreena za#rana #avljenja uiteljskim
poslom A u ovakvim sluajevima moralne nepodo#nosti mo(u1e su sank!ije izvan KP) npr* otkaz u(ovora o radu4
Opasnos. po1ini.e*ja
0 sastoji se u vjerojatnosti da 7e on iskoristiti postoje7e zvanje5 dje'atnost i'i du)nost radi ponovno$ %injenja K25 tj. radi
ponovne z'ouporabe zvanja5 dje'atnosti i'i du)nosti 3nije dovo'jno da je samo mora'no nepodoban ako nema opasnosti4
0 opasnost mora postojati # vrije&e izricanja pres#%e 3tako ju je %SR@ iskljuio u odnosu na poinitelja koji je poinio K
zloupora#e poloaja i ovlasti prije 3 (odina ako nema podataka da je poinitelj u tom vremenu opet zlora#io poloaj4
0 sud utvr,uje takvu opasnost # svako& s*#1aj# pose,no 1 to je vr'o va)no kod primarno$ de'inkventa5 kad treba ispitati nije
'i ve7 sama kazna dovo'jna da $a odvrati od da'jnjih K2 i na taj na%in otk'oni opasnost
'!$ Za,rana #prav*janja &o.orni& vozi*o&
0 mo)e se primijeniti prema po%inite'ju KD pro.iv si(#rnos.i pro&e.a kad postoji opasnos. da 7e uprav'jaju7i motornim
vozi'om opet po%initi takvo K2 3naj%e87a si$urnosna mjera5 jer prometni de'ikti imaju ve'ik udio u ukupnom krimina'itetu4
14 K2 protiv si$urnosti prometa je KD izazivanja pro&e.ne nesre8e 3bude 'i u vezi s uprav'janjem motornim vozi'om
po%injeno dru$o K25 npr* zloupora#a opojnih dro(a prevoenjem) u o#zir dolazi oduzimanje predmeta4
2"
24 opasnost mora postojati u vrijeme izricanja presude 1 mo)e proiz'aziti iz ranije( krenja prometnih propisa) sklonosti
alkoholu ili dro(ama) tjelesnim i duevnim manama 3ne i kod nedovo'jno$ voza%ko$ iskustva zbo$ kratko$ sta)a4
0 zabrana mo)e trajati o% / %o /= (o%ina5 s tim da se vrijeme izvr8enja kazne zatvora ne ura%unava u vrijeme trajanja mjere
bude 'i osu,enik pu8ten na uvjetni otpust5 vrijeme trajanja izre%ene mjere ra%una se od dana pu8tanja
bude 'i uvjetni otpust opozvan5 vrijeme provedeno na njemu ra%una se kao vrijeme izdr)avanja mjere
0 .ove'om iz 2""+. predvi,ena je i mo$u7nost izricanja ove si$urnosne mjere za#vijek6
o ako je po%injeno KD pro.iv si(#rnos.i pro&e.a kojim je prouzro%ena s&r. je%ne i*i vi@e oso,a5 a s obzirom na
raniju osu,ivanost po%inite'ja za K2 protiv si$urnosti prometa postoji opasnos. da 7e opet po%initi takvo K2
o ova mjera kritizirana je jer je propisano da se kaznenopravne sankcije ne mo$u propisati na neodre,eno vrijeme5 a i
pretpostavka izricanja si$urnosnih mjera je opasnost po%inite'ja5 a ne te)ina pos'jedica
0 ova si$urnosna mjera mo)e se izre7i #z za&jen# za kazn# 3rad za op7e dobro na s'obodi4 i'i #vje.n# os#%#
0 ako po%inite'j ne postupi po zabrani5 sud 7e donijeti od'uku o izvr8enju kazne zatvora i'i opozivu uvjetne osude
0 u praksi se ova si$urnosna mjera %esto izri%e uz uvjetnu osudu5 kako bi se poja%a'o njeno preventivno djelovanje
0 izvr@enje ove si$urnosne mjere nije zadovo'javaju7e re$u'irano 1 K2 izi$ravanja zabrana iz si$urnosnih mjera i pravnih
pos'jedica osude %ini samo tko omo(u1i upravljanje motornim vozilom dru(oj oso#i) ali ne i sam osu$enik
Vrs.e vozi*a
0 zabrana uprav'janja motornim vozi'om mo)e se o(raniiti na odre$enu vrstu) ali moe i o#uhvatiti sve vrste vozila
0 &o.orno vozi*o 1 svako prometno sredstvo na motorni po$on u kopnenom5 vodenom i zra%nom prometu
0 iako se kr8enje prometnih propisa na%e'no svodi na pona8anje po%inite'ja u prometu5 a ne na vrstu vozi'a5 zakon po'azi od
pretpostavke da postoje s'u%ajevi u kojima opasnost po%inite'ja postoji samo u odnosu na o%reIen# vrs.# vozi*aF npr.6
o poinitelj je sklon riskantnoj vonji na moto!iklu) ali ne i u automo#ilu
o pro+esionalni voza ne pije i ne kri si(urnost prometa kada na dunosti vozi auto#us ili kamion) ne(o kad u
slo#odno vrijeme upravlja svojim oso#nim automo#ilom
0 u praksi se zabrana o$rani%ava samo na vrs.# vozi*a kojo& je po1injeno KD
0 ispu8tena je odredba (K&F; da sud mora uzeti u obzir je li poinitelj po zanimanju voza motorno( vozila 3dvosmis'ena4
Voza1ka %ozvo*a
0 po%inite'ju se os.av*ja nje$ova voza%ka dozvo'a5 a'i se u nju unosi zabi'je8ka o izre%enoj si$urnosnoj mjeri
0 zabrana uprav'janja motornim vozi'om mo)e se izre7i i po1ini.e*j# koji ne&a voza1k# %ozvo*# jer takva osoba posebno
predstav'ja opasnost za si$urnost prometa 1 ta zabrana ne isk'ju%uje po'a$anje voza%ko$ ispita5 8to je %ak i po)e'jno
preporu%'jivo rje8enje je da se po%inite'ju koji je za vrijeme trajanja zabrane uprav'janja motornim vozi'om po'o)io
voza%ki ispit izda voza%ka dozvo'a s unesenim o$rani%enjima
s'ovenski K& za raz'iku od na8e$ si$urnosnu mjeru naziva oduzimanjem vozake dozvole i izri%ito propisuje da se
voza%u koji nema dozvo'u ona ne7e izdati
'!' Pro.jerivanje s.ranca iz ze&*je
0 mo)e se primijeniti prema po1ini.e*j# KD koji nije %r:av*janin R95 a postoji opasnos. da 7e po%initi neko K2
0 pri&jer6 Stranom dravljaninu koji je poinio K #ludnih radnji za koje je ve1 ranije osu$ivan) a nema u R@ pre#ivalite
niti sredstva za ivot) izreena je uz kaznu si(urnosna mjera protjerivanja stran!e iz zemlje u trajanju 25 (odina.
0 mjera mo)e trajati o% / %o /= (o%ina5 s tim da se vrijeme izvr8enja kazne zatvora ne ra%una u vrijeme trajanja mjere
0 ako je po%injeno K2 za koje je propisana kazna du$otrajno$ zatvora5 mjera se mo)e primijeniti za#vijek 3npr* strani
dravljanin u#io je u ZG taksista u namjeri da mu oduzme nova!* "su$en je z#o( K teko( u#ojstva iz koristolju#lja na
kaznu zatvora u trajanju od 26 (odina i izreena mu je si(urnosna mjera protjerivanja iz zemlje zauvijek4
0 pravna narav ove mjere je prijeporna6
po nekim mi8'jenjima5 ona je kazna za z'ouporabu $ostoprimstva5 a ne si$urnosna mjera
prema zakonskom tekstu5 dovo'jno je da postoji opasnost da 7e stranac po%initi bi'o koje K25 a'i bi mjeru treba'o
primijeniti samo ako se o%ekuje .e:e KD 3prema na%e'u razmjernosti4
upitna je i mo$u7nost izricanja ove mjere za#vijek 3u suprotnosti s odred#om KZ prema kojoj se nijedna
kaznenopravna sank!ija ne moe propisati na neodre$eno vrijeme4 1 ipak5 ta mo$u7nost je o$rani%ena na najte)a K2
'!H O%#zi&anje pre%&e.a
0 mo)e se primijeniti $'ede predmeta koji je bio na&ijenjen i*i #pora,*jen za po1injenje KD i'i je nas.ao po1injenje& KDF
kad postoji opasnos. da 7e se odre,eni predmet ponovno uporabiti za po%injenje K2 i'i kad se radi za8tite op7e si$urnosti i'i
iz mora'nih raz'o$a oduzimanje predmeta %ini prijeko po.re,ni& 3pri&jer6 Prema stajalitu %SR@) pravilno je postupio
prvostupanjski sud kad je oduzeo no kojim je optueni!a pokuala u#ojstvo nad muem u prekoraenju nune o#rane.4
0 raz'ikuju se6
14 ins.r#&en.a sce*eris 3sredstva zloina4
predmeti uzro%no povezani s po%injenjem K2 time da makar neizravno s'u)e nje$ovom po%injenju 3npr*
mo#ilni tele+oni koji su oduzeti jer su sluili za do(ovaranje prodaje opojnih dro(a4
21
oni ne moraju biti upotrijeb'jeni 1 dovo'jno je da budu na&ijenjeni po%injenju K2 3npr* moe se oduzeti
nova! koji je tre#ao posluiti kupnji dro(e) ali je K otkriveno prije ne(o li je nova! predan4
24 pro%#c.a sce*eris 3proizvodi zloina4 1 to su primjerice krivotvoreni nova! ili krivotvorena isprava
0 oduzimanje je u pravi'u )ak#*.a.ivno5 no zakonom se mo)e propisati obvezno oduzimanje 3npr* o#vezno je oduzimanje
opojnih dro(a i sredstava za njihovo pripravljanje) lano( nov!a nastalo( K krivotvorenja nov!a) 4
0 ta obvezatnost dovodi u pitanje karakter oduzimanja predmeta kao si$urnosne mjere5 jer su one po prirodi #aku'tativne
imaju7i u vidu posebne zna%ajke ove mjere5 treba'o bi ju tretirati kao sankcij# s#i (eneris
tu sankciju treba staviti u isti ran$ s oduzimanjem imovinske koristi jer me,u njima postoje brojne s'i%nosti
0 oduzimanje predmeta je mo$u7e i od .re8i- oso,a 3u tom s'u%aju imaju pravo na naknadu tete od poinitelja K4
0 izvr@enje si$urnosne mjere oduzimanja predmeta6
o propisano je &akonom o izvr8enju sankcija izre%enih za krivi%na dje'a5 privredne prijestupe i prekr8aje
o prema prirodi oduzetih predmeta odredit 7e se ho7e 'i se oni prodati po pravi'ima koja vrijede za ovr8ni postupak i'i
7e se uni8titi i'i ustupiti odre,enom dr)avnom or$anu i'i zainteresiranoj ustanovi i'i or$anizaciji
o u nekim s'u%ajevima i K& propisuje o%#zi&anje i #ni@.avanje 3npr* kod K upoznavanja dje!e s porno(ra+ijom4
S-va8anja o pravnoj priro%i ove si(#rnosne &jere
a0 o%#zi&anje pre%&e.a je si(#rnosna &jera s.varne priro%e
0 jer se odnosi na odre,ene predmete u vezi s K25 za raz'iku od osta'ih si$urnosnih mjera koje su osobne prirode
0 predmet se oduzima jer je opasan5 tj. mo)e opet pos'u)iti za po%injenje K2
to ima smis'a kad su predmeti zaista opasni sami po sebi 3npr* eksplozivne naprave) krivotvorene novani!e4
me,utim5 u nekim s'u%ajevima o tome nema rije%i 3npr* kuhinjski no A nje(ovo oduzimanje nema smisla jer nije
opasan sam po se#i) a i moe se opet lako na#aviti4
0 ovakvo shva7anje ne mo)e objasniti oduzimanje predmeta kad je to prijeko potrebno iz mora'nih raz'o$a jer osi$uranje
dru8tvene mora'nosti nije isto 8to i spre1avanje KD5 8to je pak svrha si$urnosnih mjera
,0 pre%&e. ne &o:e ,i.i opasan sa& po se,i ; on je opasan ka% (a %r:i opasni po1ini.e*j
0 zato $a treba oduzeti samo ako se moe oekivati da 1e (a konkretni poinitelj opet upotrije#iti za poinjenje K
0 ovo staja'i8te je upitno jer opasnost po%inite'ja ne ovisi o opasnosti njemu dostupnih sredstava5 ne$o o nje$ovoj *i1nos.i
c0 o%#zi&anje pre%&e.a i&a kazneni karak.er
0 potje%e iz davnih vremena kad se ka)njavao sa& pre%&e. kojim je po%injeno K2 1 jedino tako se mo)e objasniti
oduzimanje kuhinjsko$ no)a kojim je po%injeno K25 a'i i oduzimanje predmeta iz mora'nih raz'o$a
0 kad je rije% o predmetu u v'asni8tvu po%inite'ja5 nje$ovim oduzimanjem se po%inite'ja %o%a.no ka:njava
0 ni ovo staja'i8te ne mo)e objasniti oduzimanje predmeta od tre7ih osoba i predmeta koji se po K& moraju oduzeti i kad
kazneni postupak ne zavr8i presudom kojom se okriv'jenik o$'a8ava krivim
H NE?OR"A4NE SANKCIJE
0 u novije vrijeme postoji jaka tendencija da se6 kazna zamijeni reakcijo& na po1injeno KD5 a po%inite'jeva krivnja u
kaznenom postupku ne utvr,uje5 ne$o se nadomje8ta po1ini.e*jevi& pris.anko&
0 u tom s'u%aju #orma'no ne postoji sankcija5 a'i se po%inite'j dovodi u po'o)aj s'i%an onome kod uvjetne osude
0 u pitanju je skre.anje pos.#pka5 institut preuzet iz ameri%ko$ prava 3diversion4
skre7e se od uobi%ajeno$ postupka propisano$ za takve s'u%ajeve tako da se privremeno odustaje od pokretanja
kazneno$ postupka i'i podizanja optu)be5 a kona%na od'uka ovisi o isp#njenj# o,veza sa s.rane po1ini.e*ja
prihva7eno je u &a*o*je.ni1ko& prav#5 a'i sve vi8e i za puno'jetne osobe 3uz uvjet da se radi o 'ak8im K24
u hrvatskom KP5 predvi,eno je kad se radi o 'ak8im K2 1 dr)avni odvjetnik mo)e odustati od kazneno$ pro$ona
ako okriv'jenik poduzme odre,ene obveze koje su s'i%ne onima iz uvjetne osude sa za8titnim nadzorom
-naknada tete) uplata u humanitarne svrhe) o#avljanje rada za op1e do#ro na slo#odi) C.
0 postoje i nastojanja da se izricanje #orma'nih KP sankcija izbje$ne i u s'u%aju na(o%,e iz&eI# po1ini.e*ja i :r.ve6
0 tako bi po1ini.e*j priznao krivnju i iskazao spremnost da se ubudu7e pona8a u sk'adu s pravom5 a 8tite se i interesi :r.ve5
koja na taj na%in dobiva vi8e ne$o 8to bi dobi'a ka)njavanjem po%inite'ja 3ova ideja jo8 nije prihva7ena4
+ POSEBNE KAZNENOPRAVNE "JERE
+/ OD3ZI"ANJE I"OVINSKE KORIS5I
0 KP po'azi od to$a da nitko ne mo)e zadr)ati imovinsku korist ostvarenu kaznenim dje'om 3propisano i u K&4
0 takva imovinska korist oduzima se sudskom od'ukom kojom se utvr,uje da je K2 po%injeno
0 i&ovinska koris. 1 <svako uve1anje ili sprjeavanje umanjenja imovine #ez o#zira je li ona materijalna ili nematerijalna)
pokretna ili nepokretna) ili se radi o ispravi u #ilo kojem o#liku koja dokazuje pravo ili interes nad imovinom koja je izravno
ili neizravno ostvarena kaznenim djelom= 3npr* imovinska korist ostvarena prodajom dro(eB K zloupora#e dro(a4
22
0 od'uka o oduzimanju imovinske koristi izvr8ava se prema odredbama ovr@no( pos.#pka6
to vrijedi samo kad je sud obvezao po%inite'ja na isplatu protuvrijednosti u novanom iznosu
ako se oduzimanje imovinske koristi odnosi na nova!) vrijednosne papire) stvari5 ono se provodi neposredno
0 zas.ara izvr@enja 1 sva potra)ivanja utvr,ena pravomo7nom sudskom od'ukom zastarijevaju za /= (o%ina
/0 O%#zi&anje i&ovinske koris.i i o%#zi&anje pre%&e.a
0 ima s'i%nosti5 posebno kad se radi o novcu i'i predmetima nasta'im po%injenjem K2 3produ!ta s!eleris45 no postoji i raz'ika
npr* lani nova! nastao krivotvorenjem je pro%#c.a sce*eris
ukradeni nova! nije nastao po%injenjem K25 pa predstav'ja i&ovinsk# koris. 1 takav novac mo)e se oduzeti samo
teme'jem odredbe o oduzimanju koristi 3posebno novac koji je na bankovnom ra%unu5 jer to nije predmet4
0 tamo $dje se predmeti pribav'jeni K2 ne mo$u oduzeti5 po%inite'ji 7e se obvezati na isp*a.# o%(ovaraj#8e pro.#vrije%nos.i
# nov1ano& iznos#5 pa se pitanje raz$rani%enja s oduzimanjem predmeta ni ne postav'ja
20 Svr-a o%#zi&anja i&ovinske koris.i
0 po%inite'ju se ono 8to je stekao kaznenim dje'om mora oduzeti5 kako mu se K2 ne bi isp'ati'o 3<!rime doesnKt paL=4
0 to je posebno va)no kod or(anizirano( kri&ina*a5 jer se na tom podru%ju ostvaruje o$romna imovinska korist
0 ono s'u)i pravednosti5 a'i i prevenciji 1 to je e'ement kazne5 no oduzimanje imovinske koristi ne mo)e se smatrati kaznom
jer ne izra)ava prijekor po%inite'ju5 a i ne mo)e se odmjeravati 3s'i%no je i si(#rnosni& &jera&a5 a'i je obvezno4
!0 5zv pro@ireno o%#zi&anje
0 kod K2 u nad'e)nosti !reda za suzbijanje korupcije i or$anizirano$ krimina'iteta5 pretpostav'ja se da je #k#pna i&ovina
po1ini.e*ja ste%ena kao imovinska korist od K25 osim ako po%inite'j ne u%ini vjerojatnim da je njeno podrijet'o zakonito
0 tada se po%inite'ju mo)e oduzeti i imovinska korist koja nije ostvarena K2 za koje je o$'a8en krivim
0 npr* na$e li poli!ija kod poinitelja koji prodaje dro(u ve1u svotu nov!a ije podrijetlo on ne moe opravdati jer je
nezaposlen) a za koje se pretpostavlja da potjee iz tr(ovine dro(om) opravdano mu je tu korist oduzeti
$0 S#psi%ijarnos. o%#zi&anja i&ovinske koris.i 2# o%nos# na i&ovinskopravni za-.jev0
0 oduzimanje imovinske koristi se izri%e samo ako ona ve7 nije vra7ena i'i ako njeno oduzimanje nije sadr)ano u dosu,enom
i&ovinskopravno& za-.jev# 3mo)e se odnositi na naknadu tete) povrat stvari ili ponitaj odre$eno( pravno( posla4
0 )rtva uvijek ima prednost nad dr)avom
ako poinitelj vrati imovinsku korist prije donoenja presude tako da o#eteti rtvu K ili je ona oduzeta u nekom
dru(om postupku -npr* upravnom.) sud je ne1e oduzimatiB tako$er ako sud dosudi imovinskopravni zahtjev
ote1eniku) ne1e oduzimati imovinsku korist osim ako je ona ve1a od tete koju je pretrpio ote1enik
ako od vie ote1enika samo nekima #ude dosu$en imovinskopravni zahtjev) sud 1e oduzeti imovinsku korist
ostvarenu na preostalim rtvama
0 u praksi5 imovinska korist se oduzima u s'u%ajevima6
kad je ostvarena K2 na 8tetu op7ih interesa $dje nema pojedina%nih o8te7enika 3npr* zarada irenjem diskrimina!ije4
kad su o8te7enici poznati5 a'i iz neko$ raz'o$a ne podnose prijed'o$ za ostvarivanje imovinskopravno$ zahtjeva
kad se o8te7enici vi8e ne mo$u identi#icirati 3npr* kod preprodaje dro(e4
0 ako o@.e8enik u kaznenom postupku nije postavio imovinskopravni zahtjev pa sud oduzme imovinsku korist5 on ima pravo
da u roku 3 mjeseca od utvr,enja pravomo7nosti od'uke o oduzimanju imovinske koristi pokrene parni1ni pos.#pak ra%i
na&irenja svoji- prava 3ako dokae svoja prava) mo1i 1e se namiriti iz oduzete imovinske koristi4
'0 Pravi*a o%#zi&anja i&ovinske koris.i
0 zakon propisuje posebne uvjete oduzimanja imovinske koristi6
a0 imovinska korist mora potjecati iz K2 3zato se ne mo)e oduzeti neu#rojivoj oso#i 1 takvo rje8enje nije prihvat'jivo4
,0 teorija sa'da 3neto na%e'o4
oduzet 7e se 1is.a %o,i. 3nuni izda!i i trokovi koje je imao po%inite'j ne7e se ura%unati4
kad bi se ura%una'i tro8kovi po%inite'ja5 oduzimanje imovinske koristi bi se pretvori'o u prikriven# nov1an#
kazn#5 8to je neprihvat'jivo 3ionako mu se mo)e izre7i i prava nov%ana kazna5 npr. za K2 iz koristo'jub'ja4
me,utim5 ne7e mu se priznati osobni trud jer bi to bi'o na$ra,ivanje krimina'ne dje'atnosti 3uz tu pretpostavku
se ne #i mo(la oduzeti (otovo nikakva korist poiniteljima K nadrilijenitva ili nadripisarstva4
c0 mjerodavna je vrijednost koju su pribav'jeni predmetiKus'u$e ima'i u vrijeme po%injenja K2
ako po%inite'j proda prisvojenu stvar po cijeni ni)oj od tr)i8ne5 p'atit 7e iznos koji od$ovara tr)i8noj cijeni
ako ju proda po cijeni vi8oj od tr)i8ne5 oduzet 7e mu se stvarno pribav'jena korist
ako se pribav'jena imovinska korist odnosi na s.rani novac5 a nisu oduzete nov%anice5 po%inite'j 7e biti du)an
nadoknaditi kunsku protuvrijednost prema teaju na dan ispunjenja o#veze
H0 O%#zi&anje i&ovinske koris.i o% .re8e(a
0 imovinska korist oduzet 7e se i kad se po bi'o kojem pravnom teme'ju na'azi kod tre7e osobe 3npr* netko poini K
zloupora#e poloaja i ovlasti kojim tre1em pri#avi korist) ili npr* netko ukradeni sat pokloni svojoj supruzi4
0 prijeporno je mo)e 'i se imovinska korist oduzeti od oso,e koja je # %o,roj vjeri 3prev'adava staja'i8te da ne mo)e4
0 KZ predvi,a mo$u7nost oduzimanja koristi od tre7e$a5 a'i je o$rani%ava na pro@ireno o%#zi&anje 1 ako poinitelj ukrade
sat i pokloni (a svojoj supruzi) sat se od nje ne moe oduzeti -jer kra$a nije u nadlenosti &reda za suz#ijanje korup!ije i 4
0 tako,er5 dopu8ta o%#zi&anje koris.i o% .re8e(a # %o,roj vjeri ako je on poiniteljev #raniIizvan#rani dru() ro$ak u
uspravnoj lozi) ro$ak u po#onoj lozi do 4* stupnja) srodnik po taz#ini do <* stupnja) nje(ov posvojenikIposvojitelj
23
0 kako je oduzimanje imovinske koristi od tre7e osobe zadiranje u njezina prava5 takvoj osobi zakon omo$u7uje s#%je*ovanje
# kazneno& pos.#pk# 3na (lavnoj raspravi) uz pravo predla(anja izvo$enja dokaza i postavljanja pitanja4
+2 JAVNO OBJAV4JIVANJE PRES3DE
0 pres#%o& kojo& se pro(*a@ava krivi& po%inite'j K2 po%injeno$ u sredstvima javno$ priop7avanja sud mo)e odrediti da se
ona javno objavi o tro8ku po%inite'ja 3pritom odre,uje sredstvo5 vrijeme5 na%in i osta'e oko'nosti javno$ objav'jivanja4
0 npr* okrivljenik je u pismu /Glasu Hstre0 iznio neistinite injeni!e o privatnom tuitelju ime je poinio K kleveteB osu$en
je na novanu kaznu) ali je sud odredio da 1e se izreka presude o#javiti u /Glasu Hstre0 jer je privatni tuitelj imao
neu(odnosti kod itatelja to( lista koji su proitali inkriminirano pismo
0 javno objav'jivanje presude naj%e87e se odnosi na KD pro.iv 1as.i i #(*e%a5 no mo)e se odrediti i za dru$a K2 ako su
po%injena u sredstvima javno$ priop7avanja 1 kako se javnim objav'jivanjem prvenstveno )e'i dati zadovo'j8tina )rtvi i
ostvariti pravednost5 te kako po%inite'j snosi tro8kove objav'jivanja5 ova mjera ima neke dodirne to%ke s kazno&
+! PRAVNE POS4JEDICE OS3DE
0 pravne pos*je%ice os#%e 1 o$rani%enja prava osu,enih osoba koja nastupaju po si'i zakona5 automatski
0 one nisu kaznenopravne sankcije jer nisu predvi,ene kaznenim zakonom i ne izri%u se presudom
0 njihovo dje'ovanje za osu,enika mo)e biti ne#(o%nije od dje'ovanja same kazne i'i dru$e izre%ene sankcije5 npr* ako dovode
do nemo(u1nosti zapoljavanja ili (u#itka posla 3tako mo$u ote)ati resocija'izaciju osu,enika4
0 tradiciona'no se dije'e u 2 skupine6
14 prestanak i'i $ubitak odre,enih prava 3prestanak iz#ornih +unk!ija) slu#e) radno( odnosa) (u#itak ina5 4
24 zabrana stjecanja odre,enih prava 3javno( istupanja) o#avljanja javnih ovlasti) odre$enih zvanja i dozvola5 4
ODREDBE 9RVA5SKO7 KZ O PRAVNI" POS4JEDICA"A OS3DE
0 F; je 1991. bez ve7ih izmjena preuze'a odredbe o pravnim pos'jedicama osude iz biv8e$ ju$os'avensko$ zakonodavstva
0 te odredbe su izmijenjene u Kaznenom zakonu 1 pritom se nije vodi'o ra%una o tome da su one ve7 normirane u !stavu F;
0 Kazneni zakon propisuje 6
/0 pravne pos'jedice osude zbo$ po%injeno$ K2 mo$u se propisati sa&o zakono& 3suvi8na odredba5 postoji u !stavu4
20 pravne pos'jedice osude na%e'no su o$rani%ene na pres.anak o%reIeni- prava
odredba je osta'a mrtvo s'ovo na papiru jer su mo$u7e i pos'jedice koje se odnose na zabranu stjecanja prava
tako Z8 propisuje da lanom uprave dioniko( drutva ne moe #iti oso#a koja je kanjena za odre$ena K
!0 pravne pos'jedice osude nastupaju %ano& pravo&o8nos.i o%*#ke kojom je utvr,eno po%injenje K2 i izre%ena kazna
3i ova odredba je suvi8na jer njen sadr)aj proiz'azi iz pojma osude 1 mo$u7a samo kad presuda postane pravomo7na4
$0 za,rana pre#zi&anja pos*ova # %r:avnoj s*#:,i prestaje * $odina nakon nastupanja pravne pos'jedice 1 ova
odredba je u suprotnosti s odredbom kojom su pravne pos'jedice osude o$rani%ene na prestanak odre,enih prava
0 po&i*ovanje& se pravna pos'jedica osude mo)e ukinuti5 a mo)e se odrediti i njeno kra7e trajanje 3&akon o pomi'ovanju4
< RE9ABI4I5ACIJA
0 re-a,i*i.acija 1 uspostava statusa punopravno( (ra$anina osu$enoj oso#i s posljedi!om da joj prijanja osuda u kasnijem
redovnom ivotu ni u emu pravno ne smeta
njome se )e'i o'ak8ati dru8tvena reinte$racija i norma'ni )ivot po%inite'ja
ona je na$rada za dobro v'adanje nakon izdr)ane kazne5 a'i i na%in spre%avanja recidivizma
"ODE4 P3NE RE9ABI4I5ACIJE
0 odredba o rehabi'itaciji uvr8tena je u teme'jne odredbe K&0a 1 njome je prihva7en &o%e* p#ne re-a,i*i.acije6
osu$enik ima pravo nakon proteka odre$eno( vremena i pod odre$enim uvjetima smatrati se oso#om koja nije
poinila K) a nje(ova prava i slo#ode ne mo(u se razlikovati od prava i slo#oda ljudi koji nisu poinili K
osu,enici imaju to pravo bez obzira na to je 'i im sud izrekao kaznu5 mjeru upozorenja i'i ih os'obodio kazne
tako se mode' pune rehabi'itacije teme'ji na )ikciji neos#Iivanos.i
0 #aze rehabi'itacije6
a0 osnovna re-a,i*i.acija
nastupa ve7 nakon izdr)ane5 opro8tene i'i zastarje'e kazne zatvora jer od to$ trenutka osu,ene osobe na%e'no
imaju sva prava $ra,anina utvr,ena !stavom5 zakonom i'i dru$im propisima
ona nije po.p#na 1 mo(u1nost stje!anja nekih prava moe #iti o(raniena si(urnosnom mjerom ili pravnim
posljedi!ama osude) a ni +ik!ija neosu$ivanosti ne nastupa tada) ne(o tek nakon proteka odre$eno( vremena
u kojem se osu$enik do#ro vladao
,0 %op#nska re-a,i*i.acija
24
nastupa kad proteknu odre,eni rokovi od izdr)ane5 zastarje'e i'i opro8tene kazne
.rajanje kazne za.vora rok nakon koje( nas.#pa %op#nska re-a,i*i.acija
du$otrajni zatvor 1* $odina
1" $odina i vi8e 1" $odina
* $odina i vi8e * $odina
do * $odina5 kazna ma'o'jetni%ko$
zatvora5 nov%ana kazna
3 $odine
ti rokovi mo$u se skratiti od'ukom o pomi'ovanju 3tad se radi o prijevre&enoj re-a,i*i.aciji4
dopunska rehabi'itacija je puna rehabi'itacija uteme'jena na #ikciji neosu,ivanosti 3smatra se neosu$ivanim)
upora#a podataka o njemu kao poinitelju K je za#ranjena) ima pravo nijekati prijanju osu$ivanost4
RE9ABI4I5ACIJA I KAZNENA EVIDENCIJA
0 rehabi'itacija je usko povezana s kazneno& evi%encijo&6
vodi ju Einistarstvo pravosu,a5 a ona obuhva7a sve osobe pravomo7no osu,ene za K2 na podru%ju F;5 kao i
osobe koje su za K2 osudi'i strani sudovi5 ako su te osude dostav'jene dr)avnim tije'ima F;
kaznena evidencija sadr)i 6 oso#ne podatke o poiniteljima K) podatke o izreenim kaznama) sudskim opomenama
i uvjetnim osudama) si(urnosnim mjerama) odlukama kojima su poinitelji oslo#o$eni od kazne) C
tako je nu)na pos'jedica rehabi'itacije ,risanje os#%e iz kaznene evi%encije
0 K& sadr)i i odredbe o %avanj# po%a.aka iz kaznene evi%encije 1 oni se mo$u dati6
a4 sudovima i dr)avnim odvjetni8tvima 3za kazneni postupak protiv osobe i'i za njeno pomi'ovanje4
b4 dr)avnim tije'ima 3kod povjeravanja pos'ova i zadataka u dr)avnoj s'u)bi osobi za koju se tra)e ti podaci4
c4 tije'ima unutarnjih pos'ova 3radi otkrivanja po%inite'ja K24
0 nitko nema pravo zahtijevati od $ra,ana da podnesu %okaze o svojoj os#Iivanos.i i*i neos#Iivanos.i 1 $ra,anin ne mo)e
dobiti te podatke ni na svoj zahtjev 3iznimka6 ako su mu potre#ni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi4
0 )ikcija neos#Iivanos.i vrije%i i # kazneno& pos.#pk# za novo KD
sud ne smije uzeti ranij# os#%# kao ote$otnu oko'nost ako je za nju nastupi'a puna rehabi'itacija
pritom se sud ne smije pozvati na raniju osudu ni ako za nju zna iz dru$ih izvora
tada na1e*o re-a,i*i.acije ima prednost nad zakonskom odred#om po kojoj sud pri odmjeravanju kazne mora uzeti u
o#zir uskla$enost ranije( poiniteljevo( ponaanja sa zakonima
0 %avanje po%a.aka # okvir# &eI#naro%ne s#ra%nje :
o npr* davanje podataka iz kaznene eviden!ije za koje je nastupila reha#ilita!ija dru(oj dravi ili Muropskoj uniji
o &(EP( propisuje da takva obveza postoji kod K2 za koja je me,unarodnim u$ovorom predvi,ena centra'izacija
podataka5 pa tom propisu treba dati prednost pred odredbom K& o zabrani davanja podataka
0 po%aci iz kaznene evi%encije o oso,a&a os#Ieni& za seks#a*ne %e*ik.e na @.e.# %jece :
podaci iz kaznene evidencije za K2 protiv s'obode i spo'no$ 7udore,a po%injeno prema djetetu i'i ma'o'jetnoj osobi
mo$u se iznimno i na njihov zahtjev dati na uvid #s.anova&a koje skrbe i'i od$ajaju djecuKma'o'jetnike
tako se nastoji ostvariti za8tita djece i ma'o'jetnika od ranije osu,ivanih po%inite'ja seksua'nih de'ikata5 no to vrijedi
samo do nastupa rehabi'itacije
K A"NES5IJA I PO"I4OVANJE
K/ 3VOD
0 amnestija i pomi'ovanje su instituti %ija pravna priroda mo)e biti raz'i%ita
0 oni mo$u biti procesne s&e.nje 3ne$ativne procesne pretpostavke4 ako vode do nemo$u7nosti pokretanja i'i vo,enja KP
0 njema%ka doktrina smatra ih raz*ozi&a #ki%anja kazne 1 to se u hrvatskom KP mo)e prihvatiti samo kad amnestija i
pomi'ovanje potpuno isk'ju%uju izvr8enje kazne 3ne i u s'u%ajevima smanjenja kazne) zamjene jedne sank!ije dru(om)
prijevremene reha#ilita!ije) ukidanja ili skra1ivanja pravnih posljedi!a osude4
K2 A"NES5IJA
0 a&nes.ija 1 akt milosti zakonodav!a kojim se pod odre$enim uvjetima potpuno ili djelomino ponitavaju uin!i osude za
odre$ena K ili za odre$ene) ali neimenovane poinitelje K 3amnestiju daje ;rvatski sabor u #ormi zakona4
0 mo)e se uvjetovati odre,enim oko*nos.i&a 3npr* da su K na koja se odnosi poinjena u nekom razdo#lju4 1 tada je
potreban akt suda kojim se potvr,uje da su u pojedinom s'u%aju ispunjene sve pretpostavke predvi,ene u zakonu
0 prema odredbi K&0a 3bit 7e ukinuta 2""3. jer pretpostavke treba odre,ivati ;45 amnestijom se6
2. o#ustavlja kazneni postupak -tad se (ovori i o a#oli!iji) tj* amnestiji a#oli!ijom.
<. daje potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne
4. zamjenjuje izreena kazna #laom kaznom
D. daje prijevremena reha#ilita!ija
6. ukida odre$ena pravna posljedi!a osude
2*
0 amnestija je naj%e87e po*i.i1ki &o.ivirana i primjenjuje se nakon ve'ikih nesre7a5 nemira i dru8tvenih kon#'ikata kako bi se
uspostavio drutveni mir 1 isto$ su karaktera i tzv. sve%arske amnestije 3pri$odom sretnih naciona'nih do$a,aja4
ZAKONI O A"NES5IJI
0 prije dono8enja !stava5 ;rvatski sabor je donio &akon o amnestiji kojim se odre$ene oso#e oslo#a$aju od izvrenja N
ukupno izreene kazne 3obuhvati'a u$'avnom nepo'iti%ka K2 i ima'a je neka obi'je)ja sve%arske amnestije4
0 nakon izbijanja oru)ane pobune 1991. doneseno je vi8e zakona o amnestiji 1 ZAKONI O OPROS53:
/0 &akon o oprostu od krivi%no$ pro$ona i postupka za K2 po%injena u oru)anim sukobima i u ratu protiv F; 31992.4
odnosio se samo na abo'iciju 1 kazneni postupak se ne7e pokretati5 a pokrenuti 7e se obustaviti
nije sadr)avao kata'o$ K2 koje treba obuhvatiti oprostom5 ne$o je od'uka prepu8tena s#%# 1 to je u
suprotnosti s ustavnom odredbom po kojoj o amnestiji od'u%uje ;rvatski sabor
20 &akon o oprostu po%inite'jima K2 s okupiranih dije'ova Dukovarsko0srijemske i (sje%ko0baranjske )upanije 3199+.4
!0 &akon o op7em oprostu 3199+.4
nije o$rani%io oprost samo na abo'iciju5 ne$o $a je pro8irio i na osu,ene osobe
naveo je kata'o$ K2 koja ne pod'ije)u oprostu5 %ime je o'ak8an po'o)aj sudovima
(re@ka zakona6 omo$u7io davanje oprosta po%inite'jima koji su u okviru oru)ane pobune s umi8'jajem 'i8i'i
)ivota jednu i'i vi8e osoba i tako po%ini'i kv. ob'ik K2 oru)ane pobune5 a to K2 nije bi'o na popisu K2 koja
ne pod'ije)u oprostu 3%esto su ti po%inite'ji zapravo po%ini'i ratne z'o%ine 8to im je neopravdano opro8teno4
K! PO"I4OVANJE
0 po&i*ovanje 1 akt milosti dravno( po(lavara kojim se u pojedinanom sluaju potpuno ili djelomino o#ustavlja
izvravanje kazne ili dru(ih kaznenopravnih mjera ili se izreena sank!ija zamjenjuje nekom dru(om
0 ono vu%e porijek'o iz kr87anske ideje mi'osr,a 3<opra8tajte pa 7e vam biti opro8teno=4
0 prihva7eno je u suvremenim demokratskim dr)avama unato% brojnim kri.ika&a6
u$ro)ava na%e'o trodiobe v'asti 3predstav'ja mije8anje e$zekutive u sudbenu v'ast4
kr8i na%e'o zakonitosti 3dr)avni po$'avar pri davanju pomi'ovanja nije vezan normama KP4
naru8ava jednakost $ra,ana 3jednima se opra8ta5 a dru$ima ne4
nepotrebno je jer sudovi mo$u otk'oniti $re8ke putem izvanrednih pravnih 'ijekova
ZAKON O PO"I4OVANJ3 22==!0
0 Predsjednik F; mo)e dati pomi'ovanje oso#ama koje su osudili hrvatski sudovi ili oso#ama koje su osudili strani ili
me$unarodni sudovi) a izvravaju kaznu u R@ 1 pomi'ovanjem se poimence odre,enoj osobi mo)e6
1) dati potpuni ili djelomini oprost od izvrenja kazne
2) zamijeniti izreena kazna #laom kaznom ili primijeniti uvjetnu osudu
3) dati prijevremenu reha#ilita!iju
4) ukinuti ili odrediti kra1e trajanje posljedi!e osude) si(urnosne mjere za#rane upravljanja motornim vozilom) za#rane
o#avljanja zvanja) djelatnosti) dunosti ili protjerivanja stran!a iz zemlje
0 dak'e5 ukinuto je dotada8nje pravo Predsjednika da pomi'ovanjem obustavi kazneni postupak prema odre,enoj osobi
0 os.a*e o%re%,e:
postupak pomi'ovanja pokre7e se isk'ju%ivo mo'bom osu,ene osobe5 a ne po s'u)benoj du)nosti
mo'ba se vi8e ne predaje sudu5 ne$o Einistarstvu pravosu,a koje sastav'ja izvje87e
od'uka o pomi'ovanju mora se objaviti u .arodnim novinama
2+