Professional Documents
Culture Documents
US - Procesna I Energetska Efikasnost
US - Procesna I Energetska Efikasnost
PROCESNA I
ENERGETSKA
EFIKASNOST
PROCESNA I
ENERGETSKA
EFIKASNOST
Dragan Markovi
Dragan Markovi
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Dragan S. Markovi
P ROC E S NA I E NE RGE T S KA
E F I KAS NOS T
PRVO IZDANJE
Beograd, 2010.
PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Autor:
Doc. dr Dragan S. Markovi
Recenzenti:
Prof. dr Slavko Pei
Prof. dr Dragan Cvetkovi
Izdava:
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Beograd, Danijelova 32
www.singidunum.ac.rs
Za izdavaa:
Prof. dr Milovan Stanii
Tehnika obrada:
Novak Njegu
Dizajn korica:
Aleksandar Mihajlovi
Tira:
250 primeraka
tampa:
Mladost Grup
Loznica
ISBN: 978-86-7912-281-0
Copyright:
2010 Univerzitet Singidunum
Izdava zadrava sva prava.
Reprodukcija pojedinih delova ili celine ove publikacije nije dozvoljena.
III SADRAJ
PREDGOVOR V
INJENICE, UZROCI I POSLEDICE 1
KLIMA I KLIMATSKE PROMENE 11
OSNOVE INENJERSKE FIZIKE 25
O ENERGIJI 67
GORIVA, SAGOREVANJE, KOTLOVI 77
ELEKTRINA ENERGIJA 103
EKONOMIKA I ENERGETIKA 111
KOGENERACIJA 139
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 163
SOLARNA ENERGIJA 183
ENERGIJA VETRA 203
ENERGIJA IZ BIOMASE I BIOGASA 219
ENERGETSKI POTENCIJAL ZGRADARSTVA 243
OSNOVNO O OSVETLJENJU 311
SADRAJ
SAOBRAAJ 345
ENERGETSKI MENADMENT 365
PRIKUPLJANJE OSNOVNIH ENERGETSKIH PODATAKA 375
ENERGETSKI BILANS 389
UVOD U ENERGETSKO PLANIRANJE 411
PROJEKTI ENERGETSKE EFIKASNOSTI I KORIENJA OIE 419
UVOENJE SISTEMA UPRAVLJANJA ENERGIJOM U INDUSTRIJI 441
KONCEPT UPRAVLJANJA ENERGIJOM U INDUSTRIJI 477
KORIENA LITERATURA 513
V PREDGOVOR
Zahvaljujui energetskim krizama i klimatskim promenama pojavili su se izazovi koji
zahtevaju nove pristupe u reavanju otvorenih problema u razvoju energetike. Ovi izazovi
odnose se na iznalaenje novih izvora energije, prevazilaenje zastoja u izgradnji novih
i revitalizaciji postojeih energetskih kapaciteta, usavravanje energetskih tehnologija,
razvijanje alternativnih izvora energije, poveanju energetske ekasnosti itd. Saeto, en-
ergetska politika konkretne zajednice dobija nove sadraje u ijem fokusu se nalaze izbor
strategija, ekologija i odrivi razvoj.
Termin energetska ekasnost znai upotrebiti manju koliinu energije (energenata)
za obavljanje istog posla funkcije (grejanje ili hlaenje prostora, rasvetu, proizvodnju
raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Vano je istai da se energetska ekasnost nikako
ne sme posmatrati kao tednja energija. Naime, tednja uvek podrazumeva odreena
odricanja, dok ekasna upotreba energije nikada ne naruava uslove rada i ivljenja.
Pored toga, poboljanje ekasnosti potronje energije ne podrazumeva samo primenu
tehnikih reenja. tavie, svaka tehnologija i tehnika oprema, bez obzira koliko ekasna
bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje edukovani ljudi koji e je koristiti na na-
jekasniji mogui nain.
PREDGOVOR
VI PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Veina stanovnitva Planete ivi u velikim gradovima to u ovom trenutku oteava situ-
aciju. Naime, zgrade su najvei pojedinani potroa energije, a time i veliki zagaiva
ivotne sredine. Zbog dugog ivotnog veka zgrada, njihov uticaj na okruenje u kom
ivimo je dug i kontinuiran i ne moe se zanemarivati. Zadovoljavanje 3E-forme - en-
ergija, ekonomija, ekologija - novi je zahtevni zadatak koji se postavlja pred projektante
i graditelje. Susreemo se s jedne strane s problemom nove izgradnje usklaene sa savre-
menim standardom ivota i odrivim razvojem, a s druge strane s problemom osavremen-
jivanja postojee izgradnje koja u velikom procentu ne zadovoljava dananji standard,
troi enormno puno energije i preko noi postaje veliki problem i veliki zagaiva ivotne
sredine. Dobro planirana odriva obnova zgrada danas moe delovati kao svojevrsni
urbanistiki i arhitektonski podsticaj, ali i kao polje za primenu inovativnih tehnikih i
tehnolokih reenja.
Ve je optepoznato da je ekasnija potronja energije i resursa relativno brz i bez-
bolan nain smanjivanja trokova u rmi, kao i uticaja na ivotnu sredinu. Meutim, do
sada je malo rmi obraalo dovoljno panje tim pitanjima. To se naroito odnosi na nivo
upravnih odbora, gde su teme upravljanja energijom i uticajima na ivotnu sredinu bile
sporedne teme.
Na takav stav reagovale su vlade irom sveta i uvele niz dobrovoljnih i obaveznih poli-
tika o potronji energije i zatiti ivotne sredine koje menjaju poslovnu klimu i regulatorno
okruenje u kom rme funkcioniu. Takoe, postoji rastui pritisak javnosti i oekivanja da
se mora poslovati na drutveno odgovorniji nain i da se resursi moraju koristiti ekas-
nije.
Energetski menadment moe biti razliit u zavisnosti od nivoa na kome se uspostavlja.
Tako se moe razlikovati menadment na nacionalnom, regionalnom, lokalnom ili na nivou
preduzea.
Energetski menader treba da poseduje neophodna tehnika znanja ili da ima
odreeno iskustvo u oblasti opteg menadmenta, ali u tom sluaju treba obezbediti
tehniku podrku, jer zadaci koji se postavljaju pred menadere su brojni i teko sav-
ladivi.
Energetska ekasnost i uvoenje obnovljivih izvora energije moraju postati prioriteni
ciljevi menadera, i ceo energetski menadment se mora uskladiti sa tim.
Ovaj udbenik je inicijalni pokuaj da se studentima Inenjerskog menadmenta priblii
ova multidisciplinarna oblast. Poseban izazov je bio nai meru u izlaganju tehniko-
tehnolokih tema za koje studenti nemaju adekvatna predznanja. Svestan sam da zbog
opsenosti oblasti neke teme nisu obraene ili nisu obraene u dovoljnoj meri. Takoe,
mogue je da su se potkrale neke greke ili nepreciznosti, stoga biu zahvalan svakome
ko ukae na mogue propuste ili da konstruktivne primedbe i sugestije kako bi udbenik
u sledeem izdanju bio kvalitetniji kao nastavno sredstvo.
Beograd, jul 2010. AUTOR
1 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ono to nazivamo istorijom je po konvenciji istorija oveanstva - sve ono to smo
stvorili i uinili od trenutka kada smo se na stepenicama evolucije popeli na poslednju
stepenicu prema svesnom. Ipak, istorija nije samo to. ovek pamti svega poslednjih par
hiljada godina, a Zemlja je tu ve 4.500.000.000 godina... Osim nas, na ovoj lepoj plavo
-zelenoj planeti ive milijarde drugih dragocenih bia. Koliko god ovek mislio kako je
poseban i vaan, tako je poseban i vaan svaki cvet, bakterija ili divovski lenjivac.
Brz razvoj i napredak ljudske civilizacije na alost je sa sobom doneo i prilian dar-
mar. Gde god se ovek naao, od prirode je samo uzimao, a sada mnogo toga dolazi na
naplatu. Jedine koji su iveli u harmoniji s prirodom i samima sobom - Indijance, smo unitili
umesto da nauimo neto od njih. A sve to zbog potrage za protom.
Da bi bioloki opstali, svi moramo da jedemo. To je jedna od glavnih karakteristika
ivih bia, a u isto vreme i osnova ekonomije. Trka za hranom i drugim resursima oduvek je
prisutna, tu injenicu nimalo nije promenio dolazak ljudi na globalnu scenu. ovek je samo
nastavio po starom, a u jednainu je dodao jo dve stvari: politiku i novac.
Vei napredak drutva je obeleio i karakteristian poetak industrijske proizvod-
nje - nije bilo teko neprekidno uzimati, jer priroda je bila toliko silna. Dok je od nje
stalno otkidao i slabio je, ovek je celo vreme postajao sve moniji u svojim metodama i
mogunostima. Nauno-tehnoloki i industrijski razvoj oveanstvu je doneo prosperitet
i napredak i omoguio je velikom broju ljudi miran i lagodan ivot, ali uz vrlo visoku
cenu.
INJENICE,
UZROCI I POSLEDICE
2 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Savremen privredni razvoj uslovljen industrijalizacijom permanentno zahteva sve veu
koliinu energije. Poslednja decenija svetskog razvoja odvija se u znaku prelaska svetske
ekonomije sa jeftine energije u stanje skupe energije. Saznanje o relativnoj ogranienosti
i iscrpljenosti klasinih energetskih izvora sa jedne strane i ograniene mogunosti snab-
devanja energijom iz obnovljivih izvora energije imali su dvostruki efekat na energetski i
privredni razvoj, ali i na ivotnu sredinu. Ukazana je potreba hitnog iznalaenja izvora i
tehnologija za ekasnije i potpunije korienje energije iz obnovljivih izvora. Potencira se
mnogo i na samu tednju energije kao i na ekonomino i racionalno korienje energetskih
izvora. Tako posmatrajui situaciju energija predstavlja jedan od ograniavajuih faktora
privrednog razvoja.
Danas se Zemlja i oveanstvo nalaze u kritinoj taki donoenja odluka o energetsko-
ekolokoj politici koje treba da deniu i omogue optimizaciju svih procesa, potronje
energije i razvoja novih environmental friendly tehnologija koje e zajednikim snagama
minimizirati emisuju tetnih gasova u atmosferu.
Kako se kretao razvoj svetskog privrednog razvoja kretala se i energetika. Potronja
energija je tokom 20 veka zabeleila visok rast koji se i dalje nastavlja, a to je izaz-
vano:
Poveanjem broja stanovnika
Poveenjem kvaliteta i standarda ivota
Uticajem proizvodnje i potronje energije na ivotnu sredinu
Strukturnim promenama koje se deavaju na svetskom energetskom tristu
Procenjuje se da se svake godine u gradove i ira urbana podruja preseli oko
ezdeset miliona ljudi vie od jednog miliona ljudi svake nedelje. Naa planeta je 2008.
godine dostigla vanu prekretnicu po prvi put u istoriji veina stanovnitva sveta
stanuje u gradovima. Gradovi se moraju istovremeno posvetiti problemu sve veeg broja
stanovnika i problemu propadanja postojeih infrastruktura. Firma IBM ve neko vreme
radi sa gradovima irom sveta na projektima uvoenja inteligentnih sistema koji e ih
uiniti pametnijima i koji e omoguiti gradovima odrivi razvoj.
Vie od polovine stanovnika Zemlje danas ive u gradovima. Prema predvianjima
navedenim u jednom nedavnom izvetaju Ujedinjenih nacija, do 2030. godine u grado-
vima e iveti vie od 60% ukupne svetske populacije. To povlai neminovne posledice.
Na primer, dananji gradovi emituju gotovo 80% ukupne emisije ugljendioksida, uz brojne
druge gasove kojima se remeti ravnotea ivotne sredine. Prema britanskom Tajndal
centru za istraivanja klimatskih promena (Tyndall Centre for Climate Change Research),
sudbina klime na naoj planeti zavisie u narednin decenijama iskljuivo od razvoja gra-
dova i stvaranja energije.
Pre dva veka samo je London imao vie od milion stanovnika, a danas ih je 408,
prema podacima Earth Policy Institute pri UN. Nekadanjih milion ljudi na prostoru jednog
grada gotovo su beznaajan istorijski podatak spram dananjih dvadesetak gradova u
kojima ivi i vie od deset miliona stanovnika!
3 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Uz ovo ide i pitanje snabdevanja energijom, naroito onih gradova gde ivi vie ljudi
nego u nekim pojedinim dravama (recimo, Tokijo ima vie ljudi nego cela Kanada). Mada
gradovi zauzimaju samo 2% ukupne povrine nae planete, oni troe tri etvrtine ukupne
energije koja se proizvede u svetu. Primera radi, London (7,4 miliona ljudi) troi vie en-
ergije od cele Irske, Grke ili Portugala!
Potrebe za energijom se naglo uveavaju pa su gradske vlasti prinuene da se dovijaju
na razne naine. Tako su u Majamiju izraunali da saenje drvea moe znatno smanjiti
raune za struju koja se troi na rad rashladnih ureaja, tokom leta... Rauni su za oko
10% manji u delovima grada u kojima ima puno izraslog zelenila, koje osveava vazduh i
ini ga vlanijim, dok su delovi bez zelenila za 1 stepen topliji tokom dana a za itavih 6
stepeni topliji tokom noi! Neki drugi gradovi, na primer u vedskoj, koriste vie od 50%
energije poreklom iz nefosilnih goriva time to koriste solarnu i termalnu energiju.
U godinama koje nailaze (predvianja UN Intergovernmental Panel of Climate Change)
izvesno je namirivanje 2/3 potreba za elektrinom energijom. to se tie potreba zemalja
u razvoju, mnogo ta je i dalje neizvesno. Oekuje se da e ve 2010. godine potronja
elektrine energije porasti za 37%, a do 2020. ak za 76%! Bez ubrzanih i dodatnih
ulaganja u elektrosisteme, uveavae se korienje fosilnih goriva. Recimo, za rad ter-
moelektrana na ugalj morae da se obezbedi 50% vie ove sirovine nego danas, i to ve
do 2020. godine. Slino uveanje oekuje se i kada je re o potronji zemnog gasa.
Najvei deo energije, to se danas upotrebljava, dobija se iz goriva sagorevanjem. Pri
tome se uz vrlo visoku temperaturu oslobaa toplota. Tu toplotu potom upotrebljavamo
ili za proizvodnju elektrine energije, za industrijske procese ili za grejanje. Energiju u
gorivima nazivamo primarnom energijom, a onu koja je prela jednu ili vie transformacija
sekundarnom energijom.
Najdominantniji tetan uticaj energetike na ivotnu okolinu se ostvaruje preko emisije
produkata sagorevanja, i on je dvojake prirode. U produktima sagorevanja se nalaze
CO
2
, CO, H
2
O, sumporni i azotni oksidi, a, letei pepeo i dr. Od navedenog se jedino
a moe videti, tada je dim crn, ostali tetni gasoviti produkti sagorevanja nemaju boju.
Najee je dim beo, pri emu bela boja potie od kondenzovane vodene pare. Ugljen di-
oksid predstavlja problem za ivotnu sredinu na specian nain, kroz doprinos globalnom
zagrevanju, dok azotni oksidi, a, ugljen monoksid, sumporni oksidi i ostali, utiu tetno
na ovekovo zdravlje.
Emisija ugljen - dioksida (CO
2
) u svetu usled sagorevanja fosilnih goriva dostigla je
6500 miliona tona godinje. Zbog stalnog porasta emisije CO
2
njegova koncentracija
je poveana za 32% u odnosu na pre-industrijsko doba (280ppm). Zadnjih 20 godina
koncentracija CO
2
u atmosferi se uveavala skoro konstantnom stopom rasta od 1.5 ppm
godinje. Tri etvrtine emisija CO
2
usled ljudske aktivnosti nastaju sagorevanjem fosilnih
goriva, a ostatak je prouzrokovan najveim delom unitavanjem uma. Svetska potronja
energije e u narednih 20 godina porasti za 60%. Prema Ministarstvu za energetiku SAD
(Department of Energy) u narednih 20 godina potronja uglja e se uveati za 45%, nafte
4 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
za 58% i prirodnog gasa za 93%. ak i ako upotreba uglja ostane na istom nivou kao
danas, nivo emisije CO
2
e biti preveliki. Tri glavna sektora vre emisiju CO
2
. Proizvodnja
elektrine energije u emisiji uestvuje sa 42%, transport sa 24% a industrija sa 20%. U
ostatku od 14% nalaze se domainstva, uslune delatnosti, itd.
itav na moderni napredak je razvijan sa jeftinom fosilnom energijom iz nafte, gasa
i uglja (i u manjem obimu iz uranijuma kroz nuklearne elektrane). Osobenost ovih fosilnih
goriva je da nisu obnovljiva. Postoji ograniena koliina takvog goriva u zemlji i poto ga
stalno crpimo, ta koliina se smanjuje. Proteklih decenija, eksploatisane rezerve su smen-
jivala nova nalazita i proizvodnja je strahovito rasla. Ali ukupne, globalne rezerve su se
smanjivale.
Budui da sve vie i vie zemalja dostie sopstveni nacionalni vrhunac proizvodnje
nafte, pitanje koje se namee je kada e doi do svetskog vrhunca proizvodnje nafte, koji
se zove peak oil. Raspravljanje o stvarnom datumu vrhunca proizvodnje je, u stvari, irele-
vantno. Ono to je vano razumeti je da smo svedoci da je doao kraj jeftine i izobilne
energije. Energija postaje sve skuplja i skuplja zbog smanjenja proizvodnje nafte.
MOEMO LI ZAMENITI NAFTU SA NEKIM DRUGIM
ENERGETSKIM GORIVOM?
Korienje prirodnog gasa je mogue ali moe samo pokriti mali deo onoga za ta sve
koristimo naftu. Prirodni gas je fosilno gorivo koje sledi naftu u svom opadanju. I dodatno,
vie pritiska na snadbevanje gasom poveae njegovu cenu. Prirodni gas e najverovat-
nije slediti naftu to se tie poveanja cena.
Vea upotreba uglja je veoma problematina zbog njegovog ogromnog doprinosa
globalnom zagrevanju. Sve industrijalizovane zemlje tee ka smanjenju emisije CO
2
i
ugalj zbog toga nije opcija. Nuklearne elektrane su sutinski problematine i uranijum je
takoe resurs koji se prazni. Hidrogen i fuzijska energija su decenijama daleko.
I na kraju, najverovatnije je da emo koristiti vie prirodnog gasa, vie uglja, vie
nuklearne snage, vie biogoriva ali to nee biti dovoljno. Veoma jednostavna injeni-
ca je da emo imati veliki problem i neemo imati reenje za njega. Moemo samo
pokuati da ublaimo posledice vrhunca proizvodnje nafte.
Poseban problem za nau zemlju predstavljaju rezerve fosilnih goriva. Po tom pitanju
smo veoma siromani i ukoliko se ne pronau reenja, ve u periodu od 20-40 godina
emo biti u poziciji da pokrivamo energetske potrebe u potpunosti iz uvoza. Naravno,
postavlja se pitanje na koji nain to moe da utie na okolinu. Odgovor je jednostavan,
ukoliko niste bogati, ne dobijate/kupujete najbolje. Tako da je mogue da se naemo u
situaciji da sutra kupujemo loija goriva, poto za kvalitetnija/skuplja neemo imati sred-
stava, dok e se negativne posledice odraziti na sredinu, a sa njom i na nae zdravlje.
5 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ozbiljnost problema je takva da zahteva dramatine akcije inteligentnih politiara
da kompletno promene nae troenje energije i nain snabdevanja. Postoje naini da
se ublai i pripremi za ovaj dolazei pad u snabdevanju naftom. Najvei problem je
to je sve u biti povezano. Nafta se koristi u proizvodnji i transportu hrane, prirodni
gas za proizvodnju vetakih ubriva, biogoriva ine da se proizvodnja goriva nadmee
sa proizvodnjom hrane, transport je neophodan za funkcionisanje najveeg dela nae
ekonomije. Nedostatak i poveanje cene energije e imati duboke posledice.
Ono to nismo pomenuli dosada je da vrhunac proizvodnje nafte je samo jedan simp-
tom ozbiljnijeg oboljenja: neodrivog razvoja koji je doveo do globalnog zagrevanja,
masovnog istrebljenja, naglog rasta populacije, krize vode, dezertikacije, nestanka uma
i zagaenja.
Namee se samo po sebi pitanje: Kuda dalje? A takoe i: Koliko kota koji put?
Dve najefektivnije mere koje bi mogli preuzeti su uvanje energije i masovni preokret
ka upotrebi obnovljivih izvora energije.
Na alost kretanje neispitanim putevima energetike ima svoju cenu. Energetika ba-
zirana na fosilnim gorivima se razvija 100 godina, i teko je oekivati da e brzo- u
roku od 10-tak godina se pojaviti nova ekonomski isplativija tehnologija. I da e stara
energetika tek tako lako ustupiti mesto novoj radi ouvanja ivotne sredine. Naravno to
sve stoji ukoliko ne doe do neke nove ideje, nekog novog pogleda i naravno neminovne
nove industrijske revolucije ovaj put energetske.
Jedan od gorepomenutih mnogih puteva je i put energetske ekasnosti. Energetska
ekasnost ne moe da rei 100% probleme, ali moe znaajno da ih ublai, a kako se
radi o veoma isplativim merama, ak se moe i zaraditi kroz njihovo uvoenje zajedno sa
smanjenjem emisije kako CO2 tako i ostalih produkata sagorevanja.
Potronja energije, a posebno energetska ekasnost i kvalitet ivota, rezultat su ve-
likog broja uticajnih faktora kao to je ekonomska snaga drutva i graana, tehnoloka
razvijenost, istorijsko naslee, kultura ivljenja i slino. Kvalitet potronje energije nije
statina veliina nego se menja i rezultat je globalnih i lokalnih uticaja.
Ako bi se za cilj energetske ekasnosti postavilo zadovoljavanje potreba, u skladu s
nansijskim mogunostima, a uz najmanju moguu potronju energije, moe se zakljuiti da
se sve tri komponente denicije energetske ekasnosti s vremenom menjaju:
Potrebe za energijom e rasti s razvojem novih ureaja koje e koristiti graani i
privreda, poveanjem opteg i javnog standarda te poveanjem kvaliteta ivljenja.
Poveanje potreba za energijom zbog porasta broja stanovnika je upitno budui da su
u veini zemalja Evrope trendovi negativni ili slabo pozitivni. Odreeni uticaj mogu imati
migracije stanovnitva, no to nije jednostavno proceniti
Tehnoloki razvoj omoguuje korienje novih ureaja i materijala koji za isti kvalitet
usluge trebaju manje energije
Zakonskim merama i ekonomskim interesom podsticae se gradnja kvalitetnijih zgra-
da, radie se revitalizacija starih zgrada, usavravae se voenje procesa i organizacija
6 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
rada. Moe se oekivati kako e neadekvatno energetsko stanje zgrada u budunosti
biti poetna taka za pokretanje procesa renoviranja postojeih zgrada, kao najveih
potroaa energije, ali u sluaju postojeih zgrada radi se o vremenski dugom procesu.
Uvoenje energetske certikacije zgrada moe znaajno uticati na poveanje kvaliteta
gradnje, osavremenjivanje postojeih zgrada i moe doprineti smanjenju trokova kroz
ivotni vek zgrade. Kljuni faktori koji e uticati na poveanje energetske ukasnosti su:
uvoenje energetske klasikacije zgrada, integracija obnovljivih izvora energije u zgrade,
unapreenje kvaliteta ivota u zgradama, celovit pristup i integrisanje tehnikih, ener-
getskih, ekonomskih, ekolokih i drutvenih parametara u proces planiranja, te dugoroni
pristup analizi zgrade, uzimajui u obzir celi ivotni vek zgrade, ukljuujui gradnju,
korienje, odravanje, obnovu i ruenje.
Ovde je re o procesima sa suprotnim delovanjem, a prema iskustvima razvijenih ze-
malja komponenta rasta potreba nadjaava ostale dve komponente. U nerazvijenim i
manje razvijenim zemljama rast potreba jo je izraeniji.
Realno je mogue oekivati da e poveanje energetske ekasnosti, pre svega, uticati
na usporavanje rasta, odnosno smanjenje stope rasta potronje energije, kroz uvoenje
novih tehnologija i postupnu zamenu starih manje ekasnih tehnologija. Ciljevi da se i
u apsolutnom iznosu smanjuje potronja energije u odnosu na dananju ili onu koja se
oekuje u neposrednoj budunosti, zavisie delom od tehnolokog razvoja ureaja i ma-
terijala, a najvie od ekonomije celog projekta i distribuciji trokova na dravu i ostale
koji predstavljaju javni interes, odnosno od preduzetnika i graana. Realna cena energi-
je, koja ukljuuje trokove zatite ivotne sredine i klime moe ubrzati procese poveanja
energetske ekasnosti.
Progrese u energetskoj ekasnosti potrebno je ostvariti na svim nivoima tehnolokog
ciklusa: proizvodnji, transportu, prenosu, distribuciji, potronji i upravljanju energijom.
Aktivnosti u racionalizaciji potronje i upravljanju trokovima energije u irem pristupu
polaze od strukturiranja potroaa energije, zavisno od vlastitih karakteristika i nainima
korienja energije. U okviru toga razmatraju se sledee ciljne grupe potroaa:
sektor usluga i javni sektor,
industrija,
saobraaj.
Pritom se tipizirani naini korienja energije mogu posmatrati kroz vie skupina, a koji
su specini kod pojedinih potroaa. Na primer, energetika zgradarstva je tipski prisutna
u industriji i javnom sektoru, dok se unutar industrije javljaju specini energetski procesi
koje treba analizirati kod individualnih potroaa.
Organizacije koje ele da daju znaaj svojoj energetskoj ekasnosti mogu da koriste
standard EN 16001 Energy management Systems. Evropski komitet za standardizac-
iju - CEN (European Committee for Standardization) je u julu 2009. objavio standard EN
16001:2009 - Sistemi energetskog upravljanja - Zahtevi sa smernicama za upotrebu
(Energy management systems - Requirements with guidance for use).
7 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Cilj ovog standarda je da pomogne organizacijama da uspostave sisteme i procese
potrebne za poveanje energetske ekasnosti. Sa ekonomskog aspekta organizacije time
se postie smanjenje vlastitih trokova, dok se sa aspekta zatite ivotne sredine postie
smanjenje emisije gasova staklene bate. Ovaj standard je primenjiv na bilo koju or-
ganizaciju, bez obzira na njenu veliinu, kao i na sve aktivnosti pod kontrolom te orga-
nizacije.
Moe se koristiti samostalno ili integrisan s bilo kojim drugim sistemom upravljanja
(sistem upravljanja kvalitetom, sistem upravljanja zatitom ivotne sredine, sistem upravl-
janja zdravljem i sigurnosti na radu itd.).
Kao i standardi sistema upravljanja kvalitetom (ISO 9001) i sistema upravljanja
zatitom ivotne sredine (ISO 14001) i ovaj standard se bazira na metodologiji poznatoj
kao Demingov krug ili PDCA (Plan-Do-Check-Act) metodologiji.
U rangiranju znaajnosti faktora za uvoenje obnovljivih izvora energije, posebno
mesto pripada energetskim menaderima, koji uspenom realizacijom energetskog
menadmenta mogu doprineti realizaciji denisanog cilja, odnosno intenzivirati primenu
obnovljivih izvora energije.
Energetski menadment moe biti razliit u zavisnosti od nivoa na kome se uspostavlja.
Tako se moe razlikovati menadment na nacionalnom, regionalnom, lokalnom ili na nivou
preduzea.
Postojei energetski menadment u Srbiji je uglavnom orijentisan ka aktivnostima
obezbeenja optimalnog snabdevanja energijom, odravanju energetskih postrojenja,
kao i aktivnosti planiranja i realizovanja novih investicija. Energetski menadment foku-
siran je na tehniki aspekt proizvodnje energije (reavanje problema odravanja en-
ergetskih sistema), dok je nansijski aspekt energetskog menadmenta, (npr. nabavka
energenata) razdvojen, od tehnikog aspekta - pruanja usluga. Nabavke i plaanja
energenata uglavnom obavljaju nansijske slube, dok enegetski menadment nema do-
8 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
voljan uticaj na pomenute aktivnosti. U takvim uslovima, pitanja primene obnovljivih izvora
energije, smanjenja negativnog uticaja na okolinu, kao i pitanje energetske ekasnosti
ostaju po strani. Zbog svega navedenog celishodno je takav sistem transformisati.
Energetskom menadmentu u svetu se posveuje velika panja. Energetski menadment
predstavlja organizovano i trajno upravljanje parametrima energetskih tokova, poevi
od procesa nabavke energenata ili energije, preko procesa transformacije i proizvodn-
je, do krajnjeg korienja proizvedene energije. Sistem energetskog menadmenta pred-
stavlja sredstvo za ostvarivanje unapred postavljenih ciljeva u oblasti energetike:
obezbeenje optimalnog i sigurnog snabdevanja energentima i energijom,
smanjenje potronje energije i trokova nabavke energije uz zadravanje opti-
malnog nivoa usluga,
stvaranje uslova da to veem broju korisnika budu dostupni i pristupani razliiti
energenti (toplotna energija, gas, elektrina energija, obnovljivi izvori energije)
smanjenje negativnog uticaja na ivotnu sredinu koje je nastalo korienjem en-
ergije,
upotreba obnovljivih izvora energije uz maksimalno korienje resursa sa terito-
rije za koju je manader zaduen.
Usvajanjem zakona o energetici (jul 2004.god.) kojim se ureuju ciljevi energetske
politike i nain njihovog ostvarivanja, nain organizovanja i funkcionisanja trita energije,
uslovi za uredno i kvalitetno snabdevanje kupaca energijom, kao i uslovi za ostvarivanje
energetske ekasnosti, postavljeni su novi okviri za rad i funkcionisanje energetskog sek-
tora u Republici Srbiji.
Energetski menader treba da poseduje neophodna tehnika znanja ili da ima
odreeno iskustvo u oblasti opteg menadmenta, ali u tom sluaju treba obezbediti
tehniku podrku, jer zadaci koji se postavljaju pred manadere su brojni i teko savladivi.
Meutim, adekvatnom organizacijom je mogue nai reenje, pre svega prevazilaenjem
osnovnih problema, kao to su prikupljanjem podataka o potronji energije i pravljenje
baze podataka, kao i izrada enegetskog bilansa za predhodnu kalendarsku godinu.
Energetski menader treba da obavlja sledee aktivnosti:
prikupljanje, praenje i analiza podataka koje se odnose na nabavku, transfor-
maciju i potronju energije,
izrada energetskog bilansa,
izrada periodinih izvetaja u oblasti energetike,
uee u izradi energetskog plana,
pronalaenje mogunosti korienja obnovljivih izvora energije,
pronalaenje mera za racionalno korienje energije,
priprema i praenje realizacije projekta za utedu energije ili korienje obnov-
ljivih izvora energije,
9 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
saradnja sa ostalim lanovima sistema energetskog menadmenta, kao i sa
drugim optinskim organima, viim dravnim instancama i slino,
stalno usavravanje u oblasti energetskog menadmenta i energetskog planiran-
ja kroz domae i meunarodne seminare.
Osim toga, zadatak menadera je, i da izvre harmonizaciju domae sa EU legisla-
tivom, da izrade celovit sistem informisanja i edukacije stanovnitva, kao i da obezbede
kvalitetne statistike podatke za denisanje strategija i merenje postignutih rezultata.
Stupanjem na snagu Ugovora o formiranju energetske zajednice Evrope, menaderi imaju
obavezu da saine plan za sprovoenje direktive 2001/77/EC o promovisanju proiz-
vodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i direktive 2003/30/EC o
promovisanju korienja biogoriva i drugih goriva iz obnovljivih izvora energije u
sektoru saobraaja.
Energetska ekasnost i uvoenje obnovljivih izvora energije moraju postati prioriteni
ciljevi menadera, i ceo energetski menadment se mora uskladiti sa tim.
Vie nema mnogo vremena i potrebno je brzo delovati jer Planeta uzvraa udarac
i vie nije gostoljubiva kao to je nekad bila. Atmosfera je zagaena i izmuena, nestaju
movare i jezera, a pustinje zamenjuju nekada plodna tla. Velika praumska podruja se
kre zbog pohlepe za materijalnim, a neretko se dogaaju i ekoloke katastrofe. Sve to
se deava direktno je izazvano ovekovom nepanjom i nemarom.
Ako se ve zanosimo milju kako smo imperatori i neprikosnoveni vladari ove malene
oaze u svemiru, onda bi bilo krajnje vreme da ponemo da se ponaamo odgovorno.
Nita nam ne daje pravo da unitavamo Zemlju, jer u krajnoj liniji nije ona naa,
ve smo mi njeni. Moramo se potruditi da svoje politike i ekonomije promenimo na nain
koji e nam omoguiti miran zajedniki ivot s drugim ljudima i biima, bez ratova i patnji
i u harmoniji s prirodom, inae bi nam se lako moglo dogoditi da ostanemo zaboravljeni
u dugoj, pravoj istoriji Zemlje.
11 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
TA SVE PODRAZUMEVA KLIMA?
Klima nekog mesta se klasino denie na osnovu srednjih vrednosti, ekstrema i drugih
statistikih parametara meteorolokih uslova, tokom nekog intervala vremena (meseci,
godine, vekovi). Savremena denicija meutim, opisuje klimu kao dinamiki sistem u kome
uestvuju i jedni na druge deluju: atmosfera, okeani, ledeni i sneni pokriva, procesi na tlu
(litosfera) i biosfera ukljuujui oveka. Svaki od ovih uesnika (komponenata) u klimatskom
sistemu ima sopstvene zakonitosti i dinamiku, na koje deluju druge komponente i tako ih
menjaju.
Slika 1. Klimatski sistem
KLIMA I KLIMATSKE
PROMENE
12 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Interakcija izmeu okeana i atmosfere je aktuelna na svim irinama ali je najintenzivnija
u okolini Ekvatora. Atmosfera na promene reaguje znatno bre od okeana, koji zbog svoje
viestruko vee mase predstavlja ogroman rezervoar toplote i svojom velikom inercijom
ublaava i usporava atmosferske promene. Temperatura povrine okeana direktno utie na
koliinu isparavanja u atmosferu, dok prizemni vetrovi formiraju cirkulaciju gornjih slojeva
okeana. Intenzivno zagrevanje uzrokuje obilne padavine koje menjaju salinitet povrinskih
slojeva okeana, koje zatim utiu na cirkulaciju dubokih slojeva okeana. Okeani su takoe
veliki apsorberi ugljendioksida i imaju mnogostruki uticaj na klimu nekog regiona.
Promena stalnog ledenog pokrivaa ili kriosfere, menja reeksiju Sunevog zraenja
(albedo) i time bitno utie na toplotni potencijal na Zemlji. Procesi na tlu, kao to su ispara-
vanje, turbulecija, stvaranje sedimenata i peanih oluja, itd., aktivno reaguju na promene
u vazduhu i vodama, a i na delovanje oveka. Litosfera sadri i pojavu vulkanske erupcije
koja zamraenjem atmosfere poveava albedo i sniava globalnu temperaturu atmos-
fere. Uticaj biosfere na klimu je veoma znaajan jer sadri raznovrsne uticaje ogromne
populacije ore i faune, sa posebnim naglaskom na dejstva oveka. Izvor energije koji
pokree klimatski sistem je Sunevo zraenje. Ono se neravnomerno rasporeuje na Zemlji,
kako zbog geometrije i kretanja Zemlje i Sunca, tako i zbog promene nagiba i kretanja
Zemlje, koja zbog toga dolazi u razliite poloaje u odnosu na Sunce (Milankovieva
opte prihvaena teorija klime).
Klimatski sistem se moe opisati i kao superpozicija deterministikih i nelinearnih in-
terakcija, koje postoje u velikom opsegu vremenskih i prostornih razmera. O osetljivosti
i nepredvidljivosti klimatskog sistema govori i poznati efekat leptira Edwarda Lorenca.
Jednaine koje opisuju kretanja u atmosferi su nelinearne to dovodi da se procesi u at-
mosferi pribliavaju haosu. Efekat leptira govori o izuzetnoj osetljivosti klimatskog sistema
na male poremeaje i ukazuje na veliku zavisnost od poetnih uslova. Paradigma za
prognozljivost vremena i klime glasi: Da li treptaj leptirovih krila u Brazilu moe zapoeti
formiranje tornada u Teksasu? Ideju je verovatno dao rezultat reavanja tzv. Lorencovih
jednaina (tzv. Lorencov atraktor)
koji podsea na leptira, a cela
pria je ilustracija ograniene
predvidljivosti cirkulacije atmos-
fere.
Jo jedan u nizu dokaza o in-
tregritetu globalnog klimatskog
sistema je pojava telekonekci-
je, odnosno uticaja udaljenih a
znaajnih klimatskih dogaaja
kao to su El Ninjo, Severnoat-
lantska oscilacija i dr., na klimu
nekog regiona. Ustanovljeno je
da se uticaj intenzivnih El Ninjo
Slika 2. Lorencov atraktor
13 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
pojava primeuje daleko do izvantropskih irina i da dodatno poviava globalnu tem-
peraturu, dok su parametri klime u Srbiji i Crnoj Gori (i irem regionu) visoko korelisani sa
indeksom Severnoatlantske oscilacije.
Klimatske promene o kojima se danas mnogo govori, oznaavaju pre svega negativne
posledice uticaja oveanstva na inioce klimatskog sistema. Klimatskim promenama je
najvie ugroena atmosfera jer joj se menja sastav zbog nekontrolisanog sagorevanja
fosilnih goriva. Poveani efekat staklene bate je doveo do porasta srednje globalne
temperature vazduha od 0.3
o
C do 0.6
o
C u odnosu na predindustrijiski period, dok je
poslednja dekada prolog veka najtoplija od kada postoje merenja temperature. Porast
temperature uzrokuje topljenje ledenog pokrivaa i dovodi do porasta nivoa mora, dok
na kopnu dolazi do pomeranja granica temperaturnog i padavinskog reima. Postoje
indikacije da e nastavak dosadanjih
stihijskih antropogenih uticaja u 21.
veku proizvesti dramatine uticaje na
globalnu privredu, drutvo i ovekovu
okolinu.
Tokom poslednjih dekada jedan
od glavnih napredaka je postignut u
oblasti prognoze klime pomou objed-
injenih numerikih modela cirkulacije
atmosfere i okeana. Sve uspenije re-
zultate meutim, danas daju sloeni
modeli koji sadre pored param-
etara okeana i atmosferske procese
sa aerosolima i gasovima staklene
bate, zatim procese na tlu i ledeni
pokriva. U ovakvim modelima se for-
siranjem jednog parametra testiraju
reakcije drugih parametara ili itavih
komponenata klimatskog sistema.
Brojni klimatski modeli se razlikuju po
nameni odnosno da li se koriste za do-
bijanje mesene ili sezonske prognoze
klime, za procenu meugodinje do
dekadne varijabilnosti pojedinanih
parametara, za dobijanje scenarija
klimatskih promena itd. Sigurno je
da e se ubudue, praviti sve bolji
numeriki modeli vremena i klime a
dobijeni rezultati biti sve pouzdaniji i
primenljiviji.
Slika 3. emetski prikaz efekta ekstremnih
temperatura kada se (a) poveava prosena
temeperatura, (b) poveava varijansa i (c)
poveavaju i jedna i druga. Trenutna klima
je izgleda hibrid sluaja (b) i (c); tj. srednja
temperatura je via a pojavljuju se hladnije i
toplije anomalije (ekstremi) (IPCC 2001)
14 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Klima je postala nauka u razvoju i u velikom broju zemalja su odluivanja zasno-
vana na klimatskim informacijama i prognozama. Sve su ei i sloeniji zahtevi za izradu
klimatskih produkata i projekata, a primene su najvee u oblasti poljoprivrede, vodo-
privrede, graevinarstva, zdravstva itd.
Zbog straha od nepovratnih klimatskih promena prouavanje klime je postalo strateko
pitanje, tako da je u mnogim zemljama, posle odbrane i privrede, jedna od glavnih tema
u dravnim administracijama. Dugoroni cilj je da se klima i prognoza buduih klimatskih
uslova, ekploatiu kao prirodni resurs za to bolje socioekonomske uslove ivota na Zem-
lji. Zbog toga je borba protiv klimatskih promena koje uzrokuje ovek, postala predmet
meunarodnih konvencija, panela, programa i projekata, koji predlau i sprovode mere
za ouvanje postojee klime i ovekove okoline.
KLIMA GRADA
Klima grada se znaajno razlikuje od klime okolnih podruja. To je posledica u pr-
vom redu dva faktora koji se na teritoriji grada razlikuju od okoline. Ta dva faktora su
bilans zraenja i vodni bilans. Razliiti bilans zraenja je posledica slabijeg reektovanja
sunevog zraenja zbog postojanja kanjonskih ulica. Razlike u vodnom bilansu nastaju
zbog manjeg poniranja kinice u tlo usled pokrivenosti tla, ime je pojaano oticanje, a
smanjena vlanost tla. Razlika nastaje i u isparavanju zbog smanjene vlanosti tla. Pos-
ledica ovih razlika je jae zagrevanje podruja grada. Razlike su takoe vrlo izraene i
kod nekih drugih elemenata kao to su vetar, magla i smog. Dalje, razlike se javljaju i u
razliitim delovima grada u zavisnosti od topograje i strukture grada. Znaajan uticaj
na modikaciju klime u gradu ima i aerozagaenje.
Danas veliki deo oveanstva ivi u velikim gradovima, dakle pod modikovanim kli-
matskim uslovima. Mnoge od klimatskih modikacija koje prouzrokuje grad imaju negati-
van uticaj na ljudsko zdravlje. Takvi su na primer visoke none temperature u toku leta, ili
smanjena provetrenost, koja doprinosi i povienju temperatura i aerozagaenja. Karak-
teristike grada koje dovode do nepovoljnih lokalnih klimatskih uslova, mogu se popraviti
odgovarajuim planskim merama u izgradnji ili rekonstrukciji grada. Tu su neki konkretni
elementi: gustina i visina gradnje, irina ulica, orijentacija zgrada, prilagoenost materi-
jala, pri emu je za klimu zgrade izuzetno vana adekvatna upotreba stakla.
Treba imati u vidu da i pored mnogih zajednikih karakteristika svih gradova, svaki
pojedini grad, pa ak i deo grada ima neke svoje klimatske posebnosti, koje se mogu
utvrditi samo izuavanjem lokalnih specinosti.
Kako mogu da zatitim klimu?
Imamo, naalost, mnogo ekolokih problema koji su povezani jedni s drugima. Nakon
anketiranja strunjaka sprovedenog 2000. godine, zakljuuje se da je jedan od najakut-
nijih problema problem promene klime. Zbog toga emo se u sledeim redovima baviti
ovim problemom.
15 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tokom istorije planete Zemlje klima se oduvek menjala, delimino veoma drastino. Do-
lazilo je do smene toplih i ledenih doba. Dodue, u poslednjih 10.000 godina klima je bila
izuzetno stabilna. U tom periodu se razvila ljudska civilizacija. U poslednjih 100 godina,
otkad je poela industrijalizacija, globalna srednja temperatura se povisila za ca. 0,6 C
bre nego u prethodnih 1000 godina.
Osnovni je razlog promene klime, koji vie niko ne dovodi u pitanje, zagrejavanje Ze-
mljine povrine. To za sobom povlai jo neke promene u globalnom klimatskom sistemu:
gleeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste nivo mora, poveava se intenzitet kruenja
vodene mase na Zemlji, padavine su jae i ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa.
EFEKAT STAKLENE BATE
Visoke temperature unutar staklenika postiu se tako to u staklenik nesmetano ulazi
suneva svetlost, zagrejava se tlo, a onda se spreava gubljenje toplote koju oslobaa
tlo. Isto tako se ponaa i naa atmosfera. Ovde deluju infracrveni gasovi koje je atmosfe-
ra apsorbovala kao staklenik. Ovi gasovi se nazivaju gasovi staklene bate.
16 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Para koja se zadrava u
atmosferi i prirodni gasovi
poput ugljen-dioksida, azot-
nog dioksida, metana i ozo-
na dozvoljavaju plasiranje
suneve energije na Zemlju,
ali apsorbuju toplotu koju os-
lobaa Zemlja. Gasovi sta-
klene bate delimino emitu-
ju ovu energiju i u suprotnom
pravcu, ponovo na Zemljinu
povrinu. Zbog toga je dolo
do zagrejavanja Zemljine
povrine na prosenu tem-
peraturu od ca. 15C (ume-
sto ranijih ca. 18C) to je
omoguilo ivot ljudima na
naoj planeti. Ovo se naziva
prirodnim efektom staklene
bate.
Aktivnostima oveanstva, a posebno od poetka perioda industrijalizacije koncentra-
cija prirodnih gasova staklene bate u atmosferi, a pre svega ugljen-dioksida, bitno se
poveala. Pored toga, u atmosferu se emituju i dodatni sintetiki gasovi na bazi halogenih
hidrogena koji bitno utiu na klimu. Time se pojaava efekat staklene bate, a globalna
srednja temperatura raste. U tom sluaju govorimo o antropogenom (prouzrokovanom od
strane ljudi) efektu staklene bate.
Oslanjanje celokupnog razvoja civilizacije na proizvodnju energije sagorevanjem fo-
silnih goriva poveao je emitovanje gasova staklene bate u atmosferu. Jedan od naj-
zastupljenijih gasova staklene bate je ugljen dioksid. Ovaj gas nastaje pri sagrevanju
svakog fosilnog goriva odnosno sagorevanjem drveta, benzina, nafte, zemnog gasa itd.
Ukoliko se smanji obim sagorevanja fosilnih goriva i uspori/zaustavi seenje uma najve-
rovatnije bi se smanjila i koliina gasova staklene bate oko Zemlje.
Vano je da se uvidi da klimatski problemi koje smo imenovali zavise jedni od drugih
i da meusobno utiu na pojaavanje klimatskih promena. Tako, na primer, sea uma
utie na to da one vie ne mogu u dovoljnim koliinama apsorbovati ugljen-dioksid, pa se
efekat staklene bate poveava.
Drugi primer bi bilo poveavanje efekta staklene bate i oteenje ozonskog omotaa:
Zahvaljujui efektu staklene bate Zemljina atmosfera se zagrejava. Ovo prouzrokuje
pad temperature stratosfere, ime se doprinosi oteenju ozonskog omotaa. Pojaava se
UV-zraenje na Zemlju, to nije tetno samo za ljude, ve dovodi do odumiranja morskih
planktona. Time, opet, dolazi do poveanja emitovanja ugljen-dioksida, to poveava
Slika 4. Efekat staklene bate
17 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
efekat staklene bate. Atmosfera tik uz Zemlju se jo vie zagrejava i tako se zatvara
(zaarani) krug.
Zato ljudi od pre 100 godina proizvode vie gasova staklene bate nego ranije?
Tokom industrijalizacije i sa porastom stanovnitva na Zemlji, te porastom saobraaja,
poveala se i potreba za energijom.To je dovelo do poveane upotrebe fosilnih goriva.
Pored toga, porasla je potreba za hranom, te neophodnost obezbeenja ivotnog stan-
darda koji je bio na neto viem nivou nego ranije. Zbog toga je u poljoprivredi intenzivni-
je dolazilo do preobraavanja prirodnog zemljita u zemljite zasaeno monokulturama.
Ovakav trend se i danas nastavlja.
Kakve posledice sa sobom nosi zagrejavanje Zemljine povrine?
Gleeri i polarni ledenjaci se otapaju.
Poveava se temperatura okeana i raste nivo mora (gubi se tlo, malim ostrvima
preti potapanje).
Pojaava se intenzitet globalnog kruenja vodene mase: u tropskim predelima
ispari vie vode nego to ima padavina na severu; promenjena ema pada-
vina.
Nivo soli u Atlanskom okeanu se poveava, Golfska struja i prenos toplote ka
Evropi slabe, ne mogu da se iskljue nagle klimatske promene.
ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa: oluje, poplave, sua.
ire se pustinje (gubitak povrina za stanovanje, izbeglice).
Promena vegetacije: moe da doe do odumiranja velikih uma. Time bi dolo
do velikog oslobaanja ugljen-dioksida, to bi jo vie povealo efekat stak-
lene bate (vidi dole) i dovelo do jo breg zagrejavanja Zemljine povrine
(galopirajui efekat staklene bate).
Mogua oteenja ozonskog omotaa: sluti se da zagrejavanje Zemljine povrine
sa sobom povlai hlaenje stratosfere (deo atmosfere na 15 do 25 km visine),
to pojaava brzinu razgradnje ozonskog omotaa.
Kako moe da se sprei klimatska katastrofa?
Koncentracija gasova staklene bate u atmosferi ne sme vie da se poveava. Ovo
moe da se postigne samo drastinim smanjenjem emitovanja tetnih gasova. Sagorevanje
fosilnih resursa (nafta, zemni gas, ugalj) mora da se smanji i to:
smanjenjem upotrebe energije,
prelaskom na korienje obnovljivih i alternativnih izvora energije (sunce, vetar,
voda, biomasa).
18 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Pored toga, atmosferi moe da se oduzme odreena koliina ugljen-dioksida i to
poumljavanjem. Velike umske povrine koje vre ovu funkciju moraju da se ouvaju, sea
ume mora da bude zaustavljena.
IPCC - Intergovernmental panel on climate change je telo koje su formirale Ujedin-
jene nacije za ocenjivanje naunih, tehnikih i socio-ekonomskih aspekata vanih za
razumevanje klimatskih promena, moguih posledica i mogunosti za prilagoa-
vanje i umanjivanje negativnih efekata.
Prema izvetaju organizacije IPCC iz 2001. godine, ak iako bismo istog momenta
prestali sa emitovanjem tetnih gasova i ukoliko bi prestalo zagrejavanje Zemljine pov-
rine i poveavanje nivoa mora, klimatske promene bi se i dalje nastavile i to decenijam
ili ak vekovima.
OZON
Ozonski se omota stvarao milijardama godina, sve to vreme titei ivot na
Zemlji. Ozon je gas koji je veoma znaajan za ivot na Zemlji, zbog njegove
uloge apsorbera ultravioletnog zraenja. Spada u grupu malo prisutnih gasova
koji ulazi u sastav atmosfere. Njegov nastanak vezujemo za sloj atmosfere koji se
naziva troposfera, ali i za nie slojeve stratosfere, koja je isto sloj atmosfere. Ima
znaajnu ulogu u apsorpciji zraenja pri prolasku kroz atmosferu.
Pored funkcije apsorbera, ozon inicira hemijske reakcije. Ultravioletno zraenje do-
speva do ivih bia kada se smanji koncentracija ozona u stratosferi, a povea se nje-
gova koncentracija u troposferi. Ozon u troposferi utie na klimatske uslove i dovodi do
poveanja temperature.
OPTE ODLIKE OZONA
Ozon je alotropska modikacija kiseonika. Takoe je i manjinski sastojak atmosfere,
ija koncentracija je promenljiva u vremenu i prostoru. Molekul ozona se sastoji iz tri ato-
ma kiseonika, koji je dosta nestabilan ali u stratosferi moe dovoljno dugo da opstane.
Nastaje fotohemijskim reakcijama u sloju izmeu 20 i 60 km i u zagrejanom vazduhu.
Njegov molekul ima oblik jednokrakog trougla , u ijim temenima se nalaze atomi kiseoni-
ka. Ugao pri vrhu iznosi 116
0
49, dok je duina bone stanice 0.128 nm. Ozon nastaje
razaranjem molekula kiseonika, pod dejstvom UV zraka, koje emituje Sunce. UV zraci
daju potrebnu energiju, koja je potrebna da bi se molekul kiseonika razdvojio. Ta ener-
gija iznosi 1.09 eV.
Na Zemljinoj povrini on se brzo unitava prilikom njegove reakcije sa biljkama ili pri-
likom rastvaranja u vodi. Ozon se nalazi u donjih pedesetak kilometara atmosfere, tanije
19 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
u troposferi ( koncentracije oko 30 ppb) i u stratosferi ( koncentracije oko 5-10 ppb).
Ukupni azot u atmosferi ine troposferski i stratosferski ozon.
Raspodela ozona u atmosferi zavisi od visine, poloaju na Zemlji (geografskoj irini),
i godinjem dobu (visini Sunca). Sloj u kome je najvea koncentracija ozona se jo naziva
ozonosferom i nalazi se na visini od 20 do 30 km (u zavisnosti od mesta i godinjeg doba)
unutar stratosfere. Ozon vri jaku apsorpciju u podruju 0.20-0.36 i u delovima spek-
tra 0.43-0.75 -u ultraljubiastom spektru. Vri se selektivna apsorpcija, a to znai da
apsorbuje samo u strogo ogranienom delu spektra, tanije, fotone odreene energije ili
talase odreene talasne duine. Javlja se jedan fenomen pri ovakvoj apsorpciji, pojavlju-
ju se tamne crte na mestima koja odgovaraju apsorbiranim talasnim duinama u spektru.
Zraenje koje stie na gornju granicu atmosfere nije isto onome koje stie na zemljinu
povrinu. To se dogaa zbog prisustva ozona koji apsorbuje UV zrake, pa neznatan deo
prodire u donje delove troposfere. Utvreno je da samo 4% UV zraka stie do morske
povrine kada se Sunce nalazi u zenitu. U ozonopauzi dolazi da poveanja temperature,
zbog poveanja unutranje energije ozona, to je uslovljeno apsorpcijom UV zraka od
strane ozona.
OTEENJA OZONSKOG OMOTAA
U ozonskom sloju smanjenje koncentracije ozona prvi put je primeeno iznad Antartika.
Smanjenje koncentracije ozona je najizraenije iznad polova. Omota je najvie oteen
iznad polova u sloju izmeu 12 i 25 km visine. Pojava ozonske rupe iznad Antartika i
Artika najizraenija je u vreme polarnog prolea. Na visini od 12 do 25 km, u pojedinim
slojevima vazduha debljine nekoliko kilometra, gubitak ozona je 95%. Istraivanja su po-
kazala da su oteenja nastala zahvaljujui polarnim olujama. Oluje su izazvale manjak
ozona u polarnim stratosferskim oblacima u oblastima koje su bile zahvaene njima. Re-
akcije koje se odvijaju na povrini polarnih stratosferskih oblaka, odvijaju se brzo, dovode
do konverzije jedinjenja hlora u reaktivniji oblik i do vezivanja nastale nitratne kiseline
na estice leda. Ovi procesi dovode do razaranja ozona i do njegovog brzog opadanja.
Pomenuti procesi se deavaju neposredno nakon nastanka glavne koliine leda u polarnim
stratosferskim oblacima.
Posledice emisije pojedinih aktivnih gasova u atmosferu su dva oprena fenomena:
smanjuje se koliina ozona u stratosferi i poveanje koliine ozona u troposferi. S tim u vezi
koliina ozona, u troposferi Severne zemljine hemisfere, je poveana dok je koliina ozo-
na u stratosferi smanjena. Postoje izvesne razlike u koncentracijama ozona iznad Severne
i June zemljine hemisfere. U posmatranom periodu od januara do marta 1989. godine
uoene su razlike. Te razlike su posledica aktivacije hlora i razgradnje ozona, u vremenu
koje je potrebno da bi se stratosfera dovoljno ohladila da bi dolo do formiranja polarnih
stratosferskih oblaka. Temperatura koja je potrebna za nastanak polarnih stratosferskih
oblaka je 190
0
K.
20 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Gasovi pod nazivom freoni, su glavni gasovi koji dovode do razaranja ozona. Iz
raspadnutih molekula freona, pri fotodisocijativnom procesu, oslobaaju se atomi hlora.
Razgradnja ozona ima svoje tetne posledice. Posledice kao to su:
vei prodor ultravioletne radijacije prema zemljinoj povrini usled oteenja
ozonskog omotaa
efekat staklene bate tj. uticaj na klimatske uslove na Zemlji
ultravioletno zraenje ima tetan uticaj na bioloki materijal, a samim tim i na
vegetaciju, ivotinjski svet i zdravlje ljudi.
KISELE KIE
Kisela kia je termin koji se odnosi na meavinu suvog i vlanog atmosferskog taloga
koji sadri veu koliinu azotne i sumporne kiseline. Taj termin oznaava vrstu zagaenja
- a u hemiju ga je polovinom 19. veka uveo kotski hemiar Robert Angus Smith. One
nastaju i od prirodnih uzronika, kao to su vulkani i trula vegetacija, i od uzronika za
koje je kriv ljudski faktor, i pre svega su to emisije sumpor dioksida i azotnih oksida koje
su nastale od sagorevanja fosilnih goriva.
Zanimljivo je da je kia, ak i kad je ista, prirodno kisela i da je njen pH faktor 5,5,
dok je faktor kiselosti za neutralnu vodu 7.
Padavine (vodeni talozi, kie) esto su blago kisele reakcije zbog prisustva ugljene
kiseline u njima zahvaljujui prisustvu ugljen-dioksida u atmosferi. Meutim, kao rezultat
antropogenih aktivnosti u vazduhu se nalaze gasovita jedinjenja- oksidi sumpora i azota,
koji se rastvaraju u vodi stvarajui odgovarajue kiseline (pre svega sumporastu i azota-
stu).
estice toksinih metala, kao sastavni deo kiselih kia, kroz vodu dolaze u voe, povre
i meso i, mada ne utiu na ivotinje, one esto ozbiljno ugroavaju ljude koji se tim mesom
hrane. Naime, iva koja se taloi u organima i tkivima ivotinja ima veze sa oteenjima
mozga kod dece, nervnim obolenjima, oteenjima mozga i smrtonosnim bolestima, dok
aluminijum, koji je prisutan u organima ivotinja, povezuju sa bubrenim problemima i
Alchajmerovom boleu.
Padavine u urbanim i industrijskim zonama, koje obiluju ovim kiselinama, oznaene su
kao kisele kie. Pored kiselih kia u oblastima sa velikim atmosferskim zagaenjem este
su i kisele magle ili izmaglice. Kiseli vodeni talozi su veoma opasni za ivi svet, naroito
biljke, liajeve, organizme na kopnu, ali i za one u vodi (ribe). Pod dejstvom kiselih kia
propada umska vegetacija, unitavaju se poljoprivredne povrine i dolazi do pomora
riba u jezerima. Pored toga, kisele padavine deluju i na sve predmete na zemlji. One iza-
zivaju naruavanje i koroziju spomenika, fasada zgrada, ukrasnih premeta od kamena,
metala i drugih materijala. Unitavanje kamenih spomenika, skulptura i ukrasa, naroito u
gradskim podrujima, oznaeno je kao kamena erozija. Izuzetno negativno dejstvo kiselih
21 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
vodenih taloga je izraeno u sinergistikom dejstvu sa drugima atmosferskim zagaujuim
materijama ( na primer ozonom u troposferi) kao i u oblastima gde je kisela, silikatna ma-
tina podloga zemljita. Zbog toga su velika oteenja od kiselih kia prisutna u centralnoj
Evropi, naroito u Nemakoj, kao i u Velikoj Britaniji.
Na podruju Balkanskog poluostrva i itave jugoistone Evrope, gde je krenjaka ma-
tina podloga, tetno dejstvo kiselih kia je slabije izraeno, jer se u prisustvu karbonata
odrava povoljna reakcija (Ph) zemljita i vode.
PROTOKOL IZ KYOTA
Protokolom iz Kyota denie se nova energetska politika s ciljem stabilizacije kon-
centracije gasova staklene bate (Green House Gasses GHG) u atmosferi, koja ukljuuje
korienje obnovljivih izvora energije i poveanje energetske ekasnosti. Postavljeni su cil-
jevi za odreeno razdoblje (2008. - 2012.), a njihova realizacija zavisi od zakonodavne
ureenosti podruja i nansijske podrke. Iako je na deklarativnom nivou Kyotski protokol
prihvaen od gotovo svih zemalja potpisnica, implementacija smernica ide sporije nego
to je oekivano.
Osnovni problem Kyotskog protokola je u tome to kvantikovanu obavezu smanjenja
GHG emisija ima samo 40-tak zemalja lanica Aneksa B Protokola. Radi se o razvijenim
zemljama i zemljama s ekonomijom u tranziciji, koje su ujedno lanice iz Aneksa I Konven-
cije o promeni klime (UNFCCC). Dakle, kvantikovanu obavezu smanjenja emisije nemaju
ni Kina, ni Indija, niti nerazvijene zemlje, u kojima dolazi do znatnog poveanja GHG
emisije. Budui da su klimatske promene globalni problem, ekasna borba s poveanjem
antropogenih GHG emisija nije mogua bez ukljuivanja svih zemalja ili barem velike
veine zemalja sveta koje proizvode glavninu emisija. Stoga je ukljuivanje to veeg
broja zemalja, koje bi preuzele obaveze u skladu sa stepenom razvoja i mogunostima
za smanjenje emisija, jedan od najvanijih ciljeva novog sporazuma. Prihvatanje novog
sporazuma oekuje se krajem 2009. godine. Sporazum bi trebao da denie koncept za
smanjenje GHG emisije posle 2012. godine (post-Kyotsko razdoblje).
Paralelno s procesima vezanim uz Protokol iz Kyota, kao to je uvoenje sistema trgo-
vanja pravima na emisiju CO2, dogaaju se velike promene u umreenim sistemima, elek-
trinoj energiji i prirodnom gasu, koji se od monopolskih sistema transformiu u otvorena
trita. Proces se odvija sporije od eljenog, pa EU priprema trei paket mera kako bi se
ubrzale promene i stvorili transparentni uslovi za funkcionisanje trita energije (Evropski
parlament glasanjem u aprilu 2009. podrao je nova pravila za jaanje unutranjeg EU
energetskog trita).
U zemljama biveg komunistikog sistema, od kojih je jedan deo u EU, procesi otva-
ranja energetskog trita zapoeli su kasnije, dok su se u nekim zemljama odvijali sporije
sa snanim socijalnim uticajem na cene energije. Uz te promene u funkcionisanju trita
energije uvodi se i trite prava na emisiju CO2, kao jedan od instrumenata ostvarivanja
postavljenih ciljeva smanjenja GHG emisija.
22 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
KLIMATSKE PROMENE I ENERGETSKO PLANIRANJE - INJENICE I FAKTORI
Klimatske promene i ogranienja koja proizlaze iz njih, kljuni su faktori koji e u
budunosti uticati na nain i rezultate planiranja razvoja energetskog sektora. Do sada
su se u planiranju uvaavala samo nacionalna ogranienja na nivou pojedinanog uticaja
svakog energetskog objekta ili objekta u industriji, ili slina nacionalna ogranienja u zgra-
darstvu. Ovo je sistem planiranja inilo znatno jednostavnijim u odnosu na budue planiran-
je. S meunarodnim (globalnim) obavezama smanjivanja GHG emisija ulazi se u novi
sistem kumulativnih obaveza na nivou svake zemlje, ije ispunjavanje nije vie jednostavno
jer zavisi od niza uticajnih faktora koji su delom iznad nacionalnih uticaja i ogranienja.
Kljuni uticajni faktori u buduem planiranju, koji mogu i pozitivno i negativno delovati
na izbor reenja, su:
Ograniavanje GHG emisije za post-Kyotsko razdoblje, kao globalni dogov-
or za ublaavanje klimatskih promena, to e imati za posledicu vrlo striktne
obveze EU-a i njenih lanica u pogledu smanjenja emisije.
Porast potreba za energijom na globalnom i evropskom nivou, kao i u re-
gionu i u Srbiji: potrebe za energijom za podizanje linog standarda i kvalite-
ta ivota uopteno, a naroito za osiguranje razvoja i minimalnih civilizacijskih
potreba u nerazvijenim zemljama kontinuirano e rasti.
Porast potranje za energijom u industriji, uslugama, transportu i domainstvima:
porast potranje za energijom delomino e se ublaiti energetskom ekasnou,
no znaajno e zavisiti od tehnolokog razvoja, zakonodavnih normi, standarda,
organizacije poslovnih aktivnosti i ekonomskoj snazi pojedinca, rme kao i svake
zemlje u celini.
Razvoj trita energije, uspostavljanje jedinstvenih pravila funkcionisanja
trita i ekasnost delovanja mehanizama prisile potovanja jedinstvenih
pravila.
Tehnoloki razvoj: iako se razvoj oekuje u svim dimenzijama od proizvodnje
do potronje energije, poseban je izazov razvoj tehnologija koje smanjuju GHG
emisije, nuklearnih elektrana, obnovljivih izvora i energetske ekasnosti, kao i
novih ureaja koji su potrebni graanima i privredi.
Izgraenost i izgradnja mrene infrastrukture, povezanost nacionalnih
mrea i izgraenost transnacionalnih mrea: uticae na strukturu izvora i pra-
vaca snabdevanja, uz pripadajue materijalne i nematerijalne trokove.
Usklaenost (globalne) energetske politike s drugim politikama: i to prvenst-
veno politikama proizvodnje hrane, nauke i tehnolokog razvoja.
Percepcija graana, prihvatljivost i marketing pojedinih tehnologija.
Cena energije za krajnjeg potroaa, koja ukljuuje realne cene zatite
ivotne sredine.
23 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Razvoj meunarodnih odnosa, posebno razvoj institucionalnih odnosa u EU
i proces irenja EU-a.
Postavljanje ogranienja na GHG emisije u proizvodnji, transformaciji, transportu, dis-
tribuciji i potronji energije radi smanjivanja njihove koncentracije u atmosferi, proizvodi
novi parametar u ceni energije: troak smanjenja GHG emisije. Sasvim je izvesno da e
globalna politika smanjenja emisija poveati i trokove energije te e cena smanjenja
GHG emisije biti posledica svih prethodno navedenih uticajnih faktora. Kolika e na kraju
ta cena biti, nezahvalno je prognozirati jer na nju osim globalnih faktora utiu i lokalni,
pa e za svaku zemlju prognoza biti razliita.
Distribucija ove cene na subjekte koji participiraju u energetskom sektoru jednim delom
e biti regulisana stanjem i odnosima na tritu energije i tritu tehnologija, a drugim de-
lom e se rasporediti na dravu, energetske rme, proizvoae opreme i naravno kupce
energije. Konanu cenu smanjenja GHG emisije platie kupci energije, ili direktno kroz
cenu energije ili kroz subvencije drave iz poreza koji se prikupljaju iz prodaje energije.
U kvalitativnom smislu, u jednainu za reavanje postavljenih ciljeva smanjenja GHG
emisija uz zadovoljenje potreba za energijom, potrebno je osim standardnih elemenata
trita energije ukljuiti i dodatne faktore kao to su: sigurnost snabdevanja, oekivanja
u tehnolokom razvoju i potrebna ulaganja u tehnoloki razvoj, pilot projekte i programe
smanjenja trokova novih tehnologija, energetske politike i mera za realizaciju politika te
vreme potrebno za realizaciju.
25 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
OSNOVE
INENJERSKE FIZIKE
Fizika se oslanja na iskustva oveka i na jedan mali broj fundamentalnih zakona (zako-
ni ouvanja energije, mase, elektrinog optereenja, koliine kretanja i momenta koliine
kretanja), koji su dobijeni kao rezultat uoptavanja jednog veoma velikog broja eksperi-
menata.
Nekada je zika u sebi obuhvatala sve prirodne nauke kao: astronomiju, hemiju, bi-
ologiju, geologiju, matematiku i druge nauke, stoga je opravdano to se svaka nova
nauka prirode izgrauje na njenoj bazi i upotrebljava metode i sredstva koje otkriva
zika. Slobodno se moe rei da zika slui kao model egzaktnim naukama prirode i kao
temelj na kojem se izgrauju sve ostale prirodne nauke. Takoe zika je nauna osnova
tehnike i savremene tehnologije. Isto tako, zika je eksperimentalna nauka, zato to se
sve njene teorije oslanjaju na eksperimente i zajedno sa iskustvom slue kao jedini dokaz
njihovog potvrivanja.
MOLEKULARNA FIZIKA
Predstavlja deo zike koji izuava strukturu i svojstva materije polazei od tzv.
molekularno-kinetike teorije. Saglasno tome, svako telo (vrsto, teno ili gasovito) sastoji
se iz velikog mnotva veoma malih estica - molekula. Molekuli se mogu sastojati od jed-
nog, dva ili vie atoma. Makroskopske osobine materije (tvari) mogu se bolje razumeti
pomou molekularne teorije materije, tj. posmatrajui ta se dogaa u mikroskopskom
svetu atoma i molekula. Atomi unutar molekula vezani su silama ije je poreklo elektrine
prirode.
26 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Molekularnu i atomsku strukturu mogue je shvatiti samo pomou kvantne zike, te
emo se zadrati samo na kvalitativnom opisu meusobnog delovanja atoma i molekula.
Na slici 1. prikazano je
kako sila zavisi od udaljenosti
dvaju atoma u dvoatomnom
molekulu i odgovarajua
potencijalna energija Ep(r).
Kad su atomi na meusobnoj
udaljenosti, r=ro, molekul je
u ravnotenom stanju, a po-
tencijalna energija je mini-
malna. Kada je udaljenost,
r<ro, atomi se odbijaju ja-
kim silama, za udaljenosti,
r>ro atomi se privlae.
Odgovarajue potencijalne
energije zadovoljavaju us-
lov F=-grad Ep. Jedna od vanijih karakteristika ovakvih sila je zasienost: im se dva
atoma privuku i formiraju molekul, oni vie ne deluju na ostale atome.
Molekuli svake materije nalaze se u nesreenom, haotinom kretanju, pri emu
nijedan smer kretanja nema prednost pred ostalim. Intenzitet tog kretanja zavisi od
temperature materije.
Kod vrstih tela molekuli (atomi) osciluju oko skoro ksnih centara koji su pravilno
rasporeeni formirajui kristalnu reetku. U tenostima su meumolekularne udaljenosti
neto vee, privlane sile slabije, te su molekuli pokretljiviji. U gasovima molekuli su daleko
jedan od drugog, meumolekularne sile vrlo su slabe te se molekuli kreu skoro slobodno
i skoro ne utiu jedan na drugog.
U svim telima estice se neprestano kreu i to kretanje nazivamo toplotno kretanje.
Zbog tog kretanja estice poseduju toplotnu energiju. Na oseaj toplijeg i hladnijeg
zavisi od kinetike energije estica materije s kojom dolazi u dodir. Dovedemo li dva
tela, hladnije i toplije u meusobni kontakt, estice s veom kinetikom energijom u suda-
rima predaju energiju onima s manjom energijom. Na taj nain energija u obliku toplote
prelazi s jednog tela na drugo. Za telo koje pri tom gubi energiju kaemo da je toplije,
a za ono na koje energija prelazi da je hladnije. Prelaz toplote traje sve dok se ne
uspostavi ravnotea. Molekuli koji se bre kreu u toplijem telu predaju svoju energiju
molekulima hladnijeg tela, usporavaju se i toplije telo se hladi; molekuli hladnijeg tela
ubrzavaju se i telo se greje. U termikoj ravnotei srednja kinetika energija istovrsnog
kretanja molekula oba tela je jednaka.
Da bi smo odredili stepen zagrejanosti nekog tela, deniemo temperaturu. Tempera-
tura je u vezi sa srednjom kinetikom energijom molekularnog kretanja. Kad dva
tela imaju jednaku srednju kinetiku energiju kretanja estica (atoma ili molekula), ako ih
Slika 1. Zavisnost sile od udaljenosti izmeu atoma
27 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
dovedemo u kontakt, toplotna energija nee prelaziti s jednog na drugo; kaemo da su
tela na istoj temperaturi.
Klasina molekularno-kinetika teorija ne moe objasniti sve pojave o toploti i za pot-
punije opisivanje toplotnih pojava potrebno je upotrebiti kvantnu ziku, to izlazi iz okvira
ove knjige.
TERMODINAMIKA
Termodinamika je deo zike koji prouava toplotna stanja materije, denie makro-
skopska svojstva i utvruje matematike relacije koje takva svojstva (termodinamike
koordinate) povezuju u stanju ravnotee zatvorenih sistema. Jednostavnije reeno, ter-
modinamika je nauka koja izuava pojave nastale meusobnim pretvaranjem toplotne i
drugih oblika energije (mehanike, hemijske, elektrine). Na osnovu iskustva znamo da se
iz mehanikog rada dobija toplota. Znamo da se radom, na primer, trljanjem, mehani-
ka energija pretvara u toplotnu (dobijanje vatre u stara vremena). Ovo pretvaranje je
relativno lagano i potpuno, to znai da se sav utroeni rad pretvara u toplotu. Takoe,
poznato je da se i toplota moe pretvoriti u mehaniki rad. Heron Aleksandrijski zapazio
je da voda grejanjem provri i isparava i da nastala para moe vriti rad. Meutim, ovo
pretvaranje toplote u rad nije jednostavno i nikad nije potpuno. Reavanje odnosa kod
pretvaranja rada u toplotu, odnosno toplote u mehaniki rad, uticalo je da se termodina-
mika razvije kao nauka. Ona je nastala vie iz empirijskih saznanja i praktine potrebe
nego iz teorijskih razmatranja.
Pronalazak parne maine i njena primena u transportu i proizvodnji dovela je do
naglog razvoja industrije koja je zahtevala sve vee i ekonominije maine. Da bi se taj
zahtev zadovoljio, bilo je potrebno da se proue procesi koji se u tim mainama deavaju.
To je bio osnovni i prvi zadatak termodinamike. Zato moemo rei da se termodinamika
javila i razvila kao teorijska osnova termotehnike. Naravno, ona je u svom daljnjem ra-
zvoju izila vrlo brzo iz tih granica i ukljuila se u istraivanja mnogih zikih/zikalnih,
hemijskih i drugih procesa. Dakle, termodinamika se razvila, istorijski gledano, kroz rea-
vanje problema parne maine, odnosno prouavanjem mehanizma pretvaranja toplote u
mehaniki rad. Klasina termodinamika razvila se vie zahvaljujui empirijskim potrebama
nego teorijskim razmatranjima. Naime, kada je krajem 18. veka pronaena parna mai-
na i kada se poetkom 19. veka poela iroko primjenjivati postalo je interesantno koliko
se rada moe dobiti iz toplote. Trebalo je odrediti kvantitativni odnos izmeu toplote i
mehanikog rada, odnosno raznih oblika energije.
Termodinamika se razvila iz saznanja dobijenih eksperimentima i zasniva se na eks-
perimentalno utvrenim zakonima, tj. zakonima termodinamike. Spomenimo ih:
Prvi postulat ravnotee govori da svaki sistem prirodnih tela tei ravnotenom
stanju, a kada ga postigne, sistem vie nije sposoban da se sam od sebe mer-
ljivo promeni.
28 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Drugi postulat ravnotee govori, ako je jedno od dvaju tela, koja se nalaze
u toplotnoj ravnotei, u ravnotei s nekim treim telom, onda je u ravnotei s
tim telom i drugo od dvaju tela. Drugi postulat ravnotee naziva se i nultim
zakonom termodinamike.
Prvi zakon termodinamike je proirenje opteg prirodnog zakona na toplotne
pojave. To je zakon o ouvanju/odranju i pretvaranjima/transformacijama en-
ergije.
Drugi zakon termodinamike ukazuje na smer odvijanja procesa koji se deavaju
u prirodi koja nas okruuje i izraava osobenost tih procesa.
Trei zakon termodinamike omoguuje da se jednoznano odredi vana
termodinamika veliina stanja entropija.
STANJA MATERIJE
Posmatranjem okolnog sveta zapaamo da u njemu do izraaja dolaze dve tenden-
cije. Jedna od njih nastoji da materiju to vie iri/raseje, a druga da je to vie skupi.
Posledica prve tendencije je velika rairenost/rasejanost materije i ogromna svemirska
rasprostranjenost. Delovanje druge tendencije ogleda se u privlanim silama koje vladaju
u mikro-svetu (nuklearne sile u jezgru atoma, elektrine sile izmeu jezgra i elektrona) i
u makro-svetu kao to je sila gravitacije u Svemiru. Stoga moemo zamisliti da postoje
i takva stanja kod kojih prevladava jedna od ovih tendencija. Dolazimo do idealnog
gasnog stanja, gde nema uticaja privlanih sila meu molekulima, pa meu njima vlada
potpuni nered, i do idealnog krutog stanja, gde je poloaj jedne estice strogo uslovljen
poloajem druge estice i prema tome vlada potpuni red.
Izmeu ovih graninih idealnih stanja susreemo se sa stanjima kod kojih se uoavaju
obe tendencije. Polazei od idealnog gasnog stanja prema idealnom krutom stanju pos-
toje stvarna stanja:
idealno gasno stanje
realni gasovi
tenosti
neidealne krute materije
idealno kruto stanje.
Porast uticaja privlanih sila meu molekulima ogleda se i u promeni nekih svojstava
pojedinih stanja, npr. u otporu koje pojedino stanje prua sili koja nastoji promeniti njihov
oblik ili zapreminu/volumen.
29 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
OSNOVNE TERMODINAMIKE VELIINE STANJA
Da bi mogli potpuno denisati stanja materije potrebno je poznavati neke zikalne
veliine koje ta stanja opisuju, a nazivaju se veliine stanja. Razlikujemo dva skupa: os-
novne termodinamike veliine stanja i toplotne veliine stanja. Prvo emo se upoznati s
osnovnim veliinama stanja, a to su: zapremina/volumen, pritisak i temperatura.
Zapremina je prostor to ga ispunjava zadata masa neke materije. Pri konstantnim
zikalnim uslovima, zapremina materije zavisi od mase materije. Zbog toga se kao osnov-
na termodinamika veliina stanja radije koristi specina zapremina, a to je zapremina
koju zauzima jedinica mase materije.
v = V/ m
v = specina zapremina, m
3
kg
1
V = ukupna zapremina, m
3
m = masa materije, kg
Specine veliine se, dakle, odnose na 1 kg materije. Drugi zikalni uslovi, kao to
je promena temperature ili pritiska, mogu dakako promeniti zapreminu kao i specinu
zapreminu. Reciprona vrednost specine zapremine je gustina materije:
p = 1/v = m/V, [kgm
-3
].
Pritisak, p je sila koja deluje normalno na jedinicu povrine.
p = F/A, [N m
2
].
Kod tenosti i gasova pritisak deluje
na graninim povrinama i unutranjosti
sistema. Sila, F moe biti izazvana vlas-
titom teinom medijuma ili spoljanjim
optereenjem.
Pritisak zbog vlastite teine zavisi od
visine tenosti ili gasa. esto je, meutim,
spoljanje optereenje tako veliko da se
pritisak izazvan vlastitom teinom moe
zanemariti. U tom sluaju je pritisak izme-
ren na bilo kom mestu u sistemu priblino
jednak. Kod sistema koje susreemo u
nauci o toploti, promena pritiska s visi-
nom kod gasova se moe zanemariti i
merodavno je spoljanje optereenje, ali
kod tenosti treba esto voditi rauna i
o visini stuba tenosti. Razlikujemo apso-
lutni pritisak, nadpritisak i snieni priti-
sak ili podpritisak (vakuum).
Slika 2. Pritisak zbog vlastite teine
Slika 3. Pritisak zbog spoljanjeg optereenja
30 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Nadpritisak i snieni pritisak odnose se na atmosferski pritisak, dok je apsolutni priti-
sak ukupni pritisak kojim deluje gas ili para. Apsolutni pritisak predstavlja zbir baro-
metarskog i manometarskog pritiska, tj.
p
a
= p
b
+ p
m
Ako je pritisak u nekoj po-
sudi manji od barometarskog, taj
podpritisak ili vakuum oitava se
na vakuummetru. U tom sluaju
apsolutni pritisak je jednak ra-
zlici barometarskog pritiska i
vrednosti koju pokazuje vakuum-
metar, tj.
p
a
= p
b
- p
v
Treba napomenuti da samo
apsolutni pritisak predstavlja veliinu stanja. Na sledeoj slici dat je prikaz pritiska u
odnosu na okolni pritisak.
Jedinica pritiska u SI sistemu je
Nm
-2
= Pa
Vea jedinica je bar
bar = 10
5
Pa.
Temperatura je termika veliina stanja koja oznaava meru srednje kinetike en-
ergije molekula. Razmotrimo dva ravnotena postulata.
PRVI POSTULAT RAVNOTEE
Ako se dva tela, ija se toplotna stanja razlikuju, dovedu u meusobnu vezu, njihova
stanja e se menjati toliko dugo dok se ne uspostavi ravnotea. Pri tome se izjednauju ta
tela u svim svojstvima, npr. temperaturi, pritisku itd. Ako su oni izolovani od ostalog sveta,
tj. od okoline, na njima ne dolazi do promena. Taj iskustveni podatak moemo izraziti kao
prvi postulat ravnotee klasine termodinamike i on glasi: svaki sistem prirodnih tela tei
ravnotenom stanju, a kada ga postigne, nije vie sposoban da se sam od sebe merljivo
promeni. To vai samo za podruja na kojima se njegova vrednost moe izriito potvrditi
bilo iskustvom ili misaonim razmatranjima.
Slika 4. Prikaz pritiska u odnosu na okolni pritisak
31 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
DRUGI POSTULAT RAVNOTEE ILI NULTI ZAKON TERMODINAMIKE
Iz iskustva znamo da ako je neko telo A u toplotnoj ravnotei s telom B i s telom C,
onda su i tela B i C u meusobnoj toplotnoj ravnotei. Ovaj ravnoteni postulat naziva se
i nulti zakon termodinamike.
Na osnovu ovih iskustvenih zakona moemo uporeivati toplotna stanja dvaju tela.
Neko telo, npr. toplomer, doveemo u uzastopni dodir s onim telima ija toplotna stanja
uporeujemo, pri emu se tokom nekog vremena postie toplotna ravnotea izmeu poje-
dinog od tih tela i toplomera.
Poznato je da se kod promene temperature menjaju i neka zika svojstva tela, npr.
zapremina, elektrini otpor, elektromotorna sila, intenzitet isijavanja itd. U instrumentima
kojima se meri temperatura koriste se upravo ta svojstva materije. Za jedinicu mere tem-
perature uzima se 1 . On se odreuje tako da se veliina promene neke osobine materije,
npr. zapremine izmeu odabranih taaka (vorinih) podeli na jednake delove. vorine
toke kod Celsiusove temperaturne skale kod pritiska od 1.01325 bara su taka topljenja
leda, 0 C i taka kljuanja vode 100 C. Podelom stuba ive izmeu ovih taaka na 100
jednakih delova dobijen je 1 C. Tako je dobijena empirijska temperaturna skala. Ako se
ova skala uporedi sa skalom koju dobijemo na isti nain, ali pomou alkohola utvrdiemo
razlike koje su posledica razliitog ponaanja ive i alkohola.
Jedina materija ije toplotno irenje/rastezanje s povienjem temperature nije promen-
ljivo je idealni gas. On se pri p = konst., za svaki C iri za 1/273.15 zapremine koju
zauzima kod 0 C. Budui da se idealni gas linearno iri s povienjem temperature on
daje egzaktno podeljenu skalu koja se naziva termodinamika skala. Kao vorina taka
ove skale usvojena je 1954. godine, umesto take topljenja leda kod 0 C, trojna taka
vode 0.01 C kod pritiska od 6.11 mbar kod koje istovremeno postoji led, voda i para.
Ako se idealni gas hladi za 273.16 C, polazei od trojne take vode, a zapremina
ostaje konstantna, pritisak mora pasti na nulu. Ovoj apsolutnoj nulataki temperaturna
vrednost je nula. Na njoj se zasniva Kelvinova temperaturna skala koja ima istu podelu
kao i Celzijusova.
DEFINISANJE STANJA MATERIJE
Da bi mogli potpuno denisati neko stanje materije neophodno je upoznati neke
veliine stanja pomou kojih se mogu izraunati i ostale veliine. Neke od tih veliina mogu
se direktno meriti mernim instrumentima, a druge, koje nisu direktno dostupne merenju,
mogu se pomou prikladnih jednaina relativno jednostavno izraunati. Od veliina koje
se direktno mogu meriti pomenimo zapreminu/volumen, V, masu, m, pritisak, p i tem-
peraturu, T materije koja se nalazi u nekom sistemu, a od veliina koje se ne mogu meriti
direktno pomenimo unutranju energiju, u, entalpiju, h i entropiju, s. Veliine stanja koje
moemo direktno meriti meusobno povezuje matematiki izraz koji nazivamo jednaina
32 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
stanja. Pomou jednaine stanja mogu se, za neko stanje, iz zadatih veliina odrediti i
ostale veliine koje ta jednaina povezuje.
Budui da kod idealnih gasova nema privlanih sila izmeu molekula, postoji jednaina
stanja, koja uopteno vai za takve gasove i naziva se jednaina stanja idealnih gaso-
va. im se ponu javljati privlane sile meu molekulama, dolazi do odstupanja od te
jednaine. Tako se kod realnih gasova moraju koristiti korekcioni koecijenti i pojavljuje se
vei broj usvojenih formula za jednainu stanja, a koje zadovoljavaju u manjoj ili veoj meri.
Tu je nemogue postaviti jednainu koja bi generalno vaila, zbog toga to do izraaja
dolazi individualnost pojedine materije kao posledice delovanja razliitih privlanih sila.
Kod tenosti i krutih materija zato nema jednaina stanja, nego izvestan broj zakonitosti i
zavisnosti za pojedine veliine stanja. Mi emo posmatrati, uglavnom, gasno stanje.
JEDNAINA STANJA IDEALNOG GASA
Veliine stanja koje smo upoznali, tj. p, v i T, meusobno su zavisne. Ta zavisnost moe
biti izraena analitikom jednainom, grakonom ili tabelom. Poznavanje te zavisnosti
je nuno da bi se mogla izvriti kvantitativna analiza stanja radnog tela. Najpriklad-
nije izraavanje zavisnosti meu osnovnim parametrima stanja predstavlja analitika
jednaina koja ima oblik
f(p, v , T) = 0
Prema tome, ako su poznate dve od ovih veliina, trea se moe izraunati iz odnosa
p = f
1
(v , T)
v = f
2
(p , T)
T = f
3
(p , v)
Budui da prikazana jednaina odreuje stanje tela, ona se naziva jednaina stanja.
Da bi se dolo do jednaine stanja postoje dva naina: eksperimentalni, koji se zas-
niva na ogledima, i analitiki, koji se izvodi iz kinetike teorije gasova. Oba naina do-
vode do istog rezultata. (Kod eksperimentalnog odreivanja upotrebljen je vazduh, a to
je permanentni gas koji kod obinih uslova uvek malo odstupa od ponaanja idealnih
gasova. Realni gasovi se pribliavaju idealnom ponaanju kada su izloeni malom pritisku
i visokoj temperaturi to dovodi do veih udaljenosti meu molekulima i do opadanja
delovanja privlanih sila.)
NORMALNI USLOVI
U termodinamici se esto susreemo s pojmom normalni uslovi. Oni se pripisuju stanju
koje je okarakterisano pritiskom od 1.013 bara i temperaturom od 0 C. Ponekad se za
normalne uslove uzima stanje okarakterisano pritiskom od 0.98 bara i temperaturom od
15C. Ovakvi uslovi se retko koriste, a nazivaju se normalni tehniki uslovi.
33 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
GASNI ZAKONI
Gasovi se razlikuju od vrstih tela i tenosti i
po tome to tee da zauzmu to veu zapreminu
(celu zapreminu koja im stoji na raspolaganju),
vrei pritisak na zidove suda. Pri promeni zapr-
emine gasa menjae se i pritisak, ukoliko tem-
peraturu odravamo konstantnom.Uporednim
merenjem zapremine i pritiska, pri konstantnoj
temperaturi, pokazuje se da je zapremina gasa
obrnuto srazmerna pritisku, tj.:
V
1
/V
2
= P
2
/P
1
V
1
P
1
= V
2
P
2
= const ,
odnosno, proizvod pritiska i zapremine gasa
pri stalnoj temperaturi je konstantan. Ovo je
sadraj Bojl-Mariotovog zakona. Na sledeoj
slici dat je graki prikaz ovog zakona. Kriva na
slici je ravnostrana hiperbola koju nazivamo jo
i izoterma.
Ranije smo ve videli da se pri zagrevanju
ire vrsta tela i tenosti. Gasovi se, takoe ire
i to znatno vie. Na prethodnom primeru prouili
smo promenu zapremine gasova pri konstant-
noj temperaturi (pa se u ovom sluaju ne radi o
termikom irenju). Razmotrimo sada sluaj prika-
zan na sledeoj slici.
U cilindru sa nalazi gas na pritisku P
1
, koji zauzima zapreminu V
1
, na temperaturi T
1
.
Cilindar je zatvoren klipom mase m
k
koji moe da, bez trenja, kliza po zidovima cilindra.
Ako je klip u ravnotei onda je, po II Njutnovom zakonu, suma svih sila koje na njega deluju
jednaka nuli, a to znai da je zbir sile pritiska kojom atmosfreski vazduh deluje odozgo
i sile tee koja deluje na klip, jednak sili pritiska kojom gas deluje odozdo. Ako dno cil-
indra dovedemo u kontakt sa grejaem doi e do zagrevanja gasa na temperaturu T
2
,
koji e se zbog toga iriti i potisnuti klip na gore do uspostavljanja novog ravnotenog
stanja. Dakle, dolo je do promene zapremine gasa do V
2
. Kako je atmosferski pritisak
nepromenjen (P
0
= const), kao i masa klipa, da bi bili ispunjeni uslovi ravnotee pritisak
gasa je morao ostati konstantan (P
2
= P
1
= const). Uzastopnim merenjem zapremine i
temperature gasa moe se pokazati da je:
V
1
/T
1
= V
2
/T
2
= .... = V/T = const ,
Slika 5. Graki prikaz Bojl-Mariotovog
zakona
Slika 6. Cilindar sa gasom
34 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
tj. pri konstantnom pritisku odnos zapremine i temperature gasa je konstantna veliina,
to predstavlja Gej-Lisakov zakon.
Zamislimo sada da je klip sa prethodne slike ksiran za zidove suda i da se ne moe
pomerati. Time je obezbeeno da zapremina gasa u cilindru bude konstantna. Zagrevan-
jem gasa menjae se njegova temperatura, gas e pokazivati tenju da se iri i povea
svoju zapreminu, to e biti onemogueno injenicom da je klip nepokretan. Zbog toga e
rasti pritisak gasa na klip cilindra i to tako da je:
P
1
/T
1
= P
2
/T
2
= ... = P/T = const ,
odnosno, pri konstantnoj zapremini idealnog gasa odnos pritiska i temperature gasa
je konstantna veliina. Ovo je tzv. arlov zakon.
Objedinjujui sva tri gasna zakona moemo izvesti jedinstven zakljuak:
PV/T = const ,
pri emu se moe pokazati (eksperimentalno) da je konstanta u gornjem izrazu jedna-
ka proizvodu broja molova i univerzalne gasne konstante. Tako se i na ovaj, empirijski
(iskustveni) nain dolo do jednaine stanja idealnih gasova.
REALNI GASOVI
Ranije je reeno da se svi gasovi slino ponaaju i da se na njih mogu primeniti zakoni
koji vae za idealnie gasove, u uslovima visoke temperature i niskog pritiska (ili male
gustine). Ako to, meutim, nije sluaj, onda se gasovi veoma razlikuju i na njih se ne moe
primeniti model idealnog gasa (pre svega, ne mogu se zanemariti meumolekulske inter-
akcije), niti vai jednaina stanja idealnog gasa, bez unoenja odreenih popravki. Te
popravke je uveo Van der Vals, pa je po njemu jednaina stanja primenljiva na realne
gasove i dobila ime.
Molekuli realnog gasa nisu materijalne take, ve se mogu tretirati kao krute sfere
prenika d. To znai da se ni jedan molekul realnog gasa ne moe pribliiti zidu suda na
manje rastojanje od d/2, niti rastojanje izmeu centara dva molekula moe biti manje od
d. To takoe znai da molekulima realnog gasa ne stoji na raspolaganju ista zapremina
u kojoj se mogu kretati kao jednakom broju molekula idealnog gasa u istom sudu, ve
manja. Koliko je ona manja zavisi od veliine molekula konkretnog gasa. Dakle, ako je
jednom molu idealnog gasa na raspolaganju zapremina V
m
= V/n, gde je V zapremina
suda, a n broj molova gasa, onda jednom molu realnog gasa u istom sudu na raspola-
ganju je zapremina Vm - b, gde se konstanta b odreuje eksperimentalno.
Zbog smanjenja zapremine poveava se broj udara molekula gasa o zidove suda, tj.
raste pritisak i smanjuje rastojanje izmeu molekula to znai da rastu meumolekulske in-
terakcije. Da bismo shvatili kakva je veza izmeu poveanja broja interakcija (i poveanja
pritiska) i smanjenja zapremine, posmatrajmo sud u kome se nalaze estice idealnog gasa
(materijalne take) kroz koji prolazi zamiljena ravan. Svaka estica gasa sa jedne (npr.
35 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
leve) strane ravni interaguje i sa k estica sa druge strane ravni, a i ove sa njima. Umesto
da estice idealnog zamenimo esticama realnog gasa (i time smanjimo zapreminu koja
svakoj estici stoji na raspolaganju da unutar nje deluje na druge estice), jednostavnije
za razumevanje je da zadrimo estice idealnog gasa, ali im poveamo broj unutar iste
zapremine. Recimo da smo udvostruili broj estica gasa. To sada znai da svaka estica
sa leve strane ravni interaguje sa 2k estica sa desne strane, ali i da svaka sa desne
strane interaguje sa 2k estica sa leve. Dakle, ukupan broj interakcija uveao se etiri
puta (sa kvadratom porasta broja estica). To znai, ako se vratimo na razmiljanje um-
esto o broju estica, na zapreminu koja jednom istom broju stoji na raspolaganju, da to
je zapremina manja to je broj interakcija vei i to sa kvadratom te zapremine. Zbog toga
raste pritisak i ako je on u sluaju idealnog gasa bio P, u sluaju realnog gasa bie P +
a/V
2
m
, gde je a konstanta koja se odreuje eksperimentalno.
Dakle, jednaina koja opisuje stanje realnih gasova (za jedan mol) glasi:
(P + a/V
2
m
) (V
m
b) = RT
VEZA IZMEU TOPLOTE I RADA
Na sledeoj slici predstavljen je cilindar iji su zidovi napravljeni od termoizolacionog
materijala, kao i laki klip koji ga zatvara i koji moe bez trenja da klizi du zidova suda.
Cilindar je ispunjen idealnim gasom. Parametri koji opisuju stanje gasa su, kako smo ve
ranije naglasili, pritisak, temperatura i zapremina.
Temperatura gasa moe se kontrolisati dodavanjem koliine toplote (Q) iz rezervoara
toplote (grejaa) na koji je cilindar postavljen. Pritisak gasa se moe kontrolisati do-
davanjem ili uklanjanjem olovnih kuglica koje se nalaze u posudi kojom je pritisnut klip.
Zapremina se kontrolie tako to se klip moe ksirati za zidove suda. Neka su param-
etri gasa u poetnom stanju: V
p
, P
p
, T
p
, to moemo predstaviti takom p na P-V dijag-
ramu. Naime, uobiajeno je, a i vrlo korisno, da
se promene stanja gasa predstavljaju na graku
na kome je pritisak na ordinatnoj, a zapremina
na apscisnoj osi i takav grak se naziva P-V di-
jagram. Nekoliko takvih dijagrama prikazano je
na sledeoj slici (dijagrami od I do V). Promenom
jednog ili vie parametara stanja, gas moemo iz
poetnog prevesti u neko konano stanje, koje je
reprezentovano takom k na dijagramima. Taki k
odgovaraju parametri T
k
, P
k
, V
k
. Nain na koji gas
prelazi iz poetnog u konano ravnoteno stanje
naziva se termodinamiki proces. Termodinamiki
proces odvija dovoljno sporo da se i sva meu
stanja gasa mogu smatrati ravnotenim stanjima.
Slika 7. Izolovani cilindar
36 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 8. P-V dijagrami
Pretpostavimo da smo uklanjanjem nekoliko olovnih kuglica, gasu dozvolili da se iri i
potisne klip na gore za neko dx, delujui silom
F
. Tada je rad koji je izvrio gas:
cos 0
k
p
V
V
dV
dA F dx F dx Fdx F PdV A PdV
s
= = = = = =
gde je
1
E
srednja energija jednog molekula.
Kako je:
1
2
i
E kT =
38 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
dobija se da je unutranja energija:
.
2 2
V
i i
U NkT nRT nC T = = =
Konstanta i u izrazu za unutranju energiju predstavlja broj stepeni slobode za odreeni
molekul i iznosi i = 3, za jednoatomne molekule (molekule tipa He, Ne, Ar,...), odnosno i =
5 za dvoatomne molekule (molekule tipa N
2
, O
2
, H
2
, itd.).
Konstanta
2
V
i
C R =
(R je univerzalna gasna konstanta), naziva se toplotni kapacitet pri konstantnoj
zapremini. Za odreeni gas ima uvek istu vrednost, zavisi samo od broja stepeni slobode
molekula i ne zavisi od vrste procesa kroz koji gas prolazi. Osim to se iz samog izraza za
C
V
vidi, u prethodnoj reenici je i posebno naglaeno da se radi o karakteristici gasa koja
ne zavisi od vrste procesa, da bi se jo jednom istakla injenica da ni unutranja energija
ne zavisi od vrste procesa kroz koji gas prolazi, odnosno od naina na koji gas prelazi iz
poetnog u konano stanje, ve samo od tih stanja, preko parametra T. Zato za unutranju
energiju kaemo da je prava funkcija stanja.
PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
Razmenjena koliina toplote gasa sa okolinom jednaka je zbiru promene njegove
unutranje energije i izvrenom radu u termodinamikom procesu u kom gas uestvuje, tj.:
'
Q dU d A = +
U matematikom zapisu Prvog zakona termodinamike koriene su pomalo neuobiajene
oznake. Kako gas ne moe da poseduje toplotu (podsetimo se, toplota je energija koju
on razmeni sa drugim telom, tj. okolinom), onda ona ne moe ni da mu se promeni, ve
oznaava elementarno malu razmenjenu toplotu. Slino, gas ne poseduje rad, ve ga vri
ili se nad njim rad vri, pa shodno tome oznaka d` predstavlja elementarno mali izvreni
rad, odnosno rad izvren pri elementarno maloj promeni stanja gasa. S druge strane,
gas poseduje unutranju energiju, pa je mogue i da mu se ona promeni. Re je o pravom
diferencijalu funkcije unutranje energije.
Koristei izraze za unutranju energiju i rad, Prvi zakon termodinamike moemo napi-
sati i kao:
.
V
Q nC dT PdV = +
39 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
PRVI ZAKON TERMODINAMIKE I TERMODINAMIKI PROCESI
Kako je ranije reeno, gas moe da pree iz jednog u drugo ravnoteno stanje na
razliite naine. Ipak, etiri termodinamika procesa smatramo osnovnim i njima emo se
detaljnije baviti. To su: izotermski, izohorni, izobarni i adijabatski proces. U ovom odeljku
zadatak nam je da primenimo Prvi zakon termodinamike na ova etiri procesa.
IZOTERMSKI PROCES
Izotermski proces promene stanja gasa od poetnog (stanje 1) do konanog (stanje 2)
predstavljen je na sledeoj slici.
Kriva kojom se on predstavlja se naziva izoterma. To je takav proces pri kome gas ne
menja svoju temperaturu. Dakle:
T = const dT = 0
Ako ovo zamenimo u Prvi zakon termodinamike
dobijamo:
'
Q d A PdV = =
Dakle, razmenjena koliina toplote u celom pro-
cesu je:
k
p
V
V
Q PdV =
+
= =
Da li gas u izobarnom procesu prima ili oslobaa toplotu znaemo ako ispitamo pozi-
tivnost izraza za Q, to, oigledno, zavisi od toga da li se proces odvija u smeru porasta
ili smanjenja temperature. Dakle ako se proces odvija u smeru rasta zapremine (kao na
slici), onda iz jednaine stanja idealnog gasa sledi da pri konstantnom pritisku mora rasti
i temperatura, pa je
0 0
k p k p
T T T T Q
gas je primio toplotu. U sluaju da strelica pokazuje takav smer odvijanja procesa koji
vodi smanjenju zapremine, zakljuak e biti obrnut.
Slika 11. Izobarni proces
42 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ADIJABATSKI PROCES
Adijabatski proces je proces koji se odvija bez
razmene toplote sa okolinom to se moe postii na
dva naina:
termodinamiki sistem je idealno toplotno
izolovan od okoline ili
proces se odvija veoma brzo, gotovo trenutno,
tako da termodinamiki sistem (gas) prosto
ne stigne da razmeni toplotu sa okolinom.
Kriva kojom se adijabatski proces predstavlja na
P-V dijagramu se naziva adijabata i predstavljena
je na slici zajedno sa izotermom da bismo istakli
injenicu da je to kriva koja veoma lii na izoter-
mu, samo je strmija od nje. Razlog tome je injenica
da pri ovom procesu pritisak opada (u obrnutom
smeru i da raste) bre nego u sluaju izotermskog procesa jer ne samo da se zapremina
poveava nego i opada temperatura.
Primenom I zakona termodinamike dobijamo:
' '
0 Q dU d A dU d A = + = =
to znai da se rad vri na raun unutranje energije.
Jednaina koja opisuje promene stanja u adijabatskom procesu moe se napisati na
tri ekvivalentna naina:
PV const
=
,
1
TV const
=
,
1
TP const
=
.
POVRATNI I NEPOVRATNI PROCESI
U prethodnom odeljku smo razmotrili vie razliitih procesa pomou kojih se
termodinamiki sistem (u naem razmatranju, idealan gas) prevodi iz jednog stanja
ravnotee u neko drugo stanje ravnotee. Pri tom smo pod pojmom ravnotee podra-
zumevali takvo stanje gasa u kojem se njegovi parametri stanja (pritisak, temperatura i
zapremina) ne menjaju bez spoljanjih uticaja. Ako to nije sluaj, sistem nije u ravnotei.
Uopteno, pod pojmom procesa moemo smatrati sve promene na telima (ili sistemima
tela) koje menjaju stanje tog tela, a ako ih moemo tretirati metodama termodinamike
nazivamo ih termodinamikim procesima.
Slika 12. Adijabatski proces
43 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Svakodnevno iskustvo nas ui da su u prirodi neki dogaaji (procesi) nemogui i nikada
se ne deavaju, dok su neki drugi mogui, ali se odigravaju samo u jednom smeru. Na
primer, pouzdano znamo da predmet koji se nalazi na stolu, nikada nee sam od sebe da
poskoi, da se zagreje, ili da se deformie. Za ovakve dogaaje bilo bi potrebno uloiti
neku energiju. Takoe, molekuli vazduha u prostoriji nikada se nee pomeriti svi u jedan
kraj prostorije, nikada se nee dogoditi da, zbog hlaenja, kafa u olji pone spontano
da se vrti, niti je mogue da se jedan kraj metalne kaiice, koja lei na stolu, zagreje, a
drugi kraj da se ohladi.
Meutim, procesi koji se odvijaju u suprotnom smeru od navedenih su mogui i
deavaju se sasvim spontano. Naime, ako u jednom kraju prostorije otvorite ventil na boci
sa komprimovanim vazduhom, on e se vrlo brzo proiriti po itavoj prostoriji. Meajui
kafu kaiicom, vi ste joj predali energiju (kinetika energija rotacije).Posle nekog vre-
mena kafa e prestati da se okree (usled trenja sa zidovima oljice i unutranjeg trenja
izmeu slojeva tenosti) dok e viak energije biti pretvoren u unutranju energiju i tem-
peratura kafe e neznatno porasti u odnosu na temperaturu okoline. (Razmislite: zato,
onda, krunim pokretima kaike hladite vruu supu?) Takoe, ako na sto spustite kaiicu
iji je jadan kraj zagrejan, a drugi ne, posle izvesnog vremena uoiete da su tempera-
ture krajeva izjednaene. Mnogo je slinih primera iz svakodnevnog ivota koji se spon-
tano odvijaju samo u jednom smeru i nikada se ne mogu odigrati u suprotnom. Takve pro-
cese nazivamo nepovratnim ili ireverzibilnim procesima. Sa stanovita kinetike teorije i
zakona statistike, moemo rei da se spontano mogu odigrati samo oni procesi koji vode
u stanje vee verovatnoe. (Mnogo je vea verovatnoa da veliki broj molekula vazduha
zauzme celu zapreminu prostorije, nego da su svi skoncentrisani u jednom delu prostorije.
Razlika ovih verovatnoa je utoliko vea, ukoliko je broj molekula vei).
Postavlja se pitanje: Da li su u prirodi mogui povratni ili reverzibilni procesi? Pod
tim pojmom smatrali bismo procese koji bi se na potpuno spontan nain odvijali u dva
suprotna smera, to bi znailo da se verovatnoa stanja ne menja. Detaljnije, potpuno
reverzibilan bi bio onaj proces koji se deava beskrajno sporo-kvazistatiki (to se proces
sporije odigrava blii je ravnotenom stanju) uz izuzetno malu (innitezimalnu) promenu
spoljanjih uslova. Tako bi tokom procesa termodinamiki sistem, praktino, prolazio kroz
niz ravnotenih stanja, koja slede jedno za drugim, u oba smera. Odgovor na gore
postavljeno pitanje je: ne. Mnoge pojave se, meutim, uz odreene pretpostavke, mogu
pribliiti pojmu povratnog procesa. Na primer, ako bismo zanemarili trenje pri kretanju
klatna, onda bi ovakav proces odgovarao povratnom procesu u termodinamici.
DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
Jedan od oiglednih primera pretvaranja rada u toplotu koji je svima blizak i razumljiv
je trljanje dlana o dlan ija posledica je zagrevanje ruku, ali obrnut proces nije mogu.
44 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Smer u kojem e se procesi odigravati na priro-
dan nain, a, imajui u vidu prethodne primere,
i pretvaranje toplote u rad mora biti u skladu sa
Drugim zakonom termodinamike, koji moemo for-
mulisati na sledei nain:
Nije mogu proces pri kome bi se toplota
potpuno pretvorila u mehaniki rad bez drugih
promena (procesa).
Pokuajmo da osporimo ovo tvrenje.
U tom cilju posmatrajmo cilindar, iji su boni zi-
dovi toplotno izolovani, a koji lei na rezervoaru
toplote ija je temperatura T. U cilindru se nalazi
idealan gas, a sa gornje strane je zatvoren lako
pokretljivim klipom na kome se nalazi posuda sa
olovnim kuglicama. Uklanjanjem odreenog broja
kuglica dozvoliemo gasu da se iri unutar cilindra, potiskujui klip navie, istovremeno
zadravajui konstantnu temperaturu, apsorbujui toplotu Q iz rezervoara.
Promene stanja idealnog gasa, u ovom sluaju, moemo predstaviti na P-V dijagramu
izotermom. Povrina ispod krive, kako smo ranije nauili, jednaka je izvrenom radu na
podizanju klipa. Kako nije dolo do promene unutranje energije gasa
( )
0 T const U = =
,
a imajui u vidu Prvi zakon termodinamike
( ) Q U A = +
na prvi pogled mogli bismo zakljuiti da je ukupna apsorbovana toplota pretvorena
u rad na podizanju klipa. Da li to znai da gore navedeni Drugi zakon termodinamike
ne vai? Naravno da ne. Naime, drugi deo tvrenja (...bez drugih promena...) nije zado-
voljen, poto se idealni gas na kraju procesa ne nalazi u istom stanju u kojem se nalazio
na poetku, promenila se zapremina gasa, kao i njegov pritisak. Da bi se ovaj zahtev
ispotovao i gas vratio u prvobitno stanje, na kraju svakog procesa pretvaranja toplote u
rad potrebno je obezbediti da sistem klip-cilindar radi ciklino.
Ureaji koji na ovaj nain rade, u ciklusu, pretvarajui toplotu u rad, nazivaju se top-
lotne maine.
TOPLOTNE MAINE
Na slici je dat ematski prikaz rada toplotne maine. U toku jednog ciklusa iz toplijeg
rezervoara (temperatura T
T
) radno telo toplotne maine prima energiju u vidu toplote
(Q
T
). Deo ove toplote se koristi za vrenje rada (A), a ostatak toplote se predaje hladni-
Slika 13. Izolovani cilindar na rezer-
voaru toplote
45 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
jem rezervoaru (temperature T
H
). (Podsetimo se da
smo ranije nauili da je toplota koju termodinamiki
sistem prima pozitivna veliina, Q
T
>0, dok je top-
lota koju sistem predaje okolini, negativna, Q
H
<0.)
Poto toplotna maina (TM) radi ciklino, na
kraju svakog ciklusa unutranja energija gasa je
nepromenjena (U=0), pa, imajui u vidu Prvi za-
kon termodinamike moemo napisati da je koristan
rad u tom ciklusu:
T H
A Q Q =
Oigledno je da ovako dobijen rad moe biti
pozitivna veliina (rad koji je izvrio sistem) ili nega-
tivna (rad koji je izvren nad sistemom).
Jasno je da je cilj da svaka toplotna maina vri to je mogue vei koristan rad, tj.,
da to vea koliina apsorbovane toplote bude pretvorena u rad. Koliko je neka maina
uspena na ovom zadatku denie se koecijentom (stepenom) korisnog dejstva:
1
T H H
T T T
Q Q Q
A
Q Q Q
= = =
Na osnovu gornjeg izraza, oigledno je da koecijent korisnog dejstva moe imati
vrednosti izmeu 0 i 1 (
0 1
).
Toplotna maina koja bi imala koecijent korisnog dejstva jednak jedinici (ekasnost
100%) morala bi svu apsorbovanu koliinu toplote da pretvori u rad. ematski prikaz
takve, idealne toplotne maine, dat je na sledeoj slici.
U praksi nije mogue napraviti idealnu mainu koja bi neogranieno dugo davala
rad na raun toplote okolnih tela; ni jedna re-
alna maina nema stepen ekasnosti 100%. Ovo
nam omoguava da Drugi zakon termodinamike
formuliemo i na sledei nain:
Nije mogu perpetuum mobile druge vrste (ne
postoje idealne toplotne maine).
Nemogu je spontan (bez deavanja drugih prom-
ena) prelaz toplote sa tela nie temperature na telo
vie temperature.
Ureaj koji prenosi toplotu sa hladnijeg na
toplije mesto naziva se rashladni ureaj. Njegov
ematski prikaz dat je na slici 16., dok je na slici 17.
predstavljen idealni rashladni ureaj.
Slika 14. Toplotna maina
Slika 15. ematski prikaz idealne
toplotne maine
46 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U svakodnevnom ivotu sreemo se najee
sa rashladnim ureajem koga nazivamo friider.
Ulogu visokotemperaturskog rezervoara kome se,
u ovom sluaju, predaje toplota, igra prostorija u
kojoj se friider nalazi, a taj proces se odvija uz
vrenje rada nad sistemom od strane motora koji
pokree ureaj. Ekasnost rashladnog ureaja meri
se koecijentom hlaenja:
H T
H H
Q Q
Q
A
Q
k
= =
Idealni rashladni ureaj bio bi onaj koji bi mogao
da hladi bez ulaganja rada (A=0), pa bi koecijent
hlaenja bio beskonaan. Jasno je da takav ureaj
nije mogue napraviti, pa bi Drugi zakon termodi-
namike, u tom smislu, mogao da bude formulisan i
na sledei nain:
Ne postoji idealan rashladni ureaj.
KARNOOV CIKLUS
Iako dve formulacije Drugog zakona termodi-
namike eksplicitno tvrde da nije mogue napraviti
idealnu toplotnu mainu, odnosno rashladni ureaj,
ne prestaje tenja mnogih pronalazaa u svetu da
konstruiu upravo takvu, idealnu mainu. Koliko je
zapravo mogue pribliiti se realizaciji takve ide-
je, moda je mogue razumeti detaljnijim razma-
tranjem rada jedne idealne toplotne maine koja
bi predstavljala granini sluaj rada jedne realne
maine.
Na slici je prikazana jedna idealna toplotna maina. Nju predstavlja cilindar, zatvoren
klipom, ispod koga se nalazi idealan gas. Zidovi cilindra su napravljeni od termoizola-
cionog materijala koji potpuno spreava razmenu toplote sa okolinom (obojene povrine),
kao i postolje na koje se cilindar stavlja nakon uklanjanja sa rezervoara toplote. Dimenzi-
je i priroda visokotemperaturskog (TT) i niskotemperaturskog (TH) rezervoara su takvi, da
malo oduzimanje (dodavanje) toplote rezervoaru, nee promeniti njegovu temperaturu,
tj., TT =const.i TH=const. Takoe, zanemaruje se trenje izmeu klipa i zidova cilindra, kao
i turbulencija gasa, a koliina gasa unutar cilindra je konstantna (nita ne moe da ue, ni
da izae iz cilindra). Osim toga, svi procesi koji se odigravaju tokom rada ove maine i
Slika 16. ematski prikaz rashladnog
ureaja
Slika 17. ematski prikaz idealnog
rashladnog ureaja
47 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
koji dovode do promene
parametara stanja gasa
(pritiska, zapremine i
temperature), su toliko
spori da ih moemo
smatrati kvazistatikim.
Time se postie, kako
smo ranije naglasili, da
je sistem stalno u stanju
toplotne ravnotee i nje-
gove promene stanja
moemo prikazati na P-V dijagramu. Dakle, u
skladu sa ranijom denicijom, svi procesi su rever-
zibilni, pa je i sama maina reverzibilna. Ovakvu
mainu nazivamo Karnoovom mainom, a ciklus
po kome radi, Karnoov ciklus.
Prvi korak u radu Karnoove maine je sledei:
Neka se klip nalazi u poloaju sa oznakom 1 na
gornjoj slici. Termoizolaciona podloga cilindra je
uklonjena i on je postavljen na toplotni rezervoar.
Idealan gas prima koliinu toplote QT od rezer-
voara i njegova temperatura se izjednaava
sa temperaturom rezervoara (T1=TT). Njegov
pritisak je P1, a zapremina V1. Opisano stanje
predstavlja se na P-V dijagramu takom 1 (vidi
sliku).
Postepenim uklanjanjem optereenja (setimo
se npr. posude sa olovnim kuglicama) dozvoliemo
gasu da se iri, ne menjajui temperaturu (ukoliko bi se gas pri irenju hladio manjak top-
lote bi se nadoknadio iz rezervoara toplote), istovremeno vrei rad na podizanju klipa
u poloaj 2. Ovo stanje gasa opisuje se parametrima V2, P2 i T2=T1=TT, to odgovara
taki 2 na P-V di
j
agramu. Proces 12 (prelaska gasa iz stanja 1 u stanje 2) naziva se
izotermska ekspanzija, a kriva na P-V dijagramu, kojom je predstavljen taj proces, izoter-
mom, dok je rad koji gas pri tom vri brojno jednak povrini ispod te krive.
U sledeem koraku prenesimo cilindar na postolje od termoizolacionog materijala i
veoma sporim, postepenim uklanjanjem optereenja dozvolimo gasu irenje do zapremine
V3. Ovo irenje je adijabatsko jer nema razmene toplote sa okolinom (itav sistem je top-
lotno izolovan, Q=0). Temperatura gasa pada i postaje T3=TH, jer je gas na raun svoje
unutranje energije izvrio (pozitivan) rad na podizanju klipa u poloaj 3. Za ovaj poloaj
klipa pritisak u gasu je P3. Proces 23 se naziva adijabatska ekspanzija, odgovarajua
kriva na P-V dijagram
u
je adijab izvreni rad je jednak povrini ispod te krive.
Slika 18. Idealna toplotna maina
Slika 19. P-V dijagram Karnoove
maine
48 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Zatim se cilindar stavlja na niskotemperaturski rezervoar. Veoma laganim dodavan-
jem optereenja na klip gas se sabija do poloaja 4 klipa, emu odgovara pritisak P4
i zapremina V4. Toplota osloboena (negativna toplota) pri sabijanju gasa predata
je rezervoaru toplote, ime je obezbeeno da temperatura gasa ostane nepromenjena,
T4=T3=TH. Stanju gasa koje se karakterie parametrima V4, P4, T4, odgovara taka 4
na P-V dijagramu. Proces 34, naziva se izotermska kompresija, a nad gasom je izvren
rad (negativan rad) brojno jednak povrini ispod odgovarajue izoterme.
Poslednji korak sastoji se u postepenom dodavanju optereenja na klip, pri emu je
cilindar na izolatorskom postolju. Klip se vraa u poetni poloaj (poloaj 1), gas se sabija
do pritiska P1 i zapremine V1, nema razmene toplote sa okolinom (Q=0). Proces 41
naziva se adijabatska kompresija, a gas vri negativan rad (zapravo, nad gasom je izvren
rad) koji je brojno jednak povrini ispod odgovarajue adijabate i temperatura gasa
raste do T1=TT. Ovime je ciklus zatvoren.
Primetimo da je ukupan izvreni rad
1 2 2 3 3 4 4 1
A A A A A
= + + +
,
gde je A
12
>0, A
23
>0, A
34
<0, A
41
<0, jednak raranoj povrini na P-V dijagramu
stanja.
Razmotrimo i pitanje koecijenta korisnog dejstva Karnoove maine (
C
). imajui u
vidu raniju deniciju ovog koecijenta, kao i injenicu da se pri adijabatskim promenama
stanja ne razmenjuje toplota sa okolinom, moemo napisati:
1 2 3 4
1 2
1
T H H
C
T T
Q Q
T T T
Q T T
= = =
(gde je termodinamika temperatura, naravno, izraena u Kelvinima, pa samim tim ne
moe biti negativna).
Naglasimo da ovaj izraz vai samo za sluaj idealne toplotne maine Karnoove
maine i da se ne moe koristiti u drugim sluajevima. Naime, za razliku od drugih ciklinih
procesa jedino se Karnoov ciklus sastoji od dve izoterme i dve adijabate, ije smo jednaine
koristili u gornjem izvoenju. Zakljuujemo da ekasnost Karnoove maine zavisi iskljuivo
od temperatura toplotnih rezervoara izmeu kojih radi i to je ta razlika vea, vea je i
ekasnost ove maine. Ni jedna realna maina iji se radni ciklus odvija izmeu dve tem-
perature ne moe imati vei koecijent korisnog dejstva od Karnoove maine koja radi
izmeu istih temperatura. Dakle, Karnoova maina predstavlja granini sluaj ponaanja
realnih maina. Zadraemo se na ovom tvrenju bez dokazivanja, to prevazilazi nae
potrebe i ciljeve ovog kursa.
Pomenimo jo, na kraju, da zbog toga to je Karnoov ciklus reverzibilan, mogu je i
Karnoov rashladni ureaj, iji bi koecijent hlaenja bio utoliko vei, ukoliko je razlika
temperatura izmeu rezervoara toplote manja, jer je:
49 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
H
C
T H
T
k
T T
=
.
Toplotne maine se dele na klipne i turbo maine prema ureaju koji na raun irenja
gasa dobija mehaniku energiju. U klipnim mainama pokretni deo je klip kojeg gas pri
irenju potiskuje i koji je obino povezan sa osovinom nekog zamajca. U turbo mainama
pokretni deo je rotor na kojem se nalaze lopatice, a obrtanje se izaziva udarom struje
gasa. Na osnovu toga gde sagoreva gorivo koje daje potrebnu toplotnu energiju, top-
lotne maine se dele na motore sa unutranjim i spoljanjim sagorevanjem. Od motora sa
unutranjim sagorevanjem najznaajniji su Otov i Dizelov motor, a spoljanje sagorevanje
se vri kod parne maine i turbina.
PARNA MAINA
Parna maina, sa klipovima ili turbinom, spada u toplotne maine sa spoljnim sagor-
evanjem. Svaka toplotna maina uvek prima toplotu od toplotnog rezeorvara na vioj
temperaturi i predaje je hladnjaku (kondenzatoru) na nioj. Po Prvom principu termo-
dinamike, odnosno Zakonu odranja energije, maina tokom svakog toplotnog ciklusa u
mehaniki rad pretvara razliku ovih toplota, unete i isputene. Termodinamiki ciklus po
kome radi parna maina je poznat kao Rankinov. Kao radno telo u cilindru, maina koristi
vodenu paru pod pritiskom po kojoj je dobila ime i koja se iri i skuplja, pomerajui klip
cilindra i menjajui pritisak i temperaturu u zavisnosti od dela krunog ciklusa. Stepen
korisnog dejstva kod maina sa klipom nije naroit. Samo nekoliko procenata uloene
toplote pretvara se na kraju u koristan rad.
Parna maina i njeno zlatno doba u XIX veku su deo jednog znatno dueg procesa.
Moe se rei da se ona toliko proirila svetom pre svega zato to je bila prva koja je
mogla da sa podnoljivim gubicima pretvori bilo koju toplotnu energiju u mehaniki rad. I
da je upravo zato i nestala.
Parna maina je svo vreme razvijana zbog potrebe za veom ekasnou postojeih
reenja i na kraju, i sama sasvim odbaena iz te iste potrebe. Ona je uvek bila zamiljena
kao toplotni motor sa spoljnim sagorevanjem, gde se toplota koja ulazi u njen ciklus moe
dobiti pri sagorevanjem uglja ili drveta, ali i iz bilo kog drugog izvora, od solarnih do
nuklearnih. No, sa razvojem daleko ekasnijih motora sa unutranjim sagorevanjem, njena
primena je izgubila smisao.
Sa druge strane, parna maina je deo jedne porodice koja uopte nije izumrla. Ona
je samo jedna ugaena evolutivna grana meu toplotnim mainama. Ono to je Dejms
Vat razvio sa dodavanjem kondenzatora bila je samo prva iroko prihvaena toplotna
maina. Danas su razne takve maine svuda oko nas, od friidera i benzinskih motora, do
na kraju karjeva, parnih turbina.
50 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ako se vratimo u epohu koja je prethodila Njukom-
enovoj pumpi, moemo da je posmatramo kao raskre
u kome se odvojila jedna evolutivna grana parnih cil-
indara sa klipom. Ona se izuzetno ubrzano razvijala i
potom izumrla. No, u meuvremenu su preivele grane
koje su se paralelno razvijale i tako dovele do nas-
tanka parnih turbina.
Bitno razliite od Vatovog motora, parne tur-
bine se danas itekako koriste, pre svega u proiz-
vodnji elektrine struje. Toplotna energija koja se u
termoelektranama dobija iz uglja, a u nuklearnim
elektrana u procesu sije, predaje se pari koja za-
tim pokree parnu turbinu i elektrini generator koji
proizvodi struju. Smatra se da na ovaj nain parne
turbine proizvode ak 80 odsto elektrine energije na
svetu. U njima je izumrla parna maina zapravo do-
bila zadovoljavajueg naslednika.
TOPLOTNE PUMPE
Toplotne pumpe predstavljaju radne (rashladne) maine kod kojih se, dovoenjem
rada ili toplote, nekoj materiji u termodinamikom sistemu obezbeuje prenos toplote od
tela nie na telo vie temperature. Mada su toplotne pumpe u sutini rashladne maine,
one se razlikuju od klasinih kunih rashladnih ureaja (hladnjaka, zamrzivaa) po samoj
nameni. Za razliku od rashladnih ureaja, toplotne pumpe slue za grejanje nekog pros-
tora - materije (vazduha ili vode) na raun hlaenja neke okoline. Ta okolina predstavlja
toplotni izvor koji se nalazi na nioj temperaturi od temperature grejane sredine. Meutim,
zahvaljujui injenici da toplotni izvor predstavlja okolinu koja ima veliku masu u odnosu
na grejanu sredinu, kao i da ta okolina raspolae veom koliinom toplote nie tempera-
ture od koliine toplote grejane sredine koja se nalazi na vioj temperaturi, mogue je
tehnikim sredstvima izvriti prenos dela toplote sa tela nie na telo vie temperature. To
se ostvaruje uz odreen utroak mehanikog rada ili toplote vieg temperaturnog inten-
ziteta od temperature grejane sredine. Sutina rada toplotnih pumpi u tehnici bazira na
mogunosti korienja dela toplote toplotnog izvora koji ima niu temperaturu od one koja
je potrebna korisniku toplote.
SPECIJALNI KRUNI PROCESI
Pomou idealnog Karnoovog procesa lako se odreuje rad koji bi se teorijski ostvario
uz pomo zadatih toplotnih rezervoara. Svaki drugi, pa tako i Karnoov realni proces,
Slika 20. Parna turbina
51 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
imaju manji termiki stepen/koecijent dejstva, to znai da daju manje rada u odnosu za
jednak iznos dovedene toplote. Kod realnih Karnoovih procesa izmena toplote se vri pri
konanim razlikama temperatura radnog medijuma i toplotnih rezervoara. Nepovratnost
izmene toplote ima za posledicu smanjenje termikog koecijenta korisnog dejstva, pri
emu je smanjenje rada procesa jednako teorijskom gubitku na radu (A=T
0
S). to je
vea razlika temperatura to je realni Karnoov proces sve loiji. Kako se rad dobija trans-
formacijom dela dovedene toplote to bi pri malim razlikama temperatura nastupila mala
izmena toplote u mainama konanih dimenzija, pa bi srazmerno tome i dobijeni rad po
procesu bio vrlo mali. Zbog tog nedostatka Karnoov proces nema praktinu primenu.
U nastavku emo navesti neke od specijalnih procesa koji koriste gas kao radni medi-
jum.
DULOV (BRAYTONOV) PROCES
Teorijski Dulov proces, koji se negde naziva Braytonov, sastoji se od dve izobare i
dve izentrope (adijabate). Ameriki inenjer George Brayton (1830-1892), patentirao
je 1872. godine 2-ciklini ureaj na vrui vazduh koji je mogao da radi i na naftu. U
formi otvorenog ciklusa takav proces je postao osnova rada svih postrojenja s gasnim
turbinama i mlaznim motorima. Koristi se i kao zatvoreni ciklus sa spoljanjim sagorevan-
jem to omoguava smanjenje emisije tetnih gasova, a i kao obrnuti ciklus u rashladnim
sistemima.
STIRLINGOV PROCES
Proces kog je 1816. godine patentirao Robert Stirling teorijski se prikazuje kao kom-
binacija dve izentrope i dve izohore. Konstrukcije ureaja/motora koji rade po Stirlin-
govom procesu imaju dva cilindra, od kojih je ekspanzioni cilindar grejan, a kompresioni
cilindar hlaen. Razlikuje se od ostalih ureaja po tome to koristi uvek istu koliinu gasa
(vazduha), nema usisa i ispusta (zagaenja okoline). Praktini nedostaci su mu prvenst-
veno u nemogunosti trenutnog starta i promene broja obrtaja, jer treba vremene da se
ugreje cilindar pre mogunosti dobijanja rada.
Termiki koecijent korisnog dejstva (stepen iskorienja) teorijskog regenerativnog
Stirlingovog procesa je:
1
,
2
1
t S
T
T
=
.
Stirlingov ureaj radi s bilo kojim izvorom toplote, npr. sunevom energijom ili otpad-
nom toplotom industrijskih procesa koja se u velikom iznosu javlja u topionicama gvoa
ili stakla.
52 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ERIKSONOV PROCES
Teorijski Eriksonov proces slian je Stirlingovom procesu, osim to su izohore zamenjene
s izobarnim promenama.
Ciklus je nazvan po vedskom inenjeru Johnu Ericssonu koji je najvie poznat kao kon-
struktor ratnog broda Monitor iz doba amerikog graanskog rata. Ureaji sa Stirlingo-
vim i Eriksonovim ciklusom proizvode rad primenom spoljanjeg grejanja i hlaenja cilin-
dara, te se zbog toga svrstavaju u ureaje koji rade na vrui vazduh. Krajem 19-tog veka,
pre poetka dominacije ureaja sa unutranjim sagorevanjem, proizvedeno je na hiljade
ureaja koji su radili po Eriksonovom procesu. Veinom su korieni za pokretanje vodenih
pumpi i kao pogonski motori u industriji. Dananja potreba za smanjenjem potronje gori-
va, a time i emisije tetnih gasova, vraa u primenu ureaje na vrui vazduh.
OTTO PROCES
Teorijski ciklus, koji se sastoji od dve izentrope i dve izohore, prvi je opisao Francuz
Aphonse Beau de Rochas 1862. godine. Nezavisno od njega, Nikolaus August Otto kon-
struisao je 1861. godine prvi 2-taktni motor sa unutranjim sagorevanjem benzina, inspiri-
san radom Jeana Lenoira koji je 1858. godine konstruisao jednocilindrini dvotaktni klipni
motor sa unutranjim sagorevanjem koji je usisavao gasnu smeu koju je palio varnicom
nakon ega je vrena ekspanzija i izduvavanje. Motor je radio bez prethodnog sabijanja
tako da je stepen korisnosti bio minimalan.
1876. godine Otto je konstruisao prvi gasni klipni motor koji je radio po etvorotaktnom
principu (to znai da postoje etiri termodinamika ciklusa koje se odigravaju u redos-
ledu: 1-usisavanje; 2-kompresija; 3-sagorevanje; 4-izduvavanje. Ovakav motor je nas-
tavio da se usavrava do dananjih dana.
DIESEL PROCES
Rudolf Diesel patentirao je 1893. godine motor s kompresijskim paljenjem, a 1897.
izradio funkcionalan prototip koji je mogao da radi sa raznim fosilnim gorivima. U Diesel-
ovom procesu komprimuje se usisani vazduh u koji se utrcava/ubrizgava gorivo. Time je
izbegnut problem samozapaljenja goriva, pa se mogu postii dvostruko vei kompresioni
odnosi ( = V1/V2) od onih u Otto motorima. Pored toga, gorivo je jeftinije i sadri vie
energije po volumenu. Diesel je na Svetskoj izlobi u Parizu (1900. godina) demonstrirao
motor, koristei ulje kikirikija kao gorivo.
53 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
FENOMENI PRENOSA
U zici, hemiji i hemijskom ininjerstvu, fenomeni prenosa predstavljaju mehanizme
prenosa neke zike veliine sa jednog mesta na drugo. Tri osnova mehanizma prenosa
su provoenje (difuzija), prenoenje (konvekcija) i zraenje (radijacija).
Tri osnovne veliine koje se tretiraju u fenomenima prenosa su:
Prenos toplot e,
Prenos mas e i
Prenos koliine kretanj a
Sve tri veliine prenose se na analogan nain.
Difuzija je spontani transport materije ili energije pod uticajem odgovarajueg gradi-
jenta iz zone vie u zonu nie energije ili koncentracije. Kao i mnogi spontani procesi, di-
fuzija je entropijski voen proces u kojem se energija ili materija koja difunduje uniformno
rasporeuje u raspoloivom prostoru podiui time entropiju sistema.
Svaki proces difuzije odvija se pod uticajem odgovarajueg gradijenta. Recimo di-
fuzija materije se odigrava pod uticajem gradijenta koncentracije a difuzija toplote pod
uticajem gradijenta temperature. Difuzija je direktna posledica drugog principa termo-
dinamike, koji kae da entropija nekog neravnotenog sistema moe samo da raste, sve
dok sistem ne doe u ravnoteu. Obzirom da materija difunduje iz oblasti vee koncen-
tracije u oblast manje koncentracije, sistem prelazi iz ureenijeg u manje ureen sistem,
tj. entropija raste.
Kvantitativno, difuzija se opisuje Fikovim zakonima (prvi i drugi). Prvi Fikov zakon kae
da je uks (J) proporcionalan gradijentu koncentracije
c
J D
x
.
Drugi Fikov zakon se izvodi iz jednaine kontinuiteta. U jednodimenzionom sistemu:
c J
t x
=
.
Kad postoji gradijent temperature doi e do transporta energije
T
Q S t
x
gde je
koecijent toplotne provodljivosti.
Toplota se prenosi u pravcu opadanja temperature.
54 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
PRENOENJE TOPLOTE
Prema drugom principu termo-
dinamike toplota prelazi spontano
sa tela vie temperature na telo
nie temperature. Prenoenje top-
lote moe se vriti:
provoenjem,
konvekcijom i
zraenjem.
Provoenje toplote se odvija u
telima bez njihovog kretanja. Po-
znato je da ako se jedan kraj me-
talnog tapa zagreje, da e se i na
ostale delove tapa preneti toplo-
ta. Ovaj nain prenoenja toplote objanjava se kinetikom teorijom. Kinetika energija
molekula se prenosi sa molekula na molekul, te se na taj nain javlja protok toplote kroz
telo. Kod metala, ulogu prenosioca toplote imaju elektroni.
Konvekcija je prenoenje toplote putem strujanja (kretanja) nekog uida. Strujanjem
se prenose molekuli s mesta na mesto, a sa njma i njihova kinetika energija, odnosno
toplota.
Zraenje je nain prenoenja toplote, gde se toplota prenosi posredstvom elektromag-
netnih talasa. Toplota najpre prelazi u energiju zraenja koja se prenosi brzinom svetlosti
do tela u kome se ona apsorbuje i ponovo prelazi u toplotnu energiju.
Provoenje toplote
Ako se deo ma kog materiala zagreva na jednom mestu, onda e se zagrevati i ostali
delovi tog materijala. Toplota se kod metala prenosi provoenjem, uglavnom, putem
slobodnih elektrona, odnosno atoma, koji prenose svoje vibracije susednim atomima.
Uoeno je da su metali najbolji provodnici toplote. Posmatrajte metalnu plou debljine d
i povrine S (sl. 22.).
Ako je na levoj strani ploe temperatura T1, a na des-
noj T2, pri emu T1 > T2
2
, onda e stalno proticati neka
koliina toplote sleva udesno. Takvo stanje se naziva stacio-
narno stanje.
Eksperimentalno je ustanovljeno da je koliina toplote
koja proe kroz tu plou u odreenom vremenskom inter-
valu srazmerna povrini te ploe S, temperaturnoj razlici T1
T2, kao i koecijentu toplotne provodljivosti koji zavisi od
vrste materijala, a obrnuto srazmerna debljini ploe d.
Slika 21. Tri naina prenoenja toplote
Slika 22. Metalna ploa
55 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Neka je Q koliina toplote koja protekne za vreme h, onda je protok toplote u jedinici
vremena:
1 2 1 2
( ) ( )
,
S T T T T Q
q
d
d
= = =
gde je:
Q
q
=
protok toplote, koecijent toplotne provodljivosti.
Neka je na primer zid sastavljen od dva razliita materijala debljine
1
d
i
2
d
i koeci-
jenta toplotne provodljivosti . Delovi su uzeti jedan pored drugog.
Neka je T
1
temperatura na levoj strani, T
2
temper-
atura na desnoj strani, a T
x
na zajednikoj (dodirnoj)
povrini. Onda e kroz povrinu S protok toplote biti:
1 2
1 2
1 2
( )
,
S T T Q
q
d d
= =
+
Ako je zid sastavljen iz vie slojeva, protok toplote
je:
1
1
( )
n
n
i
i
i
S T T Q
q
d
= =
.
Materijali sa koecijentom toplotne provodljivosti
< 0,15 ubrajaju se u toplotne izolatore.
Konvekcija
Konvekcija je prenoenje toplote koje se vri na osnovu zakona kretanja uida. Obino
se za ovakav nain prenoenja toplote koriste prirodna strujanja uida koja se javljaju
usled gravitacije ili drugih uzroka. Za ovakve konvekcije primer je centralno grejanje.
Topla voda kao speciki laka ide navie,
cevovodom do radijatora, i tu odaje toplotu.
Rashlaena voda kao speciki tea, ide
cevovodom nanie pod uticajem gravitacije, i
ulazi u donji deo kotla. Tako voda cirkuliui
od loita radijatora prenosi toplotu po celoj
zgradi. U samoj prostoriji toplota se odvodi od
Slika 23. Zid sastavljen od dva
materijala
Slika 24. Prenoenje toplote konvekcijom
56 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
radijatora takoe putem konvekcije vazduha. Vazduh koji zagreje radijator, speciki je
laki, te ide navie, a hladan vazduh dolazi odozdo. Na taj nain se obrazuje prirodno
strujanje vazduha pomou koga se toplota od radijatora rasporeuje po prostoriji.
Razni vetrovi u atmosferi takoe su vrsta konvekcije kojom se topao va zduh prenosi
sa jednog dela Zemljine povrine na drugi. Golfska struja toplotu sa ekvatora prenosi na
velike daljine putem povrinskog strujanja morske vode dok se hladna voda kree po dnu
okeana u suprotnom smeru.
Proces slobodne konvekcije moe da se pojaa upotrebom pumpe, ventilatora i sl. Na
taj nain ostvaruje se prinudna konvekcija. Detaljna analiza konvekcije vodi poreklo od
sloenih zakona dinamike uida, koji nisu obuhvaeni ovim predmetom.
Toplotno zraenje
Toplotno zraenje je elektromagnetno zraenje emitovano sa povrine tela. Sva tela
ga emituju. Poznato je da naelektrisane estice koje se kreu ubrzano emituju elektromag-
netno zraenje. Poto se sva tela sastoje od naelektrisanih estica, sva tela emituju elektro-
magnetno zraenje. Na viim temperaturama kretanje naelektrisanih estica je intenzivnije
pa je na viim temperaturama, vea i emitovana toplotna snaga.
Emitovanjem i apsorbovanjem toplotnog zraenja se vri i razmena toplote izmeu
dva tela. Ljudi (temperatura 310K) takoe emituju zraenje i to u infracrvenom delu spek-
tra. Sva ostala tela na toj temperaturi emituju toplotno zraenje slinog spektra.
Zraenja koja nastaju na raun drugih oblika energije, poznata su pod nazivom lumi-
niscencije. Fosfor koji oksidie u vazduhu zrai (svetli) na raun energije koja se oslobaa
u hemijskoj reakciji, taj oblik zraenja naziva se hemiluminiscencija. Zraenje koje nas-
taje pri pranjenju u gasovima naziva se katodna luminiscencija.
Apsolutno crno telo
Apsolutno crno telo (ACT) je ziki model.
To je telo ija povrina upija svo zraenje,
koje na nju padne. Povrina ACT uopte ne
reektuje zraenje. Takvo telo se koristi za
prouavanje toplotnog zraenja, jer svo
zraenje koje emituje povrina ACTa potie
samo usled zagrejanosti te povrine. Spek-
tar emitovanog zraenja bilo kog tela, lii na
spektar sa slike, ali nije potpuno isti, ve zavisi
i od stanja povrine tela i od njegovog sas-
tava, tako da na primer uglaana metalna
povrina i hrapava metalna povrina na istoj
temperaturi ne emituju isti spektar (ali emituju
spektar slinog oblika)
Slika 25. Spektar apsolutno crnog tela
57 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Da ne bismo morali uzimati u obzir
razlike u osobinama povrine koja emi-
tuje, zakoni zraenja se prouavaju na
ACT.
Istovremeno povrina ACT-a, na
nekoj odreenoj temperaturi emituje in-
tenzivnije nego povrina bilo kog real-
nog tela, a linija spektra je glatka (kao
na sledeoj slici).
U laboratoriji kao povrinu ACT-a
koristimo mali otvor na upljini, iji su
zidovi od materijala koji dobro upija
zraenje (npr. a). Taj otvor apsorbuje svo zraenje, a emituje zraenje samo usled
zagrejanosti same upljine na odreenu temperaturu.
Spektar apsolutno crnog tela
Sa porastom temperature, talasna duina (wavelength) na kojoj je maksimalan inten-
zitet zraenja (intensity), pomera se od crvene ka ljubiastoj. Na relativno malim tem-
peraturama talasna duina na kojoj je maksimalan intenzitet zraenja, lei u infracrvenoj
oblasti. Vinov zakon pomeranja: Talasna duina na kojoj je toplotno zraenje najin-
tenzivnije obrnuto je srazmerna apsolutnoj temperaturi.
Sa porastom temperature tela vea je emitovana toplotna snaga (srazmerna je povrini
ispod krive). tefan-Bolcmanov zakon: Ukupna emitovana toplotna snaga srazmerna
je etvrtom stepenu aplsolutne temperature.
Na primer, ako se nekom telu temperatura povea sa 300K na 600K, emitovana
toplotna snaga e se poveati 16 puta. Na osnovu spektra emitovanog zraenja, moe
se odrediti temperatura neke povrine. Na ovaj nain je odreena temperatura povrine
Sunca (oko 5700K).
Plankova hipoteza
Krajem 19. veka eksperimentalno je bio poznat izgled spektra toplotnog zraenja.
Postojao je problem ziari u to doba nisu mogli, teorijskim putem tj. matematikim
izvoenjem da potvrde oblik spektra apsolutno crnog tela!
Problem je reio nemaki ziar Maks Plank, 1900. godine uvodei u raun pret-
postavku da tela ne emituju energiju kontinuirano tj. u bilo kom iznosu, nego u vidu malih
paketia ili porcija.
Taj najmanji, nedeljivi iznos energije zove se KVANT. 1918. Plank je dobio Nobelovu
nagradu za ovo otkrie.
Slika 26. Laboratorijski ACT
58 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Energija kvanta
Energija kvanta direktno je srazmerna frekvenciji zraenja
E=h
h Plankova konstanta, h=6.626x10
-34
Js
Posledica postojanja kvanta:
Bilo koji iznos razmenjene energije u nekoj interakciji mora biti zbir kvanata
paketia energija. Nijedan sistem ne moe imati proizvoljnu energiju, energija
sistema je takoe zbir kvanata.
Ova posledica nije primetna u makrosvetu, ali je u mikrosvetu od velikog znaaja npr.
elektroni u atomskom omotau mogu imati samo odreene energije, tj. postoje energetski
nivoi u atomskom omotau. Molekuli, takoe mogu vibrirati ili rotirati sa tano odreenim
vrednostima energija oscilatornog ili rotacionog kretanja.
Plank je pretpostavio postojanje kvanta prouavajui elektromagnetno zraenje tj.
elektromagnetnu interakciju. Elektromagnetna interakcija se ostvaruje preko kvanata
elektromagnetnog polja, tj razmenom paketia energija. Osim elektromagnetne, u prirodi
postoje i druge vrste interakcije.
U zici su danas poznate etiri vrste interakcije: gravitaciona, elektromahnetna,
jaka nuklearna i slaba nuklearna. Smatramo da se svaka od njih ostvaruje razmenom
odgovarajuih paketia energije.
Kvant je opti pojam, a kvanti za svaku pojedinu vrstu interakcije imaju svoje nazive:
1. Fotoni kvanti elektromagnetne interakcije
2. Gluoni kvanti jake (nuklearne) interakcije
3. Bozoni kvanti slabe (nuklearne) interakcije
4. Pretpostavljeno je postojanje gravitona kvanata gravitacione interakcije, a
eksperimentalno jo nisu dokazani
Diskretna slika sveta
Re diskretno, u zici, znai suprotno od neprekidnog, kontinualnog. Pre Plankove
hipoteze bilo je poznato da je materija sastavljena od elementarnih estica koje se ne
mogu proizvoljno deliti. Plankova pretpostavka je uvela diskretnu strukturu i za energiju,
tj i energija i supstanca imaju svoje elementarne delie.
FOTOELEKTRINI EFEKAT
Hronologija fotoelektrinog efekta
1887. Herc je primetio da se izmeu dve elektrode moe izazvati varnica manjim
naponom nego inae, ako se metalna elektroda obasja ultraljubiastom svetlou. Nije
dalje istraivao taj fenomen.
59 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
1899 J.J.Thomson je pokazao da
ultraljubiasta svetlost prilikom obasjavanja
metalne povrine izbija elektrone.
1902. Lenard vri prva kvantitativna me-
renja i utvruje da sa poveanjem frekvencije
svetlosti raste energija koju imaju izbijeni elek-
troni. Poveanje intenziteta svetlosti dovodi
do veeg broja izbijenih elektrona. Lenard je
utvrdio i da postoji granina frekvencija. Ako
je frekvencija svetlosti kojom obasjavamo
metal manja od te granine vrednosti - fo-
toefekta nee biti, bez obzira koliki je inten-
zitet svetlosti! Ova injenica nije mogla biti
objanjena tadanjim zikim teorijama!
Ajntajn je prvi tvrdio da je snop svetlosti ustvari snop estica. (Do tada se smatralo da
je svetlost talas, jer se pokorava talasnim fenomenima, kao to su prelamanje, interferen-
cija,) estice svetlosti Ajntajn je nazvao fotoni. Danas se koriste obe teorije tj. nekad
svetlost posmatramo kao talas, a nekad kao snop estica.
Objanjenje fotoefekta: Foton moe da izazove fotoefekat samo ako ima dovoljno en-
ergije da izbije elektron iz metala. Ako je taj uslov ispunjen onda vei intenzitet svetlosti tj.
vei broj fotona izbija vei broj elektrona. Meutim, ako fotoni nemaju dovoljnu energiju
za izbijanje elektrona iz metala, do fotoefekta nee doi bez obzira koliki je intenzitet
svetlosti tj. bez obzira koliko fotona pada na povrinu metala.
Fotoni su isto to i kvanti. Ajntajnovo tumaenje fotoefekta je kljuni dokaz za posto-
janje kvanta.
Energija fotona se izraunava prema istoj formuli kao i energija kvanta E = h.
Poto su -frekvencija i -talasna duina elektromagnetnih talasa povezani sledeom
formulom: =c, gde je c- brzina svetlosti u vakuumu, moemo energiju fotona izraziti i
preko talasne duine: E=hc /. Iz te formule vidimo da fotoni vee talasne duine imaju
manju energiju, a fotoni manje talasne duine imaju veu energiju.
Pomenuta brzina svetlosti u vakuumu je konstantna i iznosi 300000km/s.
Talasnoj duini svetlosti odgovara razliita boja svetlosti. U vidljivom delu spektra ta-
lasna duina raste od ljubiaste preko plave, zelene, ute i narandaste do crvene.
Minimalna energija koju je potrebno uloiti da bi slobodni elektron napustio povrinu
metala zove se izlazni rad. (Setite se da u metalima postoje zajedniki tj. slobodni elek-
troni, koji mogu da se kreu po celoj zapremini nekog komada metala i zahvaljujui kojima
metal dobro provodi elektrinu struju). Svaki metal ima odgovarajuu vrednost izlaznog
rada. Za cezijum, na primer iznosi 1,9eV. (eV je elektronvolt jedinica za energiju koja
se obino koristi u atomskoj i kvantnoj zici. 1eV = 1,610
-19
J)
Slika 27. Fotoelektrini efekat (fotoefekat) je
pojava izbijanja elektrona sa povrine metala,
prilikom obasjavanja vidljivom ili ultraljubiastom
svetlou
60 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Energija kvanta se prilikom fotoefekta raspodeljuje na izlazni rad (A
i
) i kinetiku en-
ergiju izbijenog elektrona (E
k
):
h=A
i
+E
k
1921. Ajntajn je dobio Nobelovu nagradu za doprinos teorijskoj zici, a posebno
radi otkria zakona fotoefekta.
ENTALPIJA, ENTROPIJA, EKSERGIJA I ANERGIJA
Entalpija
Nulti princip termodinamike kae da dva tela razliitih temperatura, kada se dovedu
u toplotni kontakt, postiu stanje toplotne ravnotee u kojem se njihove temperature
izjednaavaju. Ovo je toliko oigledno iz svakodnevnog ivota (sve to se ostavi na stolu
na kraju dobija sobnu temperaturu) da se esto ni ne formulie kao princip termodina-
mike. Ovde je vano obratiti panju na pojam ravnotee: izolovan sistem je u ravnotei
kada se tokom vremena ne menja. To ne znai da u njemu nema dinamike (procesa) nego
znai da se svi procesi odvijaju tako da stanje sistema ostaje nepromenjeno. Na primer,
zatvorena posuda do pola ispunjena vodom, na datim T i P ostaje u istom termodinamiki
ravnotenom stanju, iako u posudi voda neprekidno isparava a para se neprekidno kon-
denzuje. No, ravnotea je postignuta tako to je broj molekula koji ispari jednak broju
molekula koji se kondenzuju pa se, termodinamiki gledano, sistem ne menja.
Prvi princip termodinamike je zapravo zakon o odranju energije.
Sada sa gorepomenutom posudom moemo da izvedemo dva ogleda. U ogledu A,
zatvorimo posudu vrsto i pri konstantnoj zapremini (V = const.) podignemo joj tempera-
turu. U ogledu B posudu poklopimo pokretnim klipom koji obezbeuje da je u njoj P =
const. , i podignemo joj temperaturu. Kad kaemo podignemo joj temperaturu onda to
znai, saglasno nultom principu, da je dovedemo u kontakt sa toplotnim rezervoarom koji
ima tu novu temperaturu. U oba sluaja, toplota e iz rezervoara tei u posudu do posti-
zanja nove toplotne ravnotee.
Problem koji sada reavamo je da li je koliina toplote ista u oba sluaja, A i B, a ako
nije zato i koliko. Koliina toplote koja pree u posudu pri dostizanju nove ravnotee
sigurno nije ista jer novo ravnoteno stanje u ogledu A nije isto to i ravnoteno stanje u
ogledu B. U A imamo istu zapreminu kao pre ali neki novi P a u B imamo isti P kao pre ali
novo V. Poto znamo da promena zapremine na konstantnom pritisku zapravo predstavlja
rad, to znai da je razlika u koliinama toplote koju posuda primi u ogledima A i B, sa-
glasno prvom principu, jednaka izvrenom radu.
A sada najvanije: mada su u dva ogleda primljene razliite koliine toplote, unutranja
energija sistema je ista u oba sluaja, jer unutranja energija zavisi od samo od T.
Dakle, postavlja se pitanje kako opisati ova dva sluaja u kojima je u novoj ravnotei
unutranja energija ista ali je sistem B primio vie toplote i izvrio rad. Uvek moemo da
61 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
kaemo ta nas briga za sistem B radiemo sve oglede na konstantnom V. Meutim, u
laboratorijskim uslovima najee se radi pod normalnim uslovima, dakle na atmosfer-
skom pritisku pa se sluaj B mnogo ee sree nego A.
Poto termodinamika barata stanjima i njihovim ravnoteama onda razmiljamo ova-
ko. U sluaju A sistem ne vri rad pa se sva koliina toplote koristi na podizanje njegove
unutranje energije, U. Kada sistem dostigne konstantnu temperaturu dobijamo novo stan-
je koje moemo da okarakteriemo njegovom unutranjom energijom. U sluaju B, U nije
dovoljno da se okarakterie novo stanje jer iz U nemamo pojma koliki je rad sistem izvrio
pri prelasku na novo T. Dakle treba nam nova funkcija stanja koja e pored U da uzme u
obzir i izvreni rad, dakle koja e da uzme u obzir celokupnu energiju koju je sistem primio
pri prelasku na novu T. I onda deniemo veliinu koju zovemo toplotni sadraj ili ental-
pija, H, koja ima dve komponente, jednu da opie U i drugu da opie rad irenja PV:
H = U + PV.
Kao to je U funkcija stanja (zavisi samo od T) tako je i H funkcija stanja jer zavisi samo
od PVT i niega drugog. To znai da kada imamo neki sistem na zadatim PVT uslovima
njegova entalpija zavisi samo od pritiska, temperature i zapremine ali ne i od naina
na koji smo doli u te uslove. To i jeste sutina termodinamike: nai funkcije kojima moe
jednoznano da se opie stanje sistema bez obzira na njegovu prolost. Unutranja en-
ergija je jedna takva funkcija, entalpija je druga, Gibsova slobodna energija (G) trea
itd. Funkcije nisu nezavisne: H zavisi od U, G zavisi od H itd. Lepota termodinamike i lei
u tome to se spretnim manipulisanjem funkcijama stanja o sistemu moe saznati neto to
se ne moe direktno meriti i obrnuto, to moe da se predvidi eksperiment iz kojeg mogu
da se dobiju funkcije stanja koje ne mogu direktno da se mere.
Entropija
Prvi zakon termodinamike, koji je u stvari zakon ouvanja energije, ne daje
mogunost odreivanja smera termodinamikog procesa. Iz njega ne moemo odred-
iti smer promene toplote izmeu dva tela razliitih temperatura. S gledita I zakona
termodinamike prelaz toplote sa hladnijeg na toplije telo i obrnuto jednako je vero-
vatan. Prema ovome, parobrod bi mogao uzimati toplotu iz mora, pokretati svoje
propelere i vraati je nazad u obliku hladne vode ili ak leda. Kao to znamo iz sopst-
venog iskustva ovo je nemogue. Sadraj toplote morske vode ili potencijalne energije
je beskoristan jer nema rezervoara sa hladnijom vodom ili nema nieg potencijalnog
nivoa vode.
Posmatrajui ove primere moemo zakljuiti da postoji prirodan tok top-
lote od toplijeg ka hladnijem, odnosno prirodan smer pretvaranja energije: je od
mehanike energije ka toploti.
62 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U termodinamici je bilo potrebno pronai veliinu koja karakterie smer
termodinamikog procesa. Ako su data stanja jednog izolovanog sistema i ako je
unutranja energija u oba sistema ista, da li je mogue nai kriterijum koji odreuje
koje se od ta dva stanja moe uzeti kao poetno stanje, a koje kao konano stanje
jednog procesa koji bi se u sistemu mogao desiti? Da bi reili ovaj problem treba
pronai funkciju, koja je funkcija stanja sistema i koja bi imala razliite vrednosti na
poetku i na kraju procesa. Nju je prvi pronaao Klauzijus (Clausius) i naziva se
entropija.
Kao i unutranja energija sistema, ona je funkcija samo stanja sistema, i, kao to
se moe videti, ona ili raste ili ostaje konstantna u svakom moguem procesu do kog
dolazi u izolovanom sistemu. Pomou entropije drugi zakon termodinamike moe se
formulisati na sledei nain:
Nisu mogui procesi u kojima bi dolazilo do smanjenja entropije izolovanog
sistema, ili, u svakom procesu do kog dolazi u izolovanom sistemu entropija
sistema raste ili ostaje konstantna.
Q
dS
T
=
a integracijom dobija se:
2
2 1
1
Q
S S
T
adijabats-
ka ekspanzija zasiene pare
Promena stanja 4 5 adijabats-
ka ekspanzija pregrejane pare
Promena stanja 3 1 odvoenje
toplote kondenzacije pri zasienoj
pari
Promena stanja 5 1 odvoenje toplote kondenzacije pri pregrejanoj pari.
Toplotna korisnost parnog Klauzijus Rankinovog procesa za zasienu paru je:
1233'1
123 1
*100
tR
ca
A
A
= [%],
za pregrejanu paru:
123451
1234 1
*100
tR
da
A
A
= [%],
tR tC
<
.
Naini na koje se tehniki mogu poveat toplotna korisnost t su:
podizanje radnog pritiska i temperature pregrejanja svee pare u parnom
kotlu i snienje pritiska izlazne pare na turbini (kondenzacijski pritisak),
uvoenje meupregrejane pare u parnom kotlu,
regenerativno predgrejanje napojne vode.
Navedene mere neposredno utiu na utvrivanje osnovnih karakteristika parnog kotla
i proces pretvaranja energije u termoenergetskim postrojenjima direktno odreuje kara-
kteristike parnog kotla.
Slika 7. Promena stanja kod
Klauzijus-Rankin procesa
95 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Podela kotlovskih postrojenja
U razvoju parnih kotlova i ureaja energetskih postrojenja postignut je veliki napredak
naroito poslednjih 50 godina. U teorijskim reenjima, konstruktivnom izvoenju i usvajanju
novih materijala, upotrebljavani su vii pritisci proizvedene pare i vie temperature pre-
grejanja pare.
Osnovne karakteristike razvoja parnih kotlova usmerene su na upotrebu goriva male
toplotne vrednosti (otpadni ugalj u rudnicima) kao i na ostala otpadna goriva. U toplotnim
proraunima i u projektno-konstrukcijskim reenjima razvoj parnih kotlova je usmeren na
smanjenje pasivnog dela parnih kotlova (ozid, izolacija, elina konstrukcija itd.), i na rela-
tivno poveanje aktivnog dela parnih kotlova (ogrevne povrine). inioci koji uslovljavaju
razliitost u gradnji, odnosno u odreivanju tipova i izvedbi parnih kotlova, jesu:
kapacitet parnih kotlova,
temperatura pregrejanja pare,
prostorni smetajni zahtevi,
zahtevi higijensko-tehnikih propisa (ienje dimnih gasova),
zahtevi regulacije i automatike parnih kotlova,
zahtevi zatite ivotne sredine itd.
Podela parnih kotlova na odreene tipove moe se uraditi s obzirom na:
namenu parnih kotlova - na stabilne i brodske parne kotlove,
optok ili cirkulaciju vode i pare (optoni ciklus) u parnim kotlovima,
izvedbu loita, tj. nain sagorevanja goriva.
Brodski parni kotlovi moraju zadovoljiti velik broj specinih pogonskih uslova koji ih
ine razliitim od stabilnih parnih kotlova.
S obzirom na ciklus strujanja voda-para, odnosno cirkulacija vode i pare generatori se
mogu podeliti na tri osnovne kategorije:
Parni kotlovi s prirodnim optocima ili cirkulacijom vode - vodna i parna faza
odvajaju se u isparivau, u spojnim cevovodima i u bubnju parnih kotlova.
Parni kotlovi s prisilnim optokom (pomou cirkulacijske pumpe ugraene izmeu
bubnja i isparivaa) - ovaj tip parnog kotla poznat je pod imenom La Mont.
Parni kotlovi bez bubnja s prisilnim proticanjem vode i pare u isparivakim
ogrevnim povrinama - u ovu kategoriju kotlova ukljueni su Benson, Sulzer,
Ramzin i jo neki tipovi.
Loita parnih kotlova s obzirom na vrstu goriva, odnosno na nain sagorevanja goriva,
mogu se podeliti na sledee osnovne tipove:
loita za sagorevanje vrstih goriva s raznim vrstama nepominih reetki ili man-
jih reetki na mehaniki pogon;
loita za sagorevanje vrstog goriva u sloju s mehanikom puzajuom reetkom
s raspodelom vazduha za sagorevanje po pojedinim delovima reetke (zonama
96 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
reetke) ili sa stepenastom reetkom s regulisanim dovodom vazduha po pojed-
inim redovima reetke;
loita za sagorevanje raznih vrsta otpadaka (industrijski ili gradski otpaci) s
raznim vrstama reetki (ovaj tip loita razvio se u poslednje vreme u industrijskim
i gradskim centrima zbog sagorevanja vrlo velikih koliina raznih otpadaka);
loita za sagorevanje vrstih goriva u prostoru, odnosno loita za sagorevanje
ugljene praine (mlinsko loenje);
loita za sagorevanje tenih goriva s velikim brojem tipova gorionika;
loita za sagorevanje gasovitih goriva s razliitim tipovima gorionika;
loita za istovremeno sagorevanje vie vrsta goriva s odvojenim gorionicima za
svaku vrstu goriva i kombinovanim gorionicima za vie vrsta goriva (gasno-uljni
gorionici);
loita za korienje otpadne toplote, npr. korienje toplote gasova iz visokih
pei, konvertera itd.
Navedena podela na odreene tipove parnih kotlova nije jedina i nije konana, jer i
mnogi drugi inioci uslovljavaju razne izvedbe parnih kotlova.
U poslednje vreme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koja kao gorivo ko-
riste ugalj, a sve se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Jedno od takvih postrojenja je prikazano na slici 8.
1-dovoz smea eleznicom, 2-va-
ganje/kontrola smea, 3-razdva-
janje smea, 4-odvodnja smea,
5-spremite smea, 6-kotlarnica,
7-prostor za proiavanje dim-
nih gasova, 7a-elektroltar, 7b-
pranje sa vodom, 7c-kataliza-
tor, 7d-sakuplja leteih estica
8-prostor sa parnom turbinom,
9-izmenjivaka stanica toplote,
10-postrojenje za pripremu sone
kiseline, 11-laboratoriji, 12-dim-
njak, 13-komandno mesto, 14-
spremnik za suenje vazduha,
15-silos i odlagalite otpadnih
estica, 16-drutvene prostorije,
17-staro postrojenje
Slika 8. Postrojenje za spalji-
vanje smea
97 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
DELOVI KOTLOVSKOG POSTROJENJA
Parni kotlovi sastoje se po pravilu od sledeih osnovnih sklopova, delova i opreme:
loita kao prostori za sagorevanje goriva s potrebnom opremom za pret-
varanje hemijske energije goriva u toplotnu energiju dimnih gasova;
sistem izmenjivaa toplote (deo parnog kotla pod pritiskom i zagreja vazduha),
odnosno ogrevne povrine parnog kotla na kojima se toplotna energija dimnih
gasova prenosi na vodu i vodenu paru; ovi su izmenjivai toplote: zagrejai
vode, isparivai vode, pregrejai pare i zagrejai vazduha;
pomoni ureaji u parnom kotlu: armatura parnih kotlova (na i gruba), nosiva
elina konstrukcija, ozid i izolacija
postrojenje ili ureaji izvan parnog kotla: postrojenje ili ureaji za dovod gori-
va do parnog kotla, postrojenje ili ureaji za pripremu vode, postrojenje ili
ureaj i za napajanje vodom, postrojenje ili ureaji za snabdevanje vazduhom,
postrojenje ili ureaji za odvod i ienje dimnih gasova, postrojenje ili ureaji
za odvod pepela i ljake, postrojenje ili ureaji instrumentacije, regulacije i
automatike.
Loita, dovod goriva i vazduha, odvod dimnih gasova
U loitu se hemijska energija goriva pretvara u toplotnu energiju dimnih gasova.
Veliina i oblik loita i ostale karakteristike zavise u najveoj meri od upotrebljenog
goriva, veliine jedinice, dovoda goriva i vazduha za sagorevanje itd. Osnovni zadatak
loita je da osigura pravilno i potpuno sagorevanje goriva u optimalnim uslovima. Proces
sagorevanja goriva mora zavriti u loitu. Dimni gasovi prenose svoju toplotnu energiju
strujanjem na ogrevnim povrinama izmenjivaa toplote. Toplotna energija dimnih gasova
predaje se kod uobiajenih izvedbi prema sledeem redosledu; cevni sistem ogrevnih
povrina isparivaa vode, pregrejaa pare, zagrejaa ili predisparivaa vode i ogrevne
povrine zagrejaa zraka.
Redosled smetaja ogrevnih povrina moe biti i drugaiji, a zavisi od toplotnog
prorauna jedinice. Dimni gasovi struje dimnim kanalima u sklopu parnog kotla i izlaze
pomou prirodne ili prisilne promaje u slobodnu atmosferu. Kod dananjih jedinica vazduh
se dovodi na reetku ili u gorionike pomou ventilatora sveeg vazduha (primarna prom-
aja), a dimni gasovi se odvode iz jedinice pomou ventilatora dimnih gasova (sekundarna
promaja). Kod savremenih parnih kotlova s tenim gorivom esto se izvode loita s na-
dpritiskom tako da ventilator za dovod sveeg vazduha slui ujedno i kao ventilator za
odvod dimnih gasova u atmosferu. Kod manjih jedinica mogu je rad i bez ventilatora, tj.
s prirodnom promajom pomou dimnjaka odreene visine.
98 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Deo parnog kotla pod pritiskom
U deo parnog kotla pod pritiskom dovodi se napojna voda pod pritiskom mnogo viim
od atmosferskog. U njemu se zagrejava, predisparuje i isparuje voda i pregrejava vode-
na para na traenu temperaturu. Prema tome sve ogrevne povrine izmenjivaa toplote
u sklopu parnog kotla: zagrejai vode, predisparivai, isparivai i pregrejai pare, kao i
spojni cevovodi, komore i bubanj parnih kotlova (ako je parni kotao izveden s prirodnim
optokom), obuhvaeni su pojmom deo parnog kotla pod pritiskom.
Ogrevne povrine isparivaa vode
Osnovni deo parnog kotla je ogrevna povrina isparivaa vode. To je povrina koja je
s jedne strane u dodiru s dimnim gasovima a s druge strane s vodom i meavinom vode i
vodene pare. Isparivai su cevi povezane s komorama i bubnjem tako da se odvija nor-
malni optok vode i pare. Kod parnih kotlova s prirodnim optokom bubanj i cevni sistem
isparivaa i zagrejaa vode moraju biti ispunjeni vodom 50 do 70% visine, a iznad toga
dela bubnja nalazi se parni prostor. Kod parnih kotlova s prisilnim optokom voda i para
esto se neposredno odvajaju u cevnom sistemu isparivaa bez bubnja. Ova vrsta jedi-
nica ima malu koliinu vode a brze promene u optereenju postiu se dobrom regulacijom
dovoda goriva, odnosno sagorevanja. Najnii i najvii vodostaj u generatoru pare moraju
biti jasno odreeni. Time se spreava neposredan dodir dimnih gasova visoke tempera-
ture s ogrevnim povrinama isparivaa koje nisu s druge strane hlaene meavinom vode
i vodene pare.
Ogrevne povrine pregrejaa pare
Pregreja pare je sklop ogrevnih povrina izmenjivaa toplote u kom se pregrejava
vodena para iz zasiena stanja do odreene temperature pregrejanja. U pregrejau se,
osim toga, sui para koja na ulazu u pregreja sadri odreeni procenat vodenih estica
(od 1 do 5%). Ogrevne povrine pregrejaa pare izvode se u obliku snopova elinih
beavnih cevi, a prema potrebi i od legiranog elika smetenih bilo u loitu bilo u vodo-
vima dimnih gasova. Kod savremenih velikih jedinica visokog pregrejanja pare ogrevne
povrine pregrejaa podeljene su na vie delova. Toplota se konvektivnim prolazom i
zraenjem prenosi od dimnih gasova na vodenu paru koja struji cevima pregrejaa.
Ogrevne povrine zagrejaa i predisparivaa vode
Zagreja, odnosno predispariva vode je sklop ogrevnih povrina izmenjivaa toplote
u kom se voda zagrejava ili delimino predisparava. Za nie pogonske pritiske (4-5 MPa)
ogrevne povrine zagrejaa vode izvedene su esto i od rebrastih livenih cevi. Za visoke
pritiske i novije izvedbe izvedene su od elinih beavnih cevi savijenih u obliku cevnih
zmija. Temperatura zagrejavanja vode u zagrejaima kree se od 25-50C ispod tem-
perature zasiene pare. esto se u zagrejau voda zagrejava i do temperature ispara-
vanja, a moe se i predispariti do 25%.
99 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ogrevne povrine zagrejaa vazduha
Ogrevnim povrinama izmenjivaa toplote zagrejava se vazduh za sagorevanje na
odreenu temperaturu. Ogrevne povrine zagrejaa vazduha mogu se izvesti kao li-
meni ploasti zagrejai, cevni zagrejai, livene-rebraste cevi i kao specijalne izvedbe
(Ljungstrm) itd. Vazduh koji se zagrejava prenosom toplote od dimnih gasova, sui se i
zagrejava gorivo i stvaraju povoljni uslovi sagorevanja (povienje temperature procesa
sagorevanja) u loitu parnih kotlova.
Armatura parnog kotla
U ovaj sklop opreme ukljueni su svi pomoni delovi potrebni za potpunu izgradnju
jedinice i normalan rad. Gruba armatura obuhvata pomone ureaje loita, kontrolna
vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje, razne livene delove itd. Fina armatura obuhvata
bitne delove za sigurnost pogona i rada jedinice (manometri, termometri, ventili itd.)
Nosiva elina konstrukcija parnog kotla
Nosiva elina konstrukcija parnog kotla osigurava izgradnju kompletne jedinice u
jedinstvenu celinu i povezuje pojedine delove parnog kotla. Nosiva konstrukcija jedinice
preuzima optereenje koje nastaje ugradnjom svih delova u parni kotao (loite sa svojim
ureajima, ogrevne povrine izmenjivaa toplote kao to su ispariva vode, pregreja
pare, zagreja vode, armatura i ostali delovi). U novije vreme ima raznih izvedbi jedinica
parnih kotlova kod kojih ogrevne povrine ili optone cevi ujedno slue i kao nosiva kon-
strukcija. Kod parnih kotlova s velikim sadrajem vode kao nosiva konstrukcija slui telo
parnog kotla.
Ozid i izolacija parnog kotla
Ozid i izolacija parnih kotlova spreavaju prodor spoljanjeg vazduha u loite i ka-
nale jedinice i doputaju minimalne toplotne gubitke. Vatrostalni i izolacijski materijal bira
se na osnovi toplotnih i mehanikih naprezanja koja se javljaju zbog temperaturnih stanja
u pojedinim podrujima parnog kotla. Postoje dve izvedbe parnog kotla (kad je u pitanju
izolacija ili ozid parnog kotla): normalna (teka) i laka (izolacija).
Normalna izvedba je ozid koji se sastoji od vatrostalnih (amotnih) opeka normal-
nih i fazonskih oblika i vatrostalnih (amotnih) svodova. Izmeu sloja vatrostalne opeke i
spoljanjeg ozida (graevinska opeka) esto se nalazi izolacijski meusloj.
Izvedba izolacije primenjuje se u savremenim kotlovima veeg kapaciteta gde su zido-
vi loita potpuno pokriveni ogrevnim povrinama izvedenih od cevi zavarenih u jednom
bloku. Iza takvih cevnih zidova u bloku (membranski zidovi) smeten je sloj izolacijskog
materijala (staklena ili mineralna vuna); s spoljanje strane je parni kotao kao celina
pokriven limenom oplatom.
100 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Postrojenje za pripremu napojne vode
Ovo se postrojenje sastoji kao celina od termike (toplotne) i hemijske pripreme vode.
U hemijskoj pripremi vode odstrane se tetne materije kao to su soli, mehanika neistoa
itd. Uslovi kojima napojna voda mora odgovarati odreeni su u parnom kotlu tempera-
turom pregrejanja, radnim pritiskom, toplotnim optereenjem ogrevnih povrina i dr.
Ureaji za napajanje parnih kotlova
Ovi se ureaji sastoje od napojnih pumpi, koje se danas izvode kao elektropumpe i
turbopumpe; u sklop toga dela pomonih ureaja ulaze napojni cevovodi, sigurnosna i
pogonska armatura i veanja cevovoda. Napajanje se regulie u sklopu regulacije par-
nog kotla. Sigurno snabdevanje parnog kotla napojnom vodom je najbitniji uslov sigurn-
osti pogona te zato postoje vrlo strogi propisi o izgradnji i veliini napojnih pumpi (TRD
Technische Regeln fr Dampfkessel).
Postrojenje za transport i pripremu goriva
Ovo se postrojenje sastoji od niza transportnih ureaja zavisno od vrste goriva (vrsto,
teno ili gasovito gorivo), kao i o konkretnim smetajnim uslovima parnih kotlova, njegovih
pomonih ureaja i kotlovskog postrojenja u celini. Postrojenja za transport i pripremu
goriva ine u kotlovskim postrojenjima, a osobito kod vrstih goriva, sloeno i veliko
postrojenje.
Ureaji za ienje dimnih gasova
0vi ureaji, odnosno istai (ltri) dimnih gasova mogu biti izvedeni na osnovi
mehanikog odvajanja estica pepela, tj. delovanjem centrifugalne sile na estice pepela
u dimnim gasovima, ili kao elektroltri na osnovi delovanja elektrostatikog elektriciteta.
Sadanje izvedbe takvih ureaja dele se na etiri grupe:
mehaniki suvi ltri,
mehaniki vlani ltri,
elektro suvi ltri,
elektrovlani ltri.
Izvedba i upotreba pojedinih vrsta ltara primenjuje se prema zahtevima koji se post-
avljaju kvalitetom ienja dimnih gasova od pepela.
Ureaji za odvod ljake i pepela
Tim se ureajima odstranjuju i odvode ljaka, pepeo i ostale balastne materije iz
loita parnih kotlova. Mogu se izvesti kao mehaniki, hidrauliki i pneumatski ureaji.
101 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Oprema za instrumentaciju, regulaciju i automatiku parnog kotla
Za ispravan rad i pogon parnih kotlova ugrauje se oprema i ureaji za instrument-
aciju, upravljanje, regulaciju i automatiku. Osnovni zadatak te opreme je sledei:
uskladiti dovedenu energiju u obliku goriva s potrebnom toplotnom energijom
koju proizvodi parni kotao;
uskladiti odnose goriva i vazduha da proces sagorevanja u loitu parnih kot-
lova bude najpovoljniji;
odravati pritisak u loitu (podpritisak ili nadpritisak) stalnim u svim pogonskim
uvjetima;
odravati temperaturu pregrejanja pare stalnom;
odrati sigurno snabdevanje napojnom vodom.
Princip rada parnog kotla
Generator pare prikazan na sl. 9. izveden je s loitem za sagorevanje goriva u sloju.
Ugalj se nalazi u bunkeru (1); u loitu je ugraena mehanika ravna reetka (2) s dovo-
dom vazduha. U loitu je ugraena i ogrevna povrina isparivaa (7), gde se toplota
izmenjuje zraenjem. Drugi deo ogrevne povrine isparivaa izveden je u obliku snopa
cevi (8), gde se toplota izmenjuje delimino zraenjem a delimino konvekcijom. Ogrevne
povrine pregrejaa pare izvedene su u dva dela u obliku cevnog vodoravnog (12) i
uspravnog (11) snopa cevi (cevne zmije). Izmeu obaju delova ugraen je regulator pre-
grejanja pare (13). Zagreja vode izveden je od 3 snopa vodoravno poloenih cevnih
zmija (6). Iza zagrejaa vode u toku strujanja dimnih gasova smeten je cevni zagreja
vazduha (14). Dimni gasovi izlaze nakon treeg voda iz generatora pare u atmosferu
odnosno u ista dimnih gasova.
Loite je izvedeno s prednjim (4) i stranjim svodom (3) za osiguranje pravovremenog
paljenja goriva i pravilnog odvijanja procesa sagorevanja.
Napojna voda ulazi u zagreja vode (6) generatora pare preko komore (5). Iz
zagrejaa vode (6) zagrejana voda ulazi preko vodova u bubanj (10) koji slui za odva-
janje vode i vodene pare (prirodni optok). Iz bubnja na najniem mestu sputa se voda
silaznim cevima (9) u komore smetene u loitu, a uzlaznim cevima, koje ine povrinu
isparivaa (7), meavina vode i vodene pare die se prirodnim uzgonom u bubanj, gde
se odvajaju faze vode i vodene pare. U sabirniku i odvajau pepela (l6) delimino se
odvaja pepeo (vee estice) iz dimnih gasova. elina konstrukcija i galerije generatora
pare (15) izvedene su od normalnih elinih prola.
102 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 9. Parni kotao s ravnom mehanikom reetkom
103 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ELEKTRINA
ENERGIJA
Savremena civilizacija, savremeni nain ivota, nae celokupno okruenje, poivaju na
upotrebi elektrine energije. Nema segmenta savremenog ivota koji, na neki nain, ne
zavisi od ove vrste energije. Elektrina energija pokree sve: od najsitnijjih kunih aparata
do ogromnih fabrikih postrojenja; njome ovek produava dan, pokree maine da rade
umesto njega ukratko, olakava i ulepava sebi ivot.
Mogunost da to postigne, ovek je, kao i mnogo puta do tada pronaao u prirodi.
Prirodna pojava elektricitet, koja se javlja u obliku munje i gromova, dugo je zaokupljala
panju obinog oveka, bila predmet istraivanja mnogih naunika. Prepriavajui svoje
prvo deako oduevljenje elektrinom energijom, Nikola Tesla je 1939. godine napisao:
Dan na dan pitao sam se ta je elektricitet, ali nisam nalazio odgovora. Osamdeset
godina proteklo je otada i ja sebi jo uvek postavljam isto pitanje, nemoan da naem
odgovor.
Nauka je utvrdila da elektricitet nastaje kada se elektroni (delovi atoma) meusobno
privlae ili odbijaju, i tako kreu. Na tom svojstvu elektrona zasnovana je zika pojava
elektrina struja to je usmereno kretanje elektrona pomou magnetnog polja. Nakon
dugog prouavanja i eksperimentisanja, tokom druge polovine 19. veka, naunici su kon-
struisali generator, mainu u kojoj e, najjednostavnije reeno, to usmereno kretanje elek-
trona, na kraju, proizvesti elektrinu energiju. Sama re energija potie od starogrke
energeia kojom se oznaavala sposobnost tela, materije da obavi neku radnju. Sve to
se nalazi oko nas Sunce, voda, vazduh, vetar, drvo, svaki predmet, svi ivi organizmi
ima energiju, obavlja neku radnju. Fiziari su utvrdili da je energija konstantna i neu-
nitiva, ona ne moe nastati niti nestati, moe samo da pree iz jednog oblika u drugi.
Tako je u prirodi.
104 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ovek je, neto slino, zasnovano na tom svojstvu prirode, uinio i sa elektrinom energi-
jom: po izlasku iz elektrana, elektrina energija se icama prenosi i distribuira do svih nas.
Mi je koristimo onako kako nam je u tom trenutku potrebno: za osvetljenje (ukljuivanjem
sijalice, elektrina energija postaje svetlosna energija), za pokretanje maina i aparata
(ukljuivanjem, na primer, miksera, elektrina energija postaje mehanika), za zagrevanja
(ukljuivanjem TA pei, postaje toplotna energija), u hemijskim procesima (hemijska)
ovek je elektrinu energiju uinio oblikom energije koji se lako dobija iz bilo kog
drugog oblika energije i isto tako - lako, pretvara u bilo koji drugi oblik energije, tj.
onaj oblik koji je potreban oveku. Zbog toga se i kae da je elektrina energija naj-
plemenitiji oblik energije.
Elektrina energija se dobija u elektranama. Generator koga pokree neka turbina
proizvodi elektrinu energiju. U blizini generatora se pravi trafostanica ija je uloga da
napon transformie u vii, koji se dalje preko dalekovoda prenosi na vea rastojanja. U
trafostanici se nalazi i oprema koja omoguuje iskljuenje pojedinih delova mree. Kod
potroaa se u trafostanici visoki napon sniava na eljenu vrednost.
PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE
Elektrina energija se proizvodi u elektranama. Prema vrsti goriva one se dele na :
1. termoelektrane, koriste hemijsku energiju organskih goriva
2. hidroelektrane, koriste energiju vode
3. nuklearne elektrane, koriste nuklearno gorivo
Pored ovih postoje i elektrane koje koriste energiju vetra, sunca, tople vode, plime i
oseke.....
Termoelektrane
Slika 1. Tehnoloka ema proizvodnje elektrine energije iz uglja
Na slici je prikazana tehnoloka ema proizvodnje elektrine energije iz uglja. Obav-
ljaju se etiri transformacije energije. Prva je u parnom kotlu, gde se hemijska energija
transformie u toplotnu energiju pregrejane vodene pare. Druga u parnoj turbini, gde se
toplotna energija vodene pare transformie u mehaniku energiju u vidu obrtanja turbine.
105 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Trea je u sinhronom generatoru u kome se mehanika energija pretvara u elektrinu ener-
giju. etvrta se obavlja u transformatoru, da bi se uinila pogodnijom za prenos.
Kotao, turbina, generator, transformator i pratea postrojenja predstavljaju termo-
energetski blok. Termoelektranu ini vie blokova. Svaki blok je autonoman.
Gorivo sagoreva u par-
nom kotlu, pa prolazei
kroz parni generator do-
vedena voda se pretvara
u paru, koja se zatim pre-
greva. Pod visokim priti-
skom se ova para dovodi
u parnu turbinu. U spro-
vodnim kanalima turbine
para ekspandira i stvara
se kinetika energija struje
pare. Struja pare velikom
brzinom udara u radne lo-
patica rotora turbine i on
se okree. Osovine rotora turbine i elektrogeneratora su mehaniki spojene, tako da se
pomou ove sprege na krajevima generatora dobija elektrina energija. Da bi se poten-
cijalna energija pare to vie iskoristila ekspandiranje pare u turbini treba da omogui
to manji pritisak i temperaturu. U kondenzatoru se para iz turbine pretvara u kondenzat,
a kako se obim pare smanjuje desetak hiljada puta, u kondenzatoru se obrazuje veliki
vakuum. Kondenzat se pomou pumpe usmerava u parni generator radi ponovnog ispa-
ravanja. U savremenim termoelektranama, u elektrinu energiju se pretvara oko 40%
utroenog goriva.
Hidroelektrane
Slika 3. Tehnoloka ema proizvodnje elektrine energije kod hidroelektrane
Osnova rada hidroelektrana je promena potencijalne energije vode. Prema vrsti re-
zerve vode hidroelektrane (HE) mogu biti akumulacione i protone. Prema padu vode
mogu biti sa niskim pritiskom (do 15m), sa srednjim pritiskom (15 do 50m) i visokim pri-
tiskom (pad preko 50m). Prema nainu gde su smetene turbine i generatori mogu biti
Slika 2. Princip rada termoelektrane
106 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
pribranske i derivacione. Prema vrsti turbina mogu biti sa Peltonovim, Francisovim, Kapla-
novim ili propelerne turbine.
Akumulacione hidroelektrane (Trebinje) se grade tamo gde je mogue lako i jeftino iz-
graditi akumulaciono jezero. Ove elektrane malo zavise od atmosferskih usova. Protone
HE (erdap) koriste prirodni protok vode koji zavisi od koliine padavina. Pre izgradnje
potrebno je imati podatak o padavinama za prethodnih 20 godina.
Upotrebljena voda se po izlasku iz turbine moe vraati cevima nazad u vetaku
akumulaciju. Kada u renom koritu nema dovoljno vode istim cevovodom se ta voda moe
vraati do turbina. To je reverzibilna elektrana (Bajina Bata).
Da bi se iz potencijalne
energije vode dobila elek-
trina potrebno je izvriti
tri transformacije energije.
Prva se obavlja u hidrau-
linoj turbini, gde se po-
tencijalna energija vode
transformie u mehaniku
energiju na vratilu turbi-
ne. Druga je u sinhronom
generatoru gde se meha-
nika transformie u elek-
trinu. Trea je u transfor-
matoru, podie se napon
radi prenosa na daljinu.
Brana slui da skrene
vodu sa njenog toka i po-
visi nivo na odgovarajuu vrednost. Zahvat vode odvodi vodu iz jezera do turbine. Dovod
vode spaja zahvat sa vodostanom i moe biti kanal ili tunel. Vodostan je rezervoar na
kraju tunela koji treba da ogranii porast pritiska nastao naglim zatvaranjem turbine.
Brzina vode u cevovodu je 4 do 10 m/s.
Hidrauline turbine energiju toka vode pretvaraju u okretanje rotora. Mlaz vode de-
luje na lopatice u pravcu tangente. Stvara se obrtni moment pod ijim dejstvom rotor
poinje da se okree.
Posebnu vrstu ine HE na plimu i oseku. Prva je izgraena u Francuskoj snage 340MW,
amplituda plime dostie 11m. U Velikoj Britaniji se gradi jedna snage 800MW, amplituda
plime je 13,8m.
Slika 4. Princip rada hidroelektrane
107 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Nuklearne elektrane
Razlikuju se od ter-
moelektrana po tome to
umesto kotla imaju reak-
tor. Raspadanjem jezgara
sionih materijala u re-
aktoru se stvara toplota
koja se na poseban nain
odvodi iz reaktora. Glav-
ni delovi reaktora su: telo
reaktora, reektor, sistem
za hlaenje, sistem za re-
gulaciju i sistem zatite. U
telu reaktora jezgro ato-
ma nuklearnog goriva se
cepa. Ako je siono go-
rivo pomeano sa nekim
usporivaem (moderato-
rom) takav reaktor se na-
ziva spori ili termalni. Ako
nema usporivaa onda je
to brzi reaktor. Kao mo-
derator se najee ko-
risti grat, teka voda ili
obina voda. Iz reaktora
se toplota odvodi pomou
vode, gasa (CO2) ili isto-
pljenog metala (Na, legu-
re Na i Sn). Odravanjem granine struje neutrona odrava se lanana reakcija. Pomou
ipki od kadmijuma regulie se struja neutrona.
RAZVODNA POSTROJENJA
Elektroenergetski sistem se sastoji iz vie elektrana i trafostanica. Elementi razvodnih
postrojenja su:
a) Sabirnice - Povezuju dovodne vodove sa odvodnim vodovima. Izrauju se od
golih (neizolovanih) bakarnih ili aluminijumskih provodnika. Popreni presek pro-
vodnika zavisi od struje u normalnom pogonu, porastu temperature za vreme
kratkog spoja, mehanikog naprezanja.
Slika 5. Jednostavan koncept nuklearne elektrane
Slika 6. Uobiajeni tip nuklearnog reaktora
108 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
b) Izolatori - 1) potporni, nose sabirnice, preuzimaju na sebe mehanike sile i
izoluju sabirnicu od uzemljenih delova. Mogu biti porculanski ili od vetake
smole. 2) provodni, izoluju sabirnice od zidova i metalnih delova. Upotrebljava-
ju se pri prolasku sabirnice iz jedne u drugu prostoriju.
c) Rastavljai - to je mehaniki rasklopni aparat koji slui da vidno odvoji deo
postrojenja koji je pod naponom od dela koji nije. On provodi struje u normal-
nim uslovima rada kao i struje kratkog spoja, ali se sa njim ne sme manipulisati
ako je prekida u zatvorenom poloaju. Mogu biti jednopolni i tropolni. Pokreu
se runo, pneumatski ili motorno.
d) Prekidai - to su aparati koji ukljuuju i iskljuuju strujno kolo kroz koje protie
bilo koja vrednost struje ukljuujui i struju kratkog spoja. Moraju da izdre sva
termika i dinamika naprezanja koja se pri tome pojavljuju. Brzo reaguju, 40
do 60 ms. Otvaranjem kontakata prekidaa pojavljuje se luk, struja protie i
dalje. Luk se gasi u delu prekidaa koji se naziva komora za gaenje luka. Pos-
toje uljni, malouljni, pneumatski, vakuumski prekidai.
e) Rastavlja snage - rasklopni aparat koji u odreenim pogonskim uslovima
ukljuuje, provodi i prekida nominalne struje.
f) Osigurai - koriste se za prekidanje struje. Sastoje se od porculanske cevi u
kojoj se nalazi jedan ili vie srebrnih provodnika. Cev je ispunjena kvarcnim
peskom.
g) Merni transformatori - da bi se visoki naponi i struje mogli meriti koriste se
merni transformatori. Naponski merni transformatori slue da visoki napon
transformiu u napon koji mogu podneti ureaji za merenje i zatitu. Strujni
merni transformator transformie struju velike jaine u male vrednosti (1 ili 5
A).
h) Prigunice - induktivni namotaji bez gvoa koji se vezuju na red sa potroaem
i slue da ogranie struju kratkog spoja.
i) Kablovi - kada je u postrojenjima visokog napona nemogue montirati gole
vodove, primenjuju se kablovi za spoj meu delovima postrojenja, za vezu gen-
eratora i transformatora. Dele se prema naponu (za visoki ili niski napon), vrsti
struje (naizmenina i jednosmerna), broju ila (jedno, dvo i troilni), materijalu
(aluminijum, bakar), vrsti izolacije (papirna, gumena, uljna).
j) Odvodnici prenapona - zbog raznih prelaznih pojava u mrei pojavljuju se na-
poni koji su dosta vii od nominalnih i nazivaju se prenaponi. Takoe, javljaju se
i atmosferski prenaponi. Da bi se onemoguili koristi se odvodnik prenapona.
109 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ELEKTRINE MREE
Prenos elektrine energije od elektrane do potroaa obavlja se mreama visokog
napona razliitih naponskih nivoa. Visina napona zavisi od snage i daljine. Standardni
naponi su 110, 220, 380 i 400kV. Postoji vie sistema za raspodelu elektrine energije
kao na primer radijalni (otvoreni), prstenasti (zatvoreni) i kombinacija ova dva.
Prednost radijalnog su jednostavnost i manje investicije a nedostatak povean pad
napona kod potroaa. Ako doe do kvara u jednoj grani svi potroai te grane ostaju
bez napona napajanja. Zatvoreni sistem je skuplji ali sigurniji.
Popravka faktora snage
Potronja elektrine energije se moe podeliti na dva dela, aktivnu energiju i reaktivnu
energiju. Prva se direktno pretvara u mehaniku energiju, a druga slui za stvaranje na-
izmeninog magnetnog polja. Njima odgovaraju aktivna i reaktivna struja, koje su fazno
pomerene za 90 stepeni. Poznati su izrazi:
2 2 2
r a
I I I + =
S
2
=P
2
+Q
2
cos =P/S
Vidi se da e u sluaju manjeg faktora snage biti potrebna vea prividna snaga, vea
struja i poveanje preseka sabirnica. Zato je opti interes da ugao bude to manji, tj.
kosinus da tei jedinici. Popravka faktora snage se vri pomou sinhronih kompenzatora
i kondenzatora.
Ureaji za upravljanje potronjom
Mrena tonfrekventna komanda (MTK) ima zadatak da upravlja tarifama, javnim os-
vetljenjem, mrenim optereenjem. Sastoji se od centralne emisione automatike, emisionog
postrojenja (proizvodi tonsku frekvenciju i superponira je u mreu) i prijemnika MTK.
Zatita
Maksimalna struja koja moe prolaziti kroz oveije telo bez opasnosti po ivot je
50mA. Naponi do 65 V su bezopasni za oveka (1300 je otpor oveijeg tela, ali se
menja sa naponom). Sve preko toga je opasno. Zbog toga svi delovi koji se nalaze pod
naponom moraju biti zatieni.
Zatita od atmosferskog pranjenja
Podrazumeva se gromobranska zatita. Struja udara groma moe biti nekoliko deseti-
na kA (kiloampera) pa i stotina kA. Ova struja se vrlo brzo uspostavi i vrlo brzo opadne,
110 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
otprilike za stotinak mikrosekundi. Udar groma u vodove i postrojenja prouzrokuje visoke
potencijale i oni se prazne prema zemlji. Uzemljenje za zatitu od udara groma treba da
je takvo da pri udaru groma u stub ili zatitno ue ne doe do preskoka na provodnike.
Na dalekovodima postoji zemljovodno ue, ono se dovodi do postrojenja i tu se spaja sa
zatitnim uzemljenjem postrojenja.
Uzemljenja se mogu podeliti u dve grupe: jedna titi postrojenja (pogonsko) a druga
ljudske ivote (zatitno, gromobransko). Pogonsko uzemljenje povezuje sa zemljom delove
elektrinih aparata kako bi se onemoguila pojava prenapona. Zatitno uzemljenje one-
moguava stvaranje napona koraka i dodira. apon dodira je napon koji nastaje izmeu
tla i dela postrojenja koje je u kvaru. Dozvoljeni napon dodira u mreama niskog napona
je 65V a kod visokonaponskih 125V. Napon koraka je napon koji ovek moe da premo-
sti duinom svog koraka, a ostvaruje se u raskoraku kada je tlo na nekom potencijalu.
Zatita mrea sastoji se u spreavanju dejstva veih strujnih optereenja. Ako opte-
reenja nisu mnogo velika koriste se osigurai, a za vea prekostrujna relejna zatita.
Selektivno iskljuivanje delova voda moe se postii nezavisnim maksimalno-vemenskim
relejima koji imaju strujno i vremensko podeavanje. Vod se takoe titi i od zemljospoja
i prenapona.
ELEKTRINE INSTALACIJE
Vrste i uloga elektrine instalacije
Kuni prikljuak je skup vodova koji povezuju elektroenergetske instalacije u zgradi
sa niskonaponskom mreom. Sastoji se od spoljanjeg i unutranjeg prikljuka. Spoljni
kuni prikljuak moe biti nadzemni i podzemni. Vod kunog prikljuka se titi pomou
osiguraa postavljenih na niskonaponskoj mrei (stubu) i u zgradi. Unutranji prikljuak
povezuje spoljanji kuni prikljuak sa instalacijom zgrade, a zavrava se pred elektrinim
brojilom.
Razvodne table su ploe snabdevene opremom za razdvajanje strujnih krugova. Prvo
se napravi projekat. Projektni zadatak sadri podatke o nameni objekta i zahtevima
investitora. Plan instalacije se unosi u plan graevinske osnove crtanjem oznaka za pro-
vodnike, razvodnu tablu, prijemnike i zatitu. Zatim se vri proraun korienjem tablica.
Zatim se vri specikacija materijala, predmer i predraun.
111 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
EKONOMIKA I
ENERGETIKA
Energetika je oblast privrede koja se bavi istraivanjem, analizom, proizvodnjom,
prenosom i distribucijom energenata i energije. Danas je kao pojam opte prihvaen,
zbog ega ga je mogue denisati na nekoliko naina. U naunom smislu je to nauka o
energiji i tehnikom korienju izvora energije. U ekonomskom smislu je energetski skup
privrednih aktivnosti usmerenih na istraivanje i proizvodnju primarnih i sekundarnih iz-
vora energije, transformaciju, prenos i distribuciju do potroaa. U lozofskom smislu,
energetika je pogled na svet koji sve to postoji i to se zbiva u prirodi i drutvu svodi na
energiju, ak i materiju i duh.
Energetika se bavi proizvodnjom i prometom vrstih, tenih i gasovitih energenata kao
i elektrinom i nuklearnom energijom.
Energetika u ekonomskom smislu je skup privrednih delatnosti - aktivnosti pomou kojih
se pronalaze izvori energije, transformiu u vetake izvore i dostavljaju je potroaima
u proizvodnoj i konanoj potronji. Prema tome, energetika je privredna aktivnost koja se
bavi obezbeenjem potroaa energijom.
Cilj ekonomike energetike je da se dobije to jeftinija i kvalitetnija energija, koju
omoguuju dati nivo razvoja tehnike i tehnologije i da se pri tome obezbedi najvei stepen
korisnog dejstva ime se minimiziraju trokovi energije u proizvodnji odreenih roba, a
preko njih i ukupne cene kotanja.
112 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Zadatak energetike jeste ekonomina proizvodnja i smanjenje gubitaka energije,
ekasan razmetaj proizvoaa i izbor optimalnog naina transporta. Pored toga je bi-
tan zadatak smanjenje negativnih uticaja na ovekovu okolinu, odnosno smanjenje emisije
gasova koji su uzrok efekta staklene bate.
Danas trokovi energije predstavljaju znaajnu stavku u strukturi ukupnih trokova, pa
otuda svaka promena cena energije utie na generisanje trokovne inacije. Takozvana
energetska kriza vezana je za promenu cena energije na svetskom tritu, a ne za
iscrpljenje energetskog potencijala u celini, ili nekog osnovnog izvora energije. Ta prom-
ena cena ima karakteristike borbe zemalja u razvoju za novi meunarodni ekonomski
poredak, i borbe za suvereno pravo raspolaganja svojim nacionalnim bogatstvom.
Savremeni privredni razvoj uslovljen je industrijalizacijom, a ona pak zahteva sve veu
koliinu energije.
Proces mehanizacije i automatizacije ini ljudski rad suvinim, i u krajnjoj liniji poveava
produktivnost rada i smanjuje koliinu rada sadranog u robi. Otuda, proces industrijal-
izacije nije samo gola zamena ivog rada minulim, nego i podizanje proizvodne snage
i smanjenje cene proizvoda i usluga, to predstavlja pouzdan ekonomski razvoj.
Sve promene koje su se desile i koje se deavaju u sektora energetike jesu dramatine.
One su takve jer od kompanija, sektora, drzava, regiona zahtevaju samostalnost i pov-
ezivanje, trinu orjentaciju i dravnu intervenciju, kao i meunarodnu konkurentnost. Na-
jbitniji zadatak koji se danas postavlja pred energetiku jeste koncept odrivog razvoja.
Zemlje poput Srbije moraju mnogo dinaminije da rade ka tom putu, posebno imajui u
vidu da energetika danas u BDP uestvuje sa samo 7.5%.
Privredni razvoj zahteva ne samo dovoljnu koliinu ukupne energije, nego i odreenu
strukturu, koja treba da odgovara odreenom nivou tehnolokog razvoja, ekonomskoj cel-
ishodnosti, odreenom komforu i ekolokim zahtevima. S druge strane, struktura potronje
energije uslovljena je tehno-ekonomskim faktorima kao to su:
nivo privredne aktivnosti i drutvenog standarda;
obim i straktura energetskog potencijala zemlje (stepen istraenosti, stepen raz-
vijenosti eksploatacije, trini uslovi);
stepen energetske zavisnosti zemlje od drugih zemalja;
odnosi cena energetskih sirovina, i
platno-bilansne mogunosti zemlje.
Otuda, privredni razvoj zemlje uslovljen je raspoloivim izvorima energije i
mogunostima uvoza.
Razvoj energetike mora da bude u funkciji privrednog rasta. Nedostatak energije
usporava privredni rast, dok viak energije znai neracionalno korienje resursa i posku-
pljenje proizvodnje.
113 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ULOGA I ZNAAJ ENERGETIKE
Preokupacije savremene civilizacije jesu da obezbedi dovoljno hrane za sve vei broj
stanovnika, dovoljno sirovina za savremenu industrijsku proizvodnju i dovoljno jeftine i
kvalitetne energije. Pomanjkanje bilo hrane, sirovina ili energije dovelo bi do ozbiljnih
poremeaja u savremenoj privredi i drutvu. Nedostatak energije imao bi katastrofalne
posledice jer bi celokupna savremena tehnika bila paralisana, a proizvodnja manuelnim
putem bila bi isuvie skromna da obezbedi dovoljno dobara potrebnih za zadovoljenje
sadanjeg nivoa drutvenih potreba.
Globalizacija je kljuna re novog doba. Informatika i razvoj tehnike su nas pribliili
jedne drugima. U isto vreme, nepravda, siromatvo i problemi vezani za ivotnu sredinu su
sve vei irom sveta. Zemlje bilo da su razvijene ili manje razvijene, iscrpljuju bogatstva u
cilju daljeg razvoja.
Energetika se javlja kao modikator privrednih struktura i akcelerator opteg ekonom-
skog napretka.
Kao modikator energetika doprinosi ne samo brzom razvoju postojeih grana i delat-
nosti, ve omoguuje razvoj i novih proizvodnih delatnosti, a isto tako pospeuje razvoj
nekih nerazvijenih delatnosti.
Kao akcelerator ekonomskog progresa energija omoguuje ekasniju i jeftiniju proiz-
vodnju, to sve vie doprinosi poveanju ivotnog standarda. Porast ivotnog standarda
opet utie na ekspanziju proizvodnje i potronje energije. Otuda ovo uzajamno delo-
vanje doprinosi optem privrednom razvoju. Energetika je postala strategijska industrija
savremene civilizacije.
Dananji svet je optereen slalno rastuom brigom, odnosno potrebom za obezbeenjem
dovoljne i adekvatne ponude energije, odnosno energetskom bezbednou. Energetska
bezbednost je multidisciplinarni koncept jer u vrh prioriteta dovodi stalan rast cena fosilnih
izvora energije, ali i jednako brz rast straha od klimatskih promena. Uzroci rasta cena su u
brzom rastu tranje, i nestabilnom geopolitikom okruenju u veini regiona bogatim ovim
resursima. Za drave potroae, energetska bezbednost predstavlja sigurno snabdevanje
energentima po prihvatljivim cenama. Za drave proizvoae radi se o stabilnoj i pred-
vidljivoj tranji po adekvatnim cenama. Re je o meuzavisnosti koja globalno gledano,
poiva najmanje ili nimalo na mehanizmima saradnje, a mnogo vie na borbi za pristup,
kontroli i eksploataciji energenata.
Paralelno i u tesnoj vezi sa tim kretanjima imamo pojavu velikih socijalno-ekonomskih
promena u svetu. To znai da sa procesom nauno-tehnoloke revolucije kao materijalno-
tehnoloke baze, dolazi do revolucionarnog preobraaja celokupnog ljudskog drutva.
Koliko je znaaj energije za revolucionisanje ljudskog roda potvruje i injenica to se
periodizacija drutvenih epoha vezuje za oblik energije koji je dominantan u toj epohi.
U tom procesu revolucionisanja prisutna je tendencija smena lidera sa stanovita izvo-
ra energije. Istovremeno u tim procesima ljudska energija supstituisana je drugim oblicima
114 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
energije, a uloga oveka sve se vie svodi na ulogu inicijatora, organizatora i kontrolora
tehnolokih procesa. Time se proizvodna snaga rada drutva neprestano poveava. Otuda
je sasvim opravdano da se koliina energije po stanovniku uzima kao merilo i kriterijum
stepena razvoja pojedinih nacionalnih ekonomija.
Smena lidera u potronji energije zasniva se na ekonomskoj celishodnosti potronje
pojedinih oblika energije. Tradicionalni izvori energije, drvo i ugalj, u poslednje vreme
preputaju ulogu lidera plemenitim izvorima energije: nafti i gasu. Ova dva izvora energi-
je su za vrlo kratko vreme postali dominantni u potronji ukupne energije, ali zbog inten-
zivne potronje preti im opasnost da uskoro ustupe mesto lidera jo plemenitijem izvoru
energije - nuklearnoj energiji. Budunost oveanstva vie je usmerena na nuklearnu fuziju
nego na nuklearnu siju, obzirom da se radi o praktino neiscrpnom izvoru energije.
Upotrebom tih razliitih izvora energije omogueno je da ovek pobolja uslove ivota
i povea proizvodnju najrazliitijih upotrebnih vrednosti. Tradicionalni izvori energije vre-
menom su do te mere postali sastavni deo ovekove delatnosti da se uspostavila uzajamna
veza izmeu oblika korienja energije i ovekovog materijalnog blagostanja. Otuda je
potronja energije po stanovniku jedno od najpouzdanijih merila stepena razvoja materi-
jalne kulture. Takoe, koecijent korelacije izmeu dostignutog nivoa drutvenog proiz-
voda po stalnim cenama i dostignutog nivoa potronje energije po stanovniku u Srbiji iznosi
0.962 a sveta 367, dok zemlje u razvoju imaju koecijent od 5.208.
Razliiti stepen korelacije izmeu drutvenog proizvoda i potronje energije u raznim
zemljama i oblastima, kao i u istoj zemlji u raznim vremenskim periodima, uslovljen je:
promenom strukture privrede, klimatskim uslovima, razlikama u ivotnom standardu, i
promenama u strukturi energije, obzirom na njihov razliit stepen korisnog dejstva. Otuda
samo u optem sluaju mogu da vae sledee konstatacije za razvrstavanje zemalja na
bazi potronje energije po stanovniku:
ispod 1.000 kg ekvivalentnog uglja su nerazvijene zemlje,
izmeu 1.000 i 2.000 kg ekvivalentnog uglja jesu zemlje u razvoju,
od 2.000 do 3.000 kg imaju srednje razvijene zemlje, i konano,
iznad 3.000 kg ekvivalentnog uglja imaju vodee zemlje tehnolokog doba.
Nain kako svet koristi energiju je jedna od osnovnih karakteristika ekonomije i itave
civilizacije. Napredak od zaprene snage do parne maine, potom motora sa unutranjim
sagorevanjem, i na kraju elektrine snage jesu kljuni elementi i pokazatelji razvoja sveta.
Energetska politika i strategija
Energetika se javlja kao bazni modikator privredne strukture, odnosno kao snani
propulzivni faktor ukupne materijalne proizvodnje.
Neki izvori energije stiu ova svojstva jer se tehniko-tehnoloki pronalasci - inovacije
baziraju na njihovoj potronji. Takva svojstva je ranije imao najvie ugalj, a danas su to
elektrina energija, nafta, prirodni gas. Iz ovog razloga snano su se razvile elektro-
115 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
industrija, elektrohemija, elektro-metalurgija, elektronska industrija, kao i industrija auto-
mobila, brodogradnja, avionska, petrohemija, i to tako da su ove industrijske delatnosti i
grane, pored ekstraktivne industrije ustvari nosioci celokupnog savremenog ekonomskog
razvoja svake zemlje. U odnosu na sve vrste elektrina energija je u najveoj meri pokreta
privrednih struktura. I obnovljivi izvori energije - OEI (nuklearne sirovine, energija sunca,
geotermalna, energija plime i oseke, energija vetra) se mogu koristiti tek nakon transfor-
macije u elektricnu energiju.
Energetska politika, kao deo opte ekonomske politike, denisana je kroz naela,
ciljeve, zadatke, mere i instrumente, poev od istraivanja i razvoja, dobijanja, distribucije
i korienja energije sa svrhom obezbeenja dovoljne koliine energije uz prihvatljive
cene energije. Uspenost ostvarenja ovog zadatka energetike mogua je ako se odredi
jedinstvena energetska politika, a ne preko politike parcijalnih interesa pojedinih faza/
sfera privrednog ivota, ili parcijalnih interesa pojedinih regiona zemlje.
Poto je injenica da je energetska snabdevenost bitna pretpostavka privrednog i
ukupnog drutvenog razvoja zemlje, adekvatna energetska ponuda kao odgovor na en-
ergetsku tranju mora biti usklaena sa ukupnim drutvenim razvojem zemlje. To podra-
zumeva da se zasniva koliko je to mogue na povezivanju, i drugim bitnim odrednicama,
od kojih izdvajamo sledee:
na korienju domaih ekonomski isplativih izvora energije,
razvoju najpovoljnijih transportnih i prenosnih sistema energije, njihovim povezi-
vanjem sa susednim meunarodnim energetskim sistemima,
smanjenju uvozne zavisnosti zemlje,
uspostavljanju i jaanju trinih uslova privreivanja,
poveanju energetske ekasnosti u proizvodnji, preradi, transportu i potronji en-
ergije, revitalizaciji i rekonstrukciji postojeih kapaciteta, i zavretku zapoetih
investicija,
veem korienju OEI energije,
uvoenju novih i modernizaciji postojeih tehnologija,
aktivnom regionalnom povezivanju ,
minimizaciji negativnih uticaja na ivotnu sredinu,
podsticanju domae privrede, kao i koncesionim istraivanjima i proizvodnji.
Energetska politika iskazuje ciljeve i instrumente kojima vlada jedne zemlje treba da
razvija energetski sektor u pogledu: sigurnog i pouzdanog snabdevanja energijom, zatite
ivotne sredine, vlasnitva, trinog poslovanja, investicija, energetske ekasnosti, novih
obnovljivih izvora, povezivanja sa regionom i ire, mera socijalne zatite i dr. Nemogue
je denisati energetsku politiku, bez sklada sa privredno-ekonomskim razvojem zemlje, ali
i sa energetskom praksom i standardima zemalja u okruenju, ili drugim meunarodnim
dokumentima. Energetska politika denie naine uspostavljanja odgovarajueg pravnog,
institucionalnog, nansijskog i regulatornog okvira, koji je potreban za dostizanje nivoa
odrivog razvoja energetskog sektora.
116 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Energetska strategija jedne zemlje predstavlja denisani i konsenzusom prihvaeni
dokument koordinacije daljeg rada institucija koje se bave snabdevanjem energijom, koji
postavlja konkretne ciljeve i denie mehanizme za prelazak od klasinog podrazume-
vanja snabdevanja potroaa sa energijom, ka sigurnom, konkretnom i ekoloki prih-
vatljivom snabdevanju energetskim uslugama. Strategija razvoja energetike jeste vizija
upravljanja energijom jedne zemlje u odreenom vremenskom periodu, a zasniva se na
postignutim rezultatima opsenih naunih istraivanja, kao i na upotrebi mnogih metod-
ologija (MEDEE, WASP, sektorsko-specine metodologije (za planiranje mree..) kao i
posebne koje se odnose na izradu energetskih bilansa (EIHP)), uz postojee EUROSTAT i
IEA metodologije.
Strategija je dokument koji nastaje kao rezultat tesne saradnje vladinih institucija,
ekspertskih organizacija, naunih i razvojnih instituta.
Danas sve energetske strategije bilo da su nacionalne, regionalne ili globalne ima-
ju svoju energetsku, ekoloku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacionu, institucionalnu i
obrazovnu dimenziju.
Energetska politika upravo zajedno sa energetskom strategijom ukazuje energetskim
subjektima na njihovu ulogu u reformi energetskog sektora i podstie domae i strane
investitore na ulaganja u nove energetske objekte.
Samo na taj nain se moe obezbediti potreban i pouzdan razvoj energetike, a bez
velikih stresova i kriza, odnosno pravi uticaj na privredne i drutvene tokove. Zbog toga je
bitno oceniti i efekte interakcijskog delovanja, delovanja mera ekonomskih i neekonomskih
instrumenata na tokove razvoja energetike. Ciljevi energetske strategije su:
sigurna i dostupna energetska ponuda,
poveanje stepena energetske nezavisnosti zemlje,
zadovoljavanje energetske tranje po pristupanim cenama,
maksimiziranje ekonomskih efekata,
kontrola pristupa energetskim resursima, i
zatita ivotne sredine.
Instrumenti koji omoguavaju realizaciju ciljeva energetske strukture mogu se grupisati u:
spoljnotrgovinske instrumente (carine, premije, kontigenti, zabrane, sporazumi),
valutne instrumente (odreivanje valutnog kursa, devizna ogranienja) i
instrumente unutranjeg trita (porezi, politika cena).
Snaga uticaja pojedinih nosilaca energetske politike u funkciji su njihove ekonomske
i neretko politike moi, u delovima procesa reprodukcije. Kako je energetika pratei
inilac svih drutvenih i privrednih tokova, to dalje znai da su stvarna kretanja u ener-
getici pod uticajem svih pomenulih subjekata, ali sa razliitim efektima na njena kretanja.
Uticaj mera energetske politike moe izazvati pozitivne i negativne posledice. Nekada i
postojanje koniktnih situacija.
117 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Smanjenjem energetske potronje primera radi, utie se na pad tranje za vozilima.
Ne samo da to na prvi pogled utie na proizvodnju u automobilskoj industriji, ve to dalje
utie na sve ostale grane koje ovu industriju prate, na smanjenje proizvodnje, prihoda i
zaposlenosti, kao i ozbiljnog pada drutvenog blagostanja.
Obezbeenje eljenog - optimalnog razvoja energetike mogue je samo merenjem
efekata direktnog i indirektnog dejstva odreenih mera. Primenom novih mera energetske
politike u odreenom periodu, usmerenih na uravnoteenje energetskih tokova, nuno se
prenose njihovi efekti i na budue privredne tokove. Negativna dejstva (koja su mogua)
zahtevae nove mere koje treba da omogue povoljnije uticaje na privredne tokove i
ostvarenje projektovanih ciljeva. Efekti mera dominantno e zavisiti i od opte drutvenih,
privrednih i energetskih tokova u svetu, a posebno u zemljama iz neposrednog okruenja,
kao i uticajem specinih ekonomskih energetskih prilika u zemlji.
Dugorone strategije energetskog razvoja sadre i visok stepen neizvesnosti, obzirom
na neizvesnost kretanja svih parametara relevantnih za razvoj energetike, kao na
primer: stopa privrednog razvoja, cena energije (posebno nafte i nuklearnih goriva na
meunarodnom tritu), primene nove tehnologije za korienje OEI, stopa investicija
potrebnih za razvoj energetike.
Ciljevi i projekcije dugoronog stratekog energetskog razvoja su okvirni i esto su
podloni promenama. Ipak predstavljaju okvir unutar kojeg se deniu programi, planovi,
taktike i operativne mere.
Dugorone energetske strategije treba permanentno preispitivati, prilagoavati konk-
retnim potrebama, uslovima i mogunostima. Sve svetske energetske institucije, prate i
preispituju svoje dugorone strategije, kako bi na to ekasniji nain odgovorile izazovima
savremenih energetskih odnosa. Energetska strategija Evropske Unije je u poslednjih de-
setak godina dopunjavana i menjana nekoliko puta. to se Srbije tie, ona ne pripada
takvim inventivnim zemljama. Jedva deniui Strategiju razvoja energetike Srbije do
2015. godine, ve pri njenom usvajanju bila je u nekim delovima zastarela, a sa druge
strane neke oblike proizvodnje energije i energente nije ni predvidela odnosno uvrstila u
energetski razvoj Srbije (poput tenog naftnog gasa, ili spregnute proizvodnje toplotne
i elektrine energije). Sve to se dalje baziralo i denisalo na osnovu ovakve strategije,
danas trai ozbiljnu reviziju.
Razvijene zemlje, ali i sve vei broj zemalja u tranziciji su institucionalizovale dugorone
(strateke) i operativne planove korienja energije, i donele odgovarajue programe,
odnosno projekte upravljanja energijom. Rezultat ovakvog organizovanog pristupa en-
ergetici u razvijenim zemljama je smanjenje potronje energije, ne samo u specinim,
nego i apsolutnim iskazima. Deklarativno drutveno opredeljenje samo po sebi, ne moe
dovesti do promena u energetskoj potronji (nivo i struktura) primarne i nalne energije,
veeg korienja energetski ekasnijih tehnologija i drugih postavljenih ciljeva. Bez obzira
na ugraene samoreguliue mehanizme, trite nije u stanju da samostalno dovede do
ovakvih strukturnih promena u relativno kratkom vremenskom periodu.
118 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Proizvodni sektor u uslovima permanentne i otre konkurencije na slobodnim tritima,
nije u stanju da dovoljno brzo razvije ekasne tehnologije. Zato je u uslovima slobodnog
delovanja trita, neophodna intervencija drave. Razliiti su naini, mere i instrumenti
kojima drava moe intervenisati u energetskom sektoru, preko zakonodavne regulative,
bankarskog sistema, poreske politike, politike cena, sistema subvencija, dotacija i kredita,
ali i edukacijom strunjaka, informisanja javnosti i drugih aktivnosti.
U zemljama u tranziciji trite se esto glorikuje kao svemoni mehanizam koji uz
pravilne paritete cena energenata dovodi do racionalne potronje energije. Zaborav-
lja se da potpuno liberalno trite ne postoji kao to ne postoji jedinstveni pravilni
paritet cena energenta. Poetkom 80-ih godina prolog veka u razvijenim zemljama se
javio trend institucionalizovanja energetskih poslova, odnosno formiranja operativnih tela
- Agencija za energiju. U svetu postoje razliita reenja po pitanju vlasnitva organizacije
i kontrole rada ovih agencija.
U svim zemljama sveta, drava ima odreeni stepen uticaja na funkcionisanje en-
ergetskog sektora, bilo kroz svoje instrumente, monetarnu i skalnu politiku, bilo kroz
praenje i kontrolu, sa ciljem poveanja konkurentnosti energetskog sektora i razvoja i
usavravanja trita energije i energenata.
ENERGETSKI BILANS
Energetski bilans se moe denisati kako sa zikog i biolokog, tako i sa geograf-
skog, energetskog i inenjerskog stanovita. U ekonomici energetike, energetski bilans
zemlje jeste agregatna slika svih ljudskih aktivnosti koje se tiu energije, izuzev prirodnih
i biolokih procesa. Nacionalni energetski bilans se utvruje za najmanje godinu dana
unapred. Zajednika metodologija utvrivanja i prezentovanja energetskog bilansa
omoguava pregled i analizu stanja i projekcije energetskog sektora zemlje.
Energetski bilans je periodini izvetaj koji se denie sa ciljem da se utvrde bilansi
izmeu domae proizvodnje, uvoza primarne odnosno sekundarne energije iz procesa
transformacije, konverzije u energetskim sistemima/bjektima, sa prikazom obezbeenja
energetskih potreba za nalnu potronju, saglasno potrebama privrede i graana, odnos-
no sektora potronje. Tokovi energije se prikazuju u zikim i energetskim jedinicama.
Energetski bilans prati tokove energije od njene pojave do upotrebe.
Tokovi energije imaju sledee faze: proizvodnja oblika energije, energetske trans-
formacije, upotreba transformisanih oblika energije, uvoz i izvoz primarne i sekundarne
energije, upotreba pojedinih oblika energije u okviru pojedinih sektora potronje, trans-
formacija i upotreba korisnih oblika energije.
Energetski bilans slui kao osnova za planiranje i prognoziranje mogunosti i tempa
razvoja ne samo energetske privrede ve i itave nacionalne ekonomije. Obzirom na
takvu ulogu i mesto energetski bilans je upotrebljiv i kao instrument za ekasno voenje
119 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
energetske politike zemlje. Preko njega se utvruju i analiziraju uzroci energetskih gubi-
taka na razliitim stepenima energetskih metamorfoza za pojedine oblike energije te se
na taj nain prua mogunost za preduzimanje ekasnih mera za njihovo smanjenje.
On je neizostavan deo strategije i programa razvoja energetike jedne zemlje, jer
direktno utie na obezbeenje stabilnog, sigurnog i pouzdanog i kvalitetnog snabde-
vanja energijom.
Gotovo obavezni elementi dugoronog bilansa energije su:
predvianje potreba za pojedine vrste energije,
predvianje potreba za snabdevanje sa primarnim resursima energije,
ukljuujui obnovljive izvore energije, proizvodnju elektrine i toplotne energije,
proizvodnju briketa, uglja i tenih goriva, kao i predvianje raznoenja tetnih
supstanci iz energetskih izvora,
predvianje naina za zadovoljavanje potreba za pojedinim vrstama energije
ukljuujui primarne (obnovljivi i neobnovljivi) i nalnu energiju,
predvianje koliine tetnih supstanci iz energetskih transformacija i uticaj na
ivotnu sredinu koja proizlazi iz proizvodnje i korienja energije,
lista neophodnih uslova usklaivanja i rezervni kapacitet u cilju postizanja
planiranog nivoa pouzdanog snabdevanja.
Obavezni elementi godinjeg energetskog bilansa su:
godinja potronja za pojedine vrste zaliha energije, nivo zaliha i rezervni ka-
paciteti,
godinji nivo tednje (rezervni kapaciteti) energetskih postrojenja i objekata,
neophodni nivo operativnih zaliha svake godine i kriterijumi energetske ekas-
nosti za svaku godinu.
Energetski bilans stoga mora posebno i detaljno da prikae pojedine oblike energije
i njihove transformacije, njihovu meusobnu zamenjivost i upotrebljivost. Otuda energetski
bilans osim kvantitativne strane (koliine pojedinih oblika energije) sadri i kvalitativnu
komponentu (strukturu oblika energije).
Energetski bilans prua podatke o strukturi energetskih oblika, a svi ti oblici moraju
se iskazati istim mernim jedinicama putem energetskih ekvivalenata, ime se obezbeuje
svoenje i uporedivost i obezbeuje mogunost zamene (supstitucije) uz utvrivanje ste-
pena delovanja pojedinih transformacija.
Meutim, to ne znai da se parcijalni bilansi ne iskazuju u mernim jedinicama koje se
upotrebljavaju za pojedine oblike energije. Energetski bilans moe da se prikae tabe-
larno i graki.
Graki energetski bilans prikazuje ceo tok energije od primarne, sekundarne, preko
gubitaka u metamorfozama do nalne potronje.
120 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabelarni pregled zanemaruje gubitke u transformacijama iako oni predstavljaju
znaajnu stavku u ukupnom energetskom bilansu. Otuda samo graki prikaz bilansa je
formalno uravnoteen, prema bilansnoj relaciji:
ZALIHA + PROIZVODNJA + UVOZ - POTRONJA + IZVOZ + GUBICI
Po energetskom bilansu Srbije za 2008. godinu, proizvodnja primarne energije iznosi
8.939 mil toe, to je blizu 2% vie nego godinu dana pre, dok e neto uvoz energije
biti 6.490 mil toe. Takvi odnosi naruavaju energetsku bezbednost zemlje, pa je uvozna
zavisnost 2008. godine projektovana na 42%. U neto uvozu energenata dominira nafta
(54%), pre svega sirova, kao i gas.
Struktura bruto potronje energije ukazuje na dominaciju uglja 52%, nafte 38%, gasa
13%, i obnovljivih izvora energije 6%.
Predvieni obim i struktura potronje energije treba da omogui ostvarivanje
predvienog tempa industrijskog razvoja, zatim da podsticajno deluje na izvoz, proiz-
vodnju hrane, razvoj saobraaja i obezbedi dovoljno kvalitetne energije za snabdevanje
stanovnitva.
Pri projekciji energetskog bilansa polo se od proklamovane energetske politike - os-
lanjanje na domae izvore energije, zatim obezbeenje kontinuiranog priliva sredstava i
proirenja saradnje sa zemijama iz kojih se uvozi nafta po osnovu kompenzacionih poslo-
va, poveanje pogonske spremnosti i eksibilnosti energetskog sistema i obezbeivanja
dovoljno zaliha energetskih sirovina koje bi omoguile kontinuirano snabdevanje cnergi-
jom i ublaile sezonske oscilacije. U proizvodnji primarne energije, ugalj uestvuje sa
80%, i to je energetski izvor na kojem se bazira srpska energetika.
Ukupna potronja nafte u 2007. godini iznosila je 2.626 mil toe, to je za oko 11%
manje od plana za 2008. godinu. Blizu 80% se obezbeuje iz uvoza. U ukupnoj bruto
potronji nafta se projektuje da e 2008. godine uestvovati sa 28%, to je neznatno
poveanje u odnosu na prethodnu godinu. Odnos u proizvodnji belih i crnih derivata vie
je funkcija tranje nego tehnikih mogunosti ranerija.
Planirana primarna proizvodnja gasa 2008. godine je 0.183 mil toe, to je sman-
jenje u odnosu na prethodnu godinu. Sa druge strane uvoz gasa projektuje rast od 11%.
Poveanje proizvodnje prirodnog gasa u mnogome ce se pokriti od obezbeenja sred-
stava za nabavku specijalne opreme, repromaterijala i rezervnih delova. Sledee i na-
rednih godina oekuje se bre poveanje potronje gasa irenjem nove gasne mree do
velikih potroaa.
Ukupna proizvodnja elektrine energije u 2008. godini iznosie 3.170 mil toe, to je
poveanje od 2.3% u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz elektrine energije je povean
za tri puta, sa projekcijom daljeg rasta, kako zbog ubrzanog rasta tranje sa jedne, i
izostanka ulaganja i izgradnje novih elektroenergetskih kapaciteta, sa druge. Od bruto
primarne energije odbijanjem gubitaka u termoelektranama i toplanama, gubitaka u
121 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ranerijama, koji su funkcija energetskih metamorfoza, zatim odbijanjem gubitaka preno-
sa i distribucije elektrine energije, izvoza, neenergetske i sopstvene potronje, dobija se
energetski potencijal raspoloiv za nalnu potronju.
Od ukupne nalne potronje projektovane za 2008. godinu (8.173 mil toe), 34%
se troi u industriji, 26% u saobraaju, a ak 40% u sektoru domainstava, komunalnih
preduzea i poljoprivrede. Prema globalnim procenama stepen delovanja energetskih
metamorfoza u nalnoj potronji energije iznosi:
za termike procese 60%
za mehanike procese 42%
za osvetljenje 3%, i
za ostale svrhe 80%.
Na osnovu gornjih procenata dobijamo sledee koliine korisne energije prema ener-
getskom bilansu za 2008. godinu:
Toplotna energija 5.6959 mil toe 76.94%
Mehanika energija 1.5925 mil toe 21.54 %
Svetlo 0.0044 mil toe 0.06%
ostalo 0.1142 mil toe 1.46 %
Svega korisna energija 7.407 mil toe 100.0
Prema tome, od 15.58 mil toe bruto raspoloive energije u sekundarnu energiju pret-
voreno je 8.173 mil toe (I energetska transformacija), a u korisnu energiju svega 7.407 mil
toe (II energetska transformacija), pa je ukupna energetska ekasnost svega 47.5%.
Ovako niska energetska ekasnost je funkcija strukture energetskih izvora, u kojima
dominantno mesto ima lignit kod koga je vrlo nizak stepen korisnog dejstva. Sa izmenom
strukture potronje energije, sa poveanjem uea gasa, koksa i derivata nafte, kod kojih
je stepen korisnog dejstva znatno vei, poveae se i ukupna energetska ekasnost.
INDIKATORI RAZVOJA ENERGETIKE
Ukupne energetske rezerve u svetu iznose oko 900 x 10
9
toe. Vek eksploatacije poje-
dinih energetskih izvora (rezerve/potronja) izgleda ovako: nafte 40 godina, gasa 55-
60 godina, kamenog uglja 195 godina, lignita 295 godina, a uglja ukupno oko 210
godina.
Rezerve po stanovniku iznose oko 1.600 toe.
U Evropi te rezerve iznose oko 350 toe, u USA 4.200 toe. Rezerve u energentima Sr-
bije su u svetskim okvirima zanemarljive sem lignita koji uestvuje sa ispod 2%.
122 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Stanovnitvo Srbije 2000. godine u svetskom stanovnitvu uestvovalo je sa 0.188%, a
u stanovnitvu OECD-a 0.958%.
Proizvodnja energije u Srbiji uestvuje u svetskim okvirima sa 0.100, a u odnosu na
zemlje OECD-a proizvodnja iznosi 0.264%. Bruto potronja energije u Srbiji uestvuje u
svetskoj potronji sa 0.136, a u potronji zemalja OECD sa 0.258%. Potronja energije po
stanovniku u Srbiji iznosi 1290 kg oe, u svetu 1600 kg, to je za 30% vie.
Zemlje OECD-a imaju potronju od 4740 kg to je vie u odnosu na Srbiju za 3.67
puta.
Uee bruto proizvoda Srbije u svetskim okvirima iznosi 0.039, a u odnosu na zemlje
OECD 0.048.
Ekasnost upotrebe energije posmatra se iz odnosa jedinice potronje energije po
jedinici drutvenog proizvoda i ona iznosi za 2000x0.50/0.30 = 1.667, to znai da Sr-
bija troi vie energije za proizvodnju jedinice drutvenog proizvoda za 62%. Ako se taj
indikator posmatra u odnosu na zemlje OECD-a tada imamo veu potronju za 2.63 puta
(0.5/0.19), to znai da smo toliko puta neekasniji u potronji energije.
Ako se posmatra inverzni oblik, odnosno drutveni proizvod/ukupna potronja energi-
je, tada taj koecijent u svetskim okvirima iznosi 3.367, a u odnosu na zemlje OECD taj
koecijent je 5.207 to pokazuje kolika je ekasna upotreba energije Srbije u odnosu na
svet i zemlje OECD.
Bruto potronja elektrine energije u Srbiji uestvuje u svetskim okvirima sa 0.136 a u
odnosu na zemlje OECD-a sa 0.258. Potronja elektrine energije po stanovniku u Srbiji
iznosi 3.128 kWh, svetu 2.343, a zemlje OECD troe po stanovniku 8.088 kWh.
Najveu potronju energije po stanovniku u svetu ima Katar 26.17 toe, a najmanje
Banglade svega 0.14 t/per capita, to je razlika od 191.2 puta. Ekasnost upotrebe en-
ergije potronja energije/drutveni proizvod u Severnoj Koreji iznosi 5.55 a u vajcarskoj
samo 0.08, to je razlika od 69.4 puta.
HDI inae ukazuje na stanje u ekonomiji zemlje i sveta, brzinu kretanja ka razvijenim
zemljama to znai da je re i o kretanju privrede i potronje energije.
FINANSIRANJE RAZVOJA ENERGETSKIH KAPACITETA
Nain donoenja investicionih odlika u velikoj meri utie na visinu trokova, kao i na
nivo cene elektrine energije. Osnovni faktori na osnovu kojih se donose odluke vezane za
investiciona ulaganja su tehno-ekonomskog karaktera, a uslovljene su:
a) raspoloivou energenata,
b) pouzdanou, kao i
c) njihovim uticajem na ekologiju.
123 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Promene koje su se desile na energetskom odnosno tritu elektrine energije, a u vidu
uvoenja konkurencije i sve vee zastupljenosti privatnog sektora, zatim nivoa i kvaliteta
usluga, tehnoloke i informativne osnove su u znaajnoj meri uticali na opredeljenje pri-
likom donoenja investicionih odluka. U Srbiji se na uvoenje konkurencije u energetskom
sektoru jo uvek eka, iako je jasno da je to jedina mogua pokretaka snaga ovakvih
velikih i inertnih sistema.
Tradicionalno organizovana preduzea, nansijski potpomognuta od strane drave,
bila su orijentisana na velika kapitalna ulaganja u bazne kapacitete sa velikom sna-
gom i visokim asovnim korienjem, pri emu je amortizacioni vek tih ulaganja bio vrlo
dugaak. Privatne kompanije, u uslovima postojanja konkurencije tee ka manje kapitalno
intenzivnim ulaganjima i ka kraem periodu povraaja sredstava. Postojanje monopolske
pozicije uz poznavanje regulatornih propisa, omoguava veu sigurnost ulaganja, to je i
osnovni cilj svakog investitora.
U onoj meri kako se rizik od ulaganja u elektroenergetske kapacitete poveava, to
je sluaj kada postoji konkurencija, dolazi i do rasta stope povraaja na uloena sred-
stva, kako bi se kompenzovao poveani rizik. Ukoliko toga ne bi bilo, to bi se vrtoglavo
odrazilo na raspoloivost kapitala za ulaganja. Novi objekat je skuplji, posebno u sluaju
da se njime proveravaju nove tehnologije, materijali ili sistemi pa korienje postojeih
objekata moe biti produeno i radi izbegavanja neizvesne investicije zbog ekanja da
se perspektive tehnologije osvedoe i komercijalizuju. Interes je da se bez srazmerno ve-
likih ulaganja u nove, nastavi to due korienje postojeih resursa, to revitalizaciju ini
opravdanom posebno kod manjih kapaciteta (25-1100 MWe).
Zbog toga je vano denisati i prouiti faktore koji utiu na donoenje investicionih
odluka:
Trokovi , koji ukljuuju inicijalne investicije, kamate za vreme perioda izgrad-
nje, kao i trokove zatvaranja elektrana (posebno kod NE). Bitan elemenat u
strukturi trokova svake TE su trokovi goriva, koji su po kWh kljuni elemenat
svake investicione odluke. Elementi ukupnih trokova koji se mogu planirati su
operativni i trokovi odravanja. Ovi trokovi rastu tokom ivotnog veka elek-
trana, ali po predvidivoj progresiji. Bitna stavka ukupnih trokova su i trokovi
zatite ivotne sredine, sa tendencijom da e u budunosti, ovi trokovi u strukturi
poveavati svoje uee, posebno kod elektrana koje koriste fosilna goriva;
Tehnoloke karakteristike su bitne kod donoenja investicionih odluka, a odnose
se na duinu perioda izgradnje, koji je upravo srazmeran veliini kapaciteta.
Dug investicioni period povlai sa sobom i veliki rizik. Duina ovog perioda je
razliita i kree se u rasponu od 4 - 6 godina kod elektrana na ugalj, 3 godine
kod elektrana na gas, i 7 - 10 godina kod nuklearnih elektrana. ivotni vek
elektrana je vaan element zbog kretanja trokova odravanja i kree se od 25
do 40 godina. Pootreni ekoloki zahtevi za nove objekte mogu dovesti do jo
viih investicija, ako se uslovljava da i postojei objekti u okolini budu opremljeni
tako da budu zadovoljena propisana ogranienja integralno. Obzirom da su
124 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
postojei elektro-energetski objekti (EEO) graeni u vreme kada ni poznavanje
njihovih negativnih uticaja, niti propisi za zatitu ivotne sredine nisu bili kao
danas, njihova revitalizacija je poslednja prilika da ispune vaea ogranienja,
kao uslov za njihov dalji pogon. Na primer, emisija sumpordioksida iz javnih
elektroprivrednih preduzea u bivoj Zapadnoj Nemakoj je jo u 1990. godini
svedena na samo 17% od poetka emisije, masovnim ugraivanjem postrojenja
za odsumporavanje dimnih gasova uz ulaganje 14 mlrd dem za kapacitet od
38000 MW (368 dem/kWh). Do poboljanja je dolo kada su iskljuene iz
pogona stare TE, koje nisu obuhvaene revitalizacijom. Tokom 1991. godine
zavreno je uvoenje sistema za uklanjanje azotnih oksida pa je od ukupno
285000 emisija NOx smanjena na 295 mg/m
3
(l,l gNOx/kWh), a nakon 1993.
je i nie. Napomena: Veliina kapitalnih trokova izgradnje elektrana 2000.
godine razliita je zbog razliite duine trajanja njihove izgradnje i tehnologija
koje su koriene: a) raspon kapitalnih trokova NE se kree od 1200$/kW -
2900 $/kW, b) kod TE na ugalj u rasponu od 800 -1800 $/kW, c) TE na gas
400 - 1200 $/kW, d) elektrane na obnovljive energetske izvore 930 $/kW
za elektrane na vetar, do 4130 $/kW za mini hidroelektrane (IEA/NEA 1996,
Paris, OECD, Projected Costs od Generating Electricity).
Diskontna stopa koja se koristi za ocenu opravdanosti investicionih odluka, st-
varanjem uporedivih vrednosti, prilagoavanjem procene prihoda i trokova
koji se deavaju u razliitom vremenskom periodu. Utvrivanje diskontne stope
moe biti u funkciji eljene politike, pa visoke stope imaju za cilj da podstaknu
investiciona ulaganja. Umerene vrednosti su uglavnom uzrokovane namerom da
se uspostavi harmonija, u skladu sa drutvenim i privrednim ciljevima. U najveem
broju zemalja, za velike investicione projekte od strane privatnih preduzea, a
u uslovima postojanja konkurentnog okruenja, koriste diskontnu stopu od 10%.
Prosena godinja realna stopa povraaja u razvijenim zemljama OECD-a, na
uloeni kapital se poslednjih godina kretala u rasponu od 9-14%.
Elektroprivredne kompanije koje su tradicionalno vertikalno integrisane sa monopol-
skom pozicijom, koriste diskontnu stopu, osloboenu rizika za ocenu vrednosti investicija,
koja se kree u rasponu 3 - 5%. Ovakva stopa ukazuje na postojanje jakog dravnog
zalea, ili monopolske pozicije preduzea. Nakon denisanja faklora koji utiu na
donoenje investicionih odluka, utvruju se faze izgradnje elektro-energetskih objekata.
Faze u izgradnji elektro-energetskih objekata su:
analiza opravdanosti,
projektovanje,
graenje,
primopredaja i
proizvodnja.
125 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Poto aktivnosti na izgradnji sloenog energetskog objekta traju 8 - 10 godina, njego-
vo vremensko korienje u proizvodnji iznosi 25 - 30 godina. Uobiajeno je da se ukupno
vreme izgradnje i korienja energetskog objekta oznaava kao ivotni vek energetskog
objekta koji se sastoji iz vie faza ivotnog veka datih u tabeli:
Analiza
opravda-
nosti
Projekto-
vanje
Gradnja
Primo-
predaja
(probni
rad)
Proiz-
vodnja
radni
vek
Revitali-
zacija
Dodatna
proizvodnja
produeni
radni vek
Uklan-
janje
2 3
godine
1 2
godine
4 5
godina
1 god-
ina
25 30
godina
1 2
godine
15 godina
1 3
godine
Zbog visokih cena izgradnje novih kapaciteta, mnoge elektroprivrede, posebno ze-
malja koje su u tekim ekonomskim i privrednim problemima odluuju se za investiciona
ulaganja u revitalizaciju postojeih kapaciteta, kako bi produili korienje i poveali
ekasnost i pouzdanost EEK.
KRITERIJUMI IZBORA OBLIKA ENERGIJE
Osnovni postulat ekonomije jeste proizvesti energiju to jeftinije, u dovoljnoj koliini
i propisanog kvaliteta. Tako kvantitativni i kvalitativni aspekt ima u vidu karakteristike
pojedinih izvora energije u svim fazama tokova energije, i to:
I faza bruto proizvodnja energije
Iskazuje obim svih izvora primarne energije. Analizom trokova i cena po us-
lovnoj jedinici energije mogue je da se utvrdi ekonomska celishodnost proiz-
vodnje energije po pojedinim izvorima energije, i da se utvrde elementi i faktori
komparativne prednosti proizvodnje pojedinih oblika energije;
II faza konverzija
Prua podatke o odnosu ulaza primarne energije u proces konverzije, i do-
bijene sekundarne energije. Ovde je re o procesima konverzije koji se odvi-
jaju u termoelektranama, ranerijama, gradskim plinarama, postrojenjima za
preradu uglja. Trokovi procesa konverzije su osnovni inilac, odnosno faktor
usmeravanja proizvodnje energije u svim onim sluajevima gde postoje tehnike
mogunosti alteraativnog korienja ulaznih sirovina;
III faza potronja energije
Faza se odnosi na potronju energije koja daje koliinu energije raspoloivu za
krajnju potronju kako po oblicima energije tako i po sektorima potronje;
126 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
IV faza potronja upotrebe energije
Iskazuje potronju neupotrebne energije; u ovoj fazi ne postoje pouzdani po-
daci o efektima pretvaranja energije u upotrebnu energiju, pa otuda ne postoje
mogunosti utvrivanja komparativnih prednosti upotrebe pojedinih oblika en-
ergije.
Predvianje energetskih potreba kod krajnjih korisnika uslovljeno je troenjem krajnje
upotrebnog oblika energije, efektom krajnje konverzije i tendencijama supstitucije pojed-
inih oblika energije drugim oblicima.
Tranju pojedinih oblika energije kreira visina njihove cene, a efekat krajnje konver-
zije uslovljava tehniki razvoj. Sama supstitucija energije je funkcija tehnikog progresa,
ime se podstie proizvodnja i potronja pojedinih oblika energije, zatim nivoa ivotnog i
drutvenog standarda, kao i odnosa cena razliitih oblika energije.
Kod krajnjeg potroaa, prilikom valorizacije u konanom obliku, uzimaju se u obzir:
1. Trokovi investicija
su ulaganja u ksne fondove za pojedine oblike energije; ekasnost ulaganja
(e) se utvruje odnosom godinjeg porasta proizvodnje (P) i kapitalnih ulaganja
u objekte za proizvodnju konkretnog oblika energije (K);
intenzitet osnovnih sredstava pojedinih industrijskih grana se ocenjuje prema
ueu investicija pojedinih grana energije u ukupnim investicijama industrije, i
predstavlja osnovni pokazatelj ulaganja u pojedine grane industrije;
ekasnost investicija se blie odreuje odnosom investicija i obima proizvodnje
ili drugim reima koliko treba angaovati osnovnih sredstava za proizvodnju
odreene jedinice energije; pri tome se uzima sadanja vrednost aktivnih os-
novnih sredstava i utvruje se najpre visina ovih sredstava po jedinici svakog
oblika energije a zatim se ove jedinice svode na jedinstveni ekvivalent odnosno
zajedniku jedinicu energije.
2. Trokovi proizvodnje energije
uslovljeni brojnim faktorima interne i eksterne prirode;
Interni: izmena strukture proizvodnje energije, kvalikaciona struktura, ekas-
nost investicija, stepen korienja kapaciteta i produktivnost rada,
eksterni: spoljnotrgovinska i devizna politika, skalna politika;
komparativna analiza trokova proizvodnje energije je oteana ne samo zbog
brojnosti elemenata, nego zbog nemogunosti jednoobraznog prikazivanja
pojedinih elemenata trokova; trokovi proizvodnje energije su pod naglaenim
uticajem faktora interne prirode, koje kreira sama kompanija pa su javno ne-
dostupni, a ti trokovi i njihove tendencije slue kao osnova za voenje racio-
nalne tekue i usmeravanje dugorone ekonomske politike, ne samo u oblasti
energetike ve nacionalne ekonomije u celini.
127 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
3. Trokovi transporta energije
su uslovljeni: udaljenou na koju se energija transportuje, vrstom transporta,
energetskom vrednou, veliinom kapacitetne jedinice u transportu, stepenom
korienja transportnih sredstava, organizacijom utovara i istovara, specinou
agregatnog stanja pojedinih izvora energije;
intenzitet uea trokova transporta u ceni kotanja, i prodajnoj ceni moe
biti element koji opredeljuje konkurentnu sposobnost pojedinih izvora energije;
Obim i nain transporta energije zavise od:
nivoa i strukture proizvodnje odnosno potronje goriva,
od prostornog razmetaja, odnosno stepena koncentracije proizvodnje i
potronje pojedinih oblika energije,
od gustine mree svake grane saobraaja,
od geografske veliine i specine udaljenosti zemlje, kao i od konguracije
terena;
optimalnost razvoja transporta goriva u sklopu sa ukupnim privrednim razvojem
ocenjuje se kroz kretanje udela transporta goriva u ukupno transportovanoj
robi, udela ekonominih naina transporta goriva u ukupno prevezenom gorivu,
kao i na bazi predenog prosenog puta odreenog goriva odreenim nainom
transporta;
ekonomija proizvodnje vrste energije je funkcija trokova proizvodnje, a ova je
u korelaciji sa cenom utroene energije; to je vee uee trokova energije u
trokovima proizvodnje energije to i trokovi transporta dobijaju na znaaju;
u isto vreme trokovi transporta odreuju i ekonomsku poziciju pojedinih ener-
getskih grana na tritu i prema tome utiu na stepen konkurentnosti pojedinih
izvora energije;
ovi trokovi u strukturi nabavne cene i cene kotanja svih oblika energije pred-
stavljaju vanu stavku, i mogu da se kreu 35-50% u nabavnoj ceni;
trokovi transporta i prenosa elektrine energije sa gubicima u prenosu vaan su
faktor odluivanja o nainu transporta energije - da li transportovati energiju u
primarnom ili sekundarnom obliku; trokovi transporta energije se posmatraju:
a) kroz potronju energije u raznim vidovima transporta za istu daljinu, ili b)
kroz cenu razliitih oblika transporta.
Upotrebljena energija u transportu se moe utvrditi prema sledeem obrascu:
E = (Pkm + Tkm)U
i
*e
i
gde su (Pkm+Tkm) zbir svih preenih putnikih i tonskih kilometara, U
i
=faktor iskorienja
vozila, e
i
= faktor iskorienja goriva u km/toni.
128 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
4. Trokovi transformacije energije
energija se ne moe proizvesti niti unititi, ona samo prelazi iz jednog oblika
u drugi; savremeno oveanstvo sve vie upotrebljava sekundarnu umesto pri-
marne energije, odnosno sve vee koliine energije se koriste u transformisanom
obliku, zbog ega trokovi transformacije energije (primarne energije u sekun-
darnu) dobijaju na znaaju;
brzi porast elektroenergije u odnosu na ukupan rast potronje energije, i u odno-
su na opti privredni razvoj ukazuje na poveanje uloge i znaaja ovog oblika
energije jer se ona koristi ne samo u termike svrhe nego i u obliku pogonske
snage za pokretanje savremenih agregata ime se vri supstitucija ivog rada
radom maina;
sve bri tehniki progres i privredni razvoj kao i sve vii nivo ivotnog standarda
uz poveanu proizvodnu snagu rada, odnosno poveanje proizvodne ekasnosti
uloenog rada zahteva sve veu koliinu elektrine energije, ime se doprinosi
poboljanju tehnolokog procesa, kvalitetu proizvodnje i poveanju racional-
nosti proizvodnje i privreivanja uopte;
Stalni porast potronje elektroenergije zahteva intenziviranje izgradnje hidro,
termo, i nuklearnih elektrana; uee termoenergije u ukupnoj proizvodnji elek-
troenergije je razliito po zemljama, a ono je uslovljeno strukturom izvora za
proizvodnju elektrine energije;
trokovi proizvodnje termoenergije su funkcija: veliine termoelektrane, stepena
korienja termoelektrana, vrsta i kvaliteta goriva, trokova transporta goriva,
cene goriva, cene kapitalnih ulaganja, stepena mehanizacije i automatizacije
termoelektrana; trokovi proizvodnje termoelektrine energije se sastoje iz k-
snih trokova odnosno trokova snage, i varijabilnih trokova odnosno trokova
rada;
smanjenje specinog utroka energije za proizvodnju jednog kWh moe biti
neutralisano natprosenim porastom cena goriva, skupom radnom snagom i po-
rastom trokova sredstava za rad to u krajnjoj liniji doprinosi nestabilnosti cena
elektroenergije iz TE; visoko uee trokova goriva u TE ini ovo vrlo osetlji-
vim na svako poveanje tih trokova, a to znai da ono vri pritisak i na cenu
elektrine energije;
trokovi prerade nafte su funkcija kompleksnosti ranerija, veliine i stepena
korienja kapaciteta, vrste odnosno kvaliteta sirove nafte, cene nafte, struk-
tura proizvodnje, geografske lokacije ranerija, cene ostalog repromaterijala,
broj, zaposlenih, skalna politika (utie na trokove prerade preko komunalnih
doprinosa, carina, poreza i ostalih dabina); nafta odnosno njena vrednost ini
preko 85% trokova poslovanja ranerija pa otuda svaka promena cena nafte
direktno kreira i visinu trokova prerade ali i cenu derivata i utie na kreiranje
ostvarenog poslovnog uspeha.
129 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
5. Trine cene energije
izbor najjeftinije energije sa stanovita potroaa mora biti i najcelishodniji sa
stanovita drutva u celini; cene energije korespondiraju sa trokovima proiz-
vodnje pa upuuju potroaa na izbor onog oblika energije koji ima najnie
trokove proizvodnje, odnosno najniu cenu;
niske cene dovode do neracionalnog troenja energije, a visoke do tednje u
potronji energije; ukoliko se cene formiraju na trokovnom principu potroai
preferiraju onu vrstu energije ija je potronja najracionalnija i sa drutvenog
aspekta;
ako se u cenu pored ekonomskih ugrade i neekonomski trokovi, proizvodnja
nastaje prividna suprotnost izmeu zahteva da se cene fonniraju po trokovima
proizvodnje i potreba da se u cenu ukljue i neekonomski momenti;
prema tome, cene energetskih goriva ne formiraju se na tritu odnosom po-
nude i tranje, ve je re o nekoj vrsti obraunske cene, koja sadri utroene
vrednosti sredstava za proizvodnju i potrebne vrednosti za reprodukciju radne
snage sa stanovita drutva; cene stimuliu potroae na opredeljenje za onaj
oblik potronje energije koji je i drutveno celishodan; funkcija cena treba da
bude takva da obezbedi ravnoteu prihoda i trokova u radu i razvoju ener-
getskog sistema zemlje, zatim da obezbedi opte ekonomske i drutvene ciljeve
i da omogui da svaki potroa odreene vrste energije snosi trokove svoje
potronje;
6. Stepen korisnog dejstva
razliite upotrebne karakteristike pojedinih oblika energije kao i razliite
tehniko-tehnoloke karakteristike pojedinih postrojenja uslovljavaju da se vei
ili manji deo dovedene energije korisno upotrebi; stepen korisnosti odnosno
ekasnosti upotrebe pojedinih oblika energije teko se precizno utvruje; to
namee potrebu da se stepeni delovanja svedu na izvorne, odnosno da se
pronau gubici u tokovima energije od primarne do korisne ili da se na osnovu
veeg broja podataka razne vrste energije pretvaraju u uporedive ekviva-
lente;
7. Uticaj pojedinih oblika energije na platni bilans zemlje.
Preferencije potroaa prema odreenom obliku energije zasnivaju se na nep-
osrednim i posrednim prednostima koje mu pruaju pojedini oblici energije.
Neposredni faktori opredeljenja za odreenu vrstu energije su nabavne cene,
stepen korisnosti u postrojenjima potroaa, trokovi manipulacije (unutranji
transport, deponovanje ...). Posredne koristi lee u poboljanju tehnolokog
procesa koji ima za posledicu poveanje proizvodnje, bolji kvalitet proizvoda,
mogunosti trajne regulacije temperature, istoe atmosfere i komoditetu.
130 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U trinoj ekonomiji potroa se opredeljuje za gorivo na bazi prodajne cene pojedinih
oblika energije. Na taj nain on sam procenjuje ekasnost upotrebe razliitih izvora en-
ergije, i donosi odluku o vrsti energije koju e koristi. Sa drutvenog aspekta potrebno jc
pronai uzajamnu vezu izmeu efekata pojedinih oblika energije i minimiziranja trokova
proizvodnje, trokova transporta i transformacije energije. Uvaavajui ovu injenicu stvara
se optimalna energetska struktura.
Peak oil ili energetska kriza je nastu-
pila i potrajae.
Ako je cena sirove nafte neki indika-
tor, jasno je da smo na poetku ener-
getske krize. I ova kriza, za razliku od
prethodnih, je duboka, strukturalna i
trajae sve dok traje i naa zavisnost od
fosilne energije. Dostigli smo ili smo sko-
ro na vrhuncu maksimalne proizvodnje
nafte. Od sada pa nadalje, sledi silazna
putanja kombinovana sa poveanjem
potranje. Hajde da istraimo ta to
znai za sve nas.
itav na moderni napredak je razvijan sa jeftinom fosilnom energijom iz nafte, gasa
i uglja (i u manjem obimu iz uranijuma kroz nuklearne elektrane). Osobenost ovih fosilnih
goriva je da nisu obnovljiva. Postoji ograniena koliina takvog goriva u zemlji i poto ga
stalno crpimo, ta koliina
se smanjuje. Proteklih
decenija, eksploati-
sane rezerve su smen-
jivala nova nalazita i
proizvodnja je straho-
vito rasla. Ali ukupne,
globalne rezerve su se
smanjivale.
Zadugo, mislilo se
da su rezerve ogromne
i skoro da nije bilo ra-
zloga za zabrinutost
i razmiljanje o alter-
nativnim izvorima. Pos-
tojala je jaka vera u
tehnoloki napredak i
budua otkria i sma-
tralo se da e se nai
reenja pre nego se
Rastua potranja za primarnom energijom
Slika 1. Potronja primarne energije u milionima tona ekvivalentne
nafte (MTOE) 1965-2006
131 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
pojavi problem sa za-
lihama fosilnog goriva.
Tako se nastavilo sa sve
veom upotrebom fos-
ilne energije za pogon
neprekidno rastue
ekonomije. U stvari,
stalni rast je postao
jedini pravac napred
za svetsku ekonomiju,
i taj rast je usko pov-
ezan sa raspoloivou
pristupane izobilne en-
ergije.
Primarna energija
obuhvata samo komerci-
jalno prodavana goriva.
Izuzeta su goriva kao drvo, treset i ivotinjski izmet (vana u mnogim zemljama ali nepouz-
dano dokumentovana). Takoe nije uzeta u obzir proizvodnja energije na vetar, geoter-
malnu i solarnu energiju. (Podaci iz BP Statistical Review of World Energy June 2007.).
Industrijalizovane zemlje, kao to su evropske, poele su da stabilizuju njihovu potre-
bu za fosilnim gorivom zbog njihovog sporog razvoja, racionalnijim troenjem energije i
poveanjem upotrebe obnovljive energije. Ali zemlje u razvoju, posebno Kina i Indija, raz-
vijaju se neverovatnom brzinom i isto tako i njihova potreba za fosilnom energijom. Ipak,
teko ih je osuivati poto koliina koju oni koriste je opet samo mali deo u odnosu na onu
koju razvijene zemlje troe po osobi.
Potreba za energijom je takoe vezana za rast populacije. Dok su industrijalizovane
zemlje u veini stabilizovale svoju demograju, populacija u Aziji je u stalnom porastu. U
Aziji, kombinacija rasta populacije, masovne industrijalizacije, nastanak bogatije klase
uzrokuje veoma jaku i uveanu potranju za energijom.
ZNAAJ NAFTE U PRIMARNOJ ENERGIJI KOJU KORISTIMO
Nafta igra veoma vanu ulogu kao izvor primarne energije. U svim delovima sveta,
nafta je najvaniji ili drugi po vanosti izvor energije. Globalno, nafta je na prvom
mestu i ini 36% ukupne primarne energije koja se koristi u svetu (graf ispod).
Primarna energija obuhvata samo komercijalno prodavana goriva. Izuzeta su goriva
kao drvo, treset i ivotinjski izmet (vana u mnogim zemljama ali nepouzdano dokumen-
tovana). Takoe nije uzeta u obzir proizvodnja energije na vetar, geotermalnu i solarnu
energiju.
Slika 2. Potronja primarne energije po glavi stanovnika 2006 u
tonama ekvivalentne nafte po osobi
132 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U industrijalizovanim
zemljama, najvie nafte se
koristi na transport. Poda-
tak da SAD troe oko 1/4 u
svetu, pokazuje vam nepra-
vednost situacije. Ameriki
narod koristi 10% svetske
nafte samo za pogon svo-
jih automobila. Da upore-
dimo, Afrika koristi samo
3,4% svetske nafte za
ivot.
Vie od 2/3 nafte se
koristi za transport. Najvie
nafte koja se koristi za
transport se troi na privat-
ne automobile. (Izvor Rocky
Mountain Institute.)
Ovo je posebno ne-
pravino jer u zemljama u
razvoju, nafta se troi pot-
puno drugaije. Veina njih
koristi naftu da bi proizveli
elektrinu energiju. U Sen-
egalu na primer, oko 70%
elektrine energije je ge-
nerisano iz nafte.
Azija, koja je jo da-
leko iza Severne Amerike
i Evrope po pitanju indi-
vidualnog transporta, ko-
risti naftu mnogo manje od
uglja koji obezbeuje pola
njihove energije (uglavnom
za industriju i proizvod-
nju elektrine energije). Ali
potranja za automobilima
u Kini ubrzano raste a time i potranja za naftom. U zadnjih 30 godina, posle naftne
krize sedamdesetih, samo su Evropa i Evroazija smanjile potronju nafte koristei sve vie
prirodni gas gde god je to bilo mogue. Svi drugi delovi poveali su svoju potrebu za
naftom, a najvie od svih Azija.
Slika 3. Raspodela Potronje Primarne Energije po vrsti u 2006
za Severnu Ameriku, Evropu-Evroaziju, Aziju-Pacik i kombino-
vano za svet
Slika 4. Potronja nafte u SAD po sektoru (2004)
133 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Znai svetska potra-
nja za energijom je
u porastu, uglavnom
zbog Kine i Indije.
Potranja za tri osnov-
na izvora energije, naf-
tom, prirodnim gasom
i ugljem je u porastu.
Prema tome, pitanje
je: da li moemo iz-
vaditi dovoljno fosilne
energije da pokrijemo
potranju? Gledajui
po pitanju nafte, odgo-
vor je jasan: vie ne.
VRHUNAC POIZVODNJE NAFTE
Crpljenje nafte nije kao pump-
anje vode iz rezervoara sa konstant-
nim prilivom dok je vie nema. Kada
naftno polje otpone proizvodnju,
nafta, esto pod pritiskom, izlazi veo-
ma lako. To je inicijalni period gde
se izvaene koliine poveavaju sa
svakom buotinom. Kako vreme ide,
voda, para ili gas moraju biti ubriz-
gavani u buotine da bi se pritisak
poveao. Na kraju, jednom kada se
veina lako dostupne nafte iscrpi,
postaje nemogue odrati isti nivo
proizvodnje. Ostatak nafte zahteva
vie vremena za eksploataciju. Za-
visno od tipa prirodnog rezervoara,
mogua eksploatacija nafte varira
od 10% do neto vie od 50%. Eksploatacija naftnog polja moe trajati od 5 do 10
godina do preko 50 godina za najvea polja na Srednjem Istoku.
Slika 5. Potronja nafte po regionima u milionima barela dnevno (1965-
2006) (Podaci iz BP Statistical Review of World Energy June 2007.)
Slika 6. Tipini patern proizvodnje za naftni region
(Izvor Energy Watch Group, Oil Report 2007.)
134 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U zemlji koja proizvodi naftu, razvoj polja se odvija u fazama. Najlaka i najvea
polja se prvo razvijaju. Posle toga dolaze na red ona tea i manja. Kada sve vie naf-
tnih polja dostigne vrhunac proizvodnje, ukupna proizvodnja zemlje, koja predstavlja
udruenu proizvodnju individualnih polja, e na kraju takoe dostii svoj vrhunac i poeti
opadati (graf iznad).
Slika 7. Zemlje koje su dostigle i prole vrhunac proizvodnje nafte
Godinu dana posle dostizanja vrhunca proizvodnje gde naziv zemlje pokazuje godinu
u kojoj je postignut. (Izvor Energy Watch Group, Oil Report 2007.)
Ovo je veoma dobro razumljiv proces jer iskustvo u tome imaju mnoge zemlje koje su
prele svoj nacionalni vrhunac proizvodnje nafte.
GLOBALNI VRHUNAC PROIZVODNJE NAFTE
Budui da sve vie i vie zemalja dostie sopstveni nacionalni vrhunac proizvodnje
nafte, pitanje koje se namee je kada e doi do svetskog vrhunca proizvodnje nafte, koji
se zove peak oil. Prognoziranjem nastanka vrhunca proizvodnje nafte bavio se M. King
Hubbert. Godine 1956, sa uspehom je predvideo da e 1971 nastupiti ameriki vrhunac
proizvodnje nafte. Bazirao je svoj model na novim otkriima nafte, predviajui da proiz-
vodnja sledi otkria po istoj krivi u obliku zvona.
135 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 8. Svetska otkria nafte u periodima od po 10 godina (izvor ASPO The Oil
Drum: Peak Oil Overview - March 2008.)
Nalazita nafte dostigla su vrhunac ezdesetih to znai da veina nafte koja se crpi
danas dolazi iz starih naftnih polja koja su otkrivena pre vie decenija. Nekoliko nezavisnih
organizacija prouavaju ovu stvar veoma osetljive i politike prirode. 95% predvianja
vide vrhunac proizvodnje izmeu 2008 i 2010. Pa sadanjem saznanju, sva tena proiz-
vodnja dostigla je vrhunac u julu 2006.
Ispod je prognoza svetske proizvodnje nafte od strane Energy Watch Group. Po njima,
vrhunac proizvodnje nafte se ve desio 2006 godine. I dodatno tome, posle nekoliko go-
dina ravne proizvodnje, predviaju da e proizvodnja naglo i strmo opasti.
Slika 9. Proizvodnja nafte - svetski pregled i prognoza
136 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Prema studiji organizacije Energy Watch Group, vrhunac proizvodnje nafte se dogodio
2006 godine i sada sledi stalno opadanje proizvodnje. Crvena takasta linija pokazuje
projekciju iz World Energy Outlook (WEO) objavljene od strane internacionalne Agencije
za Energetiku (the International Energy Agency -IEA) koja je totalno van realnosti. (Izvor
Energy Watch Group, Oil Report 2007.)
TA SVE OVO ZNAI ZA VAS I ZA MENE?
Raspravljanje o stvarnom datumu vrhunca proizvodnje je, u stvari, irelevantno. Ono
to je vano razumeti je da smo svedoci da je doao kraj jeftine i izobilne energije.
Energija postaje sve skuplja i skuplja zbog smanjenja proizvodnje nafte.
Ve vidimo posledice ove krize na ceni nafte. Sirova nafta nikada pre nije bila tako
skupa. I globalni trend je da ide navie.
Slika 10. Cene sirove nafte od 1861-2008 (US dolara po barelu) (Izvor BP Global.)
Na individualnom nivou, treba da se pripremamo da smanjimo nau zavisnost od fos-
ilne energije. Na primer, u stambenom sektoru koji nas interesuje u Beogradu, prosto je
neodgovorno nastaviti gradnju energetski neekasnih zgrada koje koriste struju ili prirod-
ni gas za grejanje. Neodgovorno je graditi ovakve zgrade i denitivno nema smisla za
ljude da ih kupuju. I jo ponajmanje za cenu koja se trai za njih.
137 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
MODA E NAS NETO SPASITI?
Moemo li zameniti naftu sa nekim drugim energetskim gorivom?
Korienje prirodnog gasa je mogue ali moe samo pokriti mali deo onoga za ta sve
koristimo naftu. Prirodni gas je fosilno gorivo koje sledi naftu u svom opadanju. I dodatno,
vie pritiska na snadbevanje gasom poveae njegovu cenu. Prirodni gas e najverovat-
nije slediti naftu to se tie poveanja cena.
Vea upotreba uglja je veoma problematina zbog njegovog ogromnog doprinosa
globalnom zagrevanju. Sve industrijalizovane zemlje tee ka smanjenju emisije CO2 i
ugalj zbog toga nije opcija. Biogoriva takoe nisu reenje i to je veoma dobro objasnio
David Fridley u The Myths of Biofuels (koji moete besplatno snimiti). Nuklearne elek-
trane su sutinski problematine i uranijum je takoe resurs koji se prazni. Hidrogen i fuzi-
jska energija su decenijama daleko.
I na kraju, najverovatnije je da emo koristiti vie prirodnog gasa, vie uglja, vie
nuklearne snage, vie biogoriva ali to nee biti dovoljno. Veoma jednostavna injenica je
da emo imati veliki problem i neemo imati reenje za njega. Moemo samo pokuati
da ublaimo posledice vrhunca proizvodnje nafte.
Dve najefektivnije mere koje bi mogli
preuzeti su uvanje energije i masovni
preokret ka upotrebi obnovljivih izvora
energije. Ouvanje energije je najjeftinija
mera. Na primer, poveanjem ekasnosti
transporta, boljom organizacijom urbanog
razvoja u smislu smanjenja upotrebe auto-
mobila ili poveanjem energetske ekas-
nosti u stambenom sektoru. Samo smanjen-
je upotrebe automobila bi utedelo velike
koliine nafte.
Upotreba obnovljivih izvora energije je
pravi put. Ali trebae decenije da se nafta
zameni sa obnovljivim izvorima energije.
Graf gore daje informacije koliko energi-
je dobijamo iz fosilnih goriva i kako malo
dobijamo iz obnovljivih izvora energije.
ZAKLJUAK
Ozbiljnost problema je takva da zahteva dramatine akcije inteligentnih politiara
da kompletno promene nae troenje energije i nain snabdevanja. Postoje naini da
Slika 11. Globalni izvori energije u 2006 godini
prikazani u kubnim miljama nafte (CMO) (Izvor
SRI International.)
138 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
se ublai i pripremi za ovaj dolazei pad u snabdevanju naftom. Najvei problem je
to je sve u biti povezano. Nafta se koristi u proizvodnji i transportu hrane, prirodni
gas za proizvodnju vetakih ubriva, biogoriva ine da se proizvodnja goriva nadmee
sa proizvodnjom hrane, transport je neophodan za funkcionisanje najveeg dela nae
ekonomije. Nedostatak i poveanje cene energije e imati duboke posledice.
Ono to nismo pomenuli dosada je da vrhunac proizvodnje nafte je samo jedan simp-
tom ozbiljnijeg oboljenja: neodrivog razvoja koji je doveo do globalnog zagrevanja,
masovnog istrebljenja, naglog rasta populacije, krize vode, dezertikacije, nestanka uma
i zagaenja.
Znai ako gledamo da reimo peak oil, izgleda da je pravo reenje u odgovornom i
odrivom razvoju. Uobiajeni nain rada vie nije opcija. Kao pojedinci iniemo ono to
mi moemo, a to je da emo nastaviti da radimo na energetskoj ekasnosti i snano se
usmeriti ka upotrebi obnovljivih izvora energije.
139 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
KOGENERACIJA
Kogeneracija se moe denisati kao proces korienja primarne energije goriva za
proizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplotne energije i korisnog rada. Dobijeni
korisni rad koristi se najee za proizvodnju elektrine energije, dok se proizvedena
toplotna energija koristi
u tehnolokim procesima,
procesima grejanja ili pro-
cesima hlaenja.
Kogeneracija je takoe
proizvodnja elektrine en-
ergije iz otpadne toplote
bilo kog toplotnog pro-
cesa. Proces se odvija s
maksimalnom upotrebom
hemijske energije goriva, tj.
smanjenjem gubitaka, ali je
preduslov veliki broj radnih
sati tokom godine.
PREDNOSTI KOGENERACIJE
Zadovoljenje sve veih energetskih potreba u budunosti, uz moralan odnos prema
ivotnoj sredini kao i raspolaganje prirodnim resursima s ciljem privrednog razvitka i civi-
lizacijskog napretka, iziskuje gradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe zahteve
Slika 1. Kogeneracija
140 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
upravljanja energijom, racionalizaciju investicionih ulaganja i zatitu okruenja. Tako
je pred energetiare postavljen zadatak pronalaenja naina proizvodnje energije uz
najviu moguu energetsku ekasnost, koristei najbolje raspoloive tehnologije i ekoloki
prihvatljiva goriva na krajnje racionalan nain. Kogeneracioni procesi su upravo takva
tehnologija koja zadovoljava sve navedene uslove/zahteve.
Primena kogeneracionih sistema se prvenstveno razmatra zbog njihove visoke ener-
getske ekasnosti i s time povezanim ekolokim i ekonomskim prednostima. Ukupni stepen
ekasnosti ovih postrojenja (toplotna ekasnost) u nekim sluajevima iznosi i preko 90
posto, pa se moe konstatovati da, u odnosu na tradicionalne sisteme, kogeneracija pred-
stavlja najekasniji oblik pretvaranja energije, kako s energetske take gledita tako i s
aspekta zatite okruenja. Kogeneracijskom proizvodnjom smanjuje se uticaj na okruenje
po svim aspektima, a posebno se smanjuje emisija CO2, SO2 i NOx.
Najznaajnije prednosti kogeneracijske proizvodnje u odnosu na odvojenu proizvodnju
elektrine energije u klasinoj elektrani i toplotne u kotlarnici/toplani ogleda se kroz:
znatne utede primarne energije iz ega proizlaze i manji trokovi,
kvalitetnije snabdevanje elektrinom energijom i vea pouzdanost, to je izuzet-
no vano za potroae osetljive na prekide snabdevanja,
smanjenje tetnog uticaja na okruenje, jer iz visoke energetske ekasnosti i
manje potronje primarnog energenta proizlaze manja emisija tetnih materija,
manja koliina otpadne toplote i manja emisija buke,
relativna ulaganja u odnosu na pozitivne karakteristike i isplativost za nekoliko
godina,
kratak rok izgradnje zbog paketne izvedbe agregata i prethodno fabriki
sklopljenih elemenata,
jednostavniji put dobijanja raznih dozvola, naroito u sluaju industrijskih pogo-
na ili nekog javnog objekta.
Prednosti kogeneracijskih sistema nad klasinim sistemima s odvojenim snabdevanjem
elektrinom i toplotnom energijom, vidljive su ako se meusobno uporede gubici koji na-
staju pri proizvodnji energije u oba posmatrana sistema. Takvo poreenje kogeneracijske
i odvojene proizvodnje energije sa stanovita stepena iskorienja data je na slici 2. Pri-
tom treba istai da je ovakav stepen iskorienja kogeneracijskog postrojenja svojstven
reimu rada pri kom se utroi sva toplotna energija proizvedena u sistemu.
Osnovna prednost kogeneracije je poveana ekasnost energenta u odnosu na kon-
vencionalne elektrane koje slue samo za proizvodnju elektrine energije i industrijske
sisteme koji slue samo za proizvodnju pare ili vrue vode za tehnike procese.
Kogeneracije imaju znaajnu ulogu kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih
uinaka:
manji gubici u mrei,
smanjenje zaguenja u prenosu,
poveanje kvaliteta napona i
poveanje pouzdanosti snabdevanja elektrinom energi jom.
141 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Uz sve navedeno, smanjen je i tetan uticaj na okruenje.
Slika 2. Poreenje kogeneracijske i konvencionalne proizvodnje energije
PREPREKE ZA KOGENERACIJU
Premda postoji veliki potencijal za kogeneracijsku proizvodnju, a energetski zakoni
su prepoznali kao nacionalni interes, kljune prepreke za kogeneraciju su i dalje prisutne.
Najvanijim preprekama mogu se smatrati:
Izostanak jasno denisanog i jednostavnog postupka prikljuenja na mreu, te
graevinsko-tehnike procedure izgradnje kogeneracijskog postrojenja
Nepovoljan odnos cena elektrine energije i goriva koji favorizuje korienje
elektrine energije
Nerazumevanje i neprepoznavanje mogunosti doprinosa kogeneracije smanjenju
emisija, u pogledu globalnog bilansa, kao i u zakonskim aktima, zatim potenci-
jalno penaliziranje kogeneracijske proizvodnje zbog poveanja lokalnih emisija
Nedovoljna zainteresovanost i razumevanje nansijskih institucija za nansiranje
projekata energetske ekasnosti uopteno, kao i same kogeneracije
Nepostojanje skalnih ili drugih podsticajnih mera
Izostanak specijalistikog obrazovanja i osposobljavanja strunjaka za usluge
konsaltinga u energetskoj ekasnosti, zatim slabo razumevanje primene kogen-
eracije u pogledu zadovoljavanja korisnih toplotnih potreba
Informisanje i edukacija potencijalnih korisnika
Spora dinamika donoenja i implementacija zakona, a posebno nepostojanje
specinog zakonskog akta za kogeneraciju u kojemu bi se celokupna problema-
tika mogla sistemski denisati
142 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
KOGENERACIJSKA POSTROJENJA
Kogeneracijska postrojenja se dele na:
1. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW,
prikljuena na distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane
elektrine snage do ukljuivo 50 kW, tzv. mikro-kogeneracije, b) kogeneracijska
postrojenja instalirane elektrine snage vee od 50 kW do ukljuivo 1 MW, tzv.
male kogeneracije
2. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 1 MW, prikljuena
na prenosnu ili distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane
elektrine snage vee od 1 MW do ukljuivo 25 MW, tzv. srednje kogeneracije ,b)
kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 25 MW, tzv. velike
kogeneracije
3. Individualna kogeneracijska postrojenja koja nisu prikljuena na prenosnu ili dis-
tributivnu mreu.
Svako kogeneraciono postrojenje sastoji se od etiri grupe osnovnih elemenata. To su:
- Primarni motor, koji moe poivati na razliitim tehnologijama, kao to su:
Kombinovana gasno-parna turbinska postrojenja,
Protivpritisna parna turbina,
Kondenzaciona parna turbina sa oduzimanjem pare,
Gasna turbina sa rekuperacijom toplote,
Motor sa unutranjim sagorevanjem (Otto ili Diesel),
Gasne mikroturbine,
Stirlingove maine,
Gorivne elije,
Parni motori,
Organski Rankinovi ciklusi,
Bilo koji drugi tip, ili kombinacija raznih tehnologija;
Elektrini generator (sinhroni, retko asinhroni);
Sistem za rekuperaciju toplote (kotlovi utilizatori);
Sistem upravljanja.
143 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 3. Konceptualna ema kogeneracijskog postrojenja
Parna turbina pripada grupi toplotnih motora, poput motora sa unutranjim sagor-
evanjem, koji pretvaraju toplotnu energiju u mehaniki rad.
Parne turbine se koriste u kombinovanim procesima u razliitim kombinacijama, ali po
pravilu uz gasnu turbinu i dodatke za dodatno loenje i proizvodnju pare visokog pritiska,
a rezultat je vea elektroenergetska karakteristika i vea delotvornost celog postrojenja.
Stepen iskorienja goriva za proizvodnju elektrine energije dosee 52 %.
Visok stepen iskorienja postrojenja, velika snaga, veliki odnos snage prema masi mo-
tora, sigurnost u pogonu, visok stepen automatizacije neki su od razloga zbog kojih parna
turbina i danas zauzima vodee mesto u proizvodnji elektrine energije.
U konvencionalnim parnim elektranama para visokog pritiska ekspandira u parnoj
turbini i kao para niskog pritiska odlazi u kondenzator. Kada se parne turbine koriste kao
kogeneracijska tehnologija, para se moe koristiti direktno za potrebe procesa u industriji
ili se moe preko izmenjivaa toplote dalje koristiti za grejanje u domainstvima.
Kod kogeneracije gasne turbine se koriste za podruje snage od 1,6 do 10 (MWe).
Imaju loiju elektroenergetsku karakteristiku u odnosu na motore, ali zato imaju bolju to-
plotnu karakteristiku.
Mogue su mnoge varijante kogeneracijskih postrojenja s gasnim turbinama koje se
prilagoavaju raznim energetskim konzumima, kao to su:
kogeneracijsko postrojenje s gasnom turbinom i apsorpcijskim rashladnim
ureajem,
kogeneracijsko postrojenje s gasnom turbinom i dodatnim loenjem,
kogeneracijsko postrojenje s gasnom i parnom turbinom (kombinovani proces).
144 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Osnovne karakteristike gasnih turbinskih kogeneracija su sledee:
koriste se pri veim snagama; 1,6 do 10 (MW)e,
imaju niu elektroenergetsku karakteristiku,
imaju veu toplotnu karakteristiku u odnosu na motore,
specina potronja goriva po jedinici energije vea je nego kod motora,
troi vie goriva s regulacijom optereenja po jedinici energije nego motor,
snaga ureaja se menja s promenom okolne temperature,
rade se u paketnoj (kontejnerskoj) izvedbi.
Motori s unutranjim sagorevanjem su toplotni motori kod kojih se toplota pretvara
u mehaniki rad. To se postie odvijanjem nekog toplotnog procesa unutar nekog meha-
nikog sistema.
Motori s unutranjim sagorevanjem se u kogeneracijskim postrojenjima mogu koristiti
kao:
gasni motori (Otto),
dizelski motori,
gasno-dizelski motori.
Prema broju obrtaja motori mogu biti:
sporohodni 80-300 o/min,
srednjohodni 450-1000 o/min,
brzohodni 1200-3000 o/min.
Kod standardnih kogeneracija najvie se koriste brzohodni motori.
Kod dualnog motor-
nog pogona (gas-dizelsko
gorivo) osnovno gorivo je
gas, a dizelsko gorivo se
dodaje u iznosu od 3 do
15 %, to omoguava la-
ke paljenje jer prirodni
gas zahteva viu tempe-
raturu paljenja nego di-
zelsko gorivo.
Gasni motori su najpri-
hvatljiviji kogeneracijski
ureaji sa aspekta gasnih
distributivnih mrea, jer
ne zahtevaju posebne pri-
tiske gasa u mrei i mogu
se snabdevati sa stan-
dardnim tokovima distri-
bucije gasa.
Slika 4. Poreenje ekasnosti i snage pojedinih kogeneracijskih
tehnologija
145 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 5. Investicioni trokovi razliitih sistema u zavisnosti od snage
PODRUJA PRIMENE KOGENERACIONIH POSTROJENJA
Prema Direktivi EU (br. 2004/8/ES), postoje sledee etiri osnovne kategorije primene
kogeneracije:
Mala kogeneraciona postrojenja, koja se uz proizvodnju elektrine energije
obino koriste za grejanje vode i zagrevanje prostora u zgradama. Ona se ba-
ziraju na stabilnim motorima sa unutranjim sagorevanjem (SUS) sa elektrinim
paljenjem;
Velika kogeneraciona postrojenja, obino pridruena proizvodnji pare u veli-
kim zgradama, koja se baziraju na SUS motorima sa kompresionim paljenjem,
parnim ili gasnim turbinama;
Veliki kogeneracioni sistemi za daljinsko grejanje (District heating) u okolini
termoelektrana ili velikih postrojenja za spaljivanje otpada, sa rekuperatorima,
koji snabdevaju toplotom lokalnu mreu za grejanje;
Kogeneraciona postrojenja, koja se snabdevaju primarnom energijom iz obnov-
ljivih izvora, malih ili velikih kapaciteta.
Veliina kogeneracionih sistema moe varirati u irokom spektru snage od svega
nekoliko kW do nekoliko stotina kW, to ih ini prilagodljivima irokom spektru zahteva
potroaa. Najprikladniji objekti za primenu kogeneracije su oni kod kojih se toplotna
energija troi kontinuirano, dui vremenski period tokom dana, nedelje, odnosno godine.
Prikladni su i u sluajevima kada postoje razna otpadna goriva (drvni ostaci, biogas,
), koja se mogu koristiti kao primarni energent.
146 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Najeu primenu imaju u industriji gde se koriste za proizvodnju pare razliitih param-
etara koja se zatim koristi kao toplota u tehnolokom procesu i u onim industrijama u koji-
ma tokom tehnolokog procesa nastaje otpad koji se moe koristiti kao primarno gorivo
Kogeneraciona postrojenja mogu se koristiti i za podmirenje energetskih potreba
u poljoprivrednom sektoru. Podrazumeva se potronja elektrine i toplotne energije u
raznim tehnolokim procesima prerade i proizvodnje prehrambenih proizvoda kao to je
npr. zagrevanje staklenika.
U sektoru opte potronje, prikladni objekti za primenu kogeneracionih postrojenja su
oni u kojima se istovremeno koriste razliiti oblici energije ( elektrina, toplotna, rashladna
) i za koje je kontinuirano snabdevanje energijom od presudnog znaaja.
Potronja energije za grejanje i kondicioniranje vazduha ini najznaajniji deo top-
lotne energetske potronje. Zavisno od namene objekta i klimatskih uslova, hlaenje moe
uestvovati s veim udelom u ukupnoj energetskoj potronji za grejanje i klimatizaciju. S
porastom ivotnog standarda za oekivati je kontinuiran porast tog segmenta potronje.
Potronju energije, osim za grejanje, ini uglavnom potronja elektrine energije koja se
u zgradama koristi za rasvetu, pogon razliitih ureaja i instrumenata, elektromotorne
pogone, hlaenje, kondicioniranje vazduha i ventilaciju. Potronju elektrine energije
moemo ralaniti na potrebe koje su uslovljene sezonskim promenama (hlaenje i kondi-
cioniranje vazduha) i potrebe koje su kontinuirane tokom godine i nezavisne od sezonskih
promena (rasveta, ventilacija, motorni pogon, raunarska oprema, liftovi, kuhinja, sani-
tarni ureaji ...).
EKONOMINOST KOGENERACIONIH POSTROJENJA
Kogeneracioni procesi se najee razmatraju zbog svoje visoke energetske ekasnosti
i zbog smanjenog tetnog uticaja na okruenje u odnosu na konvencionalne sisteme. Zbog
relativno smanjene potronje goriva, smanjuje se cena proizvodnje energije, to ukazuje
na opravdano korienje takvih procesa u upravljanju energijom. Ukoliko se iz proizvede-
ne toplotne energije realizuje i proizvodnja rashladne energije, ekonominost kogenera-
cionog postrojenja postaje jo vea.
Kogeneracioni proces je najekasniji kada pokriva osnovno toplotno i elektrino opte-
reenje i ostvaruje to vei broj sati rada godinje.
Ulaganja u sisteme kogeneracije ukljuuju cenu kogeneracionog postrojenja, elektrinu
opremu potrebnu za prikljuak na mreu, prilagoenje postojeeg sistema i potroaa to-
plotne energije, sistem za hlaenje i ventilaciju pogonskog agregata, sistem za korienje
ispusnih gasova i ostale trokove instalacije i montae koji podrazumevaju inenjering i
nansijske usluge. Na isplativost kogeneracionog postrojenja najvie e uticati troak pri-
marnog energenta, odnodno goriva, i cena elektrine energije. Trokovi goriva direktno
zavise od vrste korienog goriva i karakteristikama pogonskog agregata, stoga pred-
stavljaju najznaajnije pogonske trokove koji mogu dostii i do 80 % ukupnih trokova.
147 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Instaliranje kogeneracionih postrojenja
ima smisla i ekonomino je samo u sluaju
kada postoji potronja sveukupne proiz-
vedene toplote iz spregnutog procesa.
Stoga primenu kogeneracionih postrojenja
treba vezivati uz koncepte primene od-
vedene toplote, odnosno procesa gde se
odvedena toplota koristi ili za proizvodnju
pare ili vrue vode (grejanje zatvorenih
bazena, sportskih centara, bolnica, kola,
stambenih naselja, zgrada, itd.) ili za
proizvodnju ohlaene vode za procese
hlaenja pomou apsorpcionih hladnja-
ka ili za proizvodnju pare i toplote neo-
phodne za tehnoloke procese u procesu
suenja (suenje graevinskog materijala,
bilja, ).
Analiza ekonominosti kogeneracionog postrojenja poinje poreenjem ekonominosti
proizvodnje toplotne i elektrine energije u kogeneracionom postrojenju s direktnom proiz-
vodnjom toplotne energije u sopstvenoj kotlarnici i nabavkom elektrine energije iz cen-
tralizovanog elektroenergetskog sistema. Analizu potencijala za primenu kogeneracionih
sistema treba usmeriti na ekonominost pogona i u svakom pojedinanom sluaju dokazati
da takvo postrojenje radi ekonomino, tj. korisniku stvara manje trokove nego uobiajeno
odvojeno snabdevanje elektrinom energijom i toplotom. Takoe, pri dimenzionisanju ko-
generacionog postrojenja tei se da se s minimumom instalirane snage postigne maksimum
koristi.
ISPLATIVOST IZGRADNJE KOGENERACIONOG POSTROJENJA
Model prorauna i odnos kljunih veliina za utvrivanje isplativosti izgradnje kogen-
eracijskog postrojenja:
PP = INV/H*ITP
gde je:
PP period povrata (god.)
INV ulaganja (din.)
H ekvivalentni sati maksimalnog optereenja (h)
ITP izbegnuti trokovi (ostvarene utede) (din/h)
Slika 6. Kogeneracijski proces proizvodnje
energije
148 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Iz ove formule za period povrata uloenog novca vidimo da protabilnost kogeneraci-
jskog postrojenja zavisi od tri faktora, a to su: potrebna ulaganja, korienje postrojenja
i ostvarena uteda.
ITP = P * [ITE ( Gkog - Gkkt * (t/ref)/e) TO]
gde je:
P- elektrina snaga kogeneracija (kWe)
ITE prosena cena izbegnutih trokova elektrine energije (din/kWhe)
Gkog troak goriva za kogeneraciju (din/kWhe)
Gkkt izbegnuti troak goriva kotlarnice (din/kWhe)
t termika ekasnost kogeneracije
ref - termika ekasnost referentne kotlarnice
e elektrina ekasnost kogeneracije
TO trokovi odravanja postrojenja (din/kWhe )
TROKOVI I GODINJA UTEDA PROCESOM KOGENERACIJE
Proraun utede bazira se na razlici godinjih trokova odvojene proizvodnje i trokova
kogeneracionog postrojenja.
Trokovi pogona zavise od energetskih potreba na lokaciji, mehanikom i elektrinom
sistemu, cenama prodaje i kupovine elektrine energije, trokovima goriva, prostora, oso-
blja, porezima i ostalim pogonskim zahtevima.
Kogeneracijski procesi, zbog postignutog visokog nivoa energetske ekasnosti,
za privredu znae smanjenje cena proizvoda i usluga, odnosno veu konkurentnost na
domaem i stranom tritu. Ekonomska izvodljivost, odnosno isplativost izgradnje kogen-
eracijskog postrojenja utvruje se na osnovu poreenja proizvodne cene energije u ko-
generacijskom postrojenju i proizvodne cene energije u konvencionalnom postrojenju.
Ulaganja u sisteme kogeneracije ukljuuju cenu kogeneracijskog postrojenja, elektrinu
opremu potrebnu za prikljuak na mreu, prilagoenje postojeeg sistema i potroaa top-
lotne energije, sistem za hlaenje i ventilaciju pogonskog agregata, sistem za korienje
ispusnih gasova i ostale trokove instalacije i montae koji podrazumevaju inenjering,
pravne i nansijske usluge.
Na isplativost kogeneracijskog postrojenja najvie e uticati troak primarnog energen-
ta (goriva ) i cena elektrine energije. Nije presudna cena elektrine energije isporuene
u sistem budui da male i industrijske kogeneracije prvenstveno podmiruju vlastite en-
ergetske potrebe, a isporuuju eventualno proizvedeni viak. Izrazito nepovoljan uticaj
imae cena elektrine energije koju proizvaa u kogeneraciji mora kupovati od elektro-
sistema tokom vrnih optereenja, zastoja ili remonta.
Trokovi goriva direktno zavise od vrste korienog goriva i karakteristika pogon-
skog agregata. Predstavljaju najznaajnije pogonske trokove koji mogu dostiii 80%
149 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ukupnih trokova. Korienje prirodnog gasa moe znaajno racionalisati trokove goriva
i trokove koji se odnose na ekoloke takse budui da su emisije tetnih materija daleko
manje nego kod drugih fosilnih goriva.
Godinja uteda ostvarena kogeneracijom moe se izraunati formulom:
U = T
op
T
ko
gde je:
U godinja uteda ostvarena kogeneracijom (din/god.)
Top trokovi odvojene proizvodnje (kotlarnice i ostalo, kupovina el. energije ) (din/god.)
Tko trokovi proizvodnje kogeneracijom (din/god.)
Trokovi kogeneracijskog postrojenja sastoje se iz sledeih trokova:
T
ko
= T
gk
+ T
ok
gde su:
T
gk
trokovi goriva utroenog za rad kogeneracijskog postrojenja (din/god.)
T
ok
trokovi odravanja kogeneracijskog postrojenja (din/god.)
Trokovi goriva za rad kogeneracijskog postrojenja mogu se izraunati:
T
gk
= E
e
g
e
c
g
gde je:
E
e
poznata proizvedena elektrina energija ((kWh)e/god.)
g
e
poznata specina potronja goriva (m3/(kWh)e)
c
g
poznata jedinina cena goriva (din/m3)
Trokovi odravanja kogeneracijskog postrojenja mogu se izraunati:
T
ok
= E
e
k k
D
gde je:
E
e
poznata proizvedena elektrina energija ((kWh)e/god.)
k cena odravanja; po amerikom iskustvu iznosi k = 0,0167 ($/(kWh)e)
k
D
kurs dolara
MIKROKOGENERACIJA
Mikrokogeneraciono postrojenje je kogeneracijsko postrojenje prikljueno na distribu-
tivnu mreu instalirane elektrine snage do 1 MW, te snage do 50 kW. Mikrokogeneracio-
na postrojenja najee se nalaze u neposrednoj blizini potroaa i predstavljaju povoljan
nain zadovoljenja potreba za elektrinom i toplotnom energijom.
150 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 7. Mikrokogeneracija
STRATEGIJE UPRAVLJANJA MIKROKOGENERACIONIM POSTROJENJEM
Mikrokogeneracionim postrojenjem moe se upravljati na vie naina. Da bi se dobili
optimalni rezultati upotrebe postrojenja, odnosno da bi se maksimizirale utede energije
i novca, potrebno je razmotriti i uporediti osnovne strategije upravljanja mikrokogenera-
cionog postrojenja. Osnovne strategije su:
Pokrivanje toplotnog optereenja . U ovom sluaju instalirano postrojenje
daje upravo onoliko toplote koliko je potrebno za zadovoljavanje ukupne
toplotne potronje objekta. Na neki nain kogeneracijska jedinica prati top-
lotno optereenje. Pritom se eventualni viak proizvedene elektrine energije
isporuuje u mreu, dok se eventualni manjak elektrine energije uzima iz mree.
Strategija pokrivanja toplotnog optereenja daje najbolji odnos trokova i
uteda energije i na osnovu toga najbolje nansijske performanse.
Pokrivanje potronje elektrine energije . Proizvedena elektrina energija u sva-
kom trenutku odgovara potronji elektrine energije objekta kojem postrojenje
slui kao izvor energije. Ukoliko je toplota proizvedena u kogeneraciji manja od
toplotnog optereenja, manjak toplote se nadoknauje klasinim kotlom, dok se
u sluaju vika proizvedene toplote ona isputa u okruenje.
Meovito pokrivanje optereenja . Kod meovitog pokrivanja postrojenje jedan
period vremena pokriva toplotno optereenje, dok neki drugi period vremena
pokriva elektrinu potronju objekta. Da li e postrojenje raditi na jedan ili drugi
nain zavisi pre svega od ekonominosti rada postrojenja na pojedini nain.
151 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Paralelni pogon . U svakom trenutku vremena kogeneraciono postrojenje pokri-
va i ukupno toplotno optereenje i ukupnu potronju elektrine energije objekta.
Ovaj nain rada zahteva dimenzionisanje postrojenja na nain da u svakom
trenutku postoji dovoljno rezerve elektrinog i toplotnog kapaciteta za sluaj
vrnog optereenja.
Zadatak projektanta mikrokogeneracionog postrojenja je da s jedne strane zadovolji
toplotne potrebe objekta, a s druge strane da dimenzionie i optimizuje sve delove po-
strojenja da bi ono radilo u prihvatljivom tehnikom i ekonomskom reimu. Sa stanovita
povoljnog reima rada postrojenja nije povoljno kada ono radi u reimu estog variranja
snage ili preestog ukljuivanja i iskljuivanja.
PRORAUN OBJEKTA
Pre odluke o primeni kogeneracijskog sistema potrebno je izvriti temeljnu analizu
potronje proizvedenih oblika energije tokom godine kako ne bi dola u pitanje ekonom-
ska isplativost.
Izborom elektrine ili toplotne energije kao polazita za dimenzionisanje sistema, izbor
kogeneracijskog procesa moe se usmeriti na sistem s poveanim korienjem elektrine
ili toplotne energije. No, kljuni kriterijum mora biti u svakom sluaju korisna potronja
dobijene toplotne energije.
Vrsta i zahtevani parametri toplotne energije potroaa vani su inioci pri izboru
tipa kogeneracijskog procesa. Potrebno je odrediti godinji nivo potrebne energije, snagu
i vreme trajanja tokom godine (engl. load factor). Kogeneracijski proces je najekasniji
kada pokriva osnovno toplotno i elektrino optereenje i ostvaruje to vei broj sati rada
godinje.
SATNO TOPLOTNO OPTEREENJE OBJEKTA
Toplotno i elektrino optereenje objekta su funkcije vremena. Svaki oblik energetske
potronje, bio on potronja energije za grejanje, zagrevanje sanitarne tople vode ili
elektrine energije, ima svoj dnevni, meseni i godinji satni prol. U svrhu pravilnog oda-
bira veliine mikrokogeneracijskog postrojenja kao i pravilnog odreivanja ekonomskih
i tehnikih pokazatelja potrebno je pre svega odrediti krivulju toplotnog optereenja
objekta tokom godine. Da bi se to preciznije odredio dijagram toplotnog optereenja
objekta potrebno je pre toga imati iznose satnih godinjih temperatura okoline. Pod tem-
peraturama okoline smatraju se temperature izmerene negde na podruju grada u kom
se nalazi objekt kome je potrebna mikrokogeneracija. To su dakle temperature za svaki
sat tokom svih dana u periodu od godine dana, ukupno 8760 vrednosti. Iz tih temperatura
dobija se dijagram temperature okoline tokom perioda od godine dana.
152 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Velike varijacije temperatura i analogno tome varijacije toplotnog optereenja bilo
kroz godinu, bilo tokom dana, nepovoljno se odraavaju na optimalan rad postrojenja.
Najpovoljniji sluaj reima rada bio bi ujednaen reim rada s malim oscilacijama opte-
reenja.
Osim potrebne toplote za grejanje, posmatrani objekt ima i potrebu za sanitarnom
toplom vodom. To znai da se toplota potrebna za zagrevanje sanitarne tople vode mora
pridodati toploti potrebnoj za grejanje zgrade da bi se dobilo ukupno satno toplotno
optereenje. Pretpostavljeni satni dijagram potronje tople vode ne razlikuje se po mese-
cima niti po godinjim dobima. Jedinu razliku od dana do dana treba uvaiti pri odrei-
vanju satne potronje tokom dana u nedelji i dana tokom vikenda. Vikendom je potronja
tople vode neto vea i intenzivnija. Uzrok tome treba traiti u injenici da stanari zgrade
za vikende ne odlaze na posao i u kolu ve se due zadravaju kod kue.
Satno toplotno optereenje za zagrevanje potrone tople vode mogue je dobiti iz
izraza:
Q
VT
= m*c
w
**T
gde je:
m protok potrone tople vode tokom posmatranog sata
c
w
specina toplota vode
gustina vode
T razlika temperature na ulazu u rezervoar tople vode i izlazu iz njega.
Ukupno satno toplotno optereenje objekta dobija se sabiranjem dijagrama satnog
toplotnog optereenja za grejanje i potronu toplu vodu.
U svrhu odreivanja veliine odnosno uinka mikrokogeneracionog postrojenja potreb-
no je izraditi krivulju trajanja optereenja, takozvanu LDC krivulju (engl. Load Duration
Curve). LDC krivulja prikazuje broj sati tokom posmatranog perioda pri kojima toplotno
optereenje nadmauje odreeni nivo. Pri konstrukciji LDC krivulje na X-osu se nanosi broj
sati, dok se na Y-osu nanose iznos optereenja za pojedini broj sati u postotcima od mak-
simalnog toplotnog optereenja.
Krivulja trajanja optereenja daje informaciju o baznim toplotnim optereenjima kao
i o trajanju vrnih optereenja. Iz dobijene krivulje trajanja optereenja preliminarno se
moe odrediti snaga odnosno uinak mikrokogeneracionog postrojenja.
Postupak prorauna potrebne toplote odnosno toplotnih gubitaka u prostoriji normiran
je standardom. Ovde e biti dat proraun prema standardu DIN 4701-1983. Po navede-
nom standardu ukupna potrebna toplota Q
potr
(standardna potrebna toplota) sastoji se iz
dva dela: 1.) Transmisionih gubitaka Q
T
gubici toplote kroz obuhvatne povrine zidova,
prozora odnosno vrata 2.) Dodatka za inltraciju vazduha Q
V
ventilacioni gubici
153 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Potrebna toplota za grejanje dobija se prema jednaini:
Q
T
= k * A (
1
2
)
gde je:
A povrina graevinskih elemenata
k koecijent prolaza toplote
1
unutranja temperatura
2
spoljanja temperatura
Maksimalna potreba za toplotom dobija se prema Sanderu sledeim izrazom:
Q
VT
=10 **n
gde je:
faktor istovremenosti
n broj stanova, tj. veliina prostora
PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE
U kogeneracionoj tehnici za proizvodnju elektrine energije koriste se dva tipa gene-
ratora:
sinhroni generator
asinhroni generator
Ti ureaji mogu da rade:
paralelno s elektroenergetskim
sistemom
izdvojeno
izdvojeno ili paralelno s elektro-
energetskim sistemom
Prema elektroenergetskoj snazi kogene-
ratora i uz uvaavanje karakteristika elek-
troenergetske mree odreuje se i nain
prikljuenja kogeneracionog postrojenja na
mreu. Na osnovu toga postrojenja moemo
podeliti na:
jedinice do 100 kVa
jedinice od 100 kVa do 5000
kVA
Za kogeneraciona postrojenja snaga
manjih od 100 kVA po pravilu se koriste
asinhroni generatori.
Slika 8. ema prikljuenja kogeneratora na
niskonaponsku mreu
154 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Potronja elektrine energije
Kao i toplotno optereenje, elektrina potronja zgrade je funkcija vremena. Satni
prol potronje elektrine energije tokom perioda od godinu dana lake je odrediti u
poreenju s odreivanjem toplotnog optereenja. Potronja elektrine energije je tokom
godine uglavnom uniformna jer ne zavisi od temperaturnih oscilacija. To vai u sluaju da
objekt ne troi elektrinu energiju za grejanje ve samo za rasvetu i pogon raznih apa-
rata za domainstvo. Razlike u satnom prolu potronje elektrine energije domainstava
svode se na razlike u dnevnim prolima izmeu dana u nedelji i vikenda.
Takoe, postoje odreene varijacije u prolu potronje izmeu godinjih doba, meu-
tim one su obino dovoljno male da bi se mogle zanemariti. Prol potronje je univerzalan
jer sadri jedinine vrednosti, odnosno odnos trenutne satne snage i vrne snage koju
objekt potrauje tokom svakog sata u nedelji.
PRORAUN GODINJEG VIKA ODNOSNO MANJKA ELEKTRINE ENERGIJE
Determinisanjem dijagrama satnog toplotnog optereenja objekta tokom perioda
od godinu dana i dimenzionisanjem postrojenja omogueno je odreivanje reima rada
mikrokogeneracionog postrojenja. Iz reima rada postrojenja to jest iz informacije o to-
plotnoj snazi koju postrojenje postie tokom pojedinog sata moe se odrediti koliina
isporuene toplotne energije tokom dotinog sata:
1 t
t t
t
Q Pdt
+
=
gde je:
P
t
- snaga kojom postrojenje radi tokom pojedinog sata
t - period od sat vremena
Sabiranjem proizvodnje elektrine energije u svakom satu kroz period od godinu dana
dobijamo iznos ukupno proizvedene elektrine energije u navedenom periodu:
Q
e.uk.proizvedeno
= Q
e.proizvedeno
Da bi se odredio viak odnosno manjak elektrine energije u pojedinom satu potrebno
je dakako poznavati i satnu potronju:
1
. .
t
e potroeno e potroeno
t
Q P dt
+
=
e
e
n
e
r
g
i
j
e
i
v
o
d
e
n
a
o
p
t
i
n
i
N
A
Z
I
V
J
A
V
N
O
G
K
O
M
U
N
A
L
N
O
G
P
R
E
D
U
Z
E
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
A
D
R
E
S
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
I
M
E
I
P
R
E
Z
I
M
E
L
I
C
A
O
D
G
O
V
O
R
N
O
G
Z
A
P
R
I
K
U
P
L
j
A
N
j
E
P
O
D
A
T
A
K
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
T
E
L
E
F
O
N
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
e
-
m
a
i
l
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
V
R
E
M
E
N
S
K
I
P
E
R
I
O
D
N
A
K
O
J
I
S
E
O
D
N
O
S
E
P
O
D
A
C
I
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
K
R
A
T
A
K
T
E
H
N
I
K
I
O
P
I
S
P
O
S
T
R
O
J
E
N
j
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
S
T
A
R
O
S
T
P
O
S
T
R
O
J
E
N
j
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
D
A
T
U
M
D
O
S
T
A
V
L
j
A
N
j
A
P
O
D
A
T
A
K
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
P
O
T
P
I
S
O
D
G
O
V
O
R
N
O
G
L
I
C
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
G
O
D
I
N
A
:
K
a
m
e
n
i
u
g
a
l
j
M
r
k
i
u
g
a
l
j
L
i
g
n
i
t
M
a
z
u
t
b
e
n
z
i
n
L
o
u
l
j
e
P
r
i
r
o
d
n
i
g
a
s
O
I
E
E
l
.
e
n
-
e
r
g
i
j
a
T
o
p
-
l
o
t
n
a
e
n
-
e
r
g
i
j
a
D
r
v
o
O
s
t
a
l
o
V
o
d
a
F
i
z
i
k
e
j
e
d
i
n
i
c
e
t
t
t
t
l
l
N
m
3
t
G
W
h
G
J
m
3
m
3
D
o
n
j
a
t
o
p
l
o
t
n
a
m
o
g
o
r
i
v
a
T
r
o
k
o
v
i
n
a
b
a
k
e
u
d
i
n
a
r
i
m
a
N
a
b
a
v
k
a
u
z
i
k
i
m
j
e
d
i
n
i
c
a
m
a
P
r
o
m
e
n
a
z
a
l
i
h
a
u
z
i
k
i
m
j
e
d
i
n
i
c
a
m
a
U
l
a
z
u
t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
c
i
j
e
I
z
l
a
z
i
z
t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
c
i
j
a
G
u
b
i
c
i
u
p
r
e
n
o
s
u
i
d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
i
P
o
t
r
o
n
j
a
e
n
e
r
g
e
t
s
k
o
g
p
o
s
t
r
o
j
e
n
j
a
U
k
u
p
n
a
i
s
p
o
r
u
e
n
a
e
n
e
r
g
i
j
a
p
o
t
r
o
i
m
a
I
n
d
u
s
t
r
i
j
a
S
a
o
b
r
a
a
j
J
a
v
n
e
i
k
o
m
e
r
c
i
j
a
l
n
e
d
e
l
a
t
n
o
s
t
i
D
o
m
a
i
n
s
t
v
a
O
s
t
a
l
o
U
k
u
p
n
i
t
r
o
k
o
v
i
p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e
e
n
e
r
g
i
j
e
i
s
k
i
z
a
n
i
u
d
i
n
a
r
i
m
a
379 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
T
a
b
e
l
a
2
.
P
r
i
m
e
r
o
s
n
o
v
n
e
s
t
r
u
k
t
u
r
e
u
p
i
t
n
i
k
a
z
a
o
b
j
e
k
t
e
p
o
t
r
o
n
j
e
n
a
t
e
r
i
t
o
r
i
j
i
o
p
t
i
n
e
N
A
Z
I
V
O
B
J
E
K
T
A
P
O
T
R
O
N
J
E
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
A
D
R
E
S
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
I
M
E
I
P
R
E
Z
I
M
E
L
I
C
A
O
D
G
O
V
O
R
N
O
G
Z
A
P
R
I
K
U
P
L
j
A
N
j
E
P
O
D
A
T
A
K
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
T
E
L
E
F
O
N
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
e
-
m
a
i
l
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
V
R
E
M
E
N
S
K
I
P
E
R
I
O
D
N
A
K
O
J
I
S
E
O
D
N
O
S
E
P
O
D
A
C
I
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
K
R
A
T
A
K
T
E
H
N
I
K
I
O
P
I
S
O
B
J
E
K
T
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
G
O
D
I
N
A
I
Z
G
R
A
D
N
J
E
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
P
O
V
R
I
N
A
O
B
J
E
K
T
A
:
U
K
U
P
N
A
:
G
R
E
J
N
A
:
U
K
U
P
N
A
Z
A
P
R
E
M
I
N
A
O
B
J
E
K
T
A
:
U
K
U
P
A
N
B
R
O
J
K
O
R
I
S
N
I
K
A
O
B
J
E
K
T
A
:
P
R
O
S
E
A
N
B
R
O
J
R
A
D
N
I
H
S
A
T
I
:
D
A
T
U
M
D
O
S
T
A
V
L
j
A
N
j
A
P
O
D
A
T
A
K
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
P
O
T
P
I
S
O
D
G
O
V
O
R
N
O
G
L
I
C
A
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
G
O
D
I
N
A
:
K
a
-
m
e
n
i
u
g
a
l
j
M
r
k
i
u
g
a
l
j
L
i
g
n
i
t
M
a
z
u
t
b
e
n
z
i
n
L
o
u
l
j
e
P
r
i
r
o
d
-
n
i
g
a
s
O
I
E
E
l
.
e
n
-
e
r
g
i
j
a
T
o
p
-
l
o
t
n
a
e
n
-
e
r
g
i
j
a
D
r
v
o
O
s
t
a
l
o
V
o
d
a
F
i
z
i
k
e
j
e
d
i
n
i
c
e
t
t
t
t
l
l
N
m
3
t
G
W
h
G
J
m
3
m
3
D
o
n
j
a
t
o
p
l
o
t
n
a
m
o
g
o
r
i
v
a
U
t
r
o
e
n
a
e
n
e
r
g
i
j
a
,
o
d
n
o
s
n
o
v
o
d
a
i
z
r
a
e
n
a
u
d
i
n
a
r
i
m
a
U
t
r
o
e
n
a
e
n
e
r
g
i
j
a
,
o
d
n
o
s
n
o
v
o
d
a
i
z
r
a
e
n
a
u
u
z
i
k
i
m
j
e
d
i
n
i
c
a
m
a
P
o
t
r
o
n
j
a
p
o
e
n
e
r
g
e
t
s
k
i
m
u
s
l
u
g
a
m
a
G
r
e
j
a
n
j
e
H
l
a
e
n
j
e
K
l
i
m
a
t
i
z
a
c
i
j
a
T
o
p
l
a
v
o
d
a
T
e
r
m
i
k
a
p
r
i
p
r
e
m
a
h
r
a
n
e
U
n
u
t
r
a
n
j
a
r
a
s
v
e
t
a
E
l
e
k
t
r
i
n
i
u
r
e
a
j
i
O
s
t
a
l
o
380 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U tabelama 1. i 2. dati su primeri osnovne strukture upitnika za prikupljanje podataka
za rad energetskog menadera. Svaki energetski menader tokom svog rada moe i tre-
ba ovu strukturu upitnika da proiruje sa zahtevima za detaljnijim podacima, a saglasno
sa mogunostima prikupljanja podataka na teritoriji njegove optine. Energetski menader
mora da u to kraem roku ovlada tehnikom prikupljanja podataka u cilju primene datog
programskog paketa. Preporuka je da se u svim objektima javne potronje uspostavi
sistem izvetavanja i redovne komunikacije sa optinskim energetskim menaderom kako
bi se olakalo prikupljanje podataka, poboljao njihov kvalitet i omoguilo njihovo pra-
vovremeno prosleivanje optinskom energetskom menaderu.
Glavne grupe pitanja od kojih se polazi pri prikupljanju podataka su:
Koje vrste energenata/energije se koriste i kolika je njihova jedinina cena?
Ko ih koristi i u kojoj koliini na godinjem odnosno mesenom nivou?
Od koga i na koji nain se dobijaju informacije?
Koji obnovljivi izvori energije postoje na teritoriji optine, koliki je njihov poten-
cijal i kakve su mogunosti za korienje otpada u energetske svrhe?
Prvo pitanje denie ulazne energetske kategorije: elektrinu energiju, njenu cenu i
tarifni sistem, naftu i njene derivate, vrsta uglja, obnovljive izvore energije (OIE), drvo,
otpadnu toplotu i drugo. U ovu kategoriju spadaju i potronja vode i njena cena (pijaa
voda, kanalizacija).
Drugo pitanje denie krajnje korisnike i njihove specinosti. To su u sluaju optina:
javne zgrade (kole, bolnice, staraki domovi, zgrade dravne i optinske administracije,
sportski objekti i dr.), toplane, vodovod i kanalizacija i druga komunalna preduzea,
javni transport, javno osvetljenje i dr. Od njih se uzimaju podaci o potronji energenata i
drugi specini podaci koji su karakteristika svake od gore navedenih ustanova. To su, na
primer, podaci o lokaciji, ukupnoj grejnoj povrini, vremenu rada, broju zaposlenih, broju
uenika, primenjenim standardima ugodnosti i dr.
Informacije, odnosno podaci mogu se dobiti merenjem, izraunavanjem, odnosno pro-
cenom. Primer je izraunavanje potronje nekog energenta tokom grejne sezone na osno-
vu podataka o stepen danima, prosenoj temperaturi tokom grejne sezone, instalisanom
toplotnom kapacitetu i stepenu korisnosti kotla. Takoe, u sektorima za koje ne postoje
pouzdani podaci, potronja energije i energenata se delom rauna kao ostatak, delom se
procenjuje na osnovu prethodnih istraivanja na osnovu kojih se moe proceniti potron-
ja.
Podaci koje je potrebno prikupiti mogu se razvrstati u etiri kategorije:
1 Podaci o proizvodnji i potronji energije i energenata iskazani u zikim jedini-
cama, njihovoj ceni, vremenu i nainu korienja.
2 Podaci o potronji i ceni vode.
3 Tehnike karakteristike objekata javne potronje.
4 Specini podaci vezani za pravni status, nain upravljanja i nain nansiranja
objekta javne potronje.
381 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Koliina goriva se meri za potrebe nabavke i naplate, kao i za potrebe praenja i
upravljanja procesima u kojima se goriva koriste. Proizvodnja i potronja goriva se pri-
kuplja tako to su podaci iskazani u zikim jedinicama, ali se za potrebe izrade ener-
getskog bilansa i daljih analiza ovi iznosi pretvaraju u energetske jedinice. Energetske
jedinice dozvoljavaju sabiranje energija od razliitih goriva koja su u razliitim agregat-
nim stanjima. Podaci o potronji vode su najdostupniji, s obzirom da svaki objekat ima
ugraene merae protoka.
Podaci o tehnikim karakteristikama objekata javne potronje su: ukupna povrina
objekta, spratnost objekta, starost objekta, ukupna grejna povrina, ukupna ventilisana
povrina, ukupna klimatizovana povrina, primenjena termika izolacija objekta (vrsta,
dimenzije), broj korisnika, tehnike karakteristike sistema za grejanje i hlaenje, stepen
korisnosti pojedinih sistema koji koriste energiju i sl.
Specini podaci o objektu javne potronje su: adresa i vlasnik, kontakt osoba, ka-
tegorija u koju spada krajnji korisnik (transport, domainstva, dravne ustanove, poljo-
privreda i dr.), nain nansiranja trokova za energiju, tekue i investiciono odravanje i
dr. Javni sektor je po prirodi stvari korisnik budeta. Trokovi javnog sektora za utroenu
energiju su budetski trokovi i kao takvi se prate i analiziraju.
Podaci o trokovima koje energetski menader treba da prikupi su sledei:
Javne zgrade:
trokovi grejanja, uz napomenu o vrsti energenta, odnosno oblika energije koji
se koristi,
trokovi elektrine energije,
trokovi vodosnabdevanja,
trokovi kanalizacije i prerade otpadnih voda.
sistem daljinskog grejanja:
ulazni trokovi (energenti, sirova voda),
sopstvena potronja,
koliina i naplata predate (prodate) energije,
trokovi vodosnabdevanja,
trokovi prerade i kanalizacije otpadnih voda.
ulino osvetljenje:
trokovi preuzete elektrine energije za potrebe javne rasvete,
trokovi drugih energenata ako se koriste za potrebe javne rasvete.
Javni saobraaj:
trokovi goriva i maziva,
Trokovi vodosnabdevanja,
trokovi prerade i kanaliz acije otpadnih voda,
naplata usluga.
382 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Vodosnabdevanje:
trokovi elektrine energije,
ostali trokovi (prerada vode),
sopstvena potronja,
koliina i naplata predate (prodate) vode.
Tretman otpadnih voda:
trokovi elektrine energije,
sopstvena potronja,
ostali trokovi (prerada vode),
naplata usluge.
Svi prethodno navedni troko-
vi se odnose na period od mesec
dana i u tom intervalu se priku-
pljaju tokom cele godine. Poda-
ci o mesenim trokovima koji se
upisuju u radne listove moraju
odgovarti mesenim koliinama
utroenih energenata.
U javnim komunalnim predu-
zeima koja se bave proizvod-
njom i/ili distribucijom toplotne
energije, elektrine energije (u
kogeneracionom procesu), vodos-
nabdevanjem i kanalizacijom
otpadnih voda, razdvaja se proi-
zvodna funkcija od administrativ-
ne. Administrativni prostori javnih
komunalnih preduzea (gradska
toplana, gradsko preduzee za
vodosnabdevanje) se tretiraju
kao bilo koji javni objekat u smislu
prikupljanja podataka. Ovakav
pristup zahteva razdvojeno me-
renje potroene energije, odnos-
no vode i razdvajanje trokova
proizvodnje i poslovno-admini-
strativnog prostora.
Potronju energije u admini-
strativnom delu preduzea ne
Slika 1. Razdvajanje proizvodne funkcije od
administrativne u JKP
Slika 2. Udeo energetskih trokova u ukupnom budetu
optine na godinjem nivou
383 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
treba izjednaavati sa sopstvenom
potronjom. Sopstvena potronja je u
funkciji proizvodnje energije odnosno
vode. Na primer, javno komunalno pre-
duzee koje se bavi vodosnabdevan-
jem kao ulaz u proizvodni proces ima
sirovu vodu i za preuzetu koliinu plaa
nadoknadu dravnoj zajednici. U pro-
cesu proizvodnje deo vode se troi,
na primer, za ispiranje ltera ili se u
periodu remonta postrojenja odree-
na koliina vode kontrolisano isputa.
Trokovi isputanja ove koliine vode,
ne smatraju se gubicima ve sopstve-
nom potronjom denisanom kroz zah-
teve tehnolokog procesa.
Na slici 2. dat je graki prikaz
odnosa ukupnih energetskih trokova u
objektima i sistemima javne potronje i
ostalih trokova. Graki prikaz udela trokova razliitih energenata u strukturi energet-
ske potronje jednog objekta javne potronje prikazan je na slici 3.
Sloeniji primer je rad toplane. U Tabeli 2.2.3. prikazan je primer strukture trokova
proizvodnje toplotne energije u toku jedne godine .
Tabela 3. Struktura trokova gradske toplane
Trokovi Iznos u hiljadama dinara Relativno ueeu [%]
Trokovi energenata 198.300 58,12
-Prirodni gas 180.000 52,78
-Mazut 8.000 2,34
-Elektrina energija 8.500 2,48
-Voda 1.800 0,52
Odravanje 26.000 7,60
-Interventno 1.000 0,29
-Tekue 18.000 5,27
-Investiciono 7.000 2,04
Investicije 14.000 4,10
Trokovi poslovanja 38.000 11,13
Bruto zarade zaposlenih 65.000 19,05
Ukupno 341.000 100,00
Slika 3. Pojedinani udeo potronje energenta u
ukupnim energetskim trokovima na godinjem nivou
384 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Svi trokovi navedeni u Tabeli 3. su iskljuivo u funkciji proizvodnje i distribucije top-
lotne energije. Na primer, prikazani trokovi elektrine energije odnose se na elektrinu
energiju potroenu za rad elektromotora pumpi i ventilatora, aktuatora i drugih ele-
menata automatske regulacije, osvetljenje pogona, sistema signalizacije i komunikacije
(nisu obuhvaeni sledei trokovi: osvetljenja administrativne zgrade, rad kancelarijskih
ureaja, klimatizacija administrativnog prostora).
Slika 4. Prikazivanje energetskog bilansa toplane
Energetski menader sarauje sa tehnikim osobljem toplane i od ovlaenih lica pri-
kuplja potrebne podatke koji se odnose na energiju koja ulazi u energetsko postrojenje
(raune i merene veliine) kao i na energiju koju toplotni izvor troi za sopstvene potrebe
i energiju koja se predaje distributivnoj mrei.
Slika 5. Prikaz promene cene energenata u toku godine
Na slici 5. prikazana je promena cene energenata u toku godine. Energetskim me-
naderima se preporuuje da ovakvu vrstu dijagrama naprave za sve karakteristine
energente koji se koriste u njihovoj optini. Varijacije cena treba uzeti u obzir jer utiu na
385 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
kvalitet zakljuaka koje treba doneti nakon analize prikupljenih podataka o trokovima
energije. Poreenje energetskih indikatora sa referentnim vrednostima u drugim drava-
ma, zahteva da se cene energenata, trokovi energije i specini trokovi konvertuju u [],
tako da je neophodno pratiti eventualne promene odnosa dinar/[].
Specini trokovi su trokovi svedeni na odreenu karakteristinu veliinu, (povrina,
broj ljudi, osnovnoj jedinici energije, i dr.). U tabeli 4. prezentovane su vrednosti specinih
trokova u objektima i sistemima javne potronje.
Tabela 4. Specini trokovi u javnom sektoru
Tip objekta i oblik energije Specini trokovi
Javne zgrade - grejanje Toplotna energija, elektrina energija
- Administrativne i uslune optinske zgrade Dinara/m2, dinara/osobi
- kole
- Obdanita
- Bolnice
- Sportske zgrade
- Zatvoreni bazeni
Javne zgrade priprema sanitarne vode (interni
restorani, kuhinje, kupatila, bazenska voda)
Toplotna energija, elektrina energija
- Administrtivne zgrade Dinara/osobi
- kole Dinara/osobi
- Obdanita Dinara/osobi
- Bolnice Dinara/osobi
- Sportske zgrade Dinara/osobi
- Bazeni Dinara/osobi
Sistemi daljinskog grejanja Grejanje, topla sanitarna voda
Trokovi energenata Dinara/MWh proizvedene toplote
Toplotni gubici pri transformaciji energije u izvoru Dinara/MWh proizvedene toplote
Toplotni gubici u distribuciji toplotne energije Dinara/MWh proizvedene toplote
Trokovi elektrine energije (pumpe i ostali elektro-
motorni pogoni)
Dinara/MWh proizvedene toplote
Trokovi hemikalija za pripremu vode Dinara/MWh proizvedene toplote
Ukupni trokovi
Dinara/ MWh proizvedene toplote
Dinara/m2 grejanog prostora
Dinara/m3 pripremljene sanitarne vode
Elektrina energija javne zgrade
- Rasveta
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
- Elektromotorni pogon (liftovi, ventilatori,
kompresoriklimatizacija)
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
- Kancelarijske maine (kompjuteri, periferni
ureaji, fotokopir maine i dr.)
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
Ukupni trokovi
Dinara/m2
Dinara/korisniku
Dinara/MW instalisane snage
386 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tip objekta i oblik energije Specini trokovi
Javna rasveta
- Ukupni trokovi elektrine energije
Dinara/svetiljki
Dinara/km ulica
- Trokovi elektrine energije po tipu sijalica
- svetiljka sa vlaknom od tungstena
- tungsten halogene
- poluprovodnici
- ivine svetiljke visokog pritiska
- uoroscentne
- metal halogene
- natrijum tinjajue visokog pritiska
- natrijum tinjajue niskog pritiska
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. cnage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
Dinara/svetiljki, dinara/MW inst. snage
- Ukupni trokovi gasa
Dinara/svetiljki
Dinara/km ulica
- Ukupni trokovi energije (elektrina energija i gas)
Dinara/stanovniku
Dinara/km ulica
Vodosnabdevanje i kanalizacija
- Administrtivne zgrade Dinara/m2, dinara/osobi
- kole Dinara/m2, dinara/osobi
- Obdanita Dinara/m2, dinara/osobi
- Bolnice Dinara/m2, dinara/osobi
- Sportske zgrade Dinara/m2, dinara/osobi
- Bazeni Dinara/m2, dinara/osobi
- Sistemi daljinskog grejanja Dinara/MWh proizvedene toplote
- Proizvodnja i distribucija vode
- Trokovi sirove vode Dinara/m3 isporuene vode
- Trokovi energije u proizvodnji (sopstvena potronja
energije)
Dinara/m3 isporuene vode
- Trokovi distribucije vode (pumpe i drugi motorni
pogoni)
Dinara/m3 isporuene vode
- Trokovi gubitaka vode pri distribuciji Dinara/m3 isporuene vode
- Ukupno trokovi
Dinara/m3 isporuene vode
Dinara/m2 prostora koji se snabdeva
Dinara/korisniku
- Kanalizacija otpadnih voda
- Trokovi pumpanja (prikupljanje otpadnih voda i
isputanja iz postrojenja za preiavanje)
Dinara/m3 prikupljene vode
- Trokovi energije postrojenja za preiavanje
otpadnih voda
Dinara/m3 prikupljene vode
- Ukupno trokovi kanalizacije otpadnih voda
Dinara/m3 prikupljene vode
Dinara/m2 prostora koji se opsluuje
Dinara/korisniku
387 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tip objekta i oblik energije Specini trokovi
Javni prevoz i komunalna preduzea
- Trokovi goriva nabavka
- dizela Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- biodizela Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- TNG Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- prirodnog gasa Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- elektrine energije Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- ostalo Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
- Trokovi pretovara (prepumpavanje pri skladitenju i
pri tankovanja u rezervoare vozila)
Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
UKUPNO: Din/km, din/osobi, Din/t, Din/moto satu
389 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ENERGETSKI
BILANS
Energetski bilans je centralni element u sistemu energetske statistike, odnosno en-
ergetske baze podataka i koristi se od strane politiara, odnosno donosioca odluka,
analitiara, kompanija, raznih udruenja i sl. kao osnova za analize, predvianje potreba
za energijom, izradu scenarija budueg razvoja, denisanje energetske i ekonomske poli-
tike neke drave, regiona, optine ili kompanije. Osim toga, energetski bilans je jedan od
baznih elemenata za izradu izvetaja u oblasti zatite ivotne sredine (inventar gasova
sa efektom staklene bate), i za denisanje politike i mera zatite ivotne sredine. Ener-
getski bilans na lokalnom nivou omoguava, pre svega, sagledavanje strukture isporuke i
potronje energije u cilju denisanja mera za utedu energije.
Od posebne vanosti su dva aspekta utede energije: ekonomski i aspekt zatite
ivotne sredine.
Ekonomski faktor utede energije ogleda se u smanjenju energetskih trokova
i poveanju protabilnosti. Pojam energetske ekasnosti podrazumeva maksimalno
iskorienje energije koju koristimo, dobiti to vie za uloen novac i pri tom smanjiti gu-
bitke u sistemu. Poveanje energetske ekasnosti u lokalnoj zajednici, zapravo podra-
zumeva smanjenje potronje goriva (manji energetski trokovi) uz poveanje pouzdanosti
i kvaliteta komunalne usluge koja se prua.
390 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Uticaj zatite ivotne sredine uteda energije je blisko povezana sa pitanjima zatite
ivotne sredine. Problem globalnog zagrevanja na planeti izazvan je emisijom tetnih
gasova (gasovi staklene bate GHG Green House Gases). U optem sluaju, mere i ak-
tivnosti u pogledu utede energije se odnose upravo na utedu fosilnih goriva, i kao takve
bi trebalo da budu primenjene kao prvi korak u reenju nastalog problema.
Usvajanjem Okvirne Konvencije Ujedinjenih Nacija o promeni klime (UNFCCC Unit-
ed Nations Framework Convention on Climate Change), zemlje potpisnice ustanovile su
osnovne smernice delovanja ijom primenom bi se zaustavio negativan trend klimatskih
promena. Usvajanje i potpisivanje Konvencije nije donelo i ozbiljnije obaveze za zemlje
potpisnice. Nakon dve i po godine intenzivnih pregovora usvojen je Kjoto Protokol (Kyoto
Protocol) na sastanku odranom u Japanu. Od 168 zemalja koje su do danas ratikovale
sporazum, od njih 35 je zahtevano da smanje emisiju gasova staklene bate ispod nivoa
koji je za svaku od njih denisan u sporazumu. Republika Srbija je potpisnica Kjoto pro-
tokola kao ne-aneks zemlja.
U optem sluaju, mere i aktivnosti u pogledu utede energije mogu biti preduzete
na osnovu denisanog stanja potronje energije u lokalnoj zajednici iskazanog u obliku
energetskog bilansa. To praktino znai da je pre preduzimanja bilo kakvih mera i akti-
vnosti, neophodno sprovesti analizu stanja u pogledu potronje energije u lokalnoj zajed-
nici, a to je mogue samo ako su prethodno prikupljeni podaci na osnovu kojih je izaen
energetski bilans. Snimanje postojeeg energetskog stanja u lokalnim samoupravama nije
jednostavan posao. Poznavanje energetskih tokova, postojeih komunalnih sistema, slo-
enost i brojnost energetskih sistema na nivou optine mogu biti samo neke od prepreka.
U tom smislu, alat koji moe da pomogne u prevazilaenju ovog problema je energetski
bilans.
Izrada energetskog bilansa ima za cilj:
utvrivanje trenutne energetske potronje na nivou optine,
procenu ukupnih energetskih trokova (udeo energetskih trokova u ukupnom
budetu optine),
procenu trenutne energetske ekasnosti,
utvrivanje mogunosti utede energije (nansijski i tehniki izvodljive mogunosti
za smanjenje potronje energije),
denisanje mera i aktivnosti u pogledu utede energije,
stvaranje podloge potrebne za kratkorono i dugorono planiranje energetske
potronje na nivou optine.
391 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 1. Faze u izradi energetskog bilansa
Zakonski okvir
U vaeem Zakonu o energetici Republike Srbije (Slubeni glasnik RS br. 84/4) pro-
pisana je obaveza nadlenih uprava jedinica lokalne samouprave da, na zahtev Ministar-
stva za rudarstvo i energetiku, dostavljaju podatke za izradu energetskog bilansa Repub-
like Srbije -lanu 9. stav 4.Takoe, u vaeem zakonu propisana je obaveza za jedinice
lokalne samouprave da donose planove razvoja energetike EZ lan 7. Stav 1.
Osim toga, saglasno Zakonu o energetici, jedinice lokalne samouprave u okviru svojih
nadlenosti imaju obavezu da:
dostavljaju podatke neophodne za izradu Programa ostvarivanja Strategije
(lan 6)
izdaju energetske dozvole za objekte za proizvodnju toplotne energije (lan
29),
donose tarifne sisteme za obraun isporuene toplotne energije (lan 70),
propisuju uslove za sticanje ispunjenosti statusa povlaenog proizvoaa top-
lotne energije i kriterijume za sticanje ispunjenosti tih uslova i utvruje nain i
postupak sticanja tog statusa (lan 139),
vode registar povlaenih proizvoaa toplotne energije (lan 140).
392 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Dakle, iz navedenih zakonskih obaveza namee se i obaveza optinama da izgra-
de svoje kapacitete u oblasti energetike i uspostave adekvatan sistem energetskog me-
nadmenta.
Uredbom kojom se ureuje Program ostvarivanja Strategije razvoja energetike za
period od 2007. do 2012. godine
je jasno denisana neophodnost uspostavljanja funk-
cije optinskog energetskog menadera kao glavnog nosioca aktivnosti u sprovoenju
energetske politike na lokalnom nivou.
Osnovni pojmovi i denicije
Slika 2. Energetski tokovi na sistemskom nivou
U najoptijem smislu, energetski bilans predstavlja godinji prikaz tokova svih energe-
nata u okviru tri osnovna sistema:
SISTEM PRIMARNE ENERGIJE u oviru kojeg se daje struktura ukupno raspoloive
primarne energije za potronju. To je domaa proizvodnja na bazi korienja
sopstvenih resursa primarne energije (ugalj, nafta, prirodni gas, hidropotencijal)
i neto uvoz primarne energije (ukljuujui neto uvoz elektrine energije).
SISTEM TRANSFORMACIJE primarne energije u okviru kojeg se prikazuju en-
ergenti potrebni za procese transformacije primarne energije, te proizvodnja
sekundarne odnosno nalne energije (ukljuujui sopstvenu potronju, gubitke
u transformaciji, prenosu i distribuciji energije do krajnjih potroaa). Strukturu
ovog nivoa ine termoelektrane, hidroelektrane, termoelektrane -toplane, to-
plane, industrijske energane, ranerije nafte, suare uglja, i visoke pei.
393 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
SISTEM FINALNE ENERGIJE koji sadri potronju energije za neenergetske svrhe
i potronju nalne energije u energetske svrhe. Potronja nalne energije u en-
ergetske svrhe iskazuje se na dva naina. Prvi nain obuhvata strukturu sek-
tora potronje, a to su Industrija, Saobraaj, Domainstva, Javne i komercijalne
delatnosti i Poljoprivreda. Drugi nain obuhvata strukturu energenata: vrsta
goriva, tena goriva, gasovita goriva, elektrina energija, toplotna enegija.
U okviru energetskog bilansa iznosi svih energenata iskazuju se u zikim jedinicama
(vrsta goriva u milionima tona, tena goriva u milionima tona, gasovita goriva u milionima
Nm
3
, elektrina energija u GWh, a toplotna energija u TJ i u milionima tona ekvivalentne
nafte (M toe). Jedna tona ekvivalentne nafte iznosi 41,868 GJ ili 11,630 MWh elektrine
energije, ili 2 tone kamenog uglja ili 5,586 tona sirovog lignita .
Energetski bilansi se izrauju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Statistika
kancelarija Evropske Unije EUROSTAT, razvila je metodologiju izrade energetskog bi-
lansa kako bi se omoguilo poreenje parametara i sektora potronje i nabavke ener-
gije.
Struktura bilansnog radnog lista
U tabeli 1. prikazan je primer radnog lista energetskog bilansa u formatu EURO-
STAT-a. Ovaj radni list predstavlja osnovni format koji se najee koristi za bilansiranje
energetskih tokova na nacionalnom ili regionalnom nivou. Meutim, u modikovanom ob-
liku mogue ga je primeniti i za bilansiranje energetskih tokova na lokalnom nivou. Svaka
kolona predstavlja izvor energije koji moe biti korien za snabdevanje energijom. Ener-
getskim bilansom obuhvaeni su sledei izvori energije:
fosilna goriva: ugalj, nafta i naftni derivati, prirodni gas, gas koksnih pei, gas
u elianama,
obnovljivi izvori energije: hidroenergija, solarna energija, energija vetra, geot-
ermalana energija, biomasa, otpadana toplota,
elektrina energija,
nuklearna energija,
toplotna energija.
Vrste u energetskom bilansu ukazuju na koliinu svakog izvora energije koji je raspoloiv,
transformisan ili potroen:
domaa proizvodnja primarne energije,
uvoz energenata/ energije,
izvoz energenata/ energije,
promenu zaliha,
ukupnu domau potronju primarne energije koja predstavlja bilans: domaa
proizvodnja + uvoz izvoz promena zaliha,
potronja energanata za proces transformacija i proizvodnju energije,
proizvodnja energije/ energenata iz procesa transformacija,
394 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
gubici u prenosu i distribuciji,
potronja energetskog sektora,
potronja energenata u neenergetske svrhe,
nalna potronja energije koja predstavlja bilans: potronje primarne energije
ulaz u proces transformacije izlaz iz procesa transformacije potronja en-
ergetskog sektora gubici u prenosu i distribuciji neenergetska potronja,
nalnu potronju energije u sektorima potronje.
Ovi podaci se iskazuju u radnom listu energetskog bilansa na dva naina: u zikim
jedinicama iu energetskim jedinicama.
Tabela 1. Primer radnog lista energetskog bilansa u formatu EUROSTATA
Teritorija GODINA
Mtoe Ugalj
Sirova nafta
i poluproiz-
vodi
Naftni
derivati
Prirodni
gas
Visoko-
peni
gas
OIE
Elek-
trina
energija
Toplotna
energija
Ukupno
Proizvodnja primarne
energije
Zalihe
Uvoz
Ukupna primarna energija
za potronju
U transformacije
Termoelektrane
Termoelektrane-toplane
Hidroelektrane
Toplane
Industrijske energane
Individualne kotlarnice
Ranerije
Suare
Visoke pei
Iz transformacija
Termoelektrane
Termoelektrane-toplane
Hidroelektrane
Toplane
Industrijske energane
Individualne kotlarnice
Ranerije
Suare
Visoke pei
Gubici
U prenosu i distribuciji
Potronja energetskog
sektora
Neenergetska potronja
Finalna potronja energije
Industrija
Saobraaj
Domainstva
Javne i komunalne de-
latnosti
Poljoprivreda
395 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Izrada energetskog bilansa u optinama
Proces izrade energetskog bilansa obuhvata sledee korake:
prikupljanje podataka i procenu trenutne potronje energije;
identikacija potencijalnih mogunosti za utedu energije;
izvetavanje.
Slika 3. Mere i aktivnosti u sklopu izrade energetskog bilansa
Cilj energetskog bilansa optine je odreivanje energetske potronje za baznu
godinu.
Predmet optinskog energetskog bilansa je energetska potronja u objektima i sistemi-
ma javne potronje na teritoriji optine (objekti i sistemi ije se nansiranje sprovodi iz
optinskog budeta npr. sva javna kominalna preduzea na teritoriji optine, zgrade suda,
optine, MUP-a, kole, vrtii, domovi zdravlja, sportsko-rekreativni centri, gerontoloki
centri i sl.), kao i proizvoai elektrine i toplotne energije do 1 MW.
Obim energetskog bilansa denisan je obimom ovog uputstva, odnosno traenim po-
dacima u odgovarajuim upitnicima (u ovoj fazi projekta, predmet optinskog energetskog
bilansa nisu: veliki proizvoai elektrine energije koji se nalaze na teritoriji optine, en-
ergetska potronja u industrijskim objektima koji se nalaze na teritoriji optine, potronja
energije u domainstvima i potronja energije u komercijalnom sektoru).
396 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Denisanje granice u okviru koje e se sprovoditi optinski energetski bilans je takoe
jedno od veoma bitnih pitanja. U svetskoj praksi mogu se nai razliiti primeri denisanja
granica (Manhajm, Nemaka: granica optine, sektor transporta iskljuen; Deland, Ho-
landija: industrijska zona optine; Geteborg, vedska: granica grada, sektor transporta i
dve ranerije iskljueni iz energetskog bilansa). Navedeni primeri pokazuju sav varijetet
primenjenih reenja slika 4.
Slika 4. Denisanje cilja, predmeta i obima (granica) energetskog bilansa - praksa u svetu
Na slici 4. dat je primer izrade dijagrama energetskog toka, prema iskustvima EU,
gde se energetski potronja i proizvodnja energije prati po svim sektorima i gorivima.
Zbirne vrednosti energetske potronje po sektorima i energetske potronje po gorivima
dat je u tabeli 2.
397 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 2. Primer bilansa energetske potronje po sektorima i gorivima
Optina: Bazna godina:
Ukupna potronja energije u toku godine: [M toe]
Energetska potronja po sektorima:
Osnovne
jedinice
Konverzioni
faktor
Potronja u
[Mtoe]
-domainstva
-komercijalni sektor
-objekti javne potronje
-industrija
-transport
Energetska potronja po gorivima:
Osnovne
jedinice
Konverzioni
faktor
Potronja u
[Mtoe]
-lo ulje
-prirodni gas
-elektrina energija
-ugalj
-drvo
-benzin
-dizel gorivo
-toplotna energija (SDG)
-ostalo (navesti energent)
Na slici 5. prikazan je primer energetskog toka u jednoj ktivnoj optini. U sistemu JKP
(Javnih komunalnih preduzea) rade dve toplane (T1 gorivo prirodni gas i T2 gorivo
lo ulje), vodovod (sa tri stanice pitke vode) i javno transportno preduzee. Na teritoriji
optine postoje tri osnovne kole, tri srednje kole, tri obdanita, dva doma zdravlja, zgra-
da optine, zgrada MUP-a, zgrada suda, jedan sportsko rekreativni centar i gerontoloki
centar.
398 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 5. Izrada optinskog energetskog bilansa predmet i granice
Tabela 3. Primer bilansa energetske potronje u optinskom sektoru javne potronje
Optina: Bazna godina:
Ukupna potronja energije u optinskom
sektoru javne potronje u toku godine:
[M toe]
Energetska potronja po sektorima:
Osnovne
jedinice
Konverzioni
faktor
Potronja u
[M toe]
-objekti javne potronje
Energetska potronja po gorivima u optinskim objektima javne potronje:
Osnovne jed-
inice
Konverzioni
faktor
Potronja u
[M toe]
-lo ulje
-prirodni gas
-elektrina energija
-ugalj
-drvo
-benzin
-dizel gorivo
-toplotna energija (SDG)
-ostalo (navesti energent)
399 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Po realizaciji inicijalne faze energetskog bilansa sledi pripremna faza koja se odnosi
na prikupljanje podataka. Da bi se blagovremeno prikupili adekvatni podaci potrebno
je koncipirati upitnike koji e sadrati odreene podatke i vremenski period na koji se
oni odnose, zavisno od objekta kome se upuuje zahtev, svrhu zahteva, nain dostavljanja
podataka (elektronskim putem, potom ili faksom), podatke o licu odgovornom za popun-
javanje upitnika, kao i rok za dostavu podataka. U prethodnom poglavlju su detaljnije
predstavljeni izvori i vrste podataka na osnovu kojih optinski energetski menader moe
da kreira upitnike saglasno situaciji u njegovoj optini.
Upitnici treba da su koncipirani tako da obezbede prikupljanje to veeg broja infor-
macija i relevantnih podataka vezanih za potronju energije u sistemima i objektima javne
potronje, na lokacijama koje su predmet sprovoenja energetskog bilansa. U ovoj fazi
bitno je otkloniti bilo kakvu vrstu nedomica po pitanju popunjavanja upitnika.
Veoma je vano, naroito tokom procesa prikupljanja podataka, uspostaviti komunka-
ciju i saradnju sa licima koja su odgovorna za popunjavanje upitnika u objektima javne
potronje odnoso preduzeima koja su u nadlenosti optine. Posebna panja mora biti
posveena proceni pouzdanosti prikupljenih podataka, jer tanost podataka direktno
utie na kvalitet daljih prorauna i zakljuaka koji se na osnovu tako dobijenih rezultata
mogu doneti. U optem sluaju, prikupljaju se podaci o potronji energenata na mesenom
nivou. Podaci koji se prikupljaju i unose u Upitnike su: opti podaci o optinskom sistemu ili
objektu javne potronje, rauni za energente (npr. [din], []), podaci o potronji energena-
ta (npr. [kWh], [Nm
3
], [t], [m
3
], [l]), podaci o jedininim cenama energenata prema vaeim
tarifnim sistemima naplate (npr. [VTA-din/kWh], [MTA-din/kWh], [din/Nm
3
], [din/t], [din/
m
3
]), podaci iz graevinskih podloga, tehniki podaci o sistemu ili objektu, sopstveni po-
daci o potronji energenata koji se mere u samom sistemu ili objektu, podaci o proizvodnji
(isporuena toplotna energija, isporuena koliina vode), tehniki podaci o instalisanoj
opremi, podaci prikupljeni na osnovu sprovedenih intervjua sa predstavnikom operativ-
nog tima ili drugim tehnikim licem u sistemu ili objektu predmetne lokacije.
Prikupljeni podaci se unose u elektronsku bazu podataka i obrauju, odnosno pristupa
se izradi energetskog bilansa.
Sastavni deo ovoga je i programski paket koji obuhvata sledee oblasti:
opti deo, koji se odnosi na opte podatke o optini,
javne zgrade,
gasovodna mrea,
javna rasveta,
vodovod,
javna istoa,
toplane,
gradsko zelenilo,
saobraaj,
odravanje puteva i
vozni park javnih preduzea.
400 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Da bi se dobila realna slika o energetskom stanju na denisanom lokalitetu (optini),
neophodno je sprovesti detaljne analize prikupljenih podataka i odgovarajue proraune
i procene. Na osnovu tako sprovedenih analiza mogue je denisati odgovarajue pre-
poruke za poboljanje energetskog stanja.
Kvalitetna analiza se zasniva na principima: obimnosti, pouzdanosti i pravovremeno-
sti. Analiza obuhvata sagledavanje ukupno potroene energije na nivou optine, udeo
pojedinih sektora, udeo trokova energije u odnosu na ukupan budet optine, ocenu
energetske intenzivnosti.
Bazna godina predstavlja tipian vremenski period, period za koji postoje kompletni
podaci o odgovarajuoj energetskoj potronji. Na osnovu prikupljenih podataka, energet-
ski menader sprovodi sledee analize:
potronja energije u zavisnosti od vremena (dijagrami energetskog
optereenja po odgovarajuim energentima u odnosu na vreme: potronja
elektrine energije na asovnom, dnevnom ili mesenom nivou, mesena potronja
energije koja se dobija iz energenata ili toplote;
potronja energije na godinjem nivou (na osnovu pojedinanih prorauna
po pojedinim energentima neophodno je sprovesti sumarnu strukturnu potronju
energije, za svaku vrstu energenata i u zajednikim jedinicama, u obliku tabele
i odgovarajuem grakom prikazu;
specina potronja energije (gde god je to mogue treba izraunati vrednost
specine potronje odreenih energenata);
deniasnje indikatora energetske ekasnosti .
Primer grakog prikaza potronje elektrine energije dat je na slici 6., dok je primer
grakog prikaza potronje gasa za baznu godinu prikazan na slici 7.
Slika 6. Potronja elektrine energije za baznu godinu
401 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 7. Potronja prirodnog gasa za baznu godinu
U tabeli 4. dat je primer sistematizovanih podataka o zbirnoj godinjoj potronji ener-
genata u jednom od objekata javne potronje.
Tabela 4. Potronja razliitih vidova energenata
Osnovne
jedinice
Konver-
zioni
faktor
Energetska
potronja
Trokovi za
energente
Trokovi za
energente
[GJ] [Din] []
El. energija 3.151.360,0 [kWh] 3.6 x 103 11.344,9 9.129.568,0 105.620,9
Mazut 928,02 [t] 39,6 36.749,6 24.420.144,5 280.844,5
Dizel D2 nafta 229,174 [m3] 37,3 8548,2 14.018.710,0 165.131,5
Voda: 6226,0 [m3] - - 242.064,0 2783,1
Ukupno: 56.642,7 4.7810.486,5 554.380
Po izraunavanju specine potronje energije, esto je mogue sprovesti poreenje
ovako dobijenih rezultata sa postojeim standardima. Proces poreenja odgovarajuih
radnih karakteristika nazivamo uporednom statistikom (engl. benchmarking). Razlikujemo
unutranju i spoljanju uporednu statistiku. Unutranja uporedna statistika predstavlja
kontinuirano poreenje sopstvenih indikatora energetske ekasnosti iz godine u godinu.
Spoljanja uporedna statistika se odnosi na poreenje karakteristinih vrednosti specine
potronje energije ili indikatora energetske ekasnosti sa vrednostima iz normi, standara-
da ili karakteristinih vrednosti proisteklih iz dobre prakse.
402 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 8. Specina potronja elektrine energije [kWh/m2]
Tabela 5. Gruba analiza ekasnosti grejanja javne administrativne zgrade u grejnoj sezoni
2005/2006. godine
Indikator ekasnosti Vrednost
Specina potronja toplotne energije kWh/m2 godinje 179,98
Referentna vrednost kWh/m2 godinje 120,00
Zakljuak koji proizilazi na osnovu podataka prikazanih u tabeli 5. je da postoji po-
tencijal utede od priblino 60 kWh /m
2
god ili 50% u odnosu na referentnu vrednost.
Potrebno je izvriti i dodatne analize kao na primer provere kvaliteta:
termo izolacije objekta,
stolarije i bravarije,
sistema grejanja (da li se redovno odrava, nain regulacije),
kotlovskog postrojenja, odnosno toplotno-predajne podstanice ako je objekat
prikljuen na sistem daljinskog grejanja.
Sasvim sigurno i da bi plaanje prema stvarnoj potronji bila dobra motivacija za
smanjenje potronje energije.
Tabela 6. Gruba analiza energetske ekasnosti toplovodne mree
Merno mesto
Specina potronja
toplotne energije
Vrednost
Na izlazu iz toplotnog izvora prema mrei kWh/m2 god 169,70
Kalorimetri u toplotnim podstanicama
(predajno mesto prema korisnicima)
kWh/m2 god 151,80
403 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Zakljuak koji proizilazi analizom podataka navedenih u tabeli 6. je da postoji poten-
cijal utede od 17,9 kWh/m
2
god (svedeno na grejni prostor), odnosno 11,8%. Mere koje
treba preduzeti u cilju smanjenja gubitaka u distribuciji toplotne energije odnose se na
zamenu oteenih delova toplovoda, zamenu postojeih klasinih cevi sa predizolovanim
cevima, ugradnju kvalitetnije opreme za upravljanje i nadzor i drugo.
Na osnovu prikupljenih podataka, izrade energetskog bilansa i sprovedene analize
trenutne energetske potronje, mogue je predloiti mere i aktivnosti ijom primenom je
mogue ostvariti utede energije u jedinici lokalne samouprave.
Izvetaj energetskog menadera, u optem sluaju, mora da sadri:
organizacionu strukturu u jedinici lokalne samouprave,
osnovne podatke o javnim komunalnim preduzeima,
pregled najveih energetskih potroaa,
energetski bilans optine (tabelarni prikazi i dijagrami),
trokove energije po energetskim uslugama,
preporuke mera i aktivnosti koje mogu dovesti do utede energije uz odgovarajai
podatak o investicionim ulaganjima i periodom otplate.
Ciljne grupe kojima se prezentira izvetaj su optinski organi, menaderi budetskih
ustanova i javnih komunalnih preduzea, struna javnost i graani koji treba da osete efek-
te racionalnog upravljanja energijom kroz poboljanje kvaliteta usluga i ouvanje ivotne
sredine. Bitno je preneti dovoljno kvalitetnih informacija ljudima koji zauzimaju kljuna
mesta u hijerarhiji optinske vlasti i po prirodi stvari odluuju o usmeravanju budetskih
sredstava i vode rauna o uspenosti funkcionisanja optine kao servisa graana. Mere
koje se preduzimaju radi smanjenja energetske potronje stvaraju veoma pozitivan imid
optine i kao takve dodatno motiviu.
Razlozi zbog kojih se javnosti prezentiraju izvetaji su:
uticaj na promenu ponaanja i stvaranja svesti o potrebi izgradnje energetski
ekasnog drutva (ulaganje u budunost kroz edukaciju na svim nivoima),
razmena iskustava u pogledu ekasnosti i odrivosti preduzetih aktivnosti,
pridobijanje podrke za primenu mera koje se preduzimaju u cilju korienja
potencijala utede energije,
transparentnost rada optinskih organa i troenja budetskih sredstava.
404 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
T
a
b
e
l
a
7
.
P
r
i
m
e
r
s
t
r
u
k
t
u
r
e
b
i
l
a
n
s
a
p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e
i
p
o
t
r
o
n
j
e
e
n
e
r
g
i
j
e
i
v
o
d
e
u
o
p
t
i
n
i
N
A
Z
I
V
O
B
J
E
K
T
A
/
P
R
E
D
U
Z
E
A
:
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
N
A
M
E
N
A
:
A
D
R
E
S
A
:
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
E
N
E
R
G
E
T
S
K
I
M
E
N
A
D
E
R
O
D
G
O
V
O
R
A
N
Z
A
I
Z
R
A
D
U
E
N
E
R
G
E
T
S
K
O
G
B
I
L
A
N
S
A
:
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
K
O
N
T
A
K
T
T
E
L
E
F
O
N
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
e
-
m
a
i
l
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
V
R
S
T
A
E
N
E
R
G
E
N
T
A
:
K
a
m
e
n
i
u
g
a
l
j
M
r
k
i
u
g
a
l
j
L
i
g
n
i
t
M
a
z
u
t
b
e
n
z
i
n
L
o
u
l
j
e
P
r
i
r
o
d
n
i
g
a
s
O
I
E
D
r
v
o
E
l
.
e
n
-
e
r
g
i
j
a
T
o
p
l
o
t
n
a
e
n
e
r
g
i
j
a
V
o
d
a
U
k
u
p
n
o
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
t
o
e
m
3
t
o
e
D
o
n
j
a
t
o
p
l
o
t
n
a
m
o
g
o
r
i
v
a
N
a
b
a
v
k
a
g
o
r
i
v
a
P
r
o
m
e
n
a
z
a
l
i
h
a
g
o
r
i
v
a
U
l
a
z
u
t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
c
i
j
u
T
o
p
l
a
n
e
I
n
d
u
s
t
r
i
j
s
k
e
e
n
e
r
g
a
n
e
I
n
d
i
v
i
d
u
a
l
n
e
k
o
t
l
a
r
n
i
c
e
M
a
l
e
H
E
V
o
d
o
v
o
d
i
k
a
n
a
l
i
z
a
c
i
j
a
O
s
t
a
l
a
p
o
s
t
r
o
j
e
n
j
a
I
z
l
a
z
i
z
t
r
a
n
s
f
o
r
m
a
c
i
j
e
T
o
p
l
a
n
e
I
n
d
u
s
t
r
i
j
s
k
e
e
n
e
r
g
a
n
e
I
n
d
i
v
i
d
u
a
l
n
e
k
o
t
l
a
r
n
i
c
e
M
a
l
e
H
E
V
o
d
o
v
o
d
i
k
a
n
a
l
i
z
a
c
i
j
a
O
s
t
a
l
a
p
o
s
t
r
o
j
e
n
j
a
G
u
b
i
c
i
u
p
r
e
n
o
s
u
i
d
i
s
t
r
i
b
u
c
i
j
i
P
o
t
r
o
n
j
a
e
n
e
r
g
e
t
s
k
o
g
s
e
k
t
o
r
a
F
i
n
a
l
n
a
p
o
t
r
o
n
j
a
e
n
e
r
g
i
j
e
I
n
d
u
s
t
r
i
j
a
S
a
o
b
r
a
a
j
J
a
v
n
e
i
k
o
m
e
r
c
i
j
a
l
n
e
d
e
l
a
t
n
o
s
t
i
D
o
m
a
i
n
s
t
v
a
J
a
v
n
a
r
a
s
v
e
t
a
405 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Indikatori energetske ekasnosti
Indikatori energetske ekasnosti predstavljaju specine energetske pokazatelje koji
se koriste za denisanje potencijala utede potronje energije kao i za utvrivanje efeka-
ta sprovoenja mera energetske ekasnosti. Njihov je znaaj u tome to se poreenjem
stvarnih vrednosti indikatora, dobijenih na osnovu prikupljenih podataka, sa uobiajenim
ili standardnim vrednostima moe jasno uoiti u kojim sektorima su mogua smanjenja u
potronji energije i koji su korisnici energetski ekasni.
Indikatori energetske ekasnosti su veliine koje mogu biti manje ili vie sloene u za-
visnosti od toga koliko i kakve parametre objedinjavaju. Najoptija podela energetskih
indikatora je na:
termodinamike, koji u osnovi predstavljaju stepene korisnosti odreenih proc-
esa korienja energije (npr. stepen korisnosti kotla).
Fiziko-termodinamike, u kojima se energetski ulazi u proces predstavljaju jedini-
cama za energiju, ali se izlazi iz procesa predstavljaju razliitim, odgovarajuim
zkim veliinama (npr. potronja elektrine energije u kWh po m
3
proizvedene
vode, potronja toplote u kWh po m
2
grejane povrine, potronja energije u
kWh po t proizvoda, i sl. )
Ekonomsko-termodinamike, u kojima se energetski ulazi u proces predstavljaju
jedinicama za energiju ali se izlazi iz procesa predstavljaju u novanim jed-
inicama (npr. potronja elektrine energije u M toe po 1 $ bruto nacionalnog
dohotka -BND)
Ekonomske, u kojima se i energetski ulazi i izlazi iz prcesa predstavljaju nova-
nim jedinicama.
Zavisno od nivoa sloenosti, energetski indikatori imaju razliitu hijerarhiju. Na vrhu
piramide se nalaze najsloeniji indikatori kao to su energetski intenzitet na nivou drave
( M toe/$ BND), energetski intenzitet sektora i privrednih grana (M toe/$ proizvoda),
energetskih sistema (kWh/t uglja), pa sve do energetske ekasnosti postrojenja i opreme.
Izraunavanje energetskih indikatora vieg hijerarhijskog reda zahteva sloenu statistiku
metodologiju i prikupljanje velikog broja podtaka za denisani vremenski period. Ovakvi
indikatori slue za kreiranje energetske politike i sloeno energetsko planiranje na nivou
drave ili sektora. Indikatori srednjeg hijerarhijskog nivoa slue za donoenje odluka u
okviru preduzea ili optine, dok indikatori na najniem hijerarhijskom nivou slue prven-
stveno za sagledavanje potrebe za konkretnom merom energetske ekasnosti u nekom
tehnikom sistemu. Za energetski menadment na nivou optine znaajni su energetski
indikatori nieg i srednjeg hijerarhijskog reda. Energetskom menaderu optine indikatori
energetske ekasnosti daju jasnu sliku energetske ekasnosti nekog sistema ili zgrade, jer
se na osnovu njih moe utvrditi da li je energetska ekasnost posmatranog objekta zado-
voljavajua. Na primer, analizom podataka o potronji energije u zgradi utvreno je da
se za grejanje prostora koristi 232 kWh/m
2
. Poreenjem sa standardnom vrednou koja
iznosi 100 kWh/m
2
moe se doi do zakljuka da je potrebno preduzeti odreene mere
za smanjenje potronje energije.
406 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Prilikom poreenja odgovarajuih energetskih indikatora razliitih objekata potrebno
je voditi rauna da metodologija za njihovo izraunavanje u svim sluajevima bude ista. U
sluaju da se pokae da posmatrani sistem nije dovoljno energetski ekasan potrebno je
preduzeti detaljniju analizu kojom e se utvrditi da li ima mogunosti za primenu mera za
poboljanje energetske ekasnost i kolike investicije one zahtevaju.
Radi ilustracije, u daljem tekstu su prikazani pojedini zbirni indikatori energetske e-
kasnosti optina, indikatori energetske ekasnosti zgrada, indikatori o energetskoj ekas-
nosti i karakteristikama rada sistema daljinskog grejanja, indikatori energetske ekasno-
sti u sistemima vodovoda i kanalizacije i javnog osvetljenja.
Indikatori energetske ekasnosti optina su najbolji pokazatelji o kvalitetu energet-
skog menadmenta u optinama. Oni daju mogunost da se pojedine optine porede
meu sobom, kao i da se porede sa optinama razvijenih zemalja. Osnovni indikatori
energetske ekasnosti optina dati su u tabeli 8.
Tabela 8. Indikatori energetske ekasnosti optina
Indikatori energetske ekasnosti Jedinica
Potronja energije po glavi stanovnika kWh/stanovniku
Potronja energije po m2 grejne povrine u domainstvima kWh/m2
Potronja energije po m2 grejne povrine u javnim zgradama kWh/m2
Potronja energije po bruto drutvenom proizvodu MWh/miliona dinara
Iz naziva i jedinica indikatora energetske ekasnosti optina moe se uoiti nain na
koji su izraunati. Poznavanje energetske ekasnosti zgrada je znaajno iz vie razloga:
da bi se smanjili godinji trokovi za vodu i energiju,
da bi se zadovoljili ambijentalni uslovi u prostorijama (temperatura, vlanost,
itd.),
da bi se mogla planirati neophodna sredstva za odravanje postojeih sistema,
rekonstrukciju ili zamenu neekasnih tehnologija.
Procena zgrada na osnovu energetskih indikatora je uz izradu energetskih bilanasa
zgrada i merenja, jedna od metoda za odreivanje njihove energetske ekasnosti. Ona
omoguava utedu vremena i novca pri proceni energetske ekasnosti. Meutim ovaj
metod moe biti nedovoljno taan zbog nedovoljnog broja podataka za procenu stvarnih
energetskih indikatora, kao i u sluajevima kada se naplata utroene energije vri paual-
no. Tanost procene moe biti umanjena i u sluajevima kada se prikupljanje podataka
vri za kratke vremenske periode jer tada moe doi do izraaja uticaj anomalija vre-
menskih prilika. Ponekad se energetski indikatori mogu dosta razlikovati kod zgrada istih
kategorija i starosti. U naoj zemlji se javlja i problem da nema standardnih energetskih
indikatora za izvesne kategorije zgrada.
Najei indikator za potronju ukupne energije u zgradama je koliina utroene ener-
gije po kvadratnom metru prostora godinje kWh/m
2
god. Najee korieni indikatori
energetske ekasnosti zgrada dati su u tabeli 9.
407 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 9. Indikatori energetske ekasnosti grejanja i potronje elektrine energije u zgradama
Indikator Jedinica
Specina potronja toplotne energije kWh/m2 kWh/osoba
Trokovi toplotne energije po m2 Din/m2
Trokovi energije za potrebe grejanja po lanu osoblja Din/osoba
Indikatori potronje elektrine energije u javnim zgradama
Specina potronja toplotne energije kWh/m2 kWh/osoba
Specini trokovi elektrine energije Din/m2
Na slici 9. prikazani su indikatori potronje toplotne energije za razliite standarde
grejanja u Nemakoj.
Slika 9. Indikatori potronje toplotne energije za razliite standarde grejanja u Nemakoj
Indikatori energetske ekasnosti i karakteristika rada sistema daljinskog grejanja
dobijaju se na osnovu energetskih i drugih specinih podataka ovih sistema. Energet-
ski podaci su: energetski ulaz u jedinicama za koliinu goriva, energetski ulaz u MWh,
faktor konverzije, energetski izlaz u MWh, gubici pri transformaciji, sopstvena potronja
energije, energija isporuena mrei, distributivni gubici, konana energija raspoloiva
korisnicima. Drugi specini podaci su oni koji karakteriu neenergetske veliine sistema
daljinskog grejanja kao to su: karakteristike primarne i sekundarne toplovodne mree,
broj podstanica, broj prikljuenih objekata, povrina prikljuenih objekata itd. Ovi indika-
tori su predstavljeni u tabeli 10.
408 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 10. Indikatori energetske ekasnosti sistema daljinskog grejanja
Indikator Jedinica
Ekasnost transformacije energije %
Ekasnost distribucije energije %
Gubici toplote po km mree daljinskog grejanja kW/km
Potronja elektrine energije po MWh snabdevene toplotne energije MWh/MWh/god
Ekasnost transformacije energije predstavlja odnos sekundarne energije i ukupne
energije goriva koja ulazi u proces transformacije. Ekasnost distribucije energije je od-
nos isporuene toplotne energije korisnicima i toplotne energije koja odlazi za distribu-
ciju. Potronja elektrine energije po MWh snabdevene toplotne energije je pokazatelj
ekasnosti rada pumpnog sistema sistema daljinskog grejanja. Indikatori potronje vode
mogu da se koriste kao: polazne vrednosti u gruboj proceni potronje vode u zgradama,
polazne vrednosti za procenu tehnikog standarda sanitarne vode, podstrek za uvoenje
dodatnih mera, instrument za upravljanje i nadzor, za proveru primenjenih mera za utedu
vode i za procenu buduih potreba.
Specine vrednosti potronje vode dobijaju se deljenjem ukupne godinje potronje
vode u zgradi i karakteristinih vrednosti koje opisuju nain korienja vode (npr. povrina
objekta m
2
, broj osoba ili broj noenja u hotelima). Karakteristine vrednosti potron-
je vode zavise od namene korienja vode: pijaa voda, topla voda, tehnoloka voda,
rashladna voda. Priblino 2 3 % procenta ukupne svetske potronje energije koristi
se u pumpnim sistemima i sistemima za tretman otpadnih voda, koji se nalaze u urbanim
sredinama i industriji. Potronja energije u mnogim vodvodima irom sveta mogla bi biti
smanjena za najmanje 25 % primenom razliitih mera i aktivnosti uteda. Naalost, rela-
tivno mala panja se polae na utedu energije u javnim komunalnim sistemima vodovoda
i kanalizacije.
U zemljama u razvoju, u strukturi trokova, cena energije utroene za snabdevanje
vodom esto prevazilazi polovinu ukupnog javnog gradskog budeta. ak i u distributiv-
nim vodovodnim sistemima razvijenih zemalja, energija predstavlja drugi po redu troak,
odmah iza trokova radne snage.
Kritian korak u stvaranju tima i odreivanju broja anagaovanih ljudi, ukljuuje i
obezbeivanje potrebnih sredstava za rad, tj. za sprovoenje odgovarajuih merenja i
praenja potronje energije i distribucije vode, obuku ljudstva i njihovo upoznavanje sa
najsavremenijim tehniko-tehnolokim reenjima i obezbeivanjem adekvatnih sredstava
kako bi se projekat utede realizovao. Meutim, veliki broj mera i aktivnosti kojima se
moe ostvariti znaajna uteda, moe biti izveden sa minimalnim sredstvima ili gotovo bez
ikakvih trokova. Zapravo, instaliranje mernog i sistema za nadzor i upravljanje moe di-
rektno dovesti do utede od 10 %, jednostavnim izmenama rada u sistemu i poboljanjem
odravanja samog sistema. Dok se neka od poboljanja u sistemu mogu lako i jednosta-
vno realizovati sprovoenjem samih merenja odreenih parametara u sistemu (protok,
409 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
napor), mnoge mogunosti se mogu otkriti tek nakon ozbiljne analize dobijenih podataka.
Mnoga unapreenja mogu se ostvariti tek nakon poreenja sa referentnim vrednostima u
slinim sistemima za vodosnabdevanje.
U tabelama 11. i 12. dati su indikatori energetske ekasnosti sistema vodosnabdevan-
ja i kanalizacija.
Tabela 11. Indikatori energetske ekasnosti sistema vodosnabdevanja
Indikator Jedinica
Potronja elektrine energije po m3 proizvedene vode kWh/m3
Potronja el. energije po isporuenom m3 vode kWh/m3
Potronja el. energije za vodu isporuenu domainstvima MWh
Potronja el. energije za vodu isporuenu velikim i specijalnim potroaima MWh
Potronja el. energije za vodu isporuenu optinskim zgradama MWh
Potronja el. energije za gubitke vode MWh
Tabela 12. Indikatora energetske ekasnosti sistema kanalizacije
Indikator Jedinica
Potronja el. energije po m3 otpadnih voda kWh/m3
Potronja el. energije po m3 preienih otpadnih voda kWh/m3
Ukupna potronja el. energije po m3 isputenih otpadnih voda kWh/m3
Indikatori koji slue za ocenjivanje energetske ekasnosti jednog sistema osvetljenja
prikazani su u tabeli 13.
Tabela 13. Tabela indikatora energetske ekasnosti sistema javnog osvetljenja
Indikator Jedinica
Broj sijalinih mesta po glavi stanovnika svetiljki/stanovnik
Broj mesta sa svetiljkama / km osvetljenih ulica svetiljki/ km
Potronja el. energije / mesta sa svetiljkama kWh/svetiljki
Potronja el. energije / km osvetljenih ulica kWh/ km
Potronja el. energije za osvetljenje po stanovniku kWh/stanovniku
411 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
UVOD U
ENERGETSKO PLANIRANJE
Lokalni energetski koncept je koncept razvoja jedinice lokalne samouprave na podruju
snabdevanja i potronje energije, sa ciljem poveanja korienja lokalnih energetskih
resursa, odnosno poveanja ekasnog korienja energije kao i korienje obnovljivih vi-
dova energije, poveanja sigurnosti snabdevanja, poboljanja zatite ivotne sredine i
otvaranja novih radnih mesta.
Postoje mnoge mogunosti za utedu energije u gradovima i jedinicama lokalne samou-
prave, ali sve strategije utede se mogu klasikovati u etiri osnovne kategorije:
Tehniki strateki pristup Tehnike strategije ukljuuju primenu novih energetskih
tehnologija ili podrazumevaju usavravanje postojeih tehnologija. Ovakve promene
zahtevaju znaajna investiciona ulaganja i mogu ostvariti znaajne utede u jako kratkom
vremenskom intervalu. Primena tehnike strategije je ograniena, upravo zbog navedenih
injenica, odnosno odgovarajue investicione podrke (donacije, povoljni krediti i slino).
Regulatori strateki pristup Regulatorne strategije zasnovane su na uvoenju lokal-
nih akata i odluka u skladu sa vaeom pravnom regulativom, koja se odnosi na ekasno
korienje energije i zatitu ivotne sredine na teritoriji grada ili jedinice
Lokalne samouprave. Nedostatak u primeni ovakve strategije je da trokove snose
krajnji korisnici, odnosno graani. Pravilnim pristupom i obavetavanjem javnosti o optim
koristima primene takvih mera mogue je uspeno realizovati ovakve strategije.
Ekonomski strateki pristup Ekonomske strategije ukljuuju uvoenje podsticajnih ili
kaznenih mera, to stvara uslov za primenu mera i aktivnosti energetske ekasnosti. Takve
mere mogu ukljuivati investicione kredite u realizaciji projekata energetske ekasnosti i
obnovljivih izvora energije. Trokovi primene ovakvih strategija padaju na teret drave,
grada odnosno jedinice lokalne samouprave. Fondovi za nansiranje ovakvih projekata
mogu biti stvoreni uvoenjem dodatnih doprinosa.
412 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Obrazovni strateki pristup Obrazovne strategije ukljuuju obrazovanje, obuku i
informisanje kako bi se podigla svets o vanosti realizacije programa, mera i aktivnosti
energetske ekasnosti i obnovljivih izvora energije. Primena obrazovne strategije, koja
ima snanu pokretaku inicijativu (lokalni mediji) moe doprineti promeni na globalnom
sociolokom nivou.
U praktinoj realizaciji programa energetskog planiranja postoji znaajno proimanje
prezentovanih stratekih pristupa. Primenom ekonomskih mera mogue je stvoriti prihode
koji se dalje mogu koristiti u realizaciji mera i aktivnosti u oblasti obrazovnih, tehnikih ili
regulatornih strategija utede. Grad ili jedinica lokalne samouprave, u cilju ostvarivanja
maksimalnih uteda energije, moe doneti i usvojiti lokalni energetski plan, koji obezbeu-
je sveobuhvatan i integrisan pristup razliitim merama i aktivnostima zautedu energijei
racionalnim gazdovanjem ostalim resursima na teritoriji grada ili jedinice lokalne samo-
uprave. Ovakav plan uobiajeno sadri vremenski raspored realizacije navedenih mera i
aktivnosti, kao i procenu potrebnih sredstava za njihovu realizaciju.
Tokom poslednje dekade prolog veka, razvijene industrijske zemlje EU prepoznale su
znaaj odrivog razvoja drutva (sustainable development). To se, pre svega, odnosilo
na neodgovornu i nepovratnu tetu izazvanu ubrzanim industrijskim razvojem, i na pravo
da i budue generacije imaju, pre svega, mogunost i pravo da zadovolje sopstvene
osnovne potrebe. Ovaj problem bio je predmet mnogih UN konferencija, to je dovelo
do potpisivanja Agende 21 tokom odravanja UN konferencije o Zatiti ivotne sredine i
razvoju (Rio de aneiro, 1992). Prema poglavlju 28 Agende 21, lokalne zajednice la-
nice potpisnica sporazuma razvie uputstva za odrivi razvoj u skladu sa nivoom njihove
nadlenosti, uz javno informisanje i saglasnost njihovih graana. Odrivost ima sama po
sebi mnogo razliitih aspekata, kao to su ekoloki i ekonomski razvoj, smanjenje emisije
gasova staklene bate, odgovorno korienje prirodnih resursa, socijalna ravnopravnost i
sl. Sa druge strane, pitanja potronje energije, saobraaja i korienja zemljita su najva-
nija u kontekstu odrivog razvoja. Tako, donoenje i usvajanje lokalnog energetskog pla-
na predstavlja odluan korak u procesu razvoja lokalne energetske strategije, u smislu
racionalnog planiranja i usvajanja principa sprovoenja energetskog menadmenta.
Kratkorono energetsko planiranje
U optem smislu, ne postoji univerzalno uspostavljen model sprovoenja eneregetskog
planiranja u lokalnim zajednicama. Potrebe manjih jedinica lokalne samouprave mogu
znatno odstupati od potreba velikih optina i naravno gradskih optina. Takoe, razlika
je i u nivou raspoloivih resursa, kako ljudskih, tako i materijalnih. Upravo zbog toga,
lokalni energetski planovi mogu se razlikovati i po obimu i nivoima delovanja, sve u cilju
zadovoljenja potreba lokalne zajednice.
Bilo kakav energetski problem moe biti pravi katalizator koji e pokrenuti proces
ukljuivanja jedinice lokalne samouprave u program energetskog planiranja. Obino je
takav pristup dobar nain za poetak energetskog planiranja u manjim jedinicama lokal-
ne samouprave. ak i u takvim sluajevima, energetski plan mora sadrati odreena si-
413 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
stemska reenja i korake koji ne zavise od obima energetskog planiranja. Osnovni koraci
u realizaciji programa lokalnog energetskog planiranja su:
uspostavljanje sistema energetskog menadmenta na nivou optine,
snimanje energetskog stanja (izrada energetskog bilansa jedinice lokalne sa-
mouprave),
analiza dobijenih podataka denisanje prioriteta,
donoenje i usvajanje ciljeva energetske politike,
ukljuivanje svih zainteresovanih strana,
denisanje razliitih alternativa za reenje denisanog prioriteta,
rocena (evaluacija) alternativnih reenja i izbor optimalnog reenja,
usvajanjeakcionog plana,
monitoring praenje realizacije akcionog plana,
izvetavanje o ostvarenim rezultatima (utedama i koristima).
Tabela 1. Obim i nivo delovanja u okviru energetskog planiranja
Kratkorono planiranje
predmet plana jedna mera
ili aktivnost
Srednjorono planiranje
ukljuena energetska
komponenta
Dugorono planiranje
detaljan, sveobuhvatan
energetski plan
OBIM
Ciljano dejstvo je-
dan ili dva specina
problema
Energetsko planiran-
je na nivou jedinice
lokalne samouprave
koje ukljuuje nabavku
energenata na dui rok
Sveobuhvatan energet-
ski plan inkorporiran u
generalni urbanistiki
plan. Ukljuene sve zain-
teresovane strane.
PROBLEM
POKRETA
nedostatak energe-
nata,
nestabilno snab-
devanje energentima,
reavanje odreenog
problema u okviru za-
tite ivotne sredine,
smanjenje energetske
potronje u odree-
nom objektu ili sistemu
javne namene
pitanja zatite ivotne
sredine na lokalnom i
regionalnom nivou,
korienje zemlje,
saobraaj,
ekonomski razvoj,
poboljanje uslova
ivota,
smanjenje potronje
energije primenom
sistemskih mera i
aktivnosti.
sve prethodno pome-
nute stavke,
smanjenje potronje
energije u javnim
servisima (JKP),
zatita ivotne sredine
ukljuujui emisiju
tetnih
gasova,
strategija primene
novih tehnolokih
reenja.
414 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Srednjerono energetsko planiranje
Proces uvoenja energetskog palaniranja zapoinje donoenjem odluke lokalnih vla-
sti da je program uvoenja energetskog planiranja neophodan. U ovoj fazi realizacije
programa od velike vanosti je pronalaenje naina spoljnog nansiranja (zajam, kredit,
doacija).
Slika 1. Srednjerono planiranje -izrada lokalnog energetskog plana
Sledei koraci, kao i u prethodnom sluaju odnose se na uspostavljanje sistema ener-
getskog menadmenta u jedinici lokalne samouprave (uspostavljanje funkcije energetskog
menadera) i izradu energetskog bilansa. Projekcije potronje energije i snabdevanja
energentima najee se rade na osnovu podataka o populacionom prirastu, podacima
iz generalnih i urbanistikih planova o izgradnji stambenih objekata i javnih servisa. U
sledeem koraku neophodno je denisati opte ciljeve na osnovu poznatih podataka o
trenutnom stanju. Ciljeve treba denisati tako da budu merljivi (npr. smanjenje potronje
energije na teritoriji optine u iznosu od 3% u odnosu na potronju energije u baznoj
godini, ili smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bate za 5% u odnosu na iznos
emisije u baznoj godini i slino). Na osnovu denisanih procena energetskog uticaja i pro-
cena ekonomskih uteda, uz odreivanje uticaja regionalnih i dravnih prioriteta, mogue
je denisati energetski plan. Sadraj energetskog plana, obim i intezitet mera i aktivnosti,
treba denisati tako da njihovom realizacijom u planiranom periodu budu zadovoljeni
opti ciljevi denisani u prethodnom koraku.
415 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Dugorono energetsko planiranje
Na slici 2. prikazan je tradicionalni pristup pri uvoenju modela dugoronog ener-
getskog planiranja. Algoritam se sastoji u primeni softverskih paketa koji su u stanju da
u potpunosti obuhvate sve energetske sisteme na teritoriji jedinice lokalne samouprave.
Primenom ovakvih paketa mogue je sprovesti detaljnu analizu, simulaciju i optimizaciju
itavog energetskog sistema na teritoriji optine. Kada se jednom uspostavi sveobuhvatni
konzistentan model, on je u stanju da vri ocenu razliitih scenarija.
Slika 2. Dugoroni lokalni energetski plan
Energetski sistemi u velikim optinama i gradovima sastoje se od visoko integrisanih
podsistema. Planiranje u ovakvim sistemima ima najmanje dva nivoa:
1. detaljna analiza energetskog sistema kao celine na lokalnom ili regionalnom
nivou,
2. analiza i optimizacija podsistema (primer: analiza rada toplane, analiza
potronje energije u nekoj od javnih zgrada).
Tradicionalni pristup podrazumeva analizu rada svakog sistema ponaosob. U princi-
pu, prilikom takvog pristupa dobija se suboptimizacija svakog podsistema, neuzimajui u
obzir meusobne uticaje podsistema. Prednost sistemskog pristupa u razvoju dugoronog
energetskog plana odlikuje se u sledeim injenicama:
U optem sluaju, planiranje i rukovoenje energetskim podsistemima obavljaju
razliiti akteri, najee akteri koji imaju suprostavljene ineterese. Lokalne in-
teresne grupe esto imaju ciljeve koji se esto razlikuju od optimalnih ciljeva
koje energetski sistemi ili podsistemi treba da ostvare.
416 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Predvieni ivotni vek lokalnih energetskih sistema (25-30 godina) ne dozvo-
ljava brzu zamenu sistema. Sprovedene izmene i promene u okviru energetskih
sistema predstavljaju injenino stanje takvih sistema. Upravo zbog toga, de-
nisanje i predvianje radnih okvira (cene energenata, ekonomski razvoj, socio
-ekonomske promene i sl.) moraju biti uzete u obzir prilikom izrade planskog
dokumenta.
Postoji veliki broj razliitih tehnolokih reenja koja se mogu primeniti na istom
sluaju, a pritom samo jedno od njih je optimalan izbor.
Promene u odreenim podsistemima mogu uzrokovati promene u drugim pod-
sistemima.
Slika 3. Dugorono lokalno planiranje, faze i zadaci
Na slici 3. prikazane su faze u procesu dugoronog lokalnog energetskog planiran-
ja. Zadaci su povezani povratnom spregom u iterativni ciklus. Pripremna faza Ulaz za
pripremnu fazu jedetaljna slika i presek trenutnog stanja u jedinici lokalne samouprave,
energetski podaci prikupljeni za najmanje tri kalendarske godine. Pored energetskih po-
dataka, neophodno je raspolagati u ovoj fazi informacijama o raspoloivom budetu,
izabranim metodama prikupljanja podataka, vremenskom okviru projekta i sl. Ako su
podaci kompletirani i prikupljeni na korektan nain, lanovi energetskog odbora bi na
osnovu tih podataka morali znati odgovore na sledea pitanja:
Najvei problemi i kritina mesta u energetskom sistemu lokalne zajednice?
Dugoroniciljevi po pitanju energetskog snabdevanja u lokalnoj zajednici?
Ko su glavni akteri u energetskom snabdevanju? Ko odluuje i ta su ije obaveze
i odgovornosti?
Na kojem podruju energetske potronje se moe delovati i kakva tehnoloka
reenja se mogu razmatrati?
417 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Da li ve postoje izraene studije ijim su sadrajem obuhvaena kritina mesta
u energetskom sistemu?
Kakve su potencijalne koristi od donoenja lokalnog energetskog plana?
Kakve su nansijske mogunosti da se lokalni energetski plan realizije?
Faza usmeravanja U toku realizacije ove faze, neophodno je detaljno denisati sle-
dee stavke: probleme, ciljeve, granice sistema, scenarije i mere.
Faza izrade glavne studije Realizacija ove faze sastoji se u sveobuhvatnoj analizi po-
dataka i izradi nekoliko detaljnih studija glavnih i vanih podsistema, ili izabranih delova
sistema od posebne vanosti. Praktino, analiza se vri na dva odvojena nivoa, i sumiranje
dobijenih podatka je od sutinske vanosti za proces odluivanja i donoenja sistemskih
odluka. Ova faza se realizuje u sledeih petkoraka:
1. Denisanje strukture sveubuhvatnog modela primenom referentnog ener-
getskog modela.
2. Izrada modela baze podataka.
3. Proraun scenarija i strategija.
4. Integrisana analiza podsistema.
5. Analiza osetljivosti.
Faza procene i odluivanja Svrha realizacije ove faze je usvajanje strategije koja e
biti primenjena. Rezultat ove faze je usvojena strategija, akcioni plan i lista prioriteta za
primenu mera koje predstavljaju sutinu dugoronog lokalnog energetskog plana.
Faza realizacije Kompletiran akcioni plan i lista prioriteta transformisani u vidu niza
razliitih mera i aktivnosti, u ovoj fazi moraju biti relaizovani. Mere i aktivnosti moraju biti
isplanirane do detalja.
Faza nadzora i monitoringa Dobra praksa podrazumeva proces kontinuiranog pra-
enja u toku nekoliko godina, u cilju poreenja realizacije akcionog plana i primenjenih
projekata sa originalno postavljenim ciljevima.
419 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
PROJEKTI ENERGETSKE
EFIKASNOSTI I KORIENJA OIE
Identikacija i priprema projekata energetske ekasnosti i korienja obnovljivih iz-
vora energije su aktivnosti iji je cilj realizacija mera i uvoenja tehnologija kojima se
smanjuje potronja energije dobijene iz tzv. konvencionalnih izvora (na primer, sagor-
evanjem fosilnih goriva).
Mere energetske ekasnosti imaju za posledicu smanjenje utroka energije pri proiz-
vodnji dobara (razne industijske grane, poljoprivreda) ili pruanju usluga (snabdevanje
toplotnom ili elektrinom energijom, prirodnim gasom, ulino osvetljenje, transport putnika
ili robe) u odnosu na potronju energije u postojeim sistemima. Tipine mere energetske
ekasnosti su: uvoenje spregnute proizvodnje toplotne i elektrine energije, poboljanje
toplotne izolacije zgrada, zamena stolarije, zamena delova cevovoda u sistemu daljinskog
grejanja, korienje pumpi i kompresora sa elektromotorima promenljive brzine, automa-
tizacija energetskih sistema, upotreba modernih i ekasnijih sistema osvetljenja i drugo.
Uobiajeno je da se u nekom sistemu prvo sprovedu ekonomski opravdane mere en-
ergetske ekasnosti, posebno one koje zahtevaju mala ulaganja, a da se zatim razma-
tra uvoenje tehnologija za korienje energije iz obnovljivih izvora, to moe zahtevati
vee poetne investicije. Na taj nain se prvo smanjuje koliina energije koju je potrebno
obezbediti, to za posledicu ima manji neophodan kapacitet energetskog sistema. Time
se utie na visinu investicije pri kasnijem uvoenju tehnologija za korienje energije iz
obnovljivih izvora.
420 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Finansiranje projekata energetske ekasnosti i korienja obnovljivih izvora energije se
moe obezbediti na vie naina:
iz sopstvenih fondova,
zaduivanjem, tj. uzimanjem kredita od nansijskih institucija,
nansiranjem od tree strane, ugovaranjem uinka ili lizingom u sluaju proizvo-
dnih organizacija ili
iz donacija, pri emu se kriterijumi opravdanosti realizacije projekta donekle razlikuju
od kriterijuma pri nansiranju iz sopstvenih fondova, zaduivanjem ili od tree strane. Do-
natori su najee zainteresovani da projekat koji nansiraju doprinese stvaranju odrivih
sistema i institucija i poboljanju ukupne socijalne situacije u drutvu.
U svakom sluaju, realizacija projekta omoguava postizanje uteda u trokovima za
energiju i odravanje, tako da se uloena sredstva vraaju posle izvesnog vremena.
Koristi koje proistiu iz ovih projekata su viestruke i ogledaju se u:
smanjenju zagaenja i poboljanju kvaliteta ivotne sredine,
ostvarivanju ekonomske koristi i
irem pozitivnom uticaju na drutvo kao celinu.
Osnovni motiv za sprovoenje projekata energetske ekasnosti i korienja obnovljivih
izvora energije za pojedince i kompanije je, ipak, ekonomska dobit, odnosno isplati-
vost projekata. Naime, smanjenjem potronje energije ili upotrebom jeftinijih energenata
se postiu znaajne nansijske utede koje bi trebalo, ukoliko je projekat isplativ, da u
prihvatljivom periodu nadmae investicije u projekat, kao i trokove rada i odravanja
sistema, i donesu odgovarajuu dobit. Kada ovakvi projekti nisu isplativi, ili su na granici
isplativosti, lokalna vlast, drava i meunarodne institucije mogu, u nekim sluajevima,
podsticajnim merama uticati na krajnju odluku da se oni ipak realizuju. Drugi argument
koji ide u korist projektima energetske ekasnosti i korienja obnovljivih izvora energije
je injenica da su rezerve fosilnih goriva ograniene, a da se potranja za istim poveava
iz godine u godinu, to neminovno dovodi do porasta njihove cene. Porast cene konvencio-
nalnih goriva ini projekte energetske ekasnosti i korienja obnovljivih izvora energije
isplativijim i atraktivnijim. Pored toga, cene konvencionalnih goriva su veoma esto nesta-
bilne i uktuiraju u zavisnosti od najrazliitijih zbivanja na lokalnom, nacionalnom, regio-
nalnom i globalnom nivou, to predstavlja dodatni rizik za kompanije i pojedince i stvara
probleme u odravanju ekonomske stabilnosti drava koje uvoze ove energente.
Kriterijumi ekonomskog ocenjivanja projekata energetske
ekasnosti i korienja obnovljivih izvora energije
Jedan od osnovnih podsticaja za ulaganje u realizaciju projekata energetske ekasno-
sti i korienja obnovljivih izvora energije jeste oekivanje da e u predvienom periodu
rezultirajui dobici od uteda nastalih smanjenjem potronje goriva ili korienjem jeftinijih
goriva premaiti poetne investicione trokove. Ovi dobici i trokovi moraju da se ocene
421 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
kako bi mogle da se donesu racionalne odluke o investiranju. Zbog toga, moraju da se
primene ekonomske metode ocenjivanja rentabilnosti projekata kao osnova za donoenje
odluka, ali i da bi se alternativne investicije rangirale po ekonomskim efektima, kao i da
bi se ocenila ekonomska odrivost pojedinanog projekta.
Prvi korak u analizi rentabilnosti projekta je procena ivotnog veka projekta. Tehniko
trajanje mera/projekata zavisi od zikog veka trajanja opreme ili materijala. Ekonom-
sko trajanje mera projekta predstavlja period za koji projekat donosi prihode, odnosno
utede prema denisanom planu. U nekim situacijama se dogaa da ekonomski ivotni
vek projekta bude znatno krai od stvarnog ivotnog veka projekta. Procena rentabilnosti
projekta energetske ekasnosti vri se za ekonomski ivotni vek projekta. Sloeni projekti
sastoje se od nekoliko mera razliitih trajanja (ivotni vek mera). U tom sluaju neophodno
je izraunati tzv. svedeni ivotni vek projekta koji uzima u obzir potrebno ponavljanje
nekih mera (ciklusi mera) tokom ivotnog veka projekta u celini.
Investicioni trokovi projekta predstavljaju zbir trokova koji su potrebni za realizaciju
projekta, kao i za njegovo funkcionisanje tokom njegovog ivotnog veka. U investicione
trokove spadaju:
Poetni investicioni trokovi koje ini zbir trokova pripreme i upravljanja pro-
jektom (izrada studija i projektne dokumentacije, priprema i realizacija javnih
nabavki i sl.) i kapitalnih trokova u vezi sa nabavkom i instalacijom materijala
i/ili opreme, kao i izvoenjem radova.
Poetni investiconi trokovi mogu se ralaniti na dve komponente:
I
O
=I
OF
+I
OC
gde su:
I
OF
jednokratni trokovi na poetku projekta,
I
OC
trokovi koje je potrebno viekratno ponavljati tokom trajanja pro-
jekta.
Svedeni investicioni trokovi koje ine trokovi odravanja projekta tokom nje-
govog ivotnog veka.
U idealnom sluaju, kada su pojedinani ivotni ciklusi mera u okviru projekta meu-
sobno jednaki i identini ivotnom veku celog projekta, poetni investicioni trokovi jednaki
su svedenim investicionim trokovima projekta. U suprotnom, oni se razlikuju.
Godinji eksploatacioni trokovi projekta predstavljaju sve trokove nabavke energe-
nata i redovnog odravanje opreme. Radi ocene ekonomskih efekata realizacije nekog
projekta potrebno je izraunati: godinje operativne trokove pre realizacije projekta
(postojee stanje) i godinje operativne trokove nakon realizacije projekta (novo stanje).
Razlika godinjih trokova pre i posle realizacije projekta predstavlja godinje utede,
odnosno prihode projekta. Ove utede su po pravilu rezultat niih trokova za energiju, a
esto i niih trokova odravanja.
422 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Prihodi i trokovi u toku ekonomskog veka trajanja projekta mere se i ocenjuju pomou
standardnih parametara rentabilnosti. Parametri rentabilnosti svrstavaju se u dve osnovne
kategorije: statike i dinamike. Osnovna razlika izmeu ove dve grupe parametara je u
tome to se pri odreivanju statikih parametara rentabilnosti ne uzima u obzir vremenska
vrednost novca, dok se kod dinamikih ovoj vrednosti poklanja posebna panja.
Vremenska vrednost novca ukazuje na to da investirani kapital ima dinamike osobine.
Poreenje moe da se vri samo za istovremene novane iznose jer isti iznos kapitala, gle-
dano u trenutku u kome se donosi odluka, ima razliite vrednosti u razliitim vremenskim
trenucima. Na primer, ako se iznos od RSD 100.000,00 uloi danas na zajemen raun na
godinu dana i na kraju godine ukamaena suma iznosi RSD 110.000,00 onda se moe
rei da je vremenska vrednost novca za tu godinu 10%.
Investicije u utedu energije, kao i sve druge investicije, iziskuju niz kapitalnih izdataka
rasporeenih u toku jednog vremenskog perioda. Ove investicije rezultiraju utedama
u trokovima, koje su takoe rasporeene u nekom buduem vremenskom periodu. Da
bi se ocenila rentabilnost takvih projekata, neophodno je da se te rezultirajue utede
preraunaju naistu baznu godinu u kojoj su izvrene investicije. Ovo je potrebno zato to
novac investiran ili dobijen u razliitim vremenskim momentima nema jednaku vrednost.
Ocenjivanje projekata za utedu energije zahteva analizu trokova i prihoda ostvareneih
u toku ekonomskog veka trajanja projekta.
Najjednostavnije metode ocene rentabilnosti projekta koje mogu da primene donosio-
ci odluka pri izboru alternativnih projekata, zasnivaju se na statikim parametrima. Ovim
metodama sabiraju se godinje neto utede ostvarene jednom investicijom i porede se sa
poetnim ulaganjem. Osnovni statiki parametri za ocenu rentabilnosti projekta su prosta
stopa prinosa investicije i prost period povraaja investicije.
Prosta stopa prinosa investicije predstavlja proseni godinji dobitak (prinos) na ulo-
ena sredstva kao procenat poetne knjigovodstvene vrednosti investicije. Na primer, ako
se vrednost neke investicije proceni na RSD 1.000.000,00, a prinos ove investicije na RSD
200.000,00 godinje, onda se kae da je godinja prosta stopa prinosa na investicije
20%. Poto se izraunavanja ovog parametra baziraju na vrednostima iz samo jedne
godine, neophodno je istai znaaj izbora reprezentativne godine iz koje e se izabrati
ove vrednosti.
Prost period povraaja investicije (PBP), predstavlja neophodni vremenski period za
povraaj poetne investicije preko neto novanih dobitaka (prinosa) od investicije. Najee
se ovaj parametar izraunava na osnovu neto dobitaka pre oporezivanja, uz zanema-
rivanje vremenske vrednosti novca. Investicioni trokovi se obino deniu kao poetni
investicioni trokovi, zanemarujui ostatak vrednosti investicije. Neto dobici se deniu
kao rezultujue neto smanjenje neto novanih trokova (kao npr. utede goriva, utede u
operativnim trokovima). Tako, period povraaja investicije visine RSD 1.000.000,00 koja
donosi godinje smanjenje neto novanih trokova od RSD 200.000,00 bi bio 5 godina.
Statiki kriterijumi za odluivanje se odlikuju jednostavnou, ali po pravilu i nezadovo-
ljavajuom tanou zbog zanemarivanja vremenske vrednosti novca. Njihovo korienje je
423 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
pogodno samo za prvu, grubu, ocenu projekta u procesu identikacije projekata. Drugim
reima, ocena statikih parametara predstavlja poetni korak procene rentabilnosti koji
moe da se upotrebi kao sredstvo za trijau radi eliminisanja oigledno neekonominih
investicija. Projekti koji se ine ekonomski izvodljivim, posle analize statikim metodama
moraju biti detaljno analizirani korienjem tehnika za dinamiko ocenjivanje.
Dinamiki kriterijumi za odluivanje uzimaju u obzir dinamiku trita kapitala putem
sagledavanja vremenske vrednosti novca. Zbog toga je osnovna operacija kod izrau-
navanja svih dinamikih parametara svoenje, tj. diskontovanje na sadanju vrednost svih
investicionih trokova i dobitaka u toku ivotnog veka jednog projekta. Najee primenji-
vani parametri su:
neto sadanja vrednost,
koecijent neto sadanje vrednosti,
dinamiki period povraaja investicije i
interna stopa rentabilnosti.
Svaki od navedenih parametara omoguava blii uvid u ispunjenost odreenih kri-
terijuma za donoenje odluke o investiciji. Za sveobuhvatno sagledavanje rentabilnosti
projekta neophodno je uvekanalizirati sve navedene parametre.
Za svoenje buduih novanih iznosa na sadanju vrednost, kao mera vremenske vred-
nosti novca koristi se tzv. diskontna stopa (r) projekta.
Diskontna stopa treba da bude jednaka realnoj kamatnoj stopi koja se moe dobiti
od banke koja odobrava kredit za realizaciju konkretnog projekta. Ako se za realizaciju
projekta koristi samo jedan kredit, onda se njegova realna kamatna stopa uzima kao dis-
kontna stopa. Vrlo je verovatno da e se za potrebe nansiranja veih projekata koristiti
vie kredita sa razliitim kamatnim stopama. U tom sluaju se diskontna stopa izraunava
kao srednja vrednost ponderisanih pojedinanih kamatnih stopa, pri emu se kao faktori
ponderisanja koriste pojedinani iznosi kredita. S obzirom da je u fazi pripreme projekta
vrednost kamatne stope jo uvek nepoznata, optinama se preporuuje da se za proraun
koriste srednje vrednosti kamatnih stopa za kredite odobrene javnom sektoru.
Pri oceni rentabilnosti nekoliko varijanti istog projekta potrebno je uvek primenjivati
istu diskontnu stopu.
Ukupne investicije za projekat ivotnog veka od (n) godina, koji podrazumeva, pored
poetnog investiranja u nultoj godini, jo k = n/(m -1) investicionih ciklusa radi odravanja
neke mere, dobijaju se svoenjem buduih investicija na sadanji trenutak. Svedene in-
vesticije predstavljaju zbir komponente (I
OF
) koja se javlja samo na poetku projekta,
investiranja u poetni ciklus (I
OC
) i svedenih investicija svih preostalih ciklusa tokom ivotnog
veka projekta.
( )
( )
( )
( )
0 0 0 0 0
1 1 1 1
1
1 1
k k
ac F C C F C
k k
rc rc
I I I I I I
rc rc rc rc
+ +
= + + = + +
+ +
424 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
( ) 1 1
m
rc r = +
rc je obraunski parametar koji se koristi za diskontovanje novanih iznosa u periodu
od (m) godina, i koji odgovara ivotnom ciklusu neke mere u okviru projekta.
Radi procene efekata projekta i poreenja razliitih varijanti izvoenja projekta, neo-
phodno je proraunati ukupne utede ostvarene tokom ivotnog veka projekta i svesti ih
na sadanji trenutak (poetni trenutak). Svedene kumulativne utede (CB) mogu se odred-
iti na osnovu godinjih uteda (Bt) za svaku godinu t tokom ivotnog veka projekta od n
godina uz poznatu diskontnu stopu r na godinjem nivou:
( ) 1 1
n
t
t
t
B
CB
r =
=
+
= = =
Kada je ovaj koecijent vei od nule projekat je isplativ. tavie, dobijeni koecijent
(za sluaj kada je vei od nule) pokazuje koliko se godinje zarauje novanih jedinica
ulaganjem (investiranjem) jedne novane jedinice u projekat.
Dinamiki period povraaja investicije ili rok otkupa investicije POP je parametar ijim
se korienjem mogu prevazii nedostaci vezani za prost period povraaja investicije,
usled izostavljanja vremenske vrednosti novca. Godinje neto utede svode se na sadanju
vrednost, odnosno diskontuju se unazad na godinu kada je projekat stavljen u funkciju, sve
dok akumulirana sadanja vrednost uteda ne bude jednaka poetnoj investiciji, tj. neto
sadanja vrednost ne bude jednaka nuli.
425 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Dinamiki period povraaja investicije ili rok otkupa izraunava se izjednaavanjem
ostvarenih kumulativnih uteda i svedenih investicija:
Za t = POP je CB = I
ac
( )
( )
1 1
( ) 0
1
POP
ac ac
POP
r
CB POP I B I
r r
+
= =
+
( )
( )
( )
ln 1
ln 1
ln 1 ln 1
ac
I
r
r PBP
B
POP
r r
= =
+ +
Kada se uzme u obzir vrednost novca u vremenu (dinamiki pristup), dobija se dui pe-
riod otplate od statikog pristupa. To znai da je pri pozitivnim diskontnim stopama, rok
otkupa investicije (POP) uvek vei od prostog perioda povraaja investicije (PBP). Identini
su jedino kada je diskontna stopa jednaka nuli.
Interna stopa rentabilnosti je parametar koji je jednak diskontnoj stopi pri kojoj bi neto
sadanja vrednost tokom ivotnog veka projekta bila jednaka nuli, odnosno pri kojoj bi
svedena (kumulativna) uteda tokom ivotnog veka odgovarala svedenim investicijama.
Ovaj parametar se dakle izvodi iz uslova:
( )
( )
1 1
( ) 0
1
n
ac
n
IRR
NPV IRR B I
IRR IRR
+
= =
+
Za ovaj parametar nije mogue izvesti analitiki izraz, ve se za to koristiti iterativan
postupak. Sutinski, ova veliina ukazuje na rentabilnost projekta. Svaki komercijalni kred-
it ija je realna kamatna stopa manja od interne stope rentabilnosti moe biti prihvatljiv
za nansiranje projekta, jer ostavlja mogunost za ostvarivanje dobitionoga ko pokree
projekat.
Kriterijum za odluivanje za jedan od alternativnih projekata jeste da se odaberu
oni projekti koji imaju najviu internu stopu rentabilnosti. Prednost ove metode je u tome
to planer ne mora da unapred proceni vremensku vrednost novca, a nedostatak to
ponekad moe neopravdano da favorizuje manje projekte, tj. projekte koji zahtevaju
manje investicije, ali i rezultuju manjim prinosima u apsolutnom iznosu.
Ocenjivanje rentabilnosti projekta u uslovima neizvesnosti
U praksi uvek postoji neizvesnost u vezi sa buduim vrednostima ekonomskih param-
etara. Stepen neizvesnosti koji se vezuje za neki konkretan projekat odreivae rizik koji
on povlai za sobom u sluaju njegove realizacije. Zbog toga e donosilac odluke morati
da odmeri rizike i stepen rentabilnosti koji se istovremeno javljaju kod svakog alterna-
tivnog projekta. Ovaj aspekt ocenjivanja projekata je od velike vanosti kada se radi o
investicijama za utedu energije. Ovime se osigurava da proces odluivanja eliminie one
faktore koji dovode do predlaganja neprotabilnih projekata.
426 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Izvori neizvesnosti bi mogli da se razmatraju za sve ekonomske parametre, a stepen
neizvesnosti moe da bude razliit za svaki konkretan parametar. Stoga, analiza neiz-
vesnosti moe da ispituje osetljivost onih parametara koji imaju najvii stepen neizvesnosti
i onih sa najveim uticajem na stepen ekonomske rentabilnosti jednog projekta. Parametri
koji su uobiajeni izvori neizvesnosti u ekonomskom ocenjivanju projekata svrstavaju se
u dve osnovne kategorije: (1) neizvesnosti vezane za projekat (investicioni trokovi, nivo
proizvodnje, vek trajanja, trokovi odravanja) i (2) neizvesnosti ekonomskog okruenja
(stope inacije, diskontne stope, trine cene proizvoda). Stepen neizvesnosti i osetljivost
parametara rentabilnosti koja se vezuje za svaki od navedenih parametara zavise od
vrste projekta koji se analizira.
Analiza osetljivosti projekta se vri radi ocene rentabilnosti projekta u sluaju da doe
do promene kljunih parametara u toku ivotnog veka projekta u odnosu na vrednosti koje
su prvobitnom ocenom rentabilnosti predviene. Kada su u pitanju projekti energetske
ekasnosti, u takve parametre spadaju: projektovana cena energije, vrednost ukupnih in-
vesticija, projektovani ivotni vek opreme i parametri monetarne politike (diskontna stopa
i stopa inacije). Pored toga, potrebno je izvriti i analizu osetljivosti na promenu vie
uticajnih parametara odjednom. Analiza osetljivosti najee se vri za neto sadanju
vrednost, internu stopu rentabilnosti i dinamiki period povraaja kapitala. Osetljivost
moe da se iskae u jedinicama vezanim za svaki od parametara, ili kao promena po je-
dinici vrednosti parametara rentabilnosti. Ako je neki od parametara rentabilnosti jednog
projekta osetljiv na promenu vrednosti nekog konkretnog parametra, tj. ako se znaajno
menja sa promenom vrednosti tog parametra, onda je neophodno da se urade precizne
procene ovog parametra, kako bi se stepen neizvesnosti zadrao na minimumu. Analiza
osetljivosti se radi u ranim fazama ocenjivanja projekta, kako bi se identikovali oni
parametri sa kojima treba paljivo rukovati. Parametrima ije promene ne utiu znaajno
na indekse rentabilnosti poklanja se manje panje.
Poto analiza osetljivosti zahteva da se unapred odabere niz vrednosti za parametre
za koje se vezuje neizvesnost, nije jasno koja je verovatnoa da se ove pretpostavke os-
tvare u budunosti. Zbog toga, ovim konkretnim vrednostima parametara treba dodeliti
vrednosti verovatnoe dogaanja. Element neizvesnosti i rizici vezani za realizaciju pro-
jekata uzimaju se u obzir u procesu odluivanja kroz korienje vrednosti verovatnoa
dodeljenih kritinim parametrima, odnosno kroz analizu verovatnoe. Te dodeljene vrednosti
verovatnoe mogu da odraavaju uestalost pojave jednog dogaaja. Zato, primenom
ovog postupka ova analiza eliminie ogranieno ocenjivanje kako optimistikog, tako i
pesimistikog rezultata. Kroz analizu indeksa rentabilnosti u uslovima neizvesnosti dodelom
vrednosti verovatnoe, ta ocenjivanja e dobiti oblik funkcije distribucije verovatnoe. Broj
verovatnoa dodeljenih svakoj promenljivoj veliini koja se analizira, moe da ima vred-
nosti od 1 do 0, ali njihov zbir mora da iznosi jedan. Dodeljivanje vrednosti verovatnoe
dogaanja svakoj promenljivoj veliini koja je od interesa zahteva dobro poznavanje
tehnologije koja se analizira, kao i ekonomskog okruenja u kojem e ovi sistemi raditi.
Otuda je konaan izbor ovih vrednosti visoko intelektualni posao, dok je kvalitet dobi-
jenog rezultata usko povezan sa kvalitetom dodeljenih vrednosti verovatnoe.
427 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Priprema projekata energetske ekasnosti u javnim zgradama
Racionalno upravljanje energetskim resursima u javnim zgradama i podizanje svesti
o energetskoj ekasnosti bitno je iz vie razloga. Osnovni razlog je da bi se smanjili
godinji trokovi za energiju i vodu, da bi se odrali potrebni standardi ambijentalnih
uslova u prostorijama, da bi se planirala neophodna sredstva za obnovu, modikaciju i
odravanje, da bi se planirale investicione mere ili donosile pravovremene i konkretne
odluke u vezi podizanja nivoa energetske ekasnosti.
Osnovni razlozi za razvoj i pripremu projekata energetske ekasnosti u javnim zgra-
dama mogu se grupisati u nekoliko kategorija:
ekonomski razlozi (visoki trokovi za energiju, visoki trokovi tekueg i investicio-
nog odravanja, itd.),
postizanje vieg komfora (temperatura, osvetljenje, vlaga, ventilacija i dr.),
tehniki razlozi,
zatita ivotne sredine (smanjenje emisije CO2, smanjenje emisija ostalih tetnih
produkata sagorevanja, supstitucija energenata),
zakonska ogranienja.
Postojee stanje energetske ekasnosti u Srbiji u oblasti javnih zgrada teko je pouz-
dano proceniti. Ono se generalno moe okarakterisati kao nezadovoljavajue, to znai
da postoje znaajni potencijali za utedu energije. Utvrivanje postojeeg stanja oteano
je nizom nepovoljnih okolnosti, od kojih se neke posebno izdvajaju:
esto nepostojanje podataka o karakteristikama objekata (npr. graevinsko
stanje, stanje instalacija, popis potroaa u objektu, vreme korienja i sl.) ili
pokazatelja energetske ekasnosti denisanih na bilo koji nain. Podaci koji su
raspoloivi su vrlo nepouzdani.
Nepostojanje sistematskog i kontinualnog praenja potronje energije i vode u
javnim zgradama.
Nepostojanje politike otina u oblasti energetike, ni programa energetskog
mendmenta u optinama.
Nizak nivo obavetenosti korisnika javnih zgrada o mogunostima poboljanja
energetske ekasnosti u objektima.
Nepostojanje radnog mesta energetskog menadera u sistematizaciji radnih
mesta optine, itd.
Raspoloivi podaci za javne objekte u Srbiji, prikazani u nastavku, upuuju na neracio-
nalno korienje energije u pojedinim sektorima i u pojedinim tipovima javnih objekata.
Administrativne ustanove - Prosena godinja potronja toplotne energije od 319
kWh/m
2
u optinskim administrativnim zgradama u Srbiji znaajno je via u odnosu na
sline objekte u drugim zemljama: 90 - 150 kWh/m
2
(vajcarska i Austrija) i 110 - 128
kWh/m
2
(Nemaka). Prosena specina potronja elektrine energije u optinskim ad-
ministrativnim zgradama u Srbiji je 64 kWh/m
2
to je 3,7 puta vie nego u Nemakoj.
428 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Prosena specina potronja vode u optinskim administrativnim zgradama je preko 20
puta vea nego u Nemakoj.
kolske ustanove - Prosena godinja potronja toplotne energije od 192 kWh/m
2
u
kolama u Srbiji vea je u odnosu na kole u Austriji i Nemakoj (90 154 kWh/m
2
). Pro-
sena specina potronja elektrine energije u kolama u Srbiji je 19 kWh/m
2
to je 2,7
puta vie nego u Nemakoj. Prosena specina potronja vode u kolama u Srbiji iznosi
0,93 m
3
/m
2
i preko 6,2 puta je vea nego u Nemakoj.
Projekti energetske ekasnosti u javnim zgradama predstavljaju skup praktinih reen-
ja za probleme identikovanih energetskih gubitaka, koji su pri tome potpuno tehniki i
nansijski razraeni.
Procedura pripreme projekata energetske ekasnosti u javnim zgradama predstavlja
niz aktivnosti od snimanja karakteristika objekata i energetskih tokova, preko identika-
cije i procene mogunosti utede energije do pripreme projektne dokumentacije. S tim u
vezi mogu se prepoznati tri faze procesa pripreme projekata energetske ekasnosti u
javnim zgradama.
Prvu fazu ini preliminarno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova koje
treba samo da ukae na mogunosti i potrebu smanjenja potronje energije. Osnovni cilj
je ocenjivanje trenutnog nivoa potronje energije i odgovarajuih trokova, na osnovu
postojee dokumentacije i kratkog zikog pregleda objekta. U ovoj fazi se eventualno
predlau mere domainskog upravljanja energetskim resursima (Good housekeeping) i
projekti sa malim ulaganjem i kratkim vremenom povraaja investicije. Takoe se sain-
java spisak mera koje zahtevaju srednja i visoka ulaganja, kao i konkretne take koje se
moraju obraditi detaljnijim pristupom. Drugu fazu ini upravo pomenuto detaljno snimanje
karakteristika objekata i energetskih tokova. Ova faza predstavlja nastavak prelimi-
narnog snimanja kroz niz procedura za denisanje i izradu energetskih bilansa, i kroz
detaljnu analizu tehnike i ekonomske opravdanosti ulaganja. Poslednju fazu pripreme
projekata ini izrada tehnike dokumentacije kao podloge za realizaciju projekta. Prve
dve faze bie posebno obrazloene u nastavku teksta.
Preliminarno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova
Preliminarno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova (Preliminary Energy
Audit) je prvi korak u proceni koliko energije troi objekat i gde su mogua mesta utede
energije, kako bi se objekat uinio energetski ekasnijim. Dakle, postupak treba da ukae
na probleme neracionalnog troenja (rasipanja) energije i locira takva mesta. Radi se
o jednostavnom, brzom i osmiljenom pregledu objekta, koji ukljuuje analizu potronje
energije i prua uvid u stanje i energetsku ekasnost pregledanog objekta. Tokom ovog
postupka, pregledaju se graevinski elementi objekta (prozori, vrata, zidovi, krov i sl.),
proverava se stanje i ekasnost sistema za grejanje i hlaenje i analiziraju se mogunosti
utede vode i elektrine energije.
429 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Preliminarno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova sastoji se od sle-
deih aktivnosti, koje se mogu proirivati u zavisnosti od specinih zahteva i namene
objekta:
1 Upoznavanje s postojeom dokumentacijom objekta i prvi obilazak prostora.
2 Prikupljanje rauna za potroenu energiju, po mogustvu za poslednje 3 godine.
Ovo podrazumeva prikupljanje svih podataka o nabavci energenata/energije
i vode u objektu. Pri tome treba prikupiti podatke o energiji izraene kako u
zikim jedinicama karakteristinim za pojedine energente (kWh, tone, m
3
itd.),
tako i u novanim jedinicama. Naroito treba voditi rauna da se pravilno evi-
dentiraju tarife, naini i vremenska dinamika plaanja za pojedine energente.
Na osnovu prikupljenih rauna radi se analiza trokova i potronje pojedinanih
energenta ili energije (elektrina energija, grejanje, voda).
3 Na osnovu prikupljenih podataka i pregleda objekta vri se energetska anal-
iza i identikacija problema. Na osnovu preliminarne analize mogue je dati
predlog mera poboljanja energetske ekasnosti objekta uz odgovarajue
objanjenje i preporuke o vrsti i obimu dodatnih analiza koje treba sprovesti.
Preliminarna energetska analiza podrazumeva procenu energetske ekasnosti zgra-
da prema odgovarajuim energetskim indikatorima. Drugim reima, vri se poreenje
izraunatih indikatora u zateenim uslovima sa odgovarajuim indikatorima energetski
ekasnih objekata sline namene.
Indikatori energetske ekasnosti, u odnosu na koje se vri poreenje, mogu se tretirati
kao ciljne vrednosti. Stvarni (zateeni, tekui) energetski indikatori zgrada porede se
sa odgovarajuim ciljnim vrednostima. Ciljne vrednosti za potronju toplotne i elektrine
energije (i potronju vode) u starim i novim zgradama mogu se pronai u nacionalnim stan-
dardima (ili standardima i primerima iz drugih zemalja). U tabeli 1. je dat prikaz primera
energetskih indikatora za javne zgrade u Austriji i vajcarskoj.
Tabela 1. Energetski indikatori za javne zgrade (grejanje prostorija i potronja tople vode)
Kategorija zgrada
Nezadovoljavajue
vrednosti
[kWh/m2 god]
Stvarne prosene
vrednosti
[kWh/m2 god]
Ciljne vrednosti
nakon renoviranja
[kWh/m2 god]
Administrativne ustanove > 150 90 150 60 80
Predkolske ustanove > 150 90 150 50 80
Domainstva > 180 150-190 < 168
kolske ustanove > 150 90 150 50 80
U tabelama 2. do 6. dat je prikaz energetskih indikatora za javne zgrade u Nemakoj
(prema VDI 3807 - Tehnika uputstva Udruenja Inenjera Nemake Verein Deutscher
Ingenieure e.V.):
430 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 2. Energetski indikatori za javne zgrade (grejanje prostorija/potronja tople vode i
elektine energije)
Kategorija
zgrada
Prosena
potronja topl.
energije
[kWh/m2 god]
Ciljne
vrednosti
(topl. energija)
[kWh/m2 god]
Prosena
potronja
elektrine
energije
[kWh/m2 god]
Ciljne
vrednosti
(el. energija)
[kWh/m2 god]
Administrativne
ustanove
110 65 17 8
Predkolske
ustanove
120 65 6 5
Bolnice (kWh/
god) na osnovu
broja kreveta
228.000 15.800 5.100 3.000
kolske
ustanove
90 55 7 4
Bazeni (kWh/
m2god) po
povrini bazena
3.895 1.800 808 414
Tabela 3. Indikatori potronje vode u javnim zgradama u Nemakoj
Kategorija zgrade
Prosena potronja vode
[m3/m2 god.]
Ciljne vrednosti prosene
potronje vode
[m3/m2 god.]
Administrativne zgrade 0,45 1,32 0,4 1,2
Predkolske ustanove
0,4 0,6
ili 4 5 m3/ uenik god.
0,5
Bolnice (bazirano na broju
kreveta u m3/god.), prosek
152 - 183 72 - 143
- do 250 kreveta 125 72
- do 450 kreveta 146 99
kole (prosek) 0,15 0,12
- Osnovne kole 0,19 0,12
- Srednje kole
0,17
ili 1,4 3,6 m3/uenik god.
0,18
Bazeni (bazirano na broju
korisnika u
m3/(korisnik god.))
0,1 0,25
431 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 4. Indikatori potronje vode, javne zgrade u Nemakoj 1993. godine (VDI 3807)
Tip korienja
m3/m2
korisne povrine
Referentna vrednost m3/osoba god.
Administrativne zgrade 0,54 0,50 5,8
Policijske stanice 0,46 0,40 5
Opti sportski objekti 2,55 2,60 -
Komunalni centri -
stambeni
2,43 2 -
Objekti kulture 0,44 0,40 -
Zatvori 3,28 2,80 -
Tehniki univerziteti 0,96 0,60 -
Tabela 5.Indikatori potronje vode, javne zgrade u Nemakoj 1996. godine (VDI 3807)
Tip korienja
Veliina
(br. kreveta)
Prosena vrednost
(lit/krevet dnevno)
Referentna
vrednost
Bolnice, osnovno snabdevanje 0 - 250 342 206
Bolnice, kontrolisano snabdevanje 251 - 450 400 272
Bolnice, centralno snabdevanje 451-650 447 347
Bolnice, maksimalno snabdevanje 651-1000 421 181
Bolnice preko 1000 701 393
kole - 6 10 l/ak -
Predkolske ustanove - 11 14 l/korisnik -
Tabela 6. Indikatori potronje tople vode po stanaru ili osobi u optim zgradama
Tip zgrade
Potronja po
korisniku (l/dan)
Vrna potreba po
korisniku (l/h)
Zalihe po
korisniku (l)
Fabrike (bez tehnoloke vode) 22 - 45 9 5
Opte bolnice 160 30 27
Hosteli 90 45 30
Kue i stanovi 90 - 160 45 30
Kancelarije 22 9 5
kole (internati) 115 20 25
kole 15 9 5
432 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Nakon uvida u postojee stanje objekata i kalkulacije kljunih parametara (indikatora)
energetske ekasnosti potrebno je usmeriti analizu na poboljanje postojeeg stanja kroz
niz predloga i preporuka gde i kako postii energetske utede, naravno ukoliko se za to
konstatuje potreba i opravdanost.
Izbor mera utede energije vri se prema vie kriterijuma, od kojih je dominantan
pristup na osnovu oekivanih (tehnikih i/ili ekonomskih) efekata na smanjenje potronje
energije.
U tabeli 7. je dat prikaz tipinih potencijala za utedu energije po sektorima potronje,
u javnim zgradama u zapadnoj Evropi. Potencijali utede predstavljeni su maksimalnim
procentom u odnosu na tekue stanje, za svaki sektor posebno.
Tabela 7. Potencijali za utedu energije u javnim zgradama
Sektor potronje energije Ekonomski potencijal utede
Grejanje do 35 %
Snabdevanje toplom vodom u zavisnosti od sistema (oko 10 30 %)
Upravljanje potronjom oko 10 15 %
Elektrina en. za grejne ureaje oko 15 %
Osvetljenje do 30 %
Kancelarijska oprema
u zavisnosti od korienja, kapaciteta
i ponaanja korisnika
Interne mere / ponaanje korisnika najmanje 25 %
Klimatizacija oko 10 %
Ventilacija oko 10 30 %
Interne mere oko 10 %
Predloene mere energetske ekasnosti mogu se u nekim sluajevima realizovati uz
minimalnu investiciju, ponekad se uteda energije moe ostvariti samo promenom sopst-
venih navika, bez dodatnih ulaganja, a postoje i sluajevi koji zahtevaju vea ulaganja.
Prema tome, razlikuju se:
mere domainskog upravljanja energetskim resursima ( Good housekeeping), koje
se baziraju na motivisanosti korisnika objekta za racionalno korienje energije i
ne zahtevaju novana sredstva,
niskobudetne mere energetske ekasnosti, koje podrazumevaju ulaganja u
nova tehnika reenja, opremu, instalaciju, s ciljem optimizacije funcionisanja
pojedinih podsistema za prenos i transformaciju energije (to moe biti merno
regulaciona oprema, oprema za nadzor i upravljanje i dr.) i
433 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
visokobudetne mere energetske ekasnosti, koje podrazumevaju znaajna in-
tegralna ulaganja u rekonstrukciju objekta, modernizaciju opreme i instalacije,
a sve sa ciljem postizanja pozitivnih ekonomskih efekata kroz utedu energije i
podizanja kvaliteta radnih uslova u objektu.
Prema nainu nansiranja, odnosno raunovodstvenoj kategorizaciji, mere utede
energije u javnim zgradama se mogu podeliti na:
Mere tekueg odravanja objekta, koje podrazumevaju redovne aktivnos-
ti slube odravanja objekta uz minimalne planirane trokove, kako bi se
odravao projektovani kvalitet funkcije pojedinih sistema i objekta u celini,
odnosno kvalitet uslova rada u objektu kao i predvieni trokovi za energiju.
Mere tekueg odravanja nansiraju se iz dela budeta optine namenjenog
za nansiranje tekuih rashoda za korienje roba i usluga odeljak tekue po-
pravke i odravanje.
Mere investicionog odravanja objekta, koje podrazumevaju investiciono ula-
ganje u revitalizaciju pojedinih sistema, kako bi se odravao projektovani
kvalitet funkcije pojedinih sistema i objekta u celini, odnosno kvalitet uslova
rada u objektu kao i predvieni trokovi za energiju. Merama investicionog
odravanja se poveava vrednost objekta, odnosno nadoknauje se amortizo-
vana vrednost opreme, odnosno objekta. Mere investicionog odravanja nan-
siraju se iz dela budeta optine namenjenog za nansiranje kapitalnih rashoda
odeljak izdaci za nenansijsku imovinu izdaci za osnovna sredstva.
Mere koje iziskuju nove investicije u sisteme objekta, odnosno objekat. Ove mere
podrazumevaju ugradnju novih sistema kojima se poveava vrednost objekta.
Nove investicije nansiraju se iz dela budeta optine namenjenog za nansir-
anje kapitalnih rashoda -odeljak za nenansijsku imovinu izdaci za osnovna
sredstva.
U smislu Zakona o planiranju i izgradnji, mere utede energije u javnim zgradama se
mogu podeliti na rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, dogradnju i graenje pomonih ob-
jekata Ove mere se meu sobom razlikuju prema obimu i sloenosti, to za sobom povlai
drugaije zahteve u vezi sa tehnikom dokumentacijom, tehnikom kontrolom, potrebnim
uslovima za izvoenje i potrebnim dozvolama.
Pojedine mere utede energije mogue je sprovesti samo na osnovu preliminarnog sni-
manja, a za neke je neophodno detaljno snimanje objekta. Prikaz moguih mera utede
energije u pojedinim energetskim sistemima javnih zgrada dat je u vidu pregledne tabele
8. Naravno ovakve liste mogu biti i znatno ire, u zavisnosti od tipa objekta, zateenog
stanja i dr.
434 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 8. Mogue mere za utedu energije u javnim zgradama
Mogue mere (mesta) za utedu energije u oblasti poboljanja
sistema grejanja i hlaenja:
Tip mere Konkretne mere Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
zatvaranje vrata i prozora u prostorijama gde postoji grejanje/
hlaenje
iskljuivanje grejanja ili hlaenja nou i kada nema nikoga u
prostorijama,
izbegavanje zaklanjanja i pokrivanja grejnih tela zavesama,
maskama i sl.,
provetravanje zgrade u letnjem periodu tokom noi
kako bi se smanjilo toplotno optereenje za rashlaivanje i dr.,
vremensko optimizovanje grejanja i pripreme tople vode,
smanjivanje sobne temperature za 1C u sezoni grejanja i
podeavanje hlaenja na min 26C u sezoni hlaenja.
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne
mere
odravanje grejnih tela u prostorijama (zamena, popravke cu-
renja, parnih epova, podeavanje i dr.),
ugradnja termostatskih ventila na grejnim telima,
ugradanja klapni u kotlovskim kanalima dimnih gasova,
izolacija cevi i rezervoara,
ugradnja ekasnih pumpi za toplu vodu,
ugradnja regulacionih ventila u sistem razvoda toplotne energi-
je.
Detaljno
snimanje
Visokobudetne
mere
prelazak sa grejanja elektrinom energijom na grejanje nekim
drugim energentom,
prelazak sa parnog na toplovodno grejanje, zamena kotla ili
loita,
rekuperacija toplote dimnih gasova kotla ekonomajzer),
instalacija toplotne pumpe (tip vazduh-vazduh ili geo-termalne
toplotne pumpe).
Detaljno
snimanje
Mogue mere (mesta) za utedu energije u oblasti poboljanja omotaa zgrade
Tip mere Konkretne mere Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
odravanje prozora i vrata,
odravanje okova stolarije i dr.,
poboljanje zaptivenosti spojeva stolarije,
poboljanje zaptivenosti kutija roletni.
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne
mere
izolovanje nia za radijatore i kutija za roletne,
redukovanje gubitaka toplote kroz prozore ugradnjom
roletni i zavesa,
Detaljno
snimanje
Visokobudetne
mere
zamena i/ili rekonstrukcija stolarije (prozora, vrata),
dodavanje izolacionog sloja na spoljne zidove,
horizontalne pregrade (pod, ravan krov), na kosi krov,
izolovanje spoljnih cevovoda i rezervoara
Detaljno
snimanje
435 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Mogue mere (mesta) za utedu elektrine energije u oblasti poboljanja osvetljenja:
Tip mere Konkretne mere Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
korienje prirodnog osvetljenja u to veoj meri,
iskljuivanje rasvete u prostoriji kad nije potrebna, ienje
svetiljki,
gaenje osvetljenja (npr. kada su prostorije prazne).
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne/
Visokobudetne
mere
zamena starih T8-uorescentnih sijalica modernim T5-sija-
licama sa elektronskim prigunicama,
ugradnja savremenih lustera sa dobrim reektujuim svoj-
stvima i dr.,
korienje energetski ekasnih sijalica (npr. prelaz sa si-
jalica sa vlaknom od tungstena na uorescentne svetiljke
ili poboljanje spoljne rasvete prelaskom sa svetiljki sa
vlaknom od tungstena i na bazi ivine pare na natrijumske
svetiljke visokog pritiska, metal-halogene ili natrijumske
svetiljke niskog pritiska),
korienje sistema upravljanja osvetljenjem - kontrola os-
vetljenja (npr. senzori prisustva, senzori dnevnog svetla,
upravljanje osvetljenjem prema intenzitetu dnevnog svet-
la).
Detaljno
snimanje
Mogue mere (mesta) za utedu elektrine energije u oblasti poboljanja ventilacije:
Tip mere Konkretne mere Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
odravanje kaieva, istoe ltera, ventilatora, klapni,
sistema distribucije vazduha i dr.
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne
mere
unapreenje upravljanja: smanjiti vreme rada i protok
vazduha na stvarno potrebne (npr. vremenski prekidai,
CO2
senzori ili senzori prisustva, 15 minutni intervali), bez ot-
varanja prozora.
Detaljno
snimanje
Visokobudetne
mere
korienje motora visoke ekasnosti (potencijal utede
moe biti i preko 50%),
instalacija frekventne regulacije motora ventilatora, reku-
peracija toplote (potencijal utede 50 - 70%)
Detaljno
snimanje
436 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Mere za utedu elektrine energije koje se odnose na
delatnosti koje se vre u javnoj zgradi
Tip mere Konkretne mere
Nivo ana-
lize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
ukljuivanje maina za ve i posue samo kad su pune i po
mogustvu nou,
iskljuivanje raunara uvek kada nije u upotrebi: tokom
noi, vikendom, tokom godinjeg odmora,
iskljuivanje tampaa uvek kada nije u upotrebi, biranje
opcije rada ureaja sa utedom energije (save mode),
kopir-maine: koristiti opciju za automatsko iskljuivanje,
vremensko iskljuivanje, kopirati sa obe strane lista pa-
pira.
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne
mere
smanjenje stand-by gubitaka stvarno iskljuivanje, npr.
utinice sa prekidaima, vremenski prekidai,
kupovina ureaja iskljuivo sa niskim stand-by napajan-
jem,
kupovina elektrinih ureaja energetske klase A.
Preliminarno
snimanje
Visokobudetne
mere
ugradnja solarnih kolektora za grejanje sanitarne tople
vode ili vode u bazenima.
Detaljno
snimanje
Mere za utedu vode u javnim zgradama
Tip mere Konkretne mere Nivo analize
Mere
domainskog
upravljanja
energijom
zatvaranje slavina,
ukljuivanje maina za ve i posue samo kada su pune,
smanjenje protoka vode kad god je mogue (pranje, zali-
vanje itd.).
Preliminarno
snimanje
Niskobudetne
mere/
visokobudetne
mere
popravka svih mesta u vodovodnoj instalaciji zgrade gde
postoje curenja vode,
ugradnja vodomera u sluajevima kada se naplata vri
paualno,
redovno odravanje slavina i vodokotlia,
instalacija slavina koje se same zatvaraju (npr. nakon 5
sek. za lavaboe i nakon 20 sek. za tueve),
zamena vodokotlia ispiraima male potronje,
komande ispiranja toaleta treba da budu opremljene stop
funkcijom,
upotreba ispiraa koji omoguavaju biranje razliite ko-
liine vode za ispiranje,
korienje maina za ve i posue sa malom potronjom
vode,
korienje kinice gde god je mogue,
razdvajanje sistema snabdevanja tehnikom vodom od si-
stema snabdevanja pijaom vodom radi korienja kinice
ili preraene vode.
Preliminarno
snimanje/
detaljno
snimanje
437 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ako se postupkom preliminarnog snimanja utvrde znaajne mogunosti utede, i ako je
za njihovu realizaciju potreban pouzdan i precizan proraun, kao i znaajna investicija,
tada je potrebno izvriti detaljnu energetsku analizu odnosno detaljno snimanje kara-
kteristika objekata i energetskih tokova. U ovoj fazi uestvuju profesionalni energetski
strunjaci, uz korienje razliitih tehnologija i opreme za tano utvrivanje energetske
ekasnosti objekta. Detaljno snimanje karakteristika objekata i energetskih tokova pred-
stavlja drugu fazu identikacije i pripreme projekta energetske ekasnosti i podrazume-
va sveobuhvatno snimanje i detaljnu analizu podataka o potronji energije za svaki sektor
posebno. Ova faza nadovezuje se na prvu uz korienje ve prikupljenih informacija.
Dodatno se razvija spisak potencijalnih mera utede energije za koje je potrebno ula-
ganje kapitala, zajedno sa kompletnom analizom isplativosti svake intervencije. Treba
napomenuti da se detaljno snimanje moe raditi za ceo objekat, a mogue je detaljno
snimati samo pojedine konkretne podsisteme ako je oigledno da nema potrebe da se
analizira ceo objekat.
Prilikom detaljnog snimanja karakteristika objekata i energetskih tokova vri se izra-
da energetskog bilansa, prikupljaju se i koriste mnogi detaljniji i precizniji podaci, kao
i merene i izraunate vrednosti. Koriste se postojei projekti arhitektonsko-graevinske,
mainske i elektro instalacije kao i projekti izvedenog stanja. Na ovaj nain mogu se dobiti
verodostojni podaci o obimu, povrini i zapremini objekata.
Nakon pregleda relevantne dokumentacije (detalji konstrukcije postrojenja, monitoring
izvetaji itd.) esto je neophodno izvriti i neka dodatna merenja, u cilju kompletiranja
ulaznih podataka ili kontrole parametara vezanih za izvedeno stanje nakon eventualnih
korekcija ili rekonstrukcija na instalacijama ili samom objektu.
Nakon zavrene inspekcije objekata i prikupljenih raspoloivih informacija o tehnikim
karakteristikama objekta (preliminarnog snimanja), potrebno je prikupiti sledee podat-
ke:
Opis postojeeg stanja objekta:
karakteristike, dimenzije i opis trenutnog stanja delova omotaa zgrade (zidovi,
krov, prozori, vrata, podrum, zidovi u nezagrevanim prostorijama), sastav sva-
kog dela (materijal, izolacija, oprema),
detaljni opis postojeeg sistema grejanja, hlaenja, ventilacije, proizvodnje
sanitarne tople vode i osvetljenja,
ekasnostpostojee opreme i
mere utede energije koje se ve primenjuju.
Raspored instalacija (postojeih, u izgradnji i odobrenih za izgradnju) grupisani-
hu rashladne sisteme, sisteme klimatizacije, korisnike.
Sugestije korisnika o renoviranju omotaa zgrade, poboljanju sistema za gre-
janje, hlaenje i klimatizaciju i poboljanju ekasnosti zgrade. Komentari koris-
nika zgrade o postojeim temperaturama i udobnosti unutar zgrade.
438 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Uobiajeno je da se podaci odnose na 12 uzastopnih meseci. Period od 12 reprezen-
tativnih meseci koji je odabran od strane rukovodstva koristiti kao referentnu godinu za
dalja poreenja i proraune
Sledei i najvaniji deo analize odnosi se na kalkulaciju, procenu i predlog mera ener-
getske ekasnosti, i treba da sadri sledee:
proraun toplotnih gubitaka zgrade, gubitaka usled izmene vazduha, ukupnih
gubitaka, energetskih potreba, potronje energije na nivou celog objekta (sa
procenom ekasnosti grejnog sistema) i primarne potronje energije u termo-
elektrani ili gradskoj toplani;
izraunavanje stepen-dana;
izraunavanje koecijenta toplotnih gubitaka svakog dela omotaa objekta:
zidova, prozora (sa procenom inltracije), krova, podruma;
proraun optereenja za hlaenje, ukoliko je to vano, sa opisom tipa rashladne
instalacije, potrebe za sveim vazduhom i primena toplotnog iskorienja;
energetsku analizu sistema rasvete, koja e obuhvatiti: (a) opis svakog tipa (si-
jalice sa uarenim vlaknom, uorescentne cevi sa elektromagnetnim prigunica-
ma) postojee rasvete, lampi i armatura; (b) broj svakog tipa rasvetnih tela; (c)
proraun potronje elektrine energije za svaki tip rasvete; (d) proraun utede
elektrine energije i poboljanja ostalih parametara kvaliteta osvetljenja koji se
postiu zamenom sijalica sa uarenim vlaknom i uorescentnih cevi sa elektro-
magnetnim prigunicama uorescentnim sijalicama sa elektronskim balastom;
identikacija najboljeg reenja za poboljanje, za svaki deo omotaa zgrade i
sistema za grejanje, hlaenje i klimatizaciju uz detaljan opis predloenog ma-
terijala i/ili opreme i naina primene u postojeim uslovima objekta;
izraunavanje koliina uteene energije za pojedinane mere;
izraunavanje trokova mera za utedu energije: oprema, materijal, radovi,
ukupni radovi;
prikaz trokova utede energije na osnovu dve cene energije: (a) postojei
nain naplate energije od potroaa i (b) cena primarne energije koja je zaista
uteena u termoelektrani i gradskoj toplani;
procena uticaja predloenih mera na ivotnu sredinu.
Zavrni deo procedure predstavlja predloeni investicioni paket, odnosno sumarnu
tabelu sa merama za utedu energije, koja treba da sadri za svaku meru sledee po-
datke:
visina investicije (zbir trokova organizacije i rukovoenja projektom, trokova
za pripremne radove, trokova projektovanja i tehnike kontrole, trokova javne
nabavke, trokova za nabavku opreme, trokova za izvoenje radova, trokova
kontrole i prijema objekta i dr);
ukupna koliina uteene energije (kWh) na godinjem nivou i novanih sredsta-
va prema trenutnoj ceni energenata/energije;
439 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
procentualni iznos uteene energije;
prost period otplate investicije.
Nakon dobijanja relevantnih parametara, kako tehnikih tako i ekonomskih, mogue je
okarakterisati pakete mera prema razliitim kriterijumima:
prioriteti koje e vlasnik objekta (upravni odbor) denisati saglasno raspoloi-
vim investicijama i u koordinaciji sa eventualnim programima za rekonstrukciju,
razliite opcije koje e se denisati radi dobijanja kraeg ili dueg vremena
otplate ulaganja,
homogenost mera, na primer, ako objekat poseduje korektnu toplotnu izolaciju,
temperatura se moe automatski regulisati.
Ekonomski gledano, neke od predloenih mera zahtevae relativno dug vremenski
period za povraaj uloenih sredstava. Ali, to su najee i najneophodnije i najvidljivije
mere, koje zahtevaju brzu intervenciju, jer utiu na normalno funkcionisanje objekta. Stoga
se investicioni paketi koncipiraju i predlau tako da kombinuju brzo isplative mere ener-
getske ekasnosti sa merama koje svojim visokim novanim investicijama uzrokuju dui pe-
riod otplate uloenih sredstava, kako bi se postigao kompromis kada su u pitanju faktori
kao to su visina investicije, period otplate i prioritet ulaganja. Osim toga, pri izboru mera
koje e ui u investicioni paket, neophodno je uvaiti socijalni (prioritet za lokalnu zajed-
nicu) i ekoloki znaaj predloenih mera (zamena prljavih energenata, lokacija objekta
unutar zone stanovanja itd.). Ovo je i kraj analize ukoliko se optina odlui da koristi
sopstvena sredstva za investiciju. Ukoliko se investicija nansira putem kreditnog aran-
mana, potrebno je izvriti i analizu trokova i koristi projekta (tzv. Cost-Benet analiza).
Energetska sertikacija zgrada
Energetska sertikacija zgrada se primenjuje u zemljama EU, dok je kod nas ovaj
postupak jo u pripremi. Direktiva 2002/91/EC Evropskog Parlamenta i Saveta o ener-
getskoj ekasnosti zgrada, koja ima za cilj da promovie poboljanje energetske ekas-
nosti zgrada unutar zajednice, propisuje set zahteva u odnosu na energetsku ekasnost
zgrada, meu kojima je i energetska sertikacija zgrada. Sertikat o energetskoj
potronji zgrade je sertikat koji priznaju drave lanice ili pravno lice koje one imenuju
i koji sadri podatke o energetskoj ekasnosti zgrade izraunatoj prema usvojenoj met-
odologiji.
Drave lanice obezbeuju uslove, kada se zgrade grade, prodaju ili izdaju, da se
sertikat o energetskoj ekasnosti dostavi vlasniku ili da ga vlasnik preda potencijalnom
kupcu ili stanaru.
Sertikat o energetskoj ekasnosti zgrada sadri referentne vrednosti, kao to su
vaei zakonski standardi i reperi (uporedne vrednosti) kako bi se omoguilo korisnicima
da uporede i ocenjuju energetsku ekasnost zgrade. Sertikat sadri i preporuke za
ekonomino poboljanje energetske ekasnosti.
440 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Cilj sertikata je ogranien na pruanje informacija, a o bilo kakvim dejstvima ovih
sertikata u smislu zakonskih postupaka ili drugog, odluivae se u skladu sa nacionalnim
propisima.
Sve zgrade sa ukupnom korisnom podnom povrinom preko 1.000 m koje koriste
javna uprava i institucije koje pruaju javne usluge velikom broju osoba, treba da imaju
postavljene na istaknutom i jasno vidljivom mestu energetske sertikate koji nisu stariji od
10 godina (vanost sertikata je 10 godina).
441 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
UVOENJE SISTEMA UPRAVLJANJA
ENERGIJOM U INDUSTRIJI
Industrijska postrojenja koriste velike koliine fosilnih goriva i ostalih sirovina koje se
dobijaju iz prirodnih zemljinih resursa i pretvaraju ih u proizvode i korisnu energiju. Up-
otreba i transformacija primarne energije uvek za posledicu ima otpad, emisije i otpadne
vode koji su izvori uticaja na sve medije u okruenju. Zagaenje okruenja uzrokovano
delovanjem industrijskih postrojenja je podruje koje u velikoj meri regulie zakon. Poslo-
vanje u skladu sa odredbama i standardima postavlja dodatne zahteve i iziskuje dodatne
trokove.
Mudro upravljanje energijom i ekasno korienje prirodnih resursa dva su najvanija pre-
duslova za upravljanje okruenjem. Vano je u poetku prepoznati da su uticaj na okruenje
i zagaenje posledica upotrebe energije i obrade materijalnih resursa. Ukoliko se upotreba
energije i materijala optimizuje, uticaj na okruenje koji je posledica njihove upotrebe e se
na kraju smanjiti na najmanju moguu meru! Kada se ne koriste energija ili materijali, ne pos-
toji uticaj na okruenje.
Ekasnost nije vana samo kao pokazatelj paljivog postupanja prema prirodnim
resursima, ona je takoe pokazatelj emisija koje se oslobaaju kako bi se proizvela je-
dinica proizvoda ili energije. Dobra praksa zatite okruenja samo je dobro upravljanje.
Problemi u upravljanju uticajima na okruenje esto su simptomi neekasnosti i nepotreb-
nog troenja resursa. Postizanje najbolje pogonske prakse kroz primenu upravljanja en-
ergijom prvi je logian korak u uvoenju sistemskog upravljanja uticajima na okruenje.
Kada se eliminie nepotrebna potronja energije, uticaj na okruenje ve e biti sman-
jen na najmanju moguu meru a preostale uticaje treba reiti odgovarajuim tehnikama
uklanjanja otpada i umanjenja uticaja na okruenje.
442 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U suprotnom sluaju, ukoliko rma odlui pre bilo kakvog razmatranja instalirati pogon
za tretiranje ispusnih gasova kako bi se redukovale emisije SO
2
i NOx, te se tek naknadno
ukljui u projekte poboljanja energetske ekasnosti koji e za rezultat imati znaajno
smanjenje potronje energije, posledica e biti preveliki pogon na koji je utroeno mnogo
vie sredstava nego to je stvarno potrebno.
Upravljanje energijom je preduslov za upravljanje uticajima na okruenje, no ova dva
sistema za upravljanje uinkom (engl. performance) komplementarni su jedan drugom.
Opseg upravljanja energijom moe se lako proiriti na podruje uticaja na okruenje, bar
u njegovim aspektima nadzora nad uinkom. Bavljenje s oba podruja istovremeno moe
se nazvati integrisano upravljanje energijom i uticajima na okruenje.
Poboljanje brige o okruenjeu ponekad stvara znatne trokove no istovremeno osigu-
rava usklaenost sa zakonskim odredbama i pokazuje drutvenu odgovornost. Iz iskustva
mnogih rmi irom sveta, pokazuje se da je poboljanje energetskog uinka najprotabilni-
ja investicija za rmu, to emo dokazati na izabranim primerima iz prakse. Poboljanje
energetskog uinka moe biti pokreta poboljanja zatite okruenja a nansijske koristi
poboljanja energetskog uinka mogu kompenzovati neke trokove poboljanja zatite
okruenja.
Upravljanje energijom i uticajima na okruenje u industriji vezano je uz nadzor nad
energetskim uinkom i uinkom brige za okruenje u industrijskim postrojenjima sa svrhom
postizanja postavljenih ciljeva rme putem smanjenja potronje energije te smanjivanja na
najmanju moguu meru uticaja na okruenje zahvaljujui upotrebi i transformaciji energije,
vode i ulaznih materijala. Baze za upravljanje energijom i uticajem na okruenje su slini,
ako ne i isti. Stoga e u ovom poglavlju biti obraeni istovremeno.
DEFINISANJE POJMOVA
Upravo kao to se i ljudi i mesta upoznaju po prvi put, tako bismo i ovde trebali na
odgovarajui nain da obrazloimo ta pojam Sistem Upravljanja Energijom i Uticajima
na Okruenje (SUEUO) znai. Ovo je posebno vano budui SUEUO sadri rei sistem
i upravljanje koje su u dananje vreme veoma prisutne. No, ini se da gde god ih sret-
nemo, njihovo se znaenje pomalo razlikuje.
Jedan od razloga nedovoljno jasnog znaenja potie od injenice da sistemi uprav-
ljanja nisu neto materijalno i lako prepoznatljivo unutar rme. Drugi razlog potie od
preterane upotrebe iste terminologije u razliitim podrujima. Vrlo esto smo razgovarali
s ljudima u industriji koji su pokuavali da shvate ta je zapravo sistem kvaliteta ili uprav-
ljanja uticajima na okruenje koji su oni tako intenzivno pokuavali razviti kako bi dobili
sertikate ISO 9000 ili 14000. Oni shvataju pitanja kvaliteta i okruenja no deo koji se
odnosi na sistem upravljanja esto je teko pojmiti. S druge strane, razliiti proizvoai
tvrde da je svestrano brojilo elektrine energije ureaj za upravljanje energijom, ili da
je automatski ili raunarski regulacioni sistem Sistem upravljanja energijom. To nije pot-
puno tano, kako emo ovde i objasniti.
443 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Najee, pojam okruenje znai okruenje odreenog sistema. U ovom kontekstu,
Okruenje znai prirodno okruenje rme ili organizacije na koje aktivnosti rme ili
organizacije imaju uticaj ili ga zagauju. Posledice industrijskih aktivnosti nazivamo utica-
jem na okruenje, tj. glavne medije u okruenju a to su vazduh, voda i zemlja.
Ako pretpostavimo da pojam Energija podrazumeva sve oblike toplote, elektrine
energije, goriva, vrstih goriva, gasa (NG, LPG), vode (ohlaene, tople, obraene, indus-
trijske), pare, vazduha (komprimovani, hladan, topao) i ne iziskuje dodatna objanjenja
u ovom trenutku, moemo se usredsrediti na Sistem upravljanja. Poeemo s terminom
Sistem.
Sistem
Formalno, sistem se moe posmatrati kao skup funkcionalnih komponenti koje
zajednikim delovanjem postiu cilj ili izvravaju zadatak u okviru zadatih granica. Svaki
sistem sueljava se sa okruenjem koje ga okruuje. S te take gledita, gotovo sve moe
se kvalikovati za naziv sistem i stoga je upotreba ovog termina tako esta.
Ukoliko sistem treba regulisati, glavno svojstvo je povratna veza informacija o odstu-
panjima izlaznih vrednosti u odnosu na ciljane, koja se vraa kao ulaz u sistem. Ova infor-
macija mora se bazirati na merenjima. Ulazi u sistem mogu se regulisati na bazi povratne
veze kako bi se sistem regulisao i odravao zadovoljvajui uinak.
Firme se takoe mogu posmatrati kao sistemi koje je napravio ovek, sainjene od
koordiniranih procesa i povezanih delova koji rade povezani jedan s drugim, a kojim
upravljaju ljudi, s ciljem postizanja glavnih poslovnih ciljeva rme i brojnih drugih ciljeva
(organizacijskih i individualnih).
Takav sistem rma ili poslovni sistem uvek je u dinamikoj interakciji sa svojim
okruenjem, to je odreeno stalnim prilivom resursa u sistem, i izlaznih tokova, namernih
ili sluajnih, u okruenje.
U vrlo irokom smislu, resursi rme mogu se podeliti u 4 kategorije:
1. Prirodni resursi - Materijali, energija, zemlja ...
2. Resursi koje je napravio ovek- Tehnologija, maine, zgrade ...napravio
ovek
3. Ljudski resursi - Ljudi
4. Sposobnosti - Organizacijski postupci i znanje koje odreuje sposobnost
rme da deluje tj. prua usluge ili isporuuje proizvode.
Regulisanje takvog sistema jasno je izvan domena uobiajene automatske kontrole
sistema zbog poveane sloenosti, neizvesnosti koje uzrokuju uticaji iz okruenja te zbog
ljudskog faktora koji se mora uzeti u obzir.
Ovaj nas problem dovodi do koncepta upravljanja.
444 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Menadment/upravljanje/gazdovanje
Osniva lozoje menadmenta, Henry Fayol, navodi glavne zadatke menadmenta
ili postupaka koji su danas jo uvek aktuelni. (tabela 1.).
Tabela 1. Glavni zadaci menadenta
1 Planiranje Odluivanje o nainu upotrebe resursa kako bi se postigli zadati ciljevi.
2 Koordinacija Komunikacija izmeu funkcionalnih celina rme.
3 Organizacija Organizovanje ljudi kako bi se maksimalno iskoristio njihov potencijal.
4
Osiguravanje
ljudskih resursa
Zapoljavanje, motivisanje i razvijanje ljudskih resursa kao najvrednijeg resursa
rme.
5 Kontrola
Nadziranje, podrka, komunikacija, otivacija i voenje ljudi kako bi postigli
oekivane rezultate
6 Budetiranje Planiranje i osiguravanje nansijskih sredstva za rad rme.
7 Izvetavanje Omoguavanje toka informacija i kontrola sprovoenja naela.
Na operativnom nivou, menadment se bavi optimizovanjem i kontrolisanjem upotrebe
resursa rme kako bi se postigli odreeni ciljevi. Najvaniji resursi su obrazovani, iskusni
i snalaljivi ljudi te sposobnosti rme i svest o tome kako koristiti svoje kapacitete tzv.
know-how!
Stoga, proces menadmenta nije samo orijentisan na zadatke nego, to je jo vanije
na ljude! Ekasan proces menadmenta mora se zasnivati na analizi podataka i infor-
macija iz poslovnog sistema. Upravljanje prema injenicama je koncept upravljanja koji bi
trebao prevagnuti nad konceptom upravljanja prema subjektivnom miljenju.
Kljuni cilj bilo kojeg upravljakog procesa je upravljanje razliitim aspektima uinka
rme.
Ulazni podatak za proces upravljanja je informacija a izlazni podaci su odluke. Ovaj
koncept ilustrovan je na slici 1.
Slika 1. Pregled procesa upravljanja ekasnou
445 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Uinak
Kritino pitanje svake poslovne funkcije ili operacije je uinak.
Svaka rma ima svoj uinak u postizanju ciljeva i zadovoljavanju klijenata. Zajednika
pitanja koja se postavljaju menaderima u njihovom nastojanju da poboljaju poslovni
uinak su:
Koliko je na uinak dobar?
Kakav je uinak naeg rada u postizanju poslovnih ciljeva i zadovoljavanju
klijenata?
Kakvi smo u poreenju s konkurencijom?
ta moemo da uinimo kako bismo popravili uinak naeg poslovanja?
Kako moemo nadzirati napredovanje i prepoznati podruja visokog ili niskog
uinka?
Pre nego to nastavimo dalje, proverimo na ta se odnosi re uinak.
Uinak se moe denisati kao sposobnost izvrenja zadatka ili operacijeu skladu s
speciciranim standardom. Standard se moe denisati kao mere, ciljevi ili putokazi za
ocenu odstupanja stvarne ekasnosti u poreenju s postavljenim zahtevima kao baza
menaderskog upravljanja.
Ukupna poslovna ekasnost zavisi od ekasne dodele i upotrebe resursa za proizvod-
nju odreenog izlaza iz proizvodnog sistema uz najmanje trokove i eljeni kvalitet. Tradi-
cionalno, poslovna se ekasnost meri novcem a izraava brojnim nansijskim odnosima, no
osnovni indikator/pokazatelj poslovog uinka je PROFITABILNOST.
U optem smislu, merenje ekasnosti podrazumeva sistemno prikupljanje podataka o
poslovnim aktivnostima na svim nivoima i iz svih funkcija rme:
Poslovno planiranje
Finansijsko planiranje
Planiranje prodaje/marketinga
Zahtevi distribucije
Planiranje kapaciteta
Glavni raspored proizvodnje
Planiranje materijalnih resursa
Nabavka
Upravljanje zalihama
Upravljanje materijalima
Nadzor nad proizvodnjom
Rasporeivanje poslova u pogonu
Usklaenost s regulativom i dozvole
Odreivanje cena proizvoda itd.
446 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Protabilnost rme proizlazi iz spremnosti i sposobnosti rme da se pobolja, te iz spo-
sobnosti svojih zaposlenih! Stoga, ljudi na svakom nivou moraju imati informacije koje e
im omoguiti da vide izvan svojih lokalnih funkcija te razumeju kako njihove individualne
aktivnosti poveavaju ili smanjuju protabilnost.
Informacije
Nuno je imati odgovarajue informacije na bazi kojih se zasnivaju odluke menadmenta.
Menaderi moraju biti upoznati s uinkom zaposlenih te o tome koliko e uspeno rma
poslovati ako oni budu na odgovarajui nain kontrolisali i poboljavali poslovanje.
Informacije se ne smeju zameniti s podacima. Podaci se esto prikupljaju ad hoc, bez
obzira na potrebe korisnika. Niz brojeva ne prenosi previe znaenja bez obrazloenja.
Kako bi postali korisni, podaci se moraju pretvoriti u informacije na nain da se analiziraju
i predoe u obliku koji odgovara odreenom tipu korisnika.
Prikupljanje podataka mora se koordinirati. Podatke iz jednog izvora trebali bi deliti
svi oni koji su zainteresovani za taj deo poslovanja, kako bi se izbeglo da iste podatke
odvojeno prikuplja vie korisnika. Menaderi bi trebalo da mogu da delegiraju vred-
novanje podataka ostalim zaposlenima koji e odluiti ta je vano za odreenu svrhu,
tzatim ko e ovu informaciju predstaviti na nain razumljiv drugima.
Upravljanje informacijama pretpostavlja razvijanje sredstava za prikupljanje, ruko-
vanje i distribuciju pravih informacija pravim ljudima. Prava informacija je relevantna,
tana, pravovremena te predstavljena u odgovarajuem obliku. Informaciona tehnologija
(IT) mora da prui ekasnu infrastrukturu za upravljanje informacijama saglasno potre-
bama upravljanja ekasnou. Meutim, zadovoljavanje poslovnih potreba uz pomo teh-
nologije nije nain na koji je informaciona tehnologija tradicionalno delovala; najee
je bilo obrnuto. Sve do kraja 90-ih, poslovni korisnici informacione tehnologije radili
su po principu kupi po svaku cenu, na kraju raspolaui s kompleksnim informatikim
sistemima, s brojnim aplikacijama koje zajedno ne funkcioniu ili nisu u mogunosti da
dele iste podatke. Danas se IT ne treba smatrati neim posebnim ili popularnim nego ga
jednostavno treba tretirati kao normalan element rme koji unapreuje uinak u skladu sa
stvarnim potrebama rme. Firme ele prei s korienja samostojeih softverskih ostrva
na korienje aplikacija koje mogu raditi jedna s drugom. Unapreenje uinka je proces
koji vode ljudi a podrava informaciona tehnologija!
Reenja bazirana na internetskoj tehnologiji pruaju informacionoj tehnologiji in-
frastrukturu koja pomae u komunikaciji i diseminaciji informacija na jasan, konzistentan
i smislen nain velikom broju korisnika bez obzira na to gde se oni nalaze. Web servisi
omoguuju slanje i primanje podatka preko interneta iz bilo koje aplikacije u sistem u
odreeno vrijeme. Nije potreban poseban hardver niti komunikacijske linije a funkcioniu
samo uz deli nekadanjeg troka. Budui da je sadraj stalno dostupan, korisnici ga
mogu pregledati, aurirati i biti s njim u interakciji u vreme i na mestu na kom ele. To
je ekasno reenje za velike ili ratrkane organizacije koje im omoguuje konzistentno i
447 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
standardizovano nadziranje ekasnosti svih poslovnih jedinica, bez obzira na to gde se
one nalaze, kao i da komuniciraju strateke poruke jasno, smanje trokove i podre uenje
unutar organizacije.
Pokazatelji uinka
Uloga pokazatelja uinka (PU) je da pojasni i pojednostavi razumevanje kompleksnih
sistema. Pokazatelj ili skup pokazatelja uinka pomae kod odreivanja trenutne pozicije
u poreenju s postavljenim ciljevima.
Pokazatelji uinka performanse kvantikuju informacije o trendu ili pojavi na nain
koji promovie razumevanje problema, kako onih koji rade u postrojenju tako i onih koji
donose odluke. Pokazatelji uinka performanse omoguuju merenje i praenje napredo-
vanja prema ciljevima na porediv, konzistentan i lako razumljiv nain.
Proces izbora PU mora obavezno poeti od preciznog razumevanja procesa koji se
obrauje kao zadataka koje nadzor nad tim procesom treba da postigne. Cilj pokaza-
telja uinka je da omogui nadzor i evaluaciju primenjenih mera za poboljanje pokaza-
telja energetskog uinka i pokazatelja brige o okruenju.
Meutim, sama informacija pokazatelja uinka ne reava problem. Ono to je potreb-
no je znanje kako tumaiti pokazatelje i kako povezati uzroke s posledicama, koje su bilo
dobri bilo loi sluajevi uinka.
Znanje
Znanje je danas prepoznato kao jedini odrivi izvor konkurentne prednosti. Kao i kod
ostalih povezanih pojmova: istina, vera i mudrost, ne postoji jednoznana denicija znanja
oko koje bi se naunici usaglasili. Moemo predloiti deniciju, koja glasi da je znanje
razvijeno razumevanje o predmetu, zasnovano na injenicama i dobijeno kroz edukaciju
i iskustvo.
Sticanje znanja ukljuuje kompleksne kognitivne procese: percepciju, saznavanje, ko-
munikaciju, asocijacije, emocije i rezonovanje. Pojam znanje takoe se koristi za opis
sigurnog razumevanja predmeta, s mogunou njegovog korienja za konkretnu svrhu.
Znanje je cilj obrazovanja a rezultat iskustva. Deo znanja koji je lake denisati ukljuuje
akumulaciju i asimilaciju viestrukih delova informacija, koji osiguravaju strukturu u obliku
odnosa izmeu informacija te internalizaciju ili personikaciju koju znanje donosi izvana
u ljudski um.
Vaan deo znanja je saznavanje tj. proces razvijanja i stvaranja znanja. Znanje se
stie na mnogo razliitih naina uenja a njihova je glavna podela na:
Kinestetiko (iskustveno) uenje zasnovano na praktinom radu i ukljuivanju u
aktivnosti.
Vizuelno uenje zasnovano na posmatranju i gledanju onoga to se ui.
Auditivno uenje - zasnovano na uputstvima/informacijama.
448 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Znanje je osnova upravljanja na bazi injenica nasuprot upravljanju baziranom na
miljenju. injenice su nepoznate dok se ne utvrde kroz nameran proces analiziranja rel-
evantnih informacija, koji omoguuje donoenje informisanih odluka i znaajno smanjuje
rizik od subjektivnih odluka. Najsnaniji alat koji menaderi mogu koristiti za otkrivanje
injenica je pitanje! Menaderi moraju pitati sebe i one kojima upravljaju Zato? Zato
se dogodio takav dogaaj ili uzorak? ta to znai? ta ga je prouzrokovalo? Menaderi
bi takoe trebalo da podstiu zaposlene da sami sebe pitaju Zato?
Zaposleni bi trebalo aktivno da nastoje da otkriju smisao podataka i informacija kako
bi razvili vlastito razumevanje dogaanja u procesu i kombinaciju parametara koji imaju
uticaja a koji su rezultirali utvrenim uzorkom podataka ili neoekivanim dogaajem.
Odluke i delovanje trebali bi se zasnivati na analizi injeninih i merenih podataka
i informacija. Analiza se zasniva na znanju i razumevanju poslovnog procesa, sistema i
rezultata i tehnologija. Informisane odluke, kada se primenjuju, poboljavaju poslovne
rezultate i uinak procesa, sistema, komunikacija i odgovornosti.
Sistem upravljanja
Ako spojimo upravljanje, uinak, informacije, znanje i sistem s ljudima, doi
emo do Sistema upravljanja. Svaka rma, odeljenje ili osoba ima sistem koji koristi za
upravljanje dogaajima i drugim ljudima ak i kada je to sistem bez sistema. Svrha
sistema, formalno i neformalno, je da utvrdi strategije koje konzistentno omoguuju posti-
zanje poslovnih ciljeva.
Sistem upravljanja je organizacijska struktura koju podrava znanje koje objedinjuje
ljude, postupke i tehnologiju (informacionu, komunikacionu i mernu opremu, npr. infrastruk-
turu za prikupljanje i obradu podataka) kako bi se kontrolisala i optimizovala upotreba
resursa i uinak rme (slika 2).
Slika 2.: Koncept sistema upravljanja
449 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ljudi zauzimaju glavnu ulogu u procesima upravljanja i proizvodnje i njihova vlastita
ekasnost od kritine je vanosti za ukupnu ekasnost rme. Menaderi su ljudi, a oni
upravljaju drugim ljudima osobljem i radnom snagom, koji zatim upravljaju mainama i
pruaju usluge.
Naravno, sistem upravljanja moe imati razliite ciljeve: upravljati proizvodnjom, mar-
ketingom, nansijama, kvalitetom, okruenjem energijom itd. Dobar sistem upravljanja je
alat koji podrava unapreenje vetina, nagrauje ispravne akcije, izgrauje integritet
kompetentne radne snage te stvara i zadrava znanje!
Uticaji na okruenje
Uticaji na okruenje mogu se denisati kao bilo koja promena u okruenju, bilo nega-
tivna bilo pozitivna, koja je delimino ili u potpunosti rezultat aktivnosti, proizvoda ili
usluga neke rme.
Uticaji na okruenje od industrijskih delovanja mogu se kategorizovati na sledei
nain:
Emisije u atmosferu ukljuujui gasove staklene bate
Otpad koji se isputa u vode
vrsti i ostali otpad
Zagaenje zemlje i podzemnih voda
Upotreba vode, sirovina, energije i ostalih prirodnih resursa
Buka, miris, praina, vibracije i vizuelni uticaji
Uticaji na specine delove okruenja i ekosistema.
Ovo bi trebalo da ukljui i uticaje koji su posledica uobiajenih i neuobiajenih uslova,
incidenata, nezgoda i hitnih sluajeva. Znaajni uticaji na okruenje, ukljuujui i gasove
staklene bate i upotrebu resursa moraju se popisati i kvantikovati i na taj nain stvor-
iti inventar upotrebe resursa, emisija, otpadnih voda i otpada, kao bazu upravljanja
okruenjem.
Energetski uinak
Energetski uinak tehnikog ureaja koji pretvara energiju iz jednog tipa u drugi
denie se kao ekasnost i izraava se bezdimenzionalnim odnosom ulaza i izlaza.
Energetski uinak odreene aktivnosti izraava se odnosom energetskih jedinica i
kvantikovanih rezultata ili aspekata ove aktivnosti.
Iz poslovne perspektive, energija je trokovna stavka koja ponekad moe iznositi do
25% (ili vie, zavisno od delatnosti) ukupnih trokova proizvodnje. Trokovi za energiju
najee su najvei trokovi proizvodnje u kojima jo uvek postoji znaajan prostor za
poboljanje. Osnovna polazina jednaina u kojoj se energija izraava kroz trokove koje
izaziva, udruuje poslovni i energetski uinak:
450 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ako moemo da redukujemo bilo koju od trokovnih stavki, prot kljuno merilo uku-
pne poslovne ekasnosti e se poboljati.
Uinak brige za okruenje
Uinak brige za okruenje moe se denisati na mnogo naina. Moe se izraziti kroz:
Kvantikovane godinje emisije u vazduh i vodu,
Godinje koliine odbaenog otpada,
Koliinu recikliranog otpada,
Broj neeljenih ispusta ili nezgoda,
Obavetenja o prekrajima ili kaznama.
Trokove usklaivanja sa zakonskom regulativom vezanom uz okruenje.
Broj nagrada za brigu o okruenju,
Uestvovanje u dobrovoljnim programima zatite okruenja, itd.
Ciljevi brige za okruenje mogu biti samo:
Orijentisani na usklaenost s regulativom kako bi se zadovoljili obavezni zakon-
ski propisi; No, mogu biti i:
Orijentisani na poboljanje kako bi se bolje upravljalo pogonskim uinkom,
umesto obinog merenja uticaja na okruenje, s ciljem ocenjivanja rizika i
suoavanja s osnovnim uzrocima problema u okruenju i kako bi se smanjili
trokovi usklaivanja s regulativom o zatiti okruenja.
Uinak iskorienja materijala
Jedno od najzanemarenijih podruja u upravljanju uinkom je materijalna produk-
tivnost, ili uinak iskorienja materijala. Produktivnost je najvaniji ekonomski pokazatelj
za razumevanje i predvianje ekonomskog napretka i poslovne konkurentnosti. Poboljanje
produktivnosti poveava konkurentnu snagu rmi i ekonomija na meunarodnom tritu
(vidi Okvir 1.).
451 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Okvir 1. O produktivnosti
Uopteno, produktivnost je mera ekasnosti korienja resursa za proizvodnju dobara i
usluga za trite. Meri se izraunavanjem odnosa ulaznih i izlaznih indeksa. Produktivnost
radne snage podrazumeva ekasnosti radne snage, dok ukupna produktivnost oznaava
korienje svih faktora proizvodnje, kao to je kapital, radna snaga, sirovine i energija.
Opti faktori koji doprinose promenama produktivnosti su:
Tehnoloki progres
Obrazovanje i obuka
Ekonomija veliine
Poboljana raspodela resursa
Pravno-ljudsko okruenje
Interni faktori koji utiu na variranje produktivnosti su:
Izlaz: meavina materijala, raznolikost, kvalitet
Faktori proizvodnje:
- Intenzitet tehnologije, starost postrojenja ili maina
- Obim pogona
- Dizajn
- Motivacija i vetina radne snage
- Sirovine i delovi
Iskorienost kapaciteta
Organizacija funkcija i zadataka
Praksa upravljanja ekasnou
Spoljanji faktori ukljuuju potranju, ulazne cene, pravila konkurentnosti, vlasnike
odnose, sindikalnu politiku, zakone i propise itd.
Najea pitanja koja se postavljaju vezano uz materijalnu produktivnost su: Koliko
ukupnih trokova otpada na ulazni materijal? Koliko ekasno se koriste resursi?
Kakve su mogunosti za:
Smanjenje gubitaka sirovina,
Smanjenje koliine uporabljenih sirovina,
Smanjenje upotrebe ambalanog materijala i otpada,
Recikliranje otpada.
Koji su godinji trokovi obrade i odlaganja otpadnih materijala?
Odgovori na ova pitanja su retko odmah dostupni. Trokovi sirovina mogu se popeti
do 30-80% proizvodnih trokova a nisu neuobiajeni gubici od 5-25%. Troak otpada je
esto vie nego etiri puta vei nego to se obino misli. Stvarni trokovi mogu se utvrditi
samo kontinuiranim merenjem i evaluacijom uinka iskorienja materijala.
452 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Upravljanje okruenjem
Upravljanje okruenjem trebalo bi da uzme u obzir relevantnu zakonsku regulativu,
propise i standarde a za cilj ima usklaivanje s odgovarajuom regulativom, praenje
i smanjivanje zagaenja i uticaja na okruenje vezanih uz upotrebu resursa u industriji.
Evolucija upravljanja okruenjem menja fokus s pitanja usklaenosti sa zakonskom regu-
lativom prema riziku zbog potencijalnih odgovornosti povezanih s procesnim promenama
i svakodnevnim operacijama. Poslovna vrednost upravljanja okruenjem proizlazi iz man-
jeg zagaenja okruenja, smanjenog rizika od nesrea i smanjenog troka usklaivanja
sa zakonskom regulativom.
Iznenaujue je videti koliko mnogo rmi, nakon to analiziraju svoje trokove uticaja na
okruenje, otkriju da su ovi trokovi ak celi red veliine vei nego to je rma u poetku
pretpostavljala. Ovi trokovi proizlaze iz:
Kapitalnih i operativnih trokova za opremu za kontrolu zagaenja;
Naknada za odlaganje otpada;
Edukacije vezane uz zatitu okruenja;
Nadzor, evidentiranje, izvetavanje i sl.
Upravljanje okruenjem je proces primene politike brige o okruenju, ciljeva i oekivanja.
Utvruje se sistem za nadzor brige o okruenju industrijskih postrojenja i primenjuju se
postupci za kontinuirana poboljanja brige za okruenje, smanjenje postojeih i izbega-
vanje buduih trokova vezanih uz usklaivanje sa zakonskom regulativom.
Kao to ova denicija pokazuje, tehnologije za poboljano upravljanje okruenjem i
inenjerska reenja za usklaenje sa zakonskom regulativom su izvan opsega ove knjige
no na kraju su date korisne reference za daljnje itanje.
Upravljanje energijom
Upravljanje energijom podrazumeva ekasno korienje energije, vode i ostalih ma-
terijalnih resursa, svoenjem otpada na najmanju moguu meru u postupcima proizvodnje
i kontinuirano poboljanje uinka upotrebe resursa rme.
Upravljanje energijom konkretno povezuje i stavlja u odnos upotrebu energije i rezul-
tate proizvodnje, s ciljem postizanja traenoge nivoa rezultata uz minimalnu upotrebu en-
ergije i ostalih resursa. Upravljanje energijom podrazumeva primenu energetske politike,
ciljeva i oekivanja, uspostavljanje sistema nadzora nad energetskim uinkom i primenu
postupaka za kontinuirana poboljanja energetskog uinka.
Poboljanja energetskog uinka direktno e se odraziti na poveanje protabilnosti
poslovanja. Jednostavan primer pokazuje taj potencijal:
453 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
AKO trokovi za energiju iznose 20% svih proizvodnih trokova.
I AKO
I AKO
bruto prot iznosi 15% svih proizvodnih trokova
se postigne 10% poboljanja energetskog uinka.
ONDA je rezultat 2% smanjenje proizvodnih trokova.
to je ekvivalentno 13.33% poveanja prota!
(pod pretpostavkom da svi ostali faktori ostaju konstantni)
Ovo poveanje prota dogodie se bez poveanja obima prodaje, to je bolniji nain
poveanja prota! Vredi istraiti, zar ne? Posebno znajui da kad se usredsredimo na
poboljanje energetskog uinka kao sporednu korist, istovremeno postiemo poboljanja
uinka u drugim kategorijama trokova!
Energija je troak a upravljanje energijom je i upravljanje trokovima. Stoga,
poboljanja energetskog uinka predstavlja poboljanje protabilnosti ukupnog poslo-
vanja! Zbog toga se i najvii nivo menadmenta takoe mora zainteresovati i ukljuiti u
program upravljanja energijom.
Ovo se ovde naglaava i bie ponovljeno kasnije jer iskustvo pokazuje da je opre-
deljenje na najviem nivou upravljanja kljuno za uspean program upravljanja energi-
jom. Kako bi se upravljanje energijom uinilo dovoljno vanom temom za menadere na
najviem nivou, treba koristiti razumljivu argumentaciju u prilog upravljanju energijom kao
relevantan i pozitivan doprinos ukupnim poslovnim rezultatima.
SISTEM UPRAVLJANJA ENERGIJOM I UTICAJIMA NA OKRUENJE
Nakon to smo posebno denisali upravljanje energijom i brigu za okruenje, moemo
nastaviti i uvesti pojam upravljanja energijom i uticajima na okruenje (UEUO) i predloiti
deniciju Sistema za upravljanje energijom i uticajima na okruenje (SUEUO).
UEUO je integrisani pristup upravljanja koji zahvata energetski uinak i uinak brige
o okruenju nekog postrojenja. Stoga, kada se navodi pojam Upravljanje energijom i
uticajima na okruenje (UEUO), on se uvek odnosi na energetski uinak i uinak upravl-
janja uticajima na okruenje procesa koji koristi energiju i ostale resurse, kao i uinak ljudi
koji upravljaju procesom. Zapravo, svako upravljanje energijom i uticajima na okruenje
mora se fokusirati na ljude i nain na koji oni rade i odravaju maine i procese kao kljuni
faktor za optimizaciju energetskog uinka i uinka upravljanja okruenjeem. Za velike
rme, proizvodne aktivnosti treba da se razdvoje na podruja sa specinim procesnim
pogonom ili zadacima sa prepoznatljivim ulaznim resursima, aktivnostima i izlaznim rezul-
tatima. Poboljanje uinka bie rezultat primene optimizovanih pogonskih postupaka na
nivou radnog mesta.
454 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Kada su proizvodni postupci sloeni, za odreivanje uinka i upravljanje uz kontinuira-
ni nadzor i odgovaranje na povratne informacije, uz podrku tanog merenja podataka o
energiji, proizvodnji i uticaju na okruenje, bie potrebna visok nivo znanja i odgovarajui
pogonski podaci. Stoga, primena UEUO zahteva sistem merenja uinka i ukljuivanje ljudi
s naprednim vetinama procenjivanja i sposobnou donoenja odluka podranih potreb-
nim informacijama. Ove kljune komponente ljudi, postupci evaluacije uinka i merenje
uinka kao i informaciona oprema zajedno s potrebnim znanjem baza su koncepta
UEUO (slika 3.).
Slika 3.: Sistem upravljanja energijom i uticajima na okruenje domen i koncept
Sada moe da se da kratka denicija koncepta Sistema upravljanja energijom i uti-
cajima na okruenje (SUEUO) na nain na koji e on biti razraen ovde kao okvir za
poboljanje energetske ekasnosti i brige za okruenje koji povezuje:
Ljude s vetinama i dodeljenim odgovornostima;
Sistem za merenje uinka;
Pokazatelje uinka;
Evaluaciju uinka baziranu na direktnim merenjima;
Postupke za nadzor uinka.
Upravljanje energijom i uticajima na okruenje (UEUO) fokusira se na jasno odreeni
ciljani uinak i zadatke vezane kako uz radnu ekasnost ljudi tako i uz uinak povezanih
procesa. Sistem za upravljanje energijom i uticajima na okruenje je alat za postizanje
ovih ciljeva i izvrenje zadataka kroz sistem merenja, nadzora i evaluacije energetskog
uinka i brige za okruenje. Na kraju, moe se ponuditi deniciju Sistema za upravljanje
energijom i uticajima na okruenje kao:
455 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Specijalizovani sistem znanja s baznom organizacijskom strukturom i strukturom
sprovoenja koja obuhvata meusobno povezane elemente kao to su:
Ljudi s vetinama i dodeljenim odgovornostima;
Deklarisana naela s jasnim ciljevima i zadacima;
Denisane postupke i praksu sprovoenja;
Utvren sistem merenja radi nadziranja uinka;
Akcijski plan kontinuiranog poboljanja;
Sistem izvetavanja radi provere napretka i izvetavanja o rezultatima;
s ciljem postizanja kontinuiranih poboljanja energetsog uinka i brige za okruenje.
Zbog svoje svrhe, termini UEUO i SUEUO slini su utoliko to se oba fokusiraju na
kontinuirano poboljanje uinka, pa e se ovde naizmenino upotrebljavati. Osnovna ra-
zlika izmeu termina je u tome to se UEUO uglavnom odnosi na koncept upravljanja, na
program ili pristup dok je SUEUO alat ili specian projekt sprovoenja kojim se postiu
ciljevi UEUO-a.
CILJEVI UPRAVLJANJA ENERGIJOM I UTICAJIMA NA OKRUENJE
Energija u svim svojim oblicima elektrina energija, lo ulje, vrsta goriva, gas (prirod-
ni gas, LPG) voda (ohlaena, vrua, obraena, industrijska) para, vazduh (komprimovani,
hladan, vru) tipini je medij koji prelazi granice odeljenja i funkcija unutar rme, jer se
koristi svuda! Koriste ga ljudi i maine kojima upravljaju ljudi. Isto tako, uinak upotrebe
energije tie se svakoga u rmi. Istovremeno, aktivnosti svih ljudi u rmi imaju vie ili manje
znaajan uticaj na okruenje, zavisno od mesta rada i vrsti proizvodne operacije.
Upravljanje energijom treba da se bavi isplativou distribucije energije i njene up-
otrebe u proizvodnom procesu, tako i ekasnost transformacije, proizvodnje, pretvaranja
i distribucije energije u postojeem postrojenju. Upravljanje uticajima na okruenje podra-
zumeva usklaenost sa zakonskim propisima, smanjenje uticaja na okruenje povezanih s
proizvodnim operacijama na najmanju meru i smanjenje emisija, otpadnih voda i otpada.
I upravljanje energijom i uticajima na okruenje povezano je s uinkom upotrebe sirovina
i smanjenjem otpada na najmanju meru budui da svako nepotrebno stvaranje otpada
znai istovremeno i poveanu potronju energije i poveano zagaenje okruenja.
Cilj upravljanja energijom i okruenjem je kontinuirano poboljanje energetskog uinka
i brige o okruenju u celom postrojenju s glavnim ciljem smanjenja operativnih trokova,
smanjenja otpada na najmanju moguu meru kao i smanjenja uticaja rme na okruenje.
Kako bi se postigli ovi ciljevi, UEUO mora imati dobru tehniku podlogu, ali isto tako,
to je moda jo vanije, jaku podrku menadmenta. Energija se koristi na svakom mestu
u rmi a ljudsko ponaanje utie na energetski uinak i utie na okruenje, stoga je bav-
ljenje ljudima od kljune vanosti za dugorono i kontinuirano poboljavanje uinka.
456 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
DINAMIKA UPRAVLJANJA ENERGIJOM I UTICAJIMA NA OKRUENJE
Postojee postrojenje projektovano je na bazi odreenih parametara koji se gotovo
neizbeno menjaju do trena kada se puta u pogonu. Tokom ivotnog veka postrojenja,
uinak maina e opadati zbog troenja ili neodgovarajueg odravanja. Stoga uvek
postoje varijacije u uinku zbog sutinski dinamine prirode industrijskih operacija (slika.
4.). Obim i vrsta narudbi se menjaju, menja se intenzitet proizvodnje, menja se kvalitet
sirovina a ponaanje ljudi izvor je neprestane nesigurnosti. ak i najiskusniji i najodaniji
radnici mogu varirati u ponaanju, mogu se dogoditi problemi u pogonu i promene u
okruenjeu koje utiu na uinak pogona.
Izazov je upravljati postrojenjem na najbolji mogui nain u zadatom okruenju koje
se menja. Kritini faktori za uspeh bie dostupnost pouzdanih i relevantnih podataka.
Kljuna promenljiva/varijabla ocene uinka je proizvodni rezultat. Ne moemo govoriti
o energetskom uinku i uticajima na okruenje kao apsolutnoj kategoriji bez obzira na
proizvodni rezultat. Razliiti proizvodni rezultati ili razliiti tipovi proizvoda zahtevaju
razliite koliine energije i trebali bi za posledicu da imaju razliite koliine emisija, ot-
padnih voda i otpada.
Stoga se podaci o energetskom uinku i uticajima na okruenje moraju kontinuirano
prikupljati, zajedno s podacima o proizvodnom rezultatu za pojedine proizvode i proiz-
vodne pogone. Obino su dostupni zbirni meseni podaci o uticaju energije, proizvodnje
i okruenja, ali ovi podaci nisu dovoljni za informisanu evaluaciju uinka zbog uticaja
ljudskog faktora. Na primer, iz ovih se podataka ne moe zakljuiti kako ljudi upravljaju
mainama.
Slika 4.: Dinamiki model sistema industrijskog pogona
457 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Opsean sistem za merenje uinka koji e pruiti potrebne nesintetizovane dnevne
podatke o operativnim aspektima osnovni je alat za nadzor i evaluaciju uinka i ljudi i
maina na radnom mestu i donoenju odluka o merama poboljanja.
Ovo takoe jasno ukazuje na potrebu da se dodeli odgovornost za energetski uinak i
brigu za okruenje decentralizovanu do radnih mesta koja su take upotrebe energije, uz
fokusiranost na radni uinak ljudi u svakom poslovnom segmentu koji troi energiju.
Ako odgovornost za energetski uinak i brigu za okruenje nije eksplicitno dodeljena
odreenoj osobi, iluzorno je oekivati poboljanje uinka. Ova nas injenica vraa na
ljude kao kljuni faktor poboljanja energetskog uinka i uticaja na okruenjene.
LJUDSKI ASPEKTI UPRAVLJANJA ENERGIJOM I OKRUENJEM
Glavni cilj UEUO je poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje. Kako bi se
postiglo poboljanje uinkai, ljudi moraju promeniti svoj stav prema upotrebi energije i
poboljati pogonsku praksu i procedure. Ovo je doista teak deo menjati ponaanje
ljudi!
Zaposleni moraju oseati delimino vlasnitvo (odgovornost) nad problemima ener-
getskog uinka i brige za okruenje nikakav nadzor, merenje ili investicija u tehnologiju
ne moe odraditi ovaj posao bez pomoi i dodira ljudske ruke. Kada se razmatra uprav-
ljanje energijom i uticajima na okruenje, veina ljudi prvo pomisli na informacije (podaci,
nadzor, merenje, analiza, donoenje odluka) koje prate procedure i oprema. Naalost,
ak i uz sosticiranu opremu i tane informacije, ako se ljudi ne uvere u promenu svog
celokupnog stava prema upotrebi energije, iroka podruja svakodnevne neekasnosti
e se jo uvek zadrati. Mainama i procesima e se upravljati bez obzira prema ener-
getskoj ekasnosti, optimizacijski postupci i ureaji e se zaobii, merni instrumenti bie
netano oitavani, svetla e se ostavljati ukljuena, slavine otvorene, a vrata i prozori
otvoreni i kad je prostor klimatizovan/grejan a posledica e biti opadanje uinka brige
za okruenje.
Informacija ostaje inertan podatak osim ukoliko se ne obrauje i na bazi nje ne deluju
ljudi. Investicija u maine ostaje beivotan deo hardvera osim ukoliko njime ne upravljaju
ljudi, inteligentno i paljivo. Stoga je za ekasno upravljanje energijom i uticajima na
okruenje potrebno ukljuiti treu dimenziju ljudski faktor u kojoj je glavni izazov
promeniti stav ljudi prema upotrebi energije. Ovo vai za bilo koji drugi cilj vezan uz
upravljanje uinkom. Obino je ovo najtei zadatak za menadere jer oni istovremeno
moraju menjati i sami sebe. Menaderima treba praktino rukovodstvo koje e im pomoi
da upravljaju procesom sprovoenja UEUO od uvoenja do uspene primene.
Promena
U ovom kontekstu, promena znai kvalitativni novi nain ponaanja prema energiji i
okruenju. Kao takva, ona uvek podrazumeva delimino restrukturiranje utvrenih navika
458 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
i rutina. UEUO zahteva razvijanje novog modela ponaanja kako na nivou pojedinca
tako i na nivou organizacije. Saglasno tome, promena se shvata kao inovacija socijalnih,
komunikacionih i organizacijskih svojstava koja potpomau primenu UEUO tehnika.
Sprovoenje GEUO moe se posmatrati kao sprovoenje projekta promene. Kako
bi se postigla transformacija, tj. poboljao energetski uinak i briga za okruenje, ljudi
moraju biti spremni i znati kako da sprovedu promenu. Spremnost ima tri dimenzije:
Osveenost
Motivisanost i
Vetine
Osveenost znai da ljudi, od upravljakog vrha sve do radionica, poznaju vrste en-
ergije, vrste uticaja na okruenje koje su posledica njihovih aktivnosti, trokove za energiju
kao i gde su potencijali za utedu energije.
Motivacija je vana radi pokretanja ljudi na promenu stava prema energiji i korienju
materijala kako bi se smanjili trokovi za energiju kroz ekasniji rad i odgovornije upravl-
janje mainama i ostalim nainima korienja energije pod uslovom da imaju odgovarajue
vetine i kompetencije.
Ovi preduslovi promene Vetine Osveenost Motivacija mogu se prikazati za-
jedno u dijagramu (Slika 1.5). Ako bilo koji od ovih faktora nedostaje ili je neadekvatno
razvijen, potrebno je osmisliti i sprovesti program obuke. Jo je jedan vitalan element
uspeha promene rukovodstvo! Bez rukovodstva e svaki projekt promene, ukljuujui i
UEUO izgubiti svoj smer i na kraju nee uspeti. Voe na svim nivoima organizacije moraju
osigurati da se planovi rapidno aktiviraju, radije nego da se tei savrenosti i preciznim
analizama. Voe bi trebalo da inspiriu i motiviu ljude, kao i da im prue alate i znanja
za postizanje ciljeva poboljanja energetskog uinka i brige za okruenje. Kako bi to
uinili, voe e se esto i sami morati menjati kako bi postali spremni i vodili osoblje ka
poboljanju ekasnosti.
Kada se pribliimo oznaenom podruju u VOM kocki (slika 5.), tj. kada vetine,
osveenost i motivacija su visoki, a voe na kormilu UEUO broda, proces promene e se
poeti dogaati a energetski uinak i briga za okruenje moe se poeti poboljavati. Ali,
bez obzira na to, dug je put do uspeha.
Slika 5.: Preduslovi promene
459 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Aspekti promene
Nae je iskustvo pokazalo da postoje raznoliki podsticaji, sluajni dogaaji, lini kon-
takti i podsticajni faktori, koji stvaraju razliite okvire za promenu u svakoj rmi s kojom
smo radili. Ovi faktori kreu se od kulture zemlje u kojima rme posluju, organizacione
strukture, drutvenih odnosa do stila donoenja odluka i upravljanja, nivoae vetina i kom-
petencija te, naravno, spremnosti i motivacije za promenu.
U svakom takvom sluaju, naa je uloga bila jasna: mi smo spoljanji partner i spoljanji
menader promene, koji podrava interne interesne strane u postizanju ciljeva promene.
Svaka grupa ili pojedinana interesna strana imaju vlastite motivacije i tekoe i prepreke
pred promenama, koje se moraju na odgovarajui nain identikovati i razumeti kako bi
se moglo krenuti napred.
Ne zagovaramo da je spoljanji partner obavezan jer svakako su sve to bile rme
koje su u stanju same sprovesti proces promena. No, ponekad spoljanji partneri mogu
pruiti prvi podsticaj za projekte poboljanja energetske ekasnosti i brige za okruenje,
ili pomoi legitimisati i pogurati predloene projekte za poboljanje energetskog uinka
i brige za okruenjene u rmi, posebno u sluajevima u kojima kljuni interni faktori ne
pripadaju upravljakom vrhu.
Najvanije interne interesne strane su uvek na nivou vrhovnog menadmenta. To su
donosioci odluka, i bez njihove ukljuenosti i odluka koje oni moraju doneti, proces promene
ne moe se niti pokrenuti, a kamoli uspeno zavriti. Njihova motivacija povezana je uz
smanjenje trokova, novanu utedu, inovaciju, kontinuirani razvoj i naravno, poboljanu
protabilnost rme. Spoljanji faktori, kao to je zakonski okvir, zeleni imid, drutvena
odgovornosti ili jednostavno nareenja iz uprave igraju ulogu pokretakog dogaaja, te
panju vrhovnog menadmenta usmeravaju ka pitanjima energije i okruenja.
Kritinu ulogu u procesu promene uvek ima takozvani menader promene tj. osoba(e)
koju drugi prepoznaju kao kljunog protagonistu i podupiraa promene. Ovakva osoba
obino ima tehniko predznanje i dobro razumevanje proizvodnje, aspekata energije i
okruenja unutar rme te interes da prepoznaju podruja u kojima rma moe utedeti
vreme i novac.
Sledeu vanu ulogu imaju nosioci promene, osobe koje postanu odgovorne za pi-
tanja energije i okruenja (u ovom kontekstu odgovorne za promenu) u svakoj funkcio-
nalnoj jedinici rme. Rad s energijom/okruenjem za njih predstavlja nain postizanja
ekonomske koristi za rmu i nain ostvarivanja linog priznanja.
Uspeh procesa promene zavisi od opredeljenja internog menadera i nosioca promene.
Obino njihovo znanje i sposobnost nije usklaena s onim koje ima donosilac odluke.
Ponekad je ak tehnikom osoblju teko doi do onih koji donose odluke. Ako je ovo sluaj,
tada spoljanji partneri mogu biti pozvani kako bi pruili podrku na nain da osnae
njihove poruke i delovanje prema upravljakom vrhu.
Ono to se takoe pokazalo vanim je rano postizanje vidljivih rezultata, npr. utede
energije koje se mogu potvrditi, smanjenje emisija ili otpada i sl. Takav uspeh e podii
460 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
samopouzdanje nosilaca promene, poveati njihovo priznanje i obino, pruiti jau podrku
i posebno dobru volju od menadmenta
Poboljanja uinka moraju se dobro ilustrovati i dokumentovati kako bi bili razumljivi
onima unutar rme koji nisu strunjaci kao i svim zaposlenima. Ovo pomae u uklanjanju
uobiajenih barijera kada se suoava s nekim aspektima promene koji e biti opisani u
narednom tekstu.
Barijere koje treba ukloniti
Mnogo je uoenih barijera za poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje.
Neke od ovih barijera mogu se pripisati:
neznanju;
strahu of promena;
neodreenosti predmeta;
elji da se sauva status quo.
Dodatne najee uobiajene barijere mogu se saeti kako je prikazano na dijagramu
na slici 6. Moe biti i ostalih barijera kojima se ovde neemo baviti, no u praksi, ukoliko se
adekvatno kroz program obuke adresiraju okolnosti vezane uz okolnosti vetine-osvee-
nost-motivacija, a voe preuzmu odgovornost, barijere e se postepeno topiti.
Slika 6.: Neke barijere poboljanju energetskog uinka i brige za okruenje
Nesvesnost mogunosti
Jo jedna barijera upravljanju energijom i uticajima na okruenje izraava se kao: Ne
znamo ta moemo uiniti. Ovo moe biti tano kratkorono no moe se mnogo uiniti
kako bi se nale prave mogunosti.
461 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Jedan nain je angaovati strunjaka koji e identikovati i kvantikovati mogunosti
sprovoenja energetskog pregleda i uticaja na okruenje. Premda e ovo oigledno izaz-
vati neke trokove, moe se otkriti veliki broj mogunosti za ekasniju potronju energije i
poboljanja uticaja na okruenje.
Umesto ovoga, bez ikakvog troka moete se pitati: Gde, zato i kada se energija
troi? Koliko moemo utedeti? ta bi trebalo da promenimo kako bi utedeli jo
vie? Gde su izvori uticaja na okruenje? Moemo li smanjiti koliinu otpada koji pro-
izvodimo? i tako dalje. Odgovori na ovakva pitanja esto mnogo otkrivaju i uvek otkriju
mogunosti bez troka ili uz mali troak za poboljanja, koja je mogue brzo primeniti.
Demotiviui aspekti
Premda trokovi za resurse, ukljuujui i one za energiju, mogu zaokupljati misli me-
nadera, oni u svakom sluaju nisu glavna briga zaposlenih. Vie je razloga za to:
Veina ljudi ima tendenciju skoncentrirati se na aktuelni posao vie nego na
sredstva ili resurse koji se koriste. Energija je posebno nevidljiv resurs i uzima
se zdravo za gotovo.
Veina ljudi moda povremeno misli na pitanja energije i okruenja ali svakod-
nevne se aktivnosti ponavljaju, ine se nesvesno i prilino su dosadne: predstav-
ljaju monotonu rutinu.
Veina ljudi ne gleda trokove za energiju na isti nain na radnom mestu kao to
to ine u vlastitim domovima budui da sami ne plaaju te trokove.
Ljudi imaju tendenciju da ne primete direktnu povezanost izmeu njihovih ak-
tivnosti i uinka uticaja na okruenje.
Ovi su faktori pravi izazov za menadment. Kako savladati nedostatak interesa
i motivacije a istovremeno se suoiti sa sve vanijim pitanjima vezanim uz ener-
getski uinak i uticaje na okruenje?
Motivisanje ljudi
Ukoliko se gornji razlozi mogu klasikovati kao demotiviui faktori, danas postoji
relativno nov motiviui faktor globalna briga o klimatskim promenama. Raste opta
svesnost o energiji kao resursu koji nestaje, sve vie kota. Takoe raste znanje o klimats-
kim promenama koja su rezultat proizvodnje energije i upotrebe sirovina.
Motivacija i stoga spremnost na saradnju s menadmentom se ini se poveava:
Ako se ljudima prui prilika linog ukljuivanja u donoenje odluka o aktivnos-
tima koje e uticati na njih i njihov uinak;
Ako se ljudi na odgovarajui nain informiu o realnosti, problemima i razlozima
za odluke;
A ko se ljudima da odgovornost da odluuju o najekasnijem nainu na koji e
izvriti svoj vlastiti posao;
462 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ako se ljudima prui priznanje za njihov lini doprinos;
Ako ljudi veruju da su njihovi menaderi zaista zainteresovani za njih kao pojed-
ince;
Ako se ljudima da podsticaj i nagrada (uz redovnu naknadu) za dodatne na-
pore ne samo one koje za njih imaju materijalnu nego i emotivnu vrednost;
Ako ljudi osim toga razumeju posledice neuspeha za njih lino.
Kada se stvarno sprovodi UEUO projekt, najvei izazovi mogu se oekivati u proiz-
vodnim odeljenjima u kojima se obino ne izvetava o energetskom uinku i uticajima
na okruenje, za razliku od komunalnih odeljenja u kojima je energija glavni predmet
izvetavanja.
Kada se uspostavi i profunkcionie odgovarajui sistem za merenje energetskog uinka
i uticaja na okruenje, on moe otkriti neke ne ba pozitivne informacije zbog kojih ljudi
mogu zauzeti odbrambeni stav. Stoga e UEUO projekt verovatno zahtevati vie promena
i vie motivacijskih aktivnosti u proizvodnim odeljenjima. Bavljenje zaposlenima u ovim
odeljenjima na mudar nain i rukovodstvo koje ima entuzijazma u ovom delu vae orga-
nizacije od velike je vanosti.
Ovo nas vraa na pitanje rukovodstva koje smo ve uveli neto ranije, kao kljunog
elementa uspenog UEUO projekta.
Liderstvo
Svi znamo da je dobro upravljanje vie od planiranja i administriranja. Ono takoe
zahteva vostvo i ekasnu interakciju s ljudskim biima.
Kako bi uspeo, GEUO projekt mora imati prvaka(e) ili vou(e) koji e neumoljivo traiti
mogunosti za poboljanja energetskog uinka i brige za okruenje. Ovi pojedinci moraju
doista verovati u potrebe i mogunosti poboljanja uinka i moraju imati dovoljno linog
i profesionalnog autoriteta kako bi ih zaposleni potovali, sluali i pratili kao voe. No,
oni istovremeno moraju biti svesni toga ta je vostvo u smislu uloge i kakav bi trebao biti
njihov stil upravljanja kako bi uspeno mobilisali ljude da ih slede. Okvir 2. prua kratak
pregled uloge i odgovornosti voe.
Ako menaderi ele initi vie od samog praenja naela motivacije i zaista ele izvui
najbolje od ljudi, morae postati svesniji svog menaderskog stila. Menaderi, posebno
menaderi energije i okruenja, moraju biti u stanju stvoriti stvarnu svest o vrednostima
resursa i potrebi poboljanja energetskog uinka i brige za okruenje i izbegavanja
nepotrebnog otpada. Ovo ne znai samo izdavanje jednostranih instrukcija. Ovo podra-
zumeva interaktivan dijalog tj. dvosmernu komunikaciju.
Dvosmerna komunikacija ne svodi se samo na:
Zahtevanje nego se ljudi i pitaju;
Nametanje nego se dobija i saglasnost o ciljevima;
Merenje podataka nego se prua i povratna informacija;
Nareivanje nego se i motivie pomou podsticaja.
463 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Dobre voe takoe znaju kako da privuku dobre ljude i kako da uspostave snane
i raznolike timove voa s jasno denisanim ulogama i odanou zajednikim ciljevima.
Oni grade kulture koje inspiriu i motiviu i pruaju alate i uenje kako bi svojim ljudima
pomogli da uspeju.
Voe moraju biti odlune. Moraju osigurati da su njihove strategije pravilno usmerene,
da ih odmah upuuju na akciju, radije nego da iziskuju savrenstvo ili precizne analize.
Oni moraju mobilisati brzo i uz eksibilnost kako bi njihove strategije evoluirale tokom
vremena.
Ekasno sprovoenje UEUO zasniva se na radu koji se odvija preko funkcionalnih
granica; stoga zahteva stvaranje meusobno funkcionalnih timova i voa koje mogu nav-
esti razliite talente da rade zajedno. Ovo mora poeti na vrhu organizacije. Stoga, kako
bi uverili zaposlene u vanost UEUO projekta i pruili pravo vostvo, cela upravljaka
struktura se mora ukljuiti u projekt i to kako sledi:
1. TIM VRHOVNOG MENADMENTA
Direktor rme
Finansijski direktor
Direktor ljudskih resursa
Proizvodni direktori
Direktori energetike
UEUO Direktori
Koordinator za podizanje svesti i motivaciju
2. OPERATIVNI TIM:
Menaderi UEUO-a
Direktori kvaliteta
Voe timova direktni rukovodioci, supervizori (timovi u odeljenjima)
itai brojila i/ili PC operateri
Koordinator za podizanje svesti i motivaciju
3. TIMOVI ZA POBOLJANJE EFIKASNOSTI:
Voe timova
Nadzornik smene
Rukovaoci maina
464 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Okvir 2.: O liderstvu uloge i odgovornosti voa
I. ULOGE
I.1 Izgradnja i odravanje tima
Ljudi oekuju od svojih voa da im pomognu da izvre svoje zadatke i izgrade timsku
sinergiju.
I.2 Razvijanje pojedinca
Takoe oekuju da je voa prijemiv i da odgovara na njihove individualne potrebe i
pomae im da se razvjui i poboljaju.
I.3 Izvrenje zadatka
Voa ima jasnu odgovornost za postizanje zadatka s dodeljenim timom te, ukoliko se
zadatak ne izvri,odgovoran je iskljuivo voa.
II. ODGOVORNOSTI
II.1 Denisanje zadatka
Voe moraju svojim ljudima davati zadatke koji su:
Jasni;
Konkretni;
Vremenski ogranieni;
Realni;
Koje je mogue vrednovati;
Zadatak mora preneti jasan smisao smera, tj. zato je zadat i ta je potrebno kako bi
se izvrio.
II.2 Planiranje
Planiranje znai izgradnju mentalnog mosta od mesta na kojem se nalazimo u ovom
trenutku do mesta na kojem elimo biti kada postignemo zadati zadatak ili cilj. Ukrat-
ko, planiranje daje odgovor na pitane ko ini ta, kada i kako.
II.3 Informisanje
Funkcija prenoenja ciljeva i planova timu, najee na linom sastanku. Sestrinska
funkcija komuniciranju je sluanje! Ono je isto tako vano, ako ne i vanije.
II.4 Kontrolisanje
Kontrolisanje je funkcija koja osigurava da se svi timski napori i energija usmere ka
rezultatu postizanja ciljeva. Ponekad su timovi neekasni kao stari bojleri no voe ih
moraju motivisati i od njihovog rada izvui maksimum.
II.5 Vrednovanje
Kad god ocenjujemo napredak ili nedostatak istog, vrednujemo svoje ljude. Jedno je
sigurno: nijedan tim i nijedna osoba nije savren(a).
Stoga se vrednovanje mora dogoditi u okruenju u kojem:
465 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Su ciljevi jasni i realni;
Postoji atmosfera otvorenosti dvosmerna komunikacija;
Postoji sposobnost suoavanja s neuspehom.
II.6 Motivisanje
Uvek se puno pria o motivaciji. No, pre svega, voe samo moraju biti motivisani, a
zatim moraju dati jasne ciljeve osoblju, te i pruiti povratnu informaciju o napretku,
ako ga ima, te davati pravedne nagrade i pruati priznanja. Ljudi moraju svoje voe
doivljavati kao primer. Voe bi trebalo da ljudima pruaju inspiraciju.
II.6 Organizovanje
Sainjavanje izvodivih planova i strukturiranje ljudi kako bi se omoguila dvosmerna
komunijacija i timski rad. Organizovanje takoe ukljuuje meru kontrole i supervizije.
Organizovanje zahteva aktivnu i kontinuiranu panju od strane voa. Budui da su
ljudi u ovom smislu poput opreme (ako je ne odravamo i ne brinemo se za nju, opre-
ma e se ubrzo istroiti). Isto tako, ako ne organizujemo, motiviemo i ne nadgledamo
timski rad, ljudi e izgubiti smisao smera i motivacije.
II. 7 Pruanje primera
Vostvo primerom!
Ljudi na svakomj organizacionom nivou takoe su nosioci promene, a kada im se da
odgovarajua mo, inspiracija i vostvo, oive s vitalnou, inteligencijom i izuzetnim po-
tencijalom za protabilnost koji moe biti odluujui faktor za uspeh ili neuspeh UEUO
projekta.
Razmotriemo kako postupno moemo napredovati poinjui od upravljakog vrha.
Vidljivo opredeljenje za UEUO na nivou upravljakog vrha
Svaki proces promene je bolan ak i kad su sve interesne strane vrsto ukljuene. Za
temu kakvo je upravljanje energijom i okruenjem, koja se u prvi mah ne ini kao najvii
prioritet, ovo je jo vie sluaj. Prvi zadatak je uiniti upravljanje energijom i okruenjem
vanom temom za upravljaki vrh.
Ako se tokom zapoinjanja projekta ne moe postii opredeljenje vrhovnog
menademnta, ova aktivnost zasigurno nee uspeti. Kako bi se postigla podrka vrhovnog
menadmenta, kljuni unutranji i spoljanji akteri moraju pripremiti odgovarajue argu-
mente i adekvatne prezentacije. Argumentacija za UEUO kao relevantnom i pozitivnom
doprinosu poslovnom uinku mora kombinovati isti ekonomski interes s dodatnim koris-
tima, s fokusom na viedimenzionalne aspekte konkurentnosti rme, kao to su smanjenje
trokova, usklaenost sa zakonskim propisima vezanim uz okruenje, poboljanje kvalite-
ta, zeleni imid itd.
Malo ljudi bi bilo odmah ispunjeno entuzijazmom za sprovoenje predloenih prom-
ena. Ovo je posebno sluaj onda kada nam promena donosi dodatnu odgovornost, kao
466 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
to je odgovornost vezana uz energetski uinak i brigu za okruenje. U takvim emo se
situacijama vrlo verovatno suoiti s efektom drveta na vetru kao to je ilustrovano na
slici 7. U ovoj je metafori drvo simbol organizacione hijerarhije. Kada vetrovi promene
duvaju, najjae e biti uzdrman vrh, ali kako se kreemo niz drvo, nie grane (nii nivoi
organizacije) su mirne, zatiene i nedirnute olujom koja se dogaa na vrhu.
Kao to smo ranije naglasili, energija se koristi svuda u rmi i ponaanje svakog pojed-
inca utie na energetski uinak i brigu za okruenje, stoga UEUO projekt mora ukljuiti sve
kako bi se postigli najbolji mogui rezultati. Stoga se svi zaposleni moraju mobilisati kako
bi preuzeli odgovarajuu odgovornost za energetski uinak i brigu za okruenje, na bazi
njihove pozicije unutar organizacije. Ovo je mogue postii samo ako su zaposleni uvereni
da je UEUO zaista od velike vanosti za rmu.
Slika 7.: Drvo na vetru promene
Ovo je jo jedan razlog zbog kog je vidljivo opredeljenje upravljakog vrha UEUO-u
vana. Ako na vrhu ne postoji vidljivo opredeljenje, vrlo je malo verovatno da e se na
niim delovima hijerarhije rme uopte razmiljati o promenama.
Odluke koje treba doneti
Vrlo pragmatian razlog za aktivno ukljuenje upravljakog vrha je broj odluka koje
se moraju doneti na samom poetku sprovoenja UEUO, kao to su:
Prihvatanje politike energije i okruenja;
Odobravanje akcijskog plana za upravljanje energijom i okruenjem;
Dodela odgovornosti;
Dodela budeta;
Odluivanje o nagradama i podsticajima;
467 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Energetska i politika zatite okruenja treba da stimuliu i podre timove za ener-
getiku i zatitu okruenja i drutvene krugove, te druge strukture i oblike interne koordi-
nacije kao to su sastanci, radne grupe itd. Formalne odgovornosti moraju se podrati
odgovarajuim promenama u kulturi rme, slobodom delovanja, podrkom menadmenta
i dovoljnim resursima. Pokuaji da se nametnu organizacione promene bez podrke hijer-
arhije ukljuuju rizik da e se dogoditi samo povrno prilagoenje.
Nova pravila ponaanja vezana uz pitanja energije i okruenja, nove odgovornosti,
ukljuenost osoblja na irokoj osnovi, ekasne strukture komunikacije, kao i interne eme
nagraivanja doprinose institucionalizaciji i jaanju aktivnosti UEUO-a unutar rme.
Odluke o nagradama i podsticajima su posebno osetljivo pitanje. Premda se moe argu-
mentovati da je kontinuirano poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje u opisu
posla svih zaposlenih, dodatni podsticaji e svakako pomoi da se prevlada prirodni
otpor ljudi prema promeni. Neke rme su pokuale da nude nansijske nagrade ljudima
ili grupama koje su uspele da smanje trokove za energiju no druge nevoljno nude n-
ansijske podsticaje zbog mogue zloupotrebe ema ili negativnog uticaja na one koji se
oseaju iskljueni. Alternative direktnim nansijskom podsticajima su izmeu ostalog:
Priznanja;
Sertikati;
Znaka za linost energije/eko-okruenja meseca;
Bonus za rekreacijske aktivnosti;
Edukacijski fond za decu zaposlenih;
Doprinos dobrotvornom fondu prema izboru i sl.
Odluke o nagradama i podsticajima mogu se podrati odlukom o kombinaciji ak-
tivnosti motivacije i osveivanja kao to su:
Izloba energije i zatite okruenja
Dan energije i zatite okruenja
Takmienje pod motom energije i zatite okruenja
Studijsko putovanje
Nain na koji se zaposleni inspiriu, osnauju i nagrauju za njihovu sposobnost
prilagoenja za promenjene uslove je sredstvo pomou kog se postiu ciljevi. Motivisanje i
mobilisanje zaposlenih kako bi dobili entuzijazam za UEUO program u velikoj meri zavisi
od eksplicitne i konkretne komunikacije o domenu promene npr. razlozima i ciljevima. Vano
je zaposlene redovno obavetavati o napredovanju programa upravljanja energijom i
uticajima na okruenje. Stoga o promenama i poboljanjima uinka treba periodino iz-
vetavati zaposlene. Drugi deo aktivnosti upravljanja energijom i okruenjem morao bi biti
redovna komunikacija i odnosi s javnou, koji e ljude osvestiti o onome ta se dogaa,
zato se dogaa i ta oni mogu uiniti kako bi pomogli. Uspeh projekta mora se dokumen-
tovati i komunicirati te pruiti oseaj uspeha svim ukljuenim akterima. Povratna informacija
o pozitivnom razvoju dogaaja doprinosi poveanoj motivisanosti za nastavkom.
468 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Interna komunikacija je jo jedno podruje koje zahteva od vrhovnog menadmenta da
donese odluke o nainu, sredstvima i uestalosti kanalisanja informacija o aktivnostima
programa upravljanju energijom i okruenjem, ciljevima i rezultatima. Od vrha prema
nie i obrnuto. Ovo ukljuuje pitanja poput sledeih:
O emu treba komunicirati:
Energetska i politika zatite okruenja rme kao i njen akcijski plan
Mesene izvetaje o potronji energije
Kvantikovane uticaje na okruenje, s tim povezane ciljeve i poboljanja
Savete i znanja o energiji i okruenju
Nagrade/podsticaje
Mogui komunikacioni kanali:
Od vrha na nie (engl. top-down)
- Formalne objave
- Mesena poruka menadmenta
- Interni sastanci osoblja
- Kursevi
- Oglasne table
- Glasila, posteri, nalepnice, broure
- Video projekcije tokom pauze za ruak
- Prenosiva biblioteka o energiji i okruenju
- Interni radio.
Od dna prema vrhu (engl. bottom-up)
- Predlozi zaposlenih
- Sedmini/meseni izvetaji
- Mogunosti za poboljanja uinka (MPU).
Protabilnost organizacije proizlazi iz protabilnosti zaposlenih . Ako zaposleni nemaju
konkretna sredstva kako bi promenili, uskladili i poboljali svoje navike ista ona sredstva
koja menadment podrazumeva i koristi za poboljanje vlastitih strategija dogodie se
prekidi u komunikaciji.
Velike rme bi mogle imati koristi ako bi odreenoj osobi, Koordinaror za nagraivanje
i motivaciju, bilo zadato da se permanentno brine za internu komunikaciju o osveenosti
i energetskom uinku i brizi za okruenje. Uinak se poboljava a prot poveava onda
kada radna snaga istinski vidi i moe predvideti uzrok i posledicu delovanja svakog
pojedinca.
Ako se o rezultatima komunicira i dobije priznanje i izvan rme, to bi poboljalo mo-
tivisanost i pruilo sigurnost kljunim akterima da su na pravom putu. Takoe bi mogli do-
biti inspiraciju od spoljanjih kontakata i povezivanja s udruenjima iz podruja energije
i okruenja.
469 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Vidljivost
Dodela odgovornosti za specine rezultate je kritina taka na putu prema uspehu.
Denisanje svrhe i ciljeva, merenje postignua tokom vremena osnovni su koraci u pret-
varanju strategije poboljanja uinka od sirovog koncepta ka detaljnom planu te konano
prema rezultatima. Ovo se nee dogoditi bez upornog i vidljivog opredeljenja od strane
najvieg menadmenta.
ta znai vidljivo opredeljenje? To znai da se upravljaki vrh direktno i jasno pov-
ezuje s projektom UEUO na nain da ini sve navedeno (i po mogunosti i vie od toga):
Ne samo denisanje nego i izricanje ciljeva UEUO projekta,
Omoguavanja i nadzor nad napredovanjem u postizanju ciljeva,
Pruanje povratne informacije na izvetaje osoblja o energetskom uinku i uti-
cajima na okruenje,
Ohrabrivanje osoblja da daje predloge za poboljanje uinka,
Pruanje priznanja za postignua,
Redovno bavljenje temom uticaja na okruenje i zaite okruenja na dnevnom
redu na sastancima uprave.
Sve ove take moraju se izvravati kontinuirano kako bi se osigurala trajnost poboljanja
uinka. Kako to postii? To je upravo ono to ini Sistem upravljanja energijom i uticajima
na okruenje, a to emo istraiti korak po korak kroz nastavak ove knjige.
RAD S LJUDIMA VODI KA USPENOM UEUO PROJEKTU
Menaderi
Procesi proizvodnje su mesta na kojima se stvara dodatna vrednost. Vrednost stvaraju
ljudi koji su spojeni na bazi organizacionih struktura potrebnih za proces rada. Menaderi
su najvanija grupa u vaoj rmi budui su oni vezivno tkivo koje ljude dri u timovima
povezanim istim ciljevima. Ljudi unutar grupe i grupe izmeu sebe uspostavljaju odnose.
Stoga su organizacije odnosni sistemi i mogu postii visok uinak i trajno poboljanje samo
osnaivanjem i motivisanjem ljudi da tako ine.
Realizacija projekta UEUO ne moe se posmatrati kao jedinstvena i iskljuivo trino
voena ekonomska odluka. Ona zahteva pokretanje i upravljanje povezanih drutvenih
procesa u rmi, koji ukljuuju razliite unutranje i spoljanje aktere. Uspeh rmi koje rade
s UEUO zavisi od razliitih unutranjih faktora kao to je korporativna kultura, tehnike
sposobnosti ili socijalna integracija pitanja energije i okruenja. Meutim, budui da su
rme kao drutvene jedinice u meusobnoj interakciji sa svojim okruenjem, spoljanjim us-
lovima, ukljuujui i naela i programe, one direktno ili indirektno utiu na proces primene
tehnologija koje su energetski ekasne (EE) i prijateljski orijentisane prema okruenju ili
na uspostavljanje EE ponaanja.
470 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Menaderi moraju integrisati veliki broj faktora kako bi unapredili sposobnost orga-
nizacije da prihvati promene i bude uspena. Njihov fokus mora biti na zajednikom cilju
poboljanje uinka koji zahteva odlunost ljudi za uestvovanje i njihovo slaganje s
tokom aktivnosti.
Firme se razlikuju pa svojstvima i zahtevima tako da ne postoji jednoobrazan
pristup koji moe osigurati uspean UEUO projekt. Ovo je posebno tano kada su u pi-
tanju ljudi budui da uspeh u radu s ljudima u velikoj meri zavisi od kulturnih i socijalnih
aspekata, to su meka pitanja. Na samom poetku procesa, rma se izlae kljunim
dogaajima, koji stimuliu kljunog igraa (menadera promene) da razmilja o projektu
UEUO i inicira proces planiranja, odluivanja i sprovoenja. Na to utie postojei kon-
tekst line motivacije, iskustva, znanja o energetskoj ekasnosti i upravljanju uticajima na
okruenje kao i organizacionih uslova.
Firme predstavljaju drutvene sisteme na koje utiu mree internih i eksternih
meupovezanosti i interakcija. Kljuni akteri unutar ovih mrea menaderi koji pruaju
vostvo su instrumenti za podsticanje, realizaciju i difuziju aktivnosti za poboljanje
energetske ekasnosti i okruenja. Kako bi menader bio uspean menader mora biti
dobar u upravljanju ljudima i odnosima unutar i izvan funkcionalnih grupa.
Radna snaga je ivi organizam. Ako vostvo eli izazvati dramatine promene u rmi,
zaposleni treba da znaju kako da prate i kako ispravno da odgovore na dogaaje koji
uzrokuju promenu. Menaderi inspiriu na stalnost i jedinstvenu svrhu za trajno poboljanje
protabilnosti organizacije. Sve interesne strane spremne su da prue i prihvate vostvo
kada je to potrebno i pratie uputstva kada su ciljevi, sredstva i rokovi jasni i kada se
oseaju kompetentnim i sposobnim.
Zaposleni
Zaposleni sa svojim ulogama, interakcijama i (de)motiviuim faktorima su kljune di-
menzije za realizaciju UEUO. Zaposleni su organiziovani u funkcionalne jedinice ili ti-
move ali jedinica nije samo organizaciona kutija! Jedinice sainjavaju ljudi jedinica su
ljudi! Kada pojedinac oajava da izvri naizgled sloen zadatak, jedinice ili timovi hrane,
podravaju i inspiriu jedan drugog. Izazov je za voe timova da formiraju vrsto pov-
ezanu jedinicu od ljudi koji imaju razliite sposobnosti, linosti i naine rada. Tima mora
da shvati kako se uspostavljaju standardi uinka i ciljevi. Oni ih moraju prihvatiti kao vodi
za zajedniki cilj i smer.
Svakom lanu tima mora se dodeliti odgovarajua uloga na bazi njihovih ili njenih
vetina. Ako vetine nisu odgovarajue, potrebna je obuka. Redovni sastanci tima nuni
su kako bi se izgradio timski duh, bolje razumevanje zadataka i postiglo da lanovi tima
ekasno rade zajedno na postizanju ciljeva. Poetno oklevanje i nesigurnost mora se
brzo prevladati i mora prevladati stav: Mi to moemo! Timovima je moda potrebna
spoljanja podrka kako bi dostigli tu taku i neko pozitivno pojaanje za njihovu ekas-
nost, ali kada se jednom sve sloi, na pravom smo putu!
471 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Nae je iskustvo da je izgradnja i postizanje samopouzdanja ljudi kljuni sastojak
uspeha. Kada timovi rade u duhu saradnje, dele samopouzdanje i meusobno potovanje,
ovo im omoguuje da ekasno donose odluke s minimalno internih neslaganja, to e ih
dovesti do postizanja uspostavljenih ciljeva. Kompetentni i motivisani zaposleni bie u
stanju kompetentno da upravljaju svakodnevnim neizvesnostima, uvek poboljavajui svoju
sposobnost da to ine i merenjem uinka radnje s povratnom informacijom kako bi podesili
sledeu, na taj nain poboljavajui svoje vetine i uei kroz rad.
INICIRANJE PROGRAMA OBUKE OSVEIVANJA I MOTIVISANJA
Retko e biti sluaj da je rma u poziciji da zapone veliki program poboljanja uinka
bez potrebe za dodatnim razvojem vetina. ee e biti potreban interni program obuke
kako bi se podigla svest, poboljale individualne kvalikacije i pruile potrebne vetine
zaposlenima. Obuka je proces obuavanja i razvoja vetina. Obuka se moe izvoditi
na formalan (kursevi) i neformalan (sastanci i radionice) nain za razliite ciljne grupe.
Vaan cilj obuke trebao bi biti razvoj stava to je mogue uiniti meu zaposlenima. To
e poboljati njihovo samopouzdanje, tj. sposobnost da usvoje i sprovedu proces promene.
Samopouzdanje za daljnje akcije poveava se boljim znanjem o energetskim i okruujuim
aspektima proizvodnje i novim normama i nainima obrade pitanja energije i okruenja
koji se postiu tokom sprovoenja.
Kvalikacije i obrazovanje vezano uz energiju i okruenje poveavaju interni know-how
i doprinose vioj motivaciji i samopouzdanju zaposlenih. Ovi pojedinani procesi obuke i
uenja predstavljaju kljuan element za poetni uspeh i kontinuirano delovanje.
Uprava/menadment
Ni jedna skupina nije vanija za UEUO od menaderskog tima, koji mora dodeliti
resurse i pruiti podrku programu UEUO. Osim toga, oni esto pruaju informacije i
pomo u samom procesu. Specini naini rada s menaderskim timom moraju se paljivo
planirati i izvravati. Jedan pristup je sprovesti seriju pripremnih radonica i radionica
pregleda napretka kako bi se program pokrenuo. Radionica je strukturiran sastanak s
jasnim ciljevima, dnevnim redom, prezentacijama i diskusijama.
Uvodna radionica pod nazivom Uloge i odgovornosti menadera u UEUO moe
pokrenuti proces s ciljem pojanjavanja uloga i odgovornosti, kako bi se oblikovale
kljune vetine i percepcija promene kao i unapredila podrka UEUO (Okvir 3.). Cilj je
da menaderi napuste radionicu s poboljanom percepcijom uticaja UEUO na posao,
relevantnot na njihovo podruje odgovornosti i jasnije razumevanje uloge UEUO. Ako je
ova radionica uspena, menaderi e imati obnovljeno opredeljenje da UEUO uine jo
delotvornijim u svojim odeljenjima.
472 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Okvir 3.: Uloge i odgovornosti menadmenta u UEUO
MENADERSKI TIM
Jednom meseno pregledaju izvetaje o energetskom uinku i uticajima na
okruenje, koji pripremi operativni tim
Osiguravaju da su akcijski planovi izraeni
Donose odluke i pripremaju budet za sve aktivnosti koje se tiu UEUO.
- Nagrade/stimulacije
- Aktivnosti osveivanja i motivacije
- UEUO instrumentacija
OPERATIVNI TIM
Jednom sedmino pregleda izvetaje o energetskom uinku koje pripremaju
odeljenjski timovi
Prua povratnu informaciju timovima za poboljanje uinka
Prua tehniku podrku timovima za poboljanje uinka
Horizontalna i vertikalna komunikacija
MENADER UEUO-a
Organizuje i upravlja sprovoenjem UEUO-a:
- Postavljanje mernih instrumenata, odravanje i umeravanje
- Provera oitavanja mernih instrumenata i provere ispravnosti
- Nadzor upisa podataka o uinku i procesiranja
- Izvetavanje upravljakog tima
- Pruanje direktne povratne informacije operativnom timu o njihovom uinku
- Pruanje tehnike podrke operativnom timu, ako je potrebno.
VOE TIMOVA
Odgovorni za energetski uinak i uticaje na okruenje u svojim podrujima
rada
Organizuju obuku za podizanje svesti i motivaciju za njihovo osoblje
Organizuju i motiviu svoje osoblje kako bi poboljali energetski uinak i smanjili
uticaje na okruenje nastavno na optu obuku
Komunikacija
Vostvo u njihovim podrujima odgovornosti
Aktivna istraivanja za mogunostima smanjenja potronje energije i sirovina uz
istovremeno odravanje kvaliteta i kvantiteta proizvodnje
Preduzimanje korektivnih aktivnosti
473 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
KOORDINATOR PODIZANJA SVESTI I MOTIVACIJE
Odgovoran za koordinaciju i sprovoenje svih aktivnosti podizanja svesti i motivacije
saglasno odobrenju menadmenta
Broj potrebnih pripremnih radionica zavisi od toga do koje mere je razvijeno up-
ravljanje energijom i okruenjem u rmi pre odluke o pokretanju znaajnog programa
za poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje. Kako bi se ocenila dostignua
dotadanje prakse upravljanja energijom i okruenjem, moe se koristiti jednostavan upi-
tnik.
Tehniki menaderi i nadzornici
Kako se sputamo niz hijerarhiju, obuka e poprimati sve vie tehniki karakter te
postajati prilagoenija potebama osoblja kako bi se premostio jaz kompetentnosti. Kako
bi se mogla pruiti odgovarajua obuka, potrebno je izvriti procenu potrebe za obukom.
Procena potrebe za obukom poinje odreivanjem zahteva posla na odreenoj poziciji,
odreivanjem nivoa odgovornosti i vetine ili znanja potrebnog za taj posao i uporei-
vanjem istog s linim iskustvom i prolom osobe. Ako je spoj jednog i drugog savren,
nema potrebe za obukom, ali kada postoji jaz izmeu zahteva posla i postojeih kvali-
kacija, identikovae se potreba za obukom. I u ovom sluaju, jednostavan upitnik moe
pomoi kod procene potrebe za obukom osoblja na razliitim pozicijama u rmi.
Svrha obuke je da se osigura odgovarajue znanje i vetine kod ljudi, kako bi oni bili
svesni mogunosti za poboljanje energetskog uinka i brige za okruenjem koje postoje
u njihovoj okolini (Okvir 4.) i nauiti kako ekasno da koriste UEUO.
Okvir 4.: Primer jednodnevnog programa obuke za tehniko osoblje i nadzornike
Ciljevi:
Slubeno uvesti i aurirati energetsku i politiku zatite okruenja
Uvesti organizacijsku emu UEUO
Identikovati uloge i odgovornosti menadera i nadzornika
Predloiti akcijski plan programa upravljanja energijom i uticajima na okruenje
Predloeno trajanje: 09:00-16:00
Popis tema:
Kontekst aktivnosti
Pregled energetske politike i politike zatite okruenja rme
Poboljanje energetskog uinka i brige za okruenje
- Trokovi za energiju
- Trokovi usklaivanja sa zakonskim propisima
- Potencijal za utedu energije
474 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
- Zato je ovo vano?
Sistematian pristup delotvornom upravljanju energijom i uticajima na
okruenje
Pregled organizacijske eme UEUO
Akcijski plan programa upravljanja energijom i uticajima na okruenje
- Odrediti raspored i aktivnosti
- Razmotriti dnevni red uvodne radionice za svo osoblje
- Nagrade i stimulacije
- Ostalo
Uloge i odgovornosti
Potrebna podrka
Osnovna poruka osoblju koje je ukljueno u programe obuke je ta da je namena da ih
uini delotvornijim na njihovim poslovima i omogui izvravanje njihovih dunosti. Istovre-
meno, vremenom e se smanjiti operativni trokovi rme na koji e se nain dugorono
osigurati radna mesta svih zaposlenih.
Podizanje svesti i motivacija svih zaposlenih
Najznaajniji problem u postizanju promena u individualnom stavu prema energiji i
okruenju je promena duboko ukorenjenih navika i praksi. Kad pokuavamo promeniti ove
stavove, cilj mora biti uiniti energetsku ekasnost i brigu za okruenje integralnim delom
svakodnevne prakse rme na nain da svi postanu svesni potrebe za poboljanjem uinka
na njihovom radnom mestu.
Stoga, nae iskustvo vrsto preporuuje organizaciju radionica za podizanje svesti i
motivisanje za SVE zaposlene rme na samom poetku sprovoenja programa upravljan-
ja energijom i uticajima na okruenje. Podizanje svesti i motivacija istrauju pitanja ta
i zato u programu upravljanja energijom. Primer uvodnog kursa za podizanje svesti i
motivaciju za svo osoblje prikazan je u Okviru 5.
Okvir 5.: Podizanje svesti i motivacija Uvod za sve zaposlene
Ciljevi:
Slubeno uvesti i objaviti rminu energetsku politiku i politiku zatite okruenja
Stvoriti razumevanje i svest o mogunostima poboljanja energetskog uinka i
zatite okruenja
Predloeno trajanje: 0.5 dana
Popis radionica:
Objanjenje rmine energetske politike i politike zatite okruenja
Uvod u upravljanje energijom i okruenjem
475 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
ta je energija?
Gde su izvori uticaja na okruenje?
Koje razliite vrste energije se koriste u naoj rmi?
Koje su vrste uticaja na okruenje u naoj rmi?
Koliki su trokovi usklaivanja sa zakonskim propisima?
Koliki su trokovi za energiju?
Kakav je potencijal za utedu energije i smanjenje uticaja na okruenje?
ta se moe utedeti?
Zato tedeti energiju i tititi okruenje?
Zato su nai napori vani?
Ko je odgovoran?
Kako se mogu postii utede energije?
Kako se mogu smanjiti uticaji na okruenje?
ao ja mogu uiniti?
Struktura kursa, kako je prikazano u Okviru 5., trebalo bi da poslui samo kao primer.
Trajanje moe biti i krae, a sadraj se moe pokriti i u vie od jednog radnog sastanka.
No, vrlo je vano prilagoditi kurseve stvarnim uslovima energetike i uticaja na okruenje
na radnom mestu odreene grupe zaposlenih koji polaze obuku, tako da ljudi mogu nep-
osredno povezati teme kursa s problemima s kojima se susreu u svakodnevnom radu. Na
taj nain, oni e prepoznati mogunosti za poboljanja energetskog uinka i uticaja na
okruenje na svojim radnim mestima.
* Brainstorming (oluja mozgova) u grupama o utedi energije i aktivnostima poboljanja
zatite okruenja te potrebna pomo na samim radnim mestima grupa;
477 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
KONCEPT UPRAVLJANJA
ENERGIJOM U INDUSTRIJI
Fabrike nisu izgraene kako bi troile energiju i zagaivale ivotnu sredinu nego da bi
isporuivale proizvode i usluge. Energija je uvek potrebna za svaku operaciju u proizvod-
nom lancu. Zbog toga svoju panju usmeravamo na energetski uinak kroz ceo proizvodni
lanac kao pokretaa poboljanja energetskog uinka i brige za ivotnom sredinom. Ako
proizvodnja zahteva neke druge resurse, procesiranje ovih resursa i uticaji na ivotnu
sredinu vezani uz njihovu upotrebu trebali bi biti povezani s obimom proizvodnje a uinak
analiziran istom metodologijom koju primenjujemo kod analize energije.
Vano je naglasiti da su uticaji na ivotnu sredinu i zagaenje posledica upotrebe
energije i obrade materijala. Kada se ne koristi energija ili materijali, nema uticaja na
ivotnu sredinu. Ako se upotreba energije i materijala optimizuje, uticaji na ivotnu sredinu
bie svedeni na najmanju moguu meru. Ono to jo preostaje da se uini je izlazno tre-
tiranje preostalih uticaja na ivotnu sredinu, budui e koliine emisija, otpadnih voda i
otpada biti smanjene na najmanju mogui meru kao posledica optimizovane upotrebe
energije i materijala. Kad god se obrauje neka sirovina, potrebna je energija, te stoga
jo jednom naglaavamo da je upravljanje energijom pokreta upravljanja uticajima na
ivotnu sredinu.
Proizvodni proces je kombinacija ljudi, opreme, sirovina, postupaka obraivanja i
ogranienja koje postavlja okruenje koji zajednikim radom proizvode izlazne materi-
jale. Proces je planirani niz aktivnosti kojima je potrebno neko vreme, prostor, strunost i
ulazni resursi, koji se pretvaraju u izlaznu vrednost vee vrednosti rmi od one koju su imali
ulazni resursi. Stoga e svaki proces imati neke ulazne resurse sirovine, energiju, radnu
snagu, tehnologiju i neke izlazne vrednosti tj. proizvode ili usluge. Proces je osnova
svih pitanja uspenosti a ljudi su kljune gure za postizanje dobre ekasnosti. Dinamika
interakcija meu svim ovim faktorima (slika 1.) odredie energetski uinak i uticaje na
okruenje promatranog procesa.
478 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Proizvodni procesi su mesta na kojima se stvara dodatna vrednost. Obim proizvodnih
izlaza odreuje koliinu energije i ostalih resursa koji su potrebni. Stoga, obim proizvod-
nje odreuje tip i koliine uticaja na okruenje. Tako je proizvodni proces mesto na kojem
se ili postie ili ne postie dobar uinak. On je takoe izvor podataka koji se mogu kori-
stiti kako bi se kvantikovale interakcije izmeu izlaznih vrednosti proizvodnje, potronje
resursa, uticaja na okruolenje i rezultirajueg energetskog uinka i uticaja na okruenje,
koji su rezultat navedenog.
Slika 1.: Proizvodni proces Osnova za razvoj sistema upravljanja energijom i okruenjem
Razradiemo osnovne aspekte ovih interakcija kako bi omoguili bolje razumevanje
potrebno za razvoj i uvoenje koncepta EEM.
INTERAKCIJE IZMEU ENERGIJE I PROIZVODNJE
Proizvodni procesi predstavljaju stranu potranje u energetskom sistemu fabrike sto-
ga proizvodni procesi postavljaju zahteve za kvalitetom i kvantitetom energije. Energetski
uinak i uticaji na okruenje moraju se vrednovati i poboljati na dve strane:
Proizvodnja => koliko ekasno se sirovina obrauje do konanog proizvoda, koliko
ekasno se koristi energija kako bi se proizvela zadana koliina proizvoda;
Energetika => koliko ekasno se ulazna energija pretvara u energente koji su potreb-
ni za proizvodnju.
Osnovna naela za optimizovanje energetskog uinka su kontinuirano praenje en-
ergetskih tokova i povezivanje izmerene koliine energije koja se koristi u procesu ili
aktivnosti sa merenim izlaznim vrednostima procesa ili aktivnosti (slika 2.). Kao to smo
ve rekli, gde god i kad god se postignu poboljanja energetskog uinka, istovremeno se
poboljava briga za okruenje (jer su uticaji manji).
479 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 2.: Osnovni odnos energije i proizvodnje
Sutina upravljanja energijom i uticajima na okruenje je u redovnom merenju koriene
energije i ostalih resursa, njihovo povezivanje s proizvodnjom ili aktivnou koja je potroila
tu koliinu energije i resursa, izraavanje ovog odnosa u obliku pokazatelja uinka (PU) i
poreenje PU s nekim standardom ili ciljnom ekasnou.
Sledei korak u razvijanju koncepta sistema upravljanja energijom i okruenjem je
decentralizacija odgovornosti za energetski uinak i brigu za okruenje kroz proizvodni
lanac i tokove energije te odreivanje centara odgovornosti za trokove i energetski
uinak i uticaje na okruenje. Budui da se trokovi za energiju mogu nedvosmisleno
ustanoviti merenjem svake koliine i vrste energije, centri odgovornosti koji su za iste
odgovorni nazivaju se energetski trokovni centri (ETC) u kontekstu sistema.
Time se omoguuje dodela odgovornosti za ekasnost ETC-a odabranoj osobi ili timu
ljudi. Dodeljivanje odgovornosti ljudima za konkretne rezultate je jo jedna kritina taka
na putu ka uspehu.
ENERGETSKI TROKOVNI CENTRI
Moraju se ustanoviti vane zike komponente ili procesi i za energetske i za proiz-
vodne sisteme koji imaju ulogu na stranama ponude i potranje u operaciji proizvodnje.
Obino se za tu svrhu koriste procesni dijagrami toka i jednopolni dijargami.
Jednopolni dijargami daju sliku celokupnog energeskog sistema postrojenja i pokazuju
nominalne kapacitete, proizvodnju, distribuciju i potronju energije u oblicima specinim
za trenutno stanje postrojenja. Pojednostavljeni jednopolni dijagram moe se takoe naz-
vati i energetski dijagram toka.
480 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Procesni dijagrami toka konsoliduju podatke iz trenutnih radnih procesa kako bi
omoguili upravljanje proizvodnjom, belee trenutne uslove rada i usmeravaju analizu
loginim smerom, poevi od ulaza sirovina, preko proizvodnih faza sve do konanog pa-
kovanja proizvoda. Takoe pokazuju redosled zadataka s povezanim ulaznim i izlaznim
vrednostima, aktivnostima i mogunostima za dodelu odgovornosti. Takvi dijagrami pred-
stavljaju pojednostavljenu i strukturiranu vizuelnu sliku procesa koji stvaraju proizvodni
lanac i prikazuju radni proces rme.
Na sledeoj slici dat je prikaz razliitih tokova energije i materije, procesni dijagram
toka primera postrojenja (fabrika konzervi tune) i njihovih povezanih operacija. Kada se
dijagrami toka energije i procesa spoje, dobijamo vane informacije o tome gde, zato
i kakva vrsta energije se koristi. Ova ema moe biti osnova za odluke o postavljanju
energetskih trokovih centara.
Energetski trokovni centri (ETC) su poslovni segmenti (npr. odeljenja, pogoni, jedinice
opreme (tehnoloke linije) ili pojedinane opreme) u kojima se aktivnosti ili obim proizvod-
nje mogu kvantikovati i u kojima se troi znaajna koliina energije.
Ista ema (slika 3.) moe se upotrebiti za identikaciju izvora uticaja proizvodnih op-
eracija na okruenje u podrujima ili aktivnostima u kojima se koriste razliiti resursi.
Na primer, primer pokazan na slici 3. pokazuje energetske trokovne centre u kojima se
stvaraju otpadne vode i vrsti otpad kao i emisije u vazduh. Isprekidana crta prikazuje
granicu fabrikee, tako da mesta na kojima strelice prelaze granicu pokazuju sluajeve
neposrednih uticaja na spoljanje okruenje.
Slika 3.: Dijagrami toka procesa i energije u fabrici konzervi tune prikazuju ulazne
vrednosti, izlazne vrednosti i interakcije s okruenjem
481 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Nema vrstih pravila o tome kako postaviti energetske trokovne centre. Energetski
trokovni centar moe biti bilo koje odeljenje, jedinica ili maina koji koristi znaajne
koliine energije ili stvara znaajan uticaj na okruenje. U skladu sa neodreenosti rei
znaajan, ovaj postupak je sasvim proizvoljan. Meutim, postoji nekoliko kriterijuma
koje treba uzeti u obzir kod odreivanja energetskih trokovnih centara:
Proces ili aktivnost koji zahteva energiju mora imati merljivu (po mogunosti jed-
instvenu) izlaznu vrednost;
Potronja energije i/ili uticaji na okruenje procesa mogu se neposredno mer-
iti;
Troak merenja ne bi trebao iznositi vie od 10-20% godinjih trokova za
usklaivanje energetike i okruenja vezanih uz odreeni trokovni centar sa
zakonskom regulativom;
Odgovornost za energetski uinak i uticaje na okruenje u odreenom podruju
moe se dodeliti osobi koja radi u tom podruju ili je za njega odgovorna;
Moe se izraziti standardizovani pokazatelj uinka;
Mogu se ustanoviti realistini ciljevi poboljanja uinka.
Vodee naelo za postavljanje energetskih trokovnih centara je praenje faza proiz-
vodnih procesa kako je prikazano na procesnom dijagramu toka, te pokuati uspostavi-
ti energetske trokovne centre na nain da odgovaraju postojeim granicama kontrole
koliine proizvodnje. Na strani energetike, postavka je sasvim jednostavna svaki ener-
getski sistem moe se posmatrati kao jedan energetski trokovni centar. Na primer, jedan
energetski trokovni centar moe biti kotlarnica, drugi kompresorska stanica a trei pogon
za hlaenje. Slika 4. pokazuje stvarne energetske trokovne centre kako smo ih denisali
u naem oglednom postrojenju. Vidljivo je da svaka faza proizvodnje ne predstavlja en-
ergetski trokovni centar to se moe primetiti poreenjem slike 3. i slike 4.
482 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 4.: Energetski trokovni centri u fabrici za proizvodnju konzervi tune
O ukljuivanju kancelarija, skladita i slinih prostora moe se raspravljati. Premda ovi
prostori moda nisu znaajni potroai energije ili znaajan izvor uticaja na okruenje,
radi doslednosti, i oni bi trebali biti identikovani kao energetski trokovni centri a os-
obe koje tamo rade trebale bi biti odgovorne za pitanja energije i okruenja u ovim
podrujima, budui da se, kako smo prethodno objasnili, energetski uinak i uticaji na
okruenje tiu svakoga u rmi.
Kao to slika 5. pokazuje, koncept energetskog trokovnog centra je okvir koji objed-
injuje sve komponente sistema za upravljanje energijom i uticajima na okruenje:
Ljudi;
Merenje uinka;
Pokazatelji uinka;
Ciljni uinci.
Slika 5. naglaava znaaj preciznog lokalnog merenja potronje energije i isputanja u
okruenje na mestima na kojima se to moe izvesti. Energetski uinak i uticaji na okruenje
mogu se vrednovati samo na osnovu stvarnih podataka budui da je to jedini taan odraz
stvarnog uinka. Projektovane ili trenutne izmerene vrednosti potronje energije i uticaja
na okruenje ne mogu biti osnova procene uinka.
483 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 5.: Zajednika svojstva koncepta energetskih trokovnih centara
Slika 5. takoe naglaava da mora postojati imenovana osoba povezana sa svakim
energetskim trokovnim centrom zaduena za postizanje energetskog uinka i uticaja na
okruenje tog energetskog centra u skladu sa zadatim ciljevima.
Koncept energetskog trokovnog centra proiruje upravljaku odgovornost za ener-
getski uinak i uticaje na okruenje za svaku funkcionalnu jedinicu ili poslovni segment. On
se fokusira na mogunosti poboljanja energetskog uinka i brige za okruenje kroz bolju
pogonsku praksu i praksu odravanja u odreenim jedinicama.
Dodela odgovornosti za energetski uinak i uticaje na okruenje
Za uspeh projekta upravljanja, od kritine je vanost ustanoviti lanac odgovornos-
ti za energetski uinak i uticaje na okruenje, od radnih mesta u proizvodnji do vieg
menadmenta. Odgovornost za energetski uinak i uticaje na okruenje treba decentral-
izirati sve do nivoa energetskih trokovnih centara. Nije dovoljno dodeliti odgovornost za
energetski uinak i uticaje na okruenje celog odeljenja rukovodiocu odeljenja proizvod-
nje. Direktni rukovodioci moraju imati odgovornost za ekasnost u vlastitom segmentu ili
smeni ako ima vie od jednog energetskog trokovnog centra u odeljenju ili vie od jedne
smene.
Kako bi naglasili vanost vostva, najee one koji nose tu odgovornost smatramo
voama energetskih trokovnih centara. Oni e najee imati mali tim koji se sastoji od
lokalnih lanova tima dodeljenih u obliku operativnog tima energetskog trokovnog cen-
tra, odgovornih za sprovoenje korektivnih akcija. Ovaj tim imae glavnu odgovornost za
poboljanje energetskog uinka i uticaja na okruenje na taki troenja energije u njihovim
zonama odgovornosti. Stoga, voe energetskih trokovnih centara bi trebalo da prou
obuku ili konsultacije kako bi razvili ili nadgradili svoje vetine i bili u stanju da izvravaju
svoje dunost u okviru sistema upravljanja energijom i uticajima na okruenje.
484 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Postojea organizacijska ema mora se potovati kod dodele odgovornosti (slika 6.).
Odgovornost za energetski uinak i uticaje na okruenje treba da bude dodeljeno lju-
dima koji rade na takama troenja resursa. To znai da je energetski uinak i uticaj na
okruenje na nivou proizvodnje odgovornost proizvodnog osoblja a ne osoblja zaduenog
za energetiku ili kvalitet.
Slika 6. pokazuje da je svatko u rmi ukljuen u odreenoj meri u upravljanje energijom
i uticajima na okruenje. Menaderski tim e pregledati izvetaje o energetskom uinku
i uticajima na okruenje te akcijske planove za svaki mesec. Voe energetskih trokovnih
centara e imati sedmine sastanke sa svojim timovima za poboljanje uinka (nadzornici,
neposredni rukovodioci, operateri) a timovi za poboljanje uinka e takoe imati i dnevnu
odgovornost za nadgledanje, vrednovanje i poboljanje energetskog uinka i smanjenja
uticaja na okruenje. Za ovaj konkretan sluaj, stavke nadzora i upravljanja prikazane
su na dnu slike 6. One e se naravno razlikovati od fabrike do fabrike. Organizacijska
struktura bi se takoe mogla razlikovati od primera na slici 6. no to je manje promena u
postojeoj organizaciji potrebno, to e sistem za upravljanje energijom i uticajima bre i
lake poeti da deluje.
Slika 6. Organizaciona ema upravljanja energijom i uticajima na okruenje
485 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
SISTEM MERENJA UINKA
Poboljanje uinka poinje s merenjima koja za cilj imaju kvantikovanje prole rad-
nje kako bi se otkrio sadanji uinak. Tek nakon to se uinak kvantikuje, moe zapoeti
smislena rasprava o potencijalnim poboljanjima. Osnovno naelo UEUO-a je to da se
upotreba energije i ostalih resursa mora meriti redovno na takama troenja i u pov-
ezanosti s aktivnostima koje troe energiju ili resurs. To je temelj za nadzor i poboljanje
energetskog uinka i uticaja na okruenje. Menaderi energije i zatite okruenja treba
alat kojim mogu utvrditi da li su postignuti specini ciljevi poboljanja energetskog zatite
okruenja. Taj alat, postavljen saglasno specinim procesima ili njihovim delovima, prua
takav mehanizam i upozorava menadere na probleme koji se javljaju na nain da se
mere, prikupljaju, obrauju i strukturiraju podaci o uinku svih kljunih aktivnosti koje utiu
na prot rme.
Stoga u UEUO treba inkorporirati sistem merenja uinka koji e pruiti direktnu i pra-
vovremenu informaciju o stvarnoj potronji resursa na taki potronje,, tako se mogu uiniti
potrebna prilagoenja kako bi se postigao optimizovani energetski uinak i uticaji na
okruenje.
Mnoge rme proizvode velike koliine podataka koji nemaju svrhu budui da nisu ili
se ne mogu pretvoriti u korisne informacije. Podaci ili informacije su korisni samo ukoliko
ih ljudi mogu povezati s uinkom procesa za koji su odgovorni te ako znaju kako njihovo
delovanje moe uticati na uinak. Delotvoran sistem merenja uinka poinje s denisanjem
relevantnih podataka, koji bi u naem sluaju bili:
Ulazne sirovine,
Izlazna proizvodnja,
Meuzalihe unutar procesa,
Sati rada,
Procesni parametri (pritisak, temperatura...),
Sve vrste potronje energije (elektrina energija [kWh], gorivo [litre, tone, m3], voda
[m3], para [tone], komprimovani vazduh [litre ili m3]).
Ovo se zatim dopunjava denisanjem kako se podaci:
Mere
Belee
Potvruju
Organizuju
Katalogizuju
uvaju
ine dostupnim i kako se
Distribuiraju, budui da sve dok podaci nisu distribuirani korisniku, oni imaju
486 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
samo potencijalnu vrednost.
Sistem za merenje uinka potreban je kako bi se kvantikovala ekasnost i uinak
prolih radnji kako bi se odredio sadanji uinak. Kada ljudi znaju da se uinak meri, to
e uticati na njihovo ponaanje i ohrabriti primenu rminih naela energetske ekasnosti
i zatite okruenja. Stoga sistem za merenje ekasnosti treba ukljuiti u informatiku in-
frastrukturu koja ga podrava te pruiti okvir za:
Analizu podataka,
Njihovu interpretaciju,
Stvaranje znanja,
Uenje,
Komuniciranje rezultata i savladanih lekcija.
Merenje uinka pruie sredstva za praenje pozicije i odravanje discipline i nadzora
nad potronjom energije te aktivnosti i procesa koji utiu na okruenje. Poboljanje uinka
poinje s merenjima. Tek nakon to se uinak kvantikuje moe poeti smislena rasprava o
poboljanjima.
Sistem za merenje ekasnosti sastoji se od:
Mera uspenosti (metrike)
Postupaka za obradu podataka,
Podrke infrastrukturi i
Ljudi koji koriste i obrauju podatke.
Mere uspenosti
Mere uspenosti moraju biti jednostavne i razumljive zaposlenima. Zaposleni moraju
biti u stanju da utiu na mere uspenosti svojim radom i razumeju kako e se njihov rad
odraziti u merama uspenosti. Mere uspenosti se deniu na osnovu kategorije uinka
koja se nadzire. Glavni je cilj UEUO u proizvodnom procesu poboljanje ekasnosti up-
otrebe energije i zatite okruenja u povezanosti s izlaznim vrednostima proizvodnje. Kod
komunalnih usluga, cilj je poboljati ekasnosti konverzije energije iz jednog u drugi oblik
uz minimalan uticaj na okruenje. Meutim, razliite kategorije uinka mogu se ukljuiti u
isti sistem merenja uinka:
- Energija Poboljanje ekasnosti proizvodnje i ekasnosti upotrebe;
- Okruenje Smanjenje uticaja na okruenje
- Materijalna produktivnost Smanjenje koliine ulaznog materijala za traenu koliinu
izlaznih proizvoda i otpada,
- Kvalitet Smanjenje otpada i popravnih radova
Za svaku kategoriju ekasnosti, moraju se pokazatelji uinka denisati i utvrditi izvori
podataka koji se mere.
487 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Izvori podataka koji se mere
Pouzdanost podataka i njihova relevantnost su od najvie vanosti za nadziranje
uinka. Neki e podaci dolaziti iz dnevnih pogonskih zapisnika, neki iz runih itaa a
veina ostalih iz daljinskih itaa i automatskog beleenja. Meutim, konani izvori poda-
taka su u okviru proizvodnog procesa za koji se nadzire uinak.
Jedan izvor podataka moe se koristiti za potrebe informacija o viestrukim ciljevima
uinka. Za svrhu ekasnosti i ekonomike a kako bi se izbegla preklapanja i zabune, vano
je na samom poetku koncipiranja sistema merenja uinka (SMU) predvideti razliite po-
tencijalne korisnike podataka iz jedinstvenog izvora.
Postupci rukovanja podacima
Moraju se specicirati postupci rukovanja podacima kako bi se osigurala adekvat-
nost podataka. U tom smislu, protokol za rukovanje podacima, prikazan u obliku primera u
Okviru 1. moe se pokazati korisnim. Osim pouzdanosti i relevantnosti, takoe je vana
tanost podataka. Postupak za verikaciju podataka potrebno je uspostaviti kako bi osig-
urali tanost zabeleenih vrednosti.
Verikacija podataka
Dobro naelo provere podataka je dozvoliti mogunost sumnje. Zapitajte se moe li
ova vrednost stvarno biti tana? Ako sumnjate, onda se moe izvriti jednostavan postu-
pak verikacije na sledei nain:
1. Provera tanosti oitavanja i beleenja:
Elektrina energija uveriti se da su oitanja brojila pomnoena adekvatnim
faktorom s obzirom na odnos strujnog transformatora
Za elektrina brojila i vodomere, stvarna potronja je razlika izmeu trenutnog
oitavanja i prethodnog,
Osigurati da se sva oitavanja rade u istim vremenskim intervalima,
Ako se oitavanja rade u istim vremenskim intervalima, ona obino moraju imati
isti broj cifara,
Kod sabiranja i izraavanja mesenih vrednosti, treba osigurati da su sva dnev-
na itanja ukljuena u zbir.
2. Provera konzistentnosti:
Osigurajte da se iste vrednosti primenjuju za sve pokazatelje uinka (PU) koji ih
koriste. Na primer, mesena koliina sirovina koje se obrauju moe se koristiti
za vie od jednog PU, ali ta ista vrednost mora biti ulazni podatak za sve ove
pokazatelje uinka.
3. Provera jedinica:
Osigurajte da je iznos koji se unosi u evidenciju podataka iste jedinice kao i onaj
prikazan na vrhu odgovarajue kolone. Na primer, ako je jedinica na evidenciji
podataka tona/mesec, ne unosite koliinu u kg ili obrnuto.
488 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
4. Unakrsna provera:
Uporedite podatke. Na primer, odnos goriva i pare je prilino konstantan, pa
ako postoji znatna promena u podacima goriva, treba proveriti da li su se vred-
nosti podataka o pari promenile na slian nain.
Proveriti da li iznosi korienih sirovina odgovaraju proizvedenom krajnjem
proizvodu.
Uporediti brojke o potronji elektrine energije sa rauna distribucije sa meren-
jima kWh unutar rme, sa brojila.
5. Provera verovatnoe (raspona):
Svaka vrednost koja se vremenski prati pojavljuje se unutar odreenog raspona
vrednosti. Ako je nova zabeleena vrednost neoekivano visoka ili niska (izvan
oekivanog raspona), to ukazuje na greku.
S vremena na vreme (npr. polugodinji intervali), sprovesti nezavisnu proveru celokup-
nog postupka upravljanja podacima.
Okvir 1. - Primer protokola za upravljanje podacima
489 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Frekvencija merenja
Preterano esto zapisivanje podataka moe preopteretiti operatore zahtevima za
analizu. Optimalna oitavanja mernih instrumenata u sluaju rada u 3 smene su na poetku
svake smene. Ova rutina omoguuje nepristranu proveru energetskog uinka i uticaja na
okruenje za svaku smenu nezavisno.
Ako rma radi u jednoj ili dve smene dnevno, takoe je mogue vriti oitavanja
mernih instrumenata dva puta dnevno, na primer:
na poetku prve smene (npr. u 7:00) i
na kraju prve ili druge smene (npr. u 22:00).
Dodatna vrednost takvih oitavanja mernih instrumenata (OMI) je da rme mogu do-
biti pregled nad korienjem energije tokom radnih i neradnih sati (pod pretpostavkom
dvosmenskog rada). Na primer, potronja energije tokom radnih sati (E
w
) moe se izraziti
kao:
E
w
= {OMI u 23:00 dan 1 - OMI u 7:00 dan 2}
dok se energija tokom neradnih sati (Enw) moe izraziti kao:
E
nw
= { OMI u 7:00 dan 2 - OMI u 23:00 dan 1 }
E
nw
se moe pratiti odvojeno kako bi se moglo proveriti ta se dogaa tokom noi
kada bi trebalo da rade samo osnovni pogoni.
Sva oitavanja instrumenata moraju se odvijati istovremeno kako bi osigurali da
koriena energija odgovara koliini proizvedenih proizvoda.
Infrastruktura za podrku
Kima sistema merenja uinka su merni instrumenti i prikupljanje podataka, kao i pro-
cedure verikacije i zapisivanja. Veina rmi/fabrika ve ima denisane procedure za
prikupljanje podataka iz proizvodnje i njihovo zapisivanje, to se takoe moe koristiti
za UEUO. Meutim, svi podaci o energiji i potronji drugih resursa na nivou ETC-a nisu
nuno odmah dostupni. Jednom kada se deniu pokazatelji uinka, postaje jasno ta i
gde treba da se meri. Obino e fabrika morati da postavi neto dodatnih instrumenata
pored postojeih kako bi sistem merenja uinka bio celovit.
Obim investicija za nove instrumente varirae od fabrike do fabrike zavisno od
opsenosti i sosticiranosti postojeeg mernog sistema. Ako prikupljanje podataka tre-
ba da se obavlja s udaljene lokacije, kada se izbegava i runo obavljanje oitavanja,
potrebne investicije e se takoe poveati. S druge strane, udaljeno/daljinsko merenje i
prikupljanje podataka e smanjiti potrebne ljudske resurse za runo zapisivanje poda-
taka i upravljanje njima a potencijal ljudske greke e se smanjiti.
Danas, kad su lokalne mree (engl. local area network, LAN) stvarnost u veini fabrika
a servisi bazirani na webu dodatno smanjuju troak udaljenog upravljanja podacima, au-
tomatsko prikupljanje podataka e dokazati svoju vrednost a poveana investicija u veini
rmi, iskljuujui samo one najmanje, bie opravdana. Primer sistema baziranog na webu
dat je na slici 7.
490 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 7 Primer UEUO-a baziranog na webu
Konano, bez obzira na lokaciju sistema za prikupljanje podataka, objasniemo
kritine faktore koji osiguravaju da su podaci adekvatni, pouzdani i tani.
Pokazatelj sirovinskog uinka (PSU)
Pokazatelj/indikator uinka kvantikuje informacije o trendu ili fenomenu na nain koji
popularie razumevanje problema u uinku poslovne jedinice ili operatora i donosioca
odluka.
Najjednostavniji nain praenja pokazatelja sirovinskog uinka je kroz pokazatelj
sirovinskog uinka koji je ve denisan kao odnos ulaza i izlaza u odreenom vremenu
(slika 8.).
PSU =
Koliina proizvoda
(1)
Koliina sirovina
PSU se moe dalje razloiti kako bi se razlikovale pojedine sirovine, ukljuujui aditive
tamo gde postoje, koji su potrebni za proizvodnju odreene koliine proizvoda:
491 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
PSU
i
=
Koliina proizvoda
(2)
Koliina sirovina (aditiv)
gde indeks i oznaava razliite sirovine ili aditive koriene u proizvodnji.
Pokazatelj energetskog uinka (PEU)
Pokazatelji uinka za ETC-ove u proizvodnji treba da se izraze kao odnos merene
energije i koliine resursa ili odgovarajueg proizvodnog izlaza kroz denisani period
vremena (slika 8.). Pokazatelji uinka moraju se denisati za svaki energetski trokovni
centar (ETC). Mogu se denisati kao odnos energije i proizvodnje na izlazu, ili u odnosu
na ulazne sirovine, ili ak vezati za novanu vrednost proizvoda. To e zavisiti od tipa
proizvoda i metodi regulisanja koliine proizvodnje i moe varirati od jednog do drugog
ETC-a ak i unutar iste fabrike.
Slika 8.: Koncept pokazatelja uinka u proizvodnji i energetici
Pokazatelji uinka na strani energetike deniu se na poznati tehniki nain odnosa
izlaza i ulaza, ime se u osnovi izraava ekasnost energetskih transformacija iz jednog
oblika u drugi.
Za svaki tip energije koji se koristi u ETC-u treba da se denie odvojeni PU. Neki
tipovi energije koji se ee koriste prikazani su na slici 2. Ako je korienje bilo kog tipa
energije znatno, merenja treba obavljati direktno. Znaaj se moe utvrditi na bazi
grubih ekonomskih kriterijuma da cena postavljanja mernog sistema treba da bude oko
10-20% godinje cene razmatranog tipa energije.
492 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 9.: Mogunosti za denisanje PU u odnosu na pojedine ETC-ove
Kada se pokazatelji uinka deniu i mere kako je prikazano na slici 9., pruaju os-
novu za stvaranje dodatnih korisnih informacija:
proraun bilansa energije i mase na nivou ETC-a;
praenje otpadnih sirovina, otpada i popravnih radova
praenje kvaliteta na nivou ETC-ova
proraun svih direktnih trokova (ukoliko se mere) vezanih za posmatrane ETC-
ove;
praenje produktivnosti zaposlenih u odreenom ETC-u, ak i po smenama.
Meutim, ove analize e pruiti korisne rezultate samo ako su ulazni podaci adekvatni,
pouzdani i relevantni.
Adekvatnost podataka
ak i ako su tani, mereni podaci mogu dovesti do pogrenih zakljuaka ako se previ-
de neki drugi aspekti merenja uinka. Vrlo vaan aspekt je vremenski interval tokom kog
se mere energija i proizvodnja. Ovaj interval moe se denisati kao smena, dan ili radna
serija sa tanim poetkom i krajem. To je vano kako bi se osiguralo vremensko slaganje
oitavanja i zapisa koliina energije i proizvodnje. To znai da oitavanja koliina energi-
je i proizvodnje moraju biti sinhronizovana na poetku i na kraju denisanog vremenskog
intervala.
493 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
U osnovi, PU-ovi su odnosi merenih ulaznih resursa u proces, mainu ili aktivnost
i odgovarajueg merenog izlaza iz procesa, maine ili aktivnosti. Ove koliine moraju
da odgovaraju po vremenu i vrednostima. Samo ako su ovi uslovi ispunjeni, podaci se
mogu kvalikovati kao adekvatna baza za izraavanje pokazatelja uinka. Ove uslove
zajedniki nazivamo zahtevima za adekvatnost podataka. Adekvatnost podataka ima dve
komponente:
Vremensko slaganje; i
Vrednosno slaganja.
Vremensko slaganja znai da su koliine merene u istom periodu vremena. Vrednosno
slaganje znai da se merena koliina energije koristi tano i iskljuivo kako bi se proizvela
merena koliina izlaznih proizvoda tokom denisanog vremena. U suprotnom, pokazetelj
uinka nee imati mnogo smisla.
Kritino je da merene koliine proizvodnje i energije moraju pravilno odgovarati st-
varnoj potronji/proizvodnji po pojedinim ETC-ovima zbirno na denisanom vremenskom
intervalu. Samo kada se ovaj kriterijum dvostruko proveri i potvrdi, moe poeti procena
uinka.
Ovo moda zvui jednostavno i samorazumljivo ali je od kritine vanosti za suvisli
sistem merenja uinka u kojem izvor podatka stvarno predstavlja zamiljeni pokazatelj
uinka. Ako mereni podatak ne odraava stvarnu koliinu energije ili proizvodnje vezanu
za pojedini ETC, tj. ako ne postoji vrednosno slaganje, svaka daljnja analiza bazirae se
na pogrenim ulaznim podacima. Slika 10. prikazuje 3 najea potencijalna problema
sa vrednosnim slaganjem, npr. izvor podataka i kontekst:
Merena koliina energije ukljuuje neto potronje iz drugog ETC-a;
Merena koliina proizvodnje ne predstavlja stvarnu proizvodnju jer se deo
uklanja u meufazi proizvodnje;
Unutranje zalihe ako se meri samo ulaz materijala ili izlaz proizvoda, posto-
janje potencijalnih unutranjih zaliha ne moe se otkriti.
Slika 10.: Potencijalni problemi sa vrednosnim slaganjem merenih podataka
494 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Ako su ispunjeni uslovi adekvatnosti podataka, PU e biti suvisla podloga za evaluaciju
uinka.
Ciljani uinak
Jednom kada se pokazatelj denie i meri, mora se interpretirati u odnosu na refer-
entne vrednosti ili standard kako bi se utvrdilo da li je uinak zadovoljavajui ili ne. Sto-
ga, za svaki PU se mora postaviti cilj i dodeliti menaderska odgovornost za postizanje
zadatog cilja. Ciljevi moraju biti zadati s pozicije znanja o reprezentativnim pogonskim
uslovima, na koje moe uticati jedan ili vie od sledeih faktora:
Trenutni i osnovni volumen proizvodnje
Nazivni proizvodni kapacitet (kapacitet postrojenja) mogua proizvodnja
tokom dana, meseca ili godine denisana kao broj standardnih smena tokom
dana, sati u smeni, radnih dana po godini pomnoenih s brojem proizvoda ili
volumenom proizvodnje (komada, tona, litara, kilograma,)
Iskorienje kapaciteta stvarna proizvodnja podeljena s nazivnim proizvodnim
kapacitetom
Proizvodni program
Ako se bilo koji od ovih faktora znatno menja tokom vremena, ciljeve treba redenisati
kako bi se to odrazilo na nove okolnosti. Svaki PU treba da ukljui pogonsku deniciju
koja propisuje smisao PU-a i pojanjava ulogu PU-a u postizanju ciljanog uinka.
Pokazatelj uticaja na okruenje (PUO)
Proces odabira PUO poinje preciznim razumevanjem problema u okruenjeu i ciljeva
koji se eli postii. Zato elimo da merimo uticaj na okruenje? Odgovor je kombinacija
ili sve od navedenog:
Osigurati usklaenost sa svim relevantnim zakonodavnim i specinim zahte-
vima prema kojima je rma objavila javnu nameru ispunjavanja;
Poboljanje uinka i smanjivanje trokova usklaenosti;
Bolje razumevanje rizika uticaja na okruenje i minimiziranje buduih trokova;
Komuniciranje i izvetavanje uesnika o brizi za okruenje;
Obvezno izvetavanje prema dravnim ustanovama
Pridravanje principa kontinuiranog poboljanja;
Postizanje i odravanje certikacije u skladu sa standardima upravljanja utica-
jima na okruenje.
U uvodu smo opisali neke od najeih dobrovoljnih i obaveznih programa upravljanja
uticajima na okruenje, koji su ponovo saeti na slici 11. Neki od zahteva koje ovi pror-
gami postavljaju su obavezni, drugi su dobrovoljni, ali u sri svih je, ponovo, proizvodni
proces gde se troi energija i obrauju sirovine. Proizvodni proces je mesto gde se rel-
evantni podaci mere, a merene vrednosti e formirati pokazetelje uinka, kojima se moe
pratiti napredak prema zadatim ciljanim uincima.
495 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 11.: Odnos izmeu merenja uinka, upravljanja uinkom i spoljanjih zahteva za
zatitom okruenja
Odabrani ciljevi zatite okruenja denisae pokazatelje koje treba pratiti, ime e
se potom identikovati parametri koje je potrebno meriti ili izraunavati kao dodatak
onima koji su ve pokriveni merenjima pokazatelja energetskog uinka (tabela 1.). Tabela
1. se odnosi na na primer fabrike za konzerviranje tune. Kolona 1 sadri tip resursa koji
treba meriti, kolona 2 ukazuje na to u kojim ETC-ovima treba obaviti merenja, dok kolona
3 prikazuje zike jedinice u kojima se merenja izraavaju. Kod denisanja pokazatelja
uinka za dati cilj, treba paziti da se ne dupliraju potrebna merenja. Ako su potrebni
izvori podataka pokriveni merenjima (na primer, potronja vode), merene vrednosti treba
jednostavno kopirati za potrebe praenja drugih pokazatelja nakon to je vrednost jed-
nom izmerena.
Tabela 1.: Merenja pokazatelja energetskog uinka
Resurs
Zahtevi za energetski uinak i uinak korienja
sirovina relevantni za ETC br#... i izvor podataka
Merne
jedinice
Sirovine ETC4, ETC5, ETC6, ETC7, ETC8 Masa
Teko lo ulje ETC 1 Litra
Elektrina energija ETC1, ETC2, ETC3, ETC5, ETC6, ETC7, ETC8 kWh
Para ETC5, ETC7 Ton, MJ
Industrijska voda ETC1, ETC2, ETC4,ETC8 m
3
Rashladna voda ETC5, ETC8 t, m
3
Komprimovani
vazduh
ETC7, ETC8 m
3
496 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Najee, pokazatelji uinaka na okruenje koji zahtevaju dodatna merenja su meu
sledeima:
Emisije u vazduh (kvantitet i kvalitet)
GHG emisije (kvantitet i kvalitet)
Izlivi i ispusti u kanalizaciju i vodovod (kvantitet i kvalitet)
vrsti otpad poslat na odlagalite (kvantitet i kvalitet)
Koliina koriene ili reciklirane ambalae.
Ciljana publika za izvetavanje o uticajima na okruenje moe stvoriti potrebe za
daljnjim merenjima pokazatelja uticaja na okruenje. Ta publika mogu biti:
Menadment i zaposleni,
Klijenti
Javnost, nevladine i volonterske organizacije
Regulatorne agencije
Investitori, nansijske institucije, osiguravajua drutva,
i zavisno od njih moe biti potrebno da se mere ili kvantikuju neki drugi parametri.
Vano je primetiti da merenja uticaja na okruenje mogu biti posebno skupa u nekim
sluajevima. Stoga, mogu se koristiti altnernativni nain kvantikovanja pojedinih uticaja
na okruenje, poput:
prorauna masenog bilansa, ili
informacije o isporuenim tvarima i spojevima prema informacijama
proizvoaa.
U svakom sluaju, bitno je osigurati da su podaci celoviti, tj. da je sve uraunato. Poka-
zatelji uticaja na okruenje (PUO) treba da se izraze kao odnos mase emisija, ispusta i
otpada u odnosu na masu potroenih resursa:
[ , ]
[ , ]
m kg emitovano
PUO
m kg proizvedeno
=
Moe se koristiti i drugo gledite, zavisno od cilja praenja, poput odnosa ispusta (OI),
koji se denie na sledei nain:
3
[ ] mg
OI
m
=
ili
[ ]
[ ]
mg
ml
ili ...
Nastaviemo da istraujemo zahteve o usklaenou sa pravilima zatite okruenja
prema individualnim programima koji su prikazani na slici 11.
497 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Integrisano spreavanje i nadzor zagaivanja
IPPC (engl. Integrated Pollution Prevention Control, IPPC) direktiva i slina regula-
tiva odreuje uslove dobijanja ekoloke dozvole za industrijsko postrojenje, ukljuujui
granine vrednosti emisija (GVE) i zahtev za izvetavanje o usklaenosti. Cilj je osigurati
usklaenost s odreenim standardima zatite okruenja.
Tabela 2. sastavljena je od ve odreenih pokazatelja uinka i njima pridruenih
merenja kako bi se ispunili zahtevi o upravljanju energijom i sirovinama prema saetku u
tabeli 1. i kako bi se odredili dodatni zahtevi za ribopreraivaku industriju kako bi ona
bila u skladu s IPPC regulativom. Tabela 2. takoe pokazuje vanost ovih elemenata za
na primer fabrike konzervirane tune. Kolona 1 sadri tipove korienih resursa ili emisija
i ispusta koji se pojavljuju, kolona 2 opisuje odgovarajue IPPC zahteve, kolona 3 ukazuje
na relevantnost zahteva na pojedini ETC naeg primera, dok kolona 4 pokazuje koja
merenja su nuna za usklaenost s IPPC Direktivom, uz ona koja su ve postavljena za
potrebe sistema merenja energetskog uinka.
Kao to se moe videti, merenja energije, energetike i korienja vode ve su postav-
ljena a dodatna merenja odnose se na koliinu i kvalitet emisija u vazduh, tekuih ispusta
i odlaganja vrstog otpada.
498 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 2.: Dodatna merenja pokazatelja uticaja na okruenje za usklaenost s IPPC Direktivom
Resurs Relevantni IPPC zahtevi
Relevantni
ETC
Dodatna merenja za usklaenost
s IPPC-om pored ve postavljenih
merenja za praenje energetskog
uinka
Vazdune
emisije
UKUPNE EMISIJE = emisije na kraju cevi
(normalni pogon) + difuzne i pobegle emisije
(normalni pogon) + iznimne emisije
ETC1
Miris, Praina, Organske tvari ,
CO2 , NO2 , SO2 , NH3
Korienje
vode
Riboprerada
Voda
(m
3
/t sirove
ribe)
PHK
(kg/t sirove
ribe)
ETC1,
ETC2,
ETC4,
ETC5,
ETC7,
ETC8
PHK
Svea riba 4,8 5 36
Topljenje 9,8
Obrada
kampa
23-32 100 130
Otpadna
voda
Parametar Prosek (kg/m
3
)
Raspon (kg/
m3)
ETC4
ETC7
ETC8
- Koliina (m3/h), u taki
ispusta u okruenje
- Sastav topivi organski
materijal (PBK/PHK), ukupne
nerazgradive vrste tvari,
nitriti, nitrati, amonijak,
fosfati, otopljene vrste
tvari.
- Frekvencija merenja: 24h ili
manje, zavisno od sluaja.
PBK
4
10000 5000-20000
Masti 12000 2500-16000
Suva tvar 20000 5000-28000
Proteini 6000
vrsti
otpad
vrsti otpad
% vrstog
otpada u teini
ETC4
ETC6
Masa vrstog otpada (kg)
Tip vrstog otpada
Odbaena riba 3
Glave, ostaci,
repovi
20-40
Ljuske, koa,
kosti
15-20
Otpaci 5
Energetski
resursi
Koriena energija po jedinici proizvodnje ili po
jedinici sirovog materijala
Svi ETCovi NE
Energetika
i usluge
Korienje vode, komprimovanog vazduha
ili pare po jedinici proizvodnje ili po jedinici
sirovog materijala
Svi ETCovi NE
Ostalo
Potronja specinih materijala, npr. pakovanje
po jedinici proizvodnje
-
Informacije o postupcima
pakovanja
* PHK potreba za hemijskim kiseonikom
** PBB potreba za biolokim kiseonikom
499 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Program upravljanja uticajima na okruenje i pregleda okruenja (EMAS)
Program upravljanja uticajima na okruenje i pregleda okruenja (engl. Eco-Manage-
ment and Audit Scheme EMAS) je dobrovoljni instrument Evropske unije, pod kojim se
prepoznaju organizacije koje kontinuirano poboljavaju svoju brigu za okruenje. Orga-
nizacije koje su registrovane unutar programa imaju svoj sistem upravljanja uticajima na
okruenje o emu alju izvetaje, objavljujui nezavisno potvrene izjave o uticajima na
okruenje.
Tabela 3. ponovo je organizovana slino tabeli 2. osim to sada ukljuuje i dodatne
potrebe za merenje uticaja na okruenje radi usklaivanja sa zahtevima programa. Po-
jam dodatno oznaava da ta merenja nisu ve pokrivena unutar postavljenih za IPPC i
za merenje energetskog uinka (kolona 4).
Tabela 3.: Dodatna merenja pokazatelja uticaja na okruenje za usklaenost s progra-
mom EMAS
N
a
s
t
a
n
a
k
EMAS zahtevi za izvetaj
Relevan
tni ETC
Pokriveno uz
IPPC i
merenja
energetskog
uinka
Dodatna merenja,
potrebni
podaci za izvetaj u
skladu
sa EMAS programom
D
i
r
e
k
t
n
o
(a) Emisije u vazduh; ETC1 DA NE
(b) Isputanja u vodu;
ETC
4,7,8
DA NE
(c) Izbegavanje, recikliranje, ponovno
korienje, transport i odlaganje
vrstih i drugih otpadnih tvari,
posebno opasni otpad;
(d) Korienje i zagaenje zemlje;
ETC4
ETC6
NE
Informacije o
postupcima
recikliranja, itd.
Informacije o upravljanju
odlaganjem otpada
(e) Korienje prirodnih resursa i
sirovina (ukljuujui energiju)
Svi
ETC-ovi
DA NO
(f) Lokalne pojava (buka, vibracije,
mirisi, praina, vizuelno zagaenje,
itd.);
(g) Transport (dobara, usluga i
zaposlenih);
(h) Rizici ekolokih incidenata i direktnih
i moguih posledica istih, kao i
potencijalnih situacija za hitne
intervencije;
(i) Uinak na bioloku raznolikost.
Svi
ETC-ovi
Delimino
Informacije o
postupcima za
hitne sluajeve,
Mere spreavanja
rizika,
Potronja goriva za
transport,
I
n
d
i
r
e
k
t
n
o
(a) Pitanja vezana za proizvod (dizajn,
razvoj, pakovanje, transport,
korienje i odlaganje/uklanjanje);
(b) Sastav proizvodnih grupa;
(c) Uticaji na okruenje podugovornih
izvoaa i isporuilaca.
- Delimino
Informacije o
podugovornim
izvoaima i
isporuiocima.
500 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Standard upravljanja uticajima na okruenje ISO 14000
Standard upravljanja uticajima na okruenje ISO 14000 je dobrovoljni program koji
pomae rmama u minimiziranju negativnih uticaja na okruenje usled svojih aktivnosti, za
usklaivanje sa vaeim zakonima i drugom regulativom vezanom za zatitu okruenjea,
te stalnom poboljanju brige za okruenje.
Tabela 4., slino tabelama 2. i 3., prikazuje saetak potreba za dodatnim merenjima i
izvetajima za usklaenost s ISO 14000, pod pretpostavkom da su merenja za energetski
uinak, IPPC i EMAS i drugi zahtevi ve ispunjeni i postoje.
Iz tabele 4. moe se videti (kolona 6) da nisu potrebna dodatna merenja za usklaenost
sa ISO 14000 ukoliko rma ve ima postavljenu opremu za odreivanje energetskog
uinka uz dodatak onoga to je bilo potrebno nadograditi za potrebe ispunjavanja IPPC
i EMAS programa. To znai da potrebni podaci ve postoje i da je samo potrebno struk-
turirati izvetaj u skladu za zahtevima ISO standarda.
Tabela 4.: Dodatna merenja uticaja na okruenje za usklaenost s ISO 14000
T
i
p
Uslov/zahtev
(moe ukljuivati, ali nije
ogranieno na)
Relevantni
ETC
Pokriveno
IPPC-om
Pokriveno
EMAS-om
Dodatna
merenja za
ISO 14000
D
i
r
e
k
t
n
o
Potronja energije SVI ETC-ovi DA Da NE
Korienje vode
ETC1
ETC2
ETC4
ETC5
ETC7
ETC8
DA DA NE
Gasovite emisije ETC1 DA DA NE
Ispusti u vodu
ETC4
ETC7
ETC8
DA DA NE
vrsti ili neotopljeni otpad
ETC4
ETC6
DA DA NE
Rukovanje i skladitenje materijala
Uklanjanje otpada od ambalae
Transport
Buka, mirisi i drugi iritanti
Oteivanje prirodnih stanita i
ekosistema
scenariji najgoreg sluaja
NE DA NE
I
n
d
i
r
e
k
t
n
o
Uinak na proces podugovornog
izvoaa ili isporuioca
Uinak na poslovne interese druge
rme
Uinak korienja i uklanjanja
proizvoda
NE DA NE
O
s
t
a
l
o
Pokretanje i gaenje maina
(pei i kotlova), itd
Pokriveno
Merenjem
energetskog
uinka
NE NE NE
501 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Trgovanje emisijama
Trgovanje emisijama je pristup regulisanju zagaenja kroz trite, stvaranjem ekonom-
skih podsticaja za postizanje smanjenja emisija i gasova staklene bate. Prag za ukljuivanje
pogona sa sagorevanjem (to je u kategoriji energetske aktivnosti) je 20 MW nazivne
ulazne toplotne snage. Drugim reima, bilo koje postrojenje iznad 20 MW je obavezni
uesnik programa. Firme koje ulaze u ovaj program moraju pratiti svoje emisije.
Tabela 5. uporeuje program trgovanja emisijama u EU (ETS) u odnosu na zahteve
prethodno opisanih programa.
Tabela 5.: Zahtevi unutar programa trgovanja emisijama u Evropskoj Uniji
Kategorija Zahtev
Relevantni
ETC
Pokriveno
u IPPC
Pokriveno
u EMAS
Pokriveno
u ISO
Dodatna
merenja
Emisije u
vazduh
Ugljen dioksid (CO2) ETC1 DA DA DA NE
ak i ako rma nije unutar EU-ETS eme ili neke sline, moe se odluiti na praenje
svojih emisija gasova staklene bate. Time se uva dokaz postignutih smanjenja emisija,
koji se mogu uzeti u obzir kada se uvede obvezno smanjivanje emisija i u tu rmu. Takoe
moe omoguiti denisanje osnovnih emisija preko kojih se postavljaju budui zahtevi na
smanjenje emisija.
Inicijativa za globalno izvetavanje
Inicijativa za globalno izvetavanje (engl. Global Reporting Initiative - GRI) namenjena
je da uini izvetavanje o ekonomskom, drutvenom i uticajima na okruenje odnosno
izvetavanje o odrivosti, svim organizacijama rutinskim poslom uporedivim sa nansijskim
izvetavanjem. Ovaj skup smernica, u obliku principa i pokazatelja objavljuje se kao
javno dobro i namenjen je za dobrovoljno korienje u organizacijama svih veliina, u svim
sektorima, irom sveta.
U tabeli 6. prikazani su samo osnovni pokazatelji za poglavlje Okruenje.
502 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tabela 6.: Zahtevi za izvetavanje o uticajima na okruenje programa GRI
Tip izvetaja Traene informacije
Relevantni
ETC
Pokriva
IPPC
Pokriva
EMAS
Pokriva
ISO
Dodatna
merenja
Uticaj
materijala na
okruenje
Korieni materijali po masi ili
volumenu
Postotak korienih materijala koji
su reciklirani ulazni materijali.
ETC4 DA DA DA NE
Energija
Direktna potronja energija
primarnog izvora energije
Svi
ETC-ovi
DA DA DA NE
Indirektna potronja energija
primarnog izvora
Voda Ukupno povlaenje vode sa izvora
ETC1,
ETC2,
ETC4
ETC5,
ETC7,
ETC8
DA DA DA NE
Bioloka
raznolikost
Lokacija i veliina zemljita
u vlasnitvu, u zakupu, pod
upravljanjem ili zatieno
podruje i podruje visoke
vrednosti bioloke raznolikosti
izvan zatienih podruja.
Opis znaajnih uticaja aktivnosti,
proizvoda i usluga na bioloku
raznolikost u zatienim
podrujima i podrujima visoke
vrednosti bioloke raznolikosti
izvan zatienih podruja.
Informac
ije o
procesu,
pogonu i
rminim
procedur
ama
NE DA DA NE
Emisije,
ispusti
i otpad
Ukupne direktne i indirektne
emisije gasova po teini
Druge relevantne emisije gasova
po teini.
Emisije supstanci koje oteuju
ozon po teini.
Nox, Sox i druge znaajne
emisije gasova po tipu i teini
ETC1 DA DA DA NE
Ukupna isputanja vode po
kvalitetu i odreditu
Ukupni broj i volumen znatnih
izlivanja.
ETC4,
ETC7,
ETC8
DA DA DA NE
Ukupna teina otpada po tipu i
metodi odlaganja.
ETC4,
ETC7,
ETC8
DA DA DA NE
Proizvodi i
usluge
Inicijative za smanjenje uticaja na
okruenje proizvoda i usluga, i
obim smanjenja uticaja
Postotak prodatih proizvoda i
njihova ambalaa koji su ve
vraeni u kategoriji.
- NE NE DA NE
503 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
EFIKASNO KORIENJE POKAZATELJA ENERGETSKOG UINKA I UTICAJA NA OKRUENJE
Upravljanje uinkom zapoinje merenjima i prikupljanjem podataka. Bez podataka
za vrednovanje ekasnosti i uinka procesa, samo nadgledamo poslovnu jedinicu ne
upravljamo njome. Ako ne znamo koliko kota, koliko dugo je potrebno i kolika je koliina
naeg izlaznog proizvoda, ta moemo rei o uinku?
Slika 12. ponovo ilustruje da je osnova energetskog uinka i uticaja na okruenje
proizvodni proces koji, zbog podele odgovornosti, se razlae na energetske trokovne
centre (ETC-ove). Svaki ETC apsobuje resurse kako bi proizveo uslugu ili proizvode, utiui
tako na rmine poslovne rezultate. Uinak svakodnevnih aktivnosti moe biti predmet
rasprave i vrednovanja samo kada postoje vrsti podaci! Stoga, sistem merenja uinka
treba da pokrije poslovnu funkciju, jedinicu ili ETC, imajui na umu da treba izbei prekla-
panje tj. viestruka merenja za isti pokazatelj uinka.
a)
b)
Slika 12.: Integrisani sistem merenja energetskog uinka i uticaja na okruenje
Uinkom se moe upravljati na bazi kvantitativnih podataka o svakodnevnim operaci-
jama. Sistem merenja energetskog uinka i uticaja na okruenje mora biti pogat podaci-
ma, ali ne i biti sastavljen iskljuivo od podataka. Treba biti svestan opasnosti pristupa
podaci u svrhu podataka.
504 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Tri su osnovna opravdana razloga za postavljanje merenja:
Da bi se kvantikovalo ono to treba kvantikovati;
Da bi se pratio napredak prema cilju;
Da bi se objasnili uzroci dobrog ili loeg uinka.
Postavljena merenja moraju ukazati na prepoznatljive instance nestandardnog uinka
i pruiti dovoljno informacija za interpretiranje onoga to se i zato dogodilo. Iz te per-
spektive, pokazatelji uticaja na okruenje (PUO) fokusiraju se na praenje usklaenosti
i trokove usklaenosti, dok se pokazatelji uinka (PU) fokusiraju na pogonski uinak i
direktne utede u trokovima kroz ekasnije korienje resursa ili kako se te ponekad
naziva kroz eko-ekasnost! Oba tipa pokazatelja, PUO i PU slue linijskom osoblju za
ocenjivanje i poboljavanje pogonske ekasnosti.
KONCEPT SISTEMA UPRAVLJANJA ENERGIJOM I UTICAJIMA NA OKRUENJE
Projektovanje UEUO poinje sa decentralizovanjem odgovornosti za energiju i
okruenje du stvarnog procesa i energetskih tokova u rmi (vidi sliku 3. i sliku 4.). Centri
odgovornosti koji tako nastaju nazivaju se energetski trokovni centri i ilustrovani su ranije
pojednostavljenim prikazom na slici 5.
Za svaki centar odgovornosti ili energetski trokovni centar (ETC) treba denisati PU-
ove, dodeliti odgovornosti, zadati ciljeve i postaviti sistem merenja uinka. Stoga, koncept
UEUO (slika 13.) se zasniva na:
Decentralizovanoj odgovornosti za uticaje na okruenje, korienje energije i
trokove du stvarnog procesa i energetskih tokova;
Redovna merenja proizvodnih izlaza, resursa, energije utroene za njihovu
proizvodnju i posledini uticaji na okruenje, tamo gde ih ima;
Proraun i evaluaciju pokazatelja uinka;
Interpretaciju nivoa uinka u odnosu na zadate ciljeve;
Implementaciju korektivnih aktivnosit u taki korienja.
Takav koncept prua okvir za praenje uinka i poboljanja u svakom utvrenom cen-
tru odgovornosti energetskom trokovnom centru (ETC) to je zadaak ljudi koji rade
unutar granica centra. Glavna briga UEUO-a je kontinuirano poboljanje energetskog
UINKA i uticaja na okruenje u celoj rmi.
ETC-ovi su baza uvoenja sistema upravljanja energijom i uticajima na okruenje.
Sistem merenja uinka takoe e se uvesti na bazi koncepta ETC-ova i individualnih ciljeva
za svaki pokazatelj uinka u sklopu ETC-a. Nakon to su ETC-ovi u rmi identikovani (slika
4.) i dodeljene odgovornosti, denisane su osnovne crte UEUO i moe se zapoeti sa de-
taljima i implementacijskim aspektima.
Prvo moramo biti svesni i treba da razumemo spoljanji i unutranji kontekst UEUO.
Brojni su faktori unutar same rme i okruenja rme koji e izazvati uktuacije uinka.
Izvori ovih faktora moraju biti jasno prepoznati a njihov potencijalni uticaj na uinak treba
dobro razumeti.
505 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 13.: Koncept UEUO baziran na energetskim trokovnim centrima (ETC-ovima)
KONTEKST UPRAVLJANJA ENERGIJOM I UTICAJIMA NA OKRUENJE
esta greka projekata upravljanja energijom i uticajima na okruenje je preuski
pristup problematici ili neprepoznavanje vanih faktora koji utiu na uinak. esto je
fokus samo na strani energetike, specinim tehnikim reenjima ili upravljanju pomou
raunara. Vanost proizvodne strane rme i vanost ljudskog faktora esto su podcenjeni.
U takvim sluajevima, brojne prilike za poboljanje uinka bie proputene a ukupni re-
zultati osrednji.
Iz tog razloga, pre nastavka razmatranja o tome kako projektovati i implementirati
UEUO, treba jasno razumeti spoljanje i unutranje faktore koji utiu na energetski uinak
i okruenje i vreme njihovog pojavljivanja. UEUO mora da prui alate za otkrivanje vari-
jacija, odreivanje njihovog uzroka i minimizaciju posledica na uinak. Izvori ovih uticaja
i varijacije treba prvo prepoznati, bez obzira da li rma moe na te izvore da utie ili
ne.
UEUO mora biti projektovan tako da moe dinamiki da odgovara na promene u
okolini kako bi se osiguralo da su trokovi za energiju, kao i ostali trokovi, na najniem
moguem nivou kakve god varijacije unutranjih i spoljanjih faktora bile. Specino za
energetski uinak, odnos izmeu proizvodnje i potronje enrgije treba dobro razumeti jer
se u proizvodnji koristi najvie energije. Nastaviemo s razmatranjem spoljanjih faktora
koji utiu na energetski uinak i okruenje.
506 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Spoljanji kontekst
Brojni su spoljanji faktori koji su izvan naeg uticaja ali koji utiu na dnevne aktivnosti i
sposobnost rme za maksimizaciju prota i postizanje drugih specinih poslovnih ciljeva.
Slika 14. daje pojednostavljeni pregled glavnih spoljanjih aspekata koji predstavljaju
kontekst za implementaciju UEUO-a. Istaknuti su faktori koji su vani za energetski uinak
i uticaje na okruenje rme. Relevantni aspekti su:
Poslovno okruenje, koje se sastoji od trita, kupaca, konkurencije, rada;
Uslova i ogranienja za kupovinu prirordnih resursa poput sirovina i energije;
Klimatski uslovi;
Pitanja zatite okruenja koja proistiu iz znatnih uticaja na okruenje industri-
jskih pogona i relevantne regulative, itd.;
Drutvene i politike promene;
Tehnoloki napredak.
Ovde emo se fokusirati na identikovanje spoljanjih faktora koji mogu imati kritini
uticaj na energetski uinak i uticaje na okruenje i ukupne trokove proizvodnje rme.
Najvaniji spoljanji faktori koji utiu na pogonski uinak rme su:
Potranja na tritu ako proizvodnja padne za 25%, planiranje i upravljanje
proizvodnjom mora se prilagoditi kako bi se minimiziralo poveanje trokova
za energiju i drugih pogonskih trokova u jedinici proizvoda. Na primer, nakon
krize u Tajlandu 1997. godine, mnoge rme su osetile pad proizvodnje od 30%
i vie. Firme su nastavile da rade kao i pre, kada je proizvodnja bila na punom
kapacitetu. Mnoge od njih nisu prilagodile planiranje proizvodnje i rasporeivan-
je iskoriavanja opreme nioj ukupnoj proizvodnji, pa kao posledica su jedinini
trokovi proizvodnje poveani mnogo vie nego to je to potrebno.
Vreme energija koja se koristi za grejanje ili hlaenje e se dodavati pored
korienja energije za proizvodnju. To e takoe varirati kao rezultat sezonskih
promena temperature i vlanosti. Stoga, udeo potronje ukupne energije obzi-
rom na vreme treba ustanoviti pre analiza energetskog uinka.
Cene energije i tarifni sistemi uinak cena ili tarifnih sistema uvek treba analiz-
irati da bi osigurali da se energija kupuje uz minimalne trokove.
Regulativa za zatitu okruenjea sve vei trokovi usklaenosti sa regulativom
mogu opravdati promenu ulaznih procesnih parametara poput tipa goriva,
sirovina, tehnologije tretiranja otpada, itd.
Tarifni sistem i regulativa za zatitu okruenjea imae tzv. jednokratni uinak, jer se ne
menjaju stalno i esto. Lake se prilagoditi uincima njihovih promena. Trina potranja
za proizvodom ili tipovima proizvoda menja se tokom vremena, stoga treba da postoji
meu-funkcionalno razumevanje izmeu energetike, proizvodnje i prodaje o tome kako
e ove varijacije uticati na ukupni uinak i stoga trokove proizvodnje.
Vremenski uslovii mogu imati znatan uticaj na ukupnu potronju energije (zavisno od
507 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
tipa industrije), pa ako je to sluaj treba napraviti odgovarajue korekcije. Najea
metoda korekcije temperature bazira se na stepen-danima grejanja ili hlaenja. Ova
metoda zahteva prikupljanje podataka i o vremenu i o energiji, i koristi statistiki model
za prilagoenje uticaja vremena na ukupnu potronju energije.
Slika 14.: Spoljanji aspekti industrijskog pogona
Unutranji kontekst
Slika 15. istia glavne unutranje aspekte industrijskog pogona unutar ve prikazane
spoljanje okoline. Istie ljude, ije su vetine i kompetencije kritine za uinak bilo koje
poslovne funkcije. Sa stanovita energetskog uinka, bilo koja rma moe se posmatrati
kao da ima dva dela:
Proizvodnja kao energetska potranja koja postavlja uslove za koliinu i kvalitet
energije i varijacije potronje u vremenu, tj. odreuje prol potronje energije
Energetiku kao energetsko snabdevanje koja mora isporuiti energiju ekasno i
onda kad je potrebna proizvodnji.
I strana potranje i strana snabdevanja povezane su distributivnom mreom, sa post-
avljenim mernim instrumentima i sistemima upravljanja i praenja. Glavni unutranji faktori
koji utiu na uinak mogu se grupisati na sledei nain:
=> Koordinacija proizvodnje i energetike;
=> Praksa planiranja proizvodnje;
=> Praksa odravanja;
=> Proirenja zgrada ili dodatna oprema;
=> Primena asortimana proizvoda;
=> Promene specikacija ulaznih materijala;
508 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 15.: Spoljanji i unutranji aspekti industrijskog pogona
Koordinacija proizvodnje i energije u odeljenjima energetike u veini rmi predstavlja
glavni izazov koordinacije i komunikacije. Veina rmi je fokusirana na proizvodnju i kao
takve smatraju energetski uinak i uticaje na okruenje marginalnim pitanjima u odnosu
na pitanja proizvodnog izlaza i kvaliteta. Ali iskustvo pokazuje da ima vanih razloga
da ne rade odvojeno jer ne bi trebale operativno da rade odvojeno kao to su odvojeni
organizacijski, nego upravo suprotno:
Odeljenja energetike i proizvodnje treba da blisko sarauju u koordinaciji rada kako bi se
postigli najnii trokovi za energiju i usklaenost sa zahtevima zatite okruenja!
Zato? Kada se energetski uinak u proizvodnji paljivo ne prati, stvarna potronja i
potrebni kapaciteti obino su vei nego to je potrebno, ponekad i puno vei. Jedan od
razloga za to je injenica da se energiju u proizvodnim odeljenjima esto posmatra kao
nuni pomoni resur. Posledino, fokus proizvodnog odeljenja je na kvalitet i koliinu proiz-
voda, dok energetski uinak procesa nije visoko na listi prioriteta. tavie, zanemarujui
energetski uinak i uticaje na okruenje lake je upravljati proizvodnjom. Poto smo svi
ljudi, volimo udobnost. Ali udobnost uvek ima svoju cenu!
Na primer, naa fabrika konzervirane tune (slika 3.) ima kotlarnicu sa 5 kotlova u
pogonu, a samo dva bi bila dovoljna za prosenu proizvodnju pare. Analiza je otkrila da
se sterilizacija obavljala na nain koji je rezultirao velikom potrebom za parom za vrlo
kratki period, nekoliko puta dnevno. Posledica je bila prevelika investicija (previe kot-
509 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
lova), neekasan pogon (veinom na deliminom optereenju) i preterano troenje goriva,
kao i velike emisije u vazduh. Paljivijim planiranjem proizvodnje, vrno optereenje je
smanjeno, rezultirajui time da su samo dva kotla bila dovoljna za snabdevanje svom
potrebnom parom dok je fabrika radila na punom optereenju.
Praksa odravanja moe imati slian uticaj na energetski uinak i uticaje na okruenje
jer neodgovarajue odravanje neizbeno izaziva vee trokove za energiju i vee nivoe
zagaenja okruenja. Dalje, dodavanjem novih maina, zamenom starih sa ekasnijim,
dodavanje novih radionica ili zgrada sve ima slini jednokratni uinak poveanja ili
smanjenja uticaja na potronju energije. Ako se bilo ta od ovoga dogodi, podaci o os-
novnoj proizvodnji i odgovarajui ciljani uinci treba da budu usklaeni s promenama. Ako
postoje promene u proizvodnom asortimanu ili tipu ulaznih materijala, takoe e biti uticaja
na potronju energije. Takve promene treba paljivo pratiti i beleiti kako bi se mogle
uoiti devijacije u potranji energije.
Jednokratne faktore lako je uoiti i korigovati njihov uinak prilagoavanjem osnovne
potronje. Ali vano je shvatiti da su uvek ljudi ti koji upravljaju mainama i primenjuju
procedure planiranja i odravanja i da njihov stav, svest i sposobnosti imaju kritini uticaj
na energetski uinak i brigu za okruenje.
UEUO mora u obzir uzeti sledee glavne kategorije unutranjih faktora, ukljuujui
ljudski faktor, koji utiu na energetski uinak i uticaje na okruenje:
Brojni su individualni unutranji i spoljanji faktori koji proizlaze iz ovih iroko opisanih
kategorija koji e uzrokovati varijacije u potronji energije ponekad i dnevno. Treba ih
identikovati i popisati za svaku fukcionalnu jedinicu rme.
Faktori koji utiu na energetski uinak i zatitu okruenja
Uinak iskorienja energija e varirati zavisno od prisutnosti raznih unutranjih i
spoljanjih uticajnih faktora. Poboljanje uinka ukljuuje preduzimanje radnji na uzrocima
varijacija i donoenje pogonskih smernica za budue spreavanje neeljenih nivoa uinka.
Razvoj ovih smernica zahteva znanje i razumevanje uzrono-posledinih odnosa izmeu
varijacija uinka i faktora koji utiu na varijacije. Opte kategorije uticajnih faktora saete
su na slici 16.
510 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Slika 16.: Simbolini uzrono-posledini odnos uticajnih faktora i varijacija uinka
Razumevanje uzrono-posledinih odnosa (slika 16.) vano je zbog interpretiranja
mernih podataka i evaluacije uinka. Ovo je proces u kom treba intenzivno koristiti znanje
i gde nema zamena za analitiko promiljanje ljudskog operatera. Za razvoj razumevanja
uzrono posledinih odnosa, dobro je napraviti popis pojedinih uticajnih faktora relevantnih
za praena podruja. Broj uticajnih faktora moe biti prilino veliki pa treba prepoznati
one koji su stvarno bitni, na bazi dobrog uvida i razumevanja praenog procesa ili ak-
tivnosti. Obino, takva lista e se sastojati od jednog ili vie generikih faktora prikazanih
u okviru 2. i okviru 3. esto e se pojaviti i kombinacija nekoliko faktora i uzrokovati
pojedne devijacije nivoa uinka.
Samo ljudi koji rade na mainama imaju iskustvo iz prve ruke o pogonskim dogaajima,
i faktorima koji su se pojavili tokom devijacija. Moda e im trebati neto podrke u
poetku za nadograivanje svoje svesti u korisno znanje koje se potom moe integrisati
u UEUO, sa ciljem spreavanja ponavljanja neeljenih nivoa uinka. To znanje oslanja se
na razumevanju uzrono- posledinih odnosa izmeu uticajnih faktora i varijacija uinka.
Meutim, ljudi koji rade na mainama i u proizvodnim halama moraju bit jezgro timova za
poboljanje uinka, iji zadatak e biti postizanje trajnih poboljanja uinka.
511 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
Okvir 2.: Faktori koji utiu na energetski uinak i zatitu okruenja
Okvir 3.: Ljudski uzrokovani faktori koji utiu na energetski uinak i zatitu okruenja
Od kritine je vanosti biti svestan svih faktora koji uzrokuju varijacije u potronji en-
ergije pre pokuaja analize stvarnih podataka o uinku. Iako je nemogue precizno uzeti
u obzir svaki potencijalni uticajni faktor, ve i sama svest o posledicama koje uzrokuju
kada su prisutni moe spreiti pogrene interpretacije podataka o energetskom uinku i
uticajima na okruenje.
Intuitivno, jasno je da potronja energije i uticaji na okruenje moraju snano zavisiti
od obima proizvodnje to je vea proizvodnja, vie je isputanja u okruenje, i koristi se
vie energije.
513 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
LITERATURA
1. Applied Industrial Energy and Environmental Management, IEEE Computer Society Press,
Zoran Morvay, Dusan Gvozdenac, 2008.
2. BP Statistical Review of World Energy, June 2010.
3. CLIMATE CHANGE FUTURES, Health, Ecological and Economic Dimensions, The Center for
Health and the Global Environment Harvard Medical School, 2006.
4. Dinamika svetlost i kvalitet ivota, B. Markovi, S. Bokovi, OSVETLJENJE 2003.
5. Ekonomika energetike, . Mandal i drugi, CID, Ekonomski fakultet u Beogradu, 2010.
6. Energetska ekasnost i briga o ivotnoj sredini, broura kompanije SIEMENS
7. Encyclopedia of energy engineering and technology, edited by Barney L. Capehart, CRC
Press, 2007.
8. Energy Simulation in Building Design, J. A. Clarke, BH, 2001.
9. Energy Systems Engineering - Evaluation and Implementation, Francis M. Vanek, Louis D.
Albright, McGraw-Hill, 2008.
10. Integration of alternative sources of energy, Felix A. Farret, M. Godoy Simoes, John Wiley
& Sons, Inc., 2006.
11. Kogeneracija u Srbiji zato se okleva?, Miodrag Mesarovi i Milan alovi, ELEKTRO-
PRIVREDA, br. 2, 2009.
12. kWh, asopis Elektroprivrede Srbije, godita 2003. do 2009.
13. LIBER PERPETUUM, knjiga o obnovljivim izvorima energije u Srbiji i Crnoj Gori, Autor: prof.
M. Stojanovi, V. Jankovi i dr., OEBS (OSCE), 2004.g. ISBN 86-903283-8-6
14. Meteoroloki godinjak klimatoloki podaci, Republiki hidrometeoroloki zavod, Republi-
ka Srbija
15. Obnovljivi izvori energije, Centar za ekologiju i odrivi razvoj, Subotica, 2008.
514 PROCESNA I ENERGETSKA EFIKASNOST
16. Opti kurs zike, K. Fri, Nauna knjiga, Beograd, 1963.
17. Parametri svjetla u kontekstu javne rasvjete, Ranko Skansi, Zagreb, 2003.
18. Pasivna kua, Graevinska direkcija Srbije, 2008.
19. Prirunik za termodinamiku, . Kozi, B. Vasiljevi, V. Bekavac, 2008.
20. Program ostvarivanja strategije razvoja energetike Republike Srbije od 2007. do 2012.
godine, 2007. g.
21. REHAU SOLECT - SISTEMI ZA KORIENJE SOLARNE ENERGIJE, publikacija rme REHAU
22. Report to the Energy Watch Group, October 2007, EWG-Series No 3/2007
23. Smernice za poslovanje sa Evropskom unijom, Fond za evropske integracije i Privredna
komora Beograda, Beograd, 2006.
24. Solar Energy Info-kit 2008, ENVIS Centre on Renewable Energy and Environment
25. Strategija razvoja eleznikog, drumskog, vodnog, vazdunog, intermodalnog transporta u
Republici Srbiji od 2008. do 2015. godine, Beograd, 2008.
26. Strategija razvoja energetike Republike Srbije od 2007. do 2012. godine, Beograd,
2007.
27. Studija - POTENCIJALI I MOGUNOSTI BRIKETIRANJA I PELETIRANJA OTPADNE BIOMASE
NA TERITORIJI POKRAJINE VOJVODINE, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne
sirovine, Novi Sad, 2007.
28. Studija mogunosti korienja komunalnog vrstog otpada u energetske svrhe na teritoriji
AP Vojvodine i Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine,
2008.
29. Sustainable transport & mobility, Student handbook, Intelligent Energy Europe, 2009.
30. Tehnike publikacije i katalozi rme PHILIPS lighting
31. Tehniki prirunik ventilacija stanova, rma VORTICE
32. Tehniko-ekonomska ocena korienja biomase za kombinovanu proizvodnju elektrine i
toplotne energije, Ministarstvo nauke Republike Srbije, 2007. g.
33. Thermodynamics Demystied, Merle C. Potter, McGraw-Hill, 2009.
34, Uputstvo za izradu energetskih bilansa u optinama, Ministarstvo rudarstva i energetike
Republike Srbije, Beograd 2007.
35. Vodi kroz energetski ekasnu gradnju, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb, 2005.
36. Wind at Work, By the European Wind Energy Association (EWEA), January 2009.
37. www.beodom.rs
38. www.biogas.rs
39. www.gradjevinarstvo.rs
40. www.ursa.rs
41. www.mre.gov.rs
Odlukom Senata Univerziteta Singidunum, Beogrd, broj 636/08 od 12.06.2008,
ovaj udbenik je odobren kao osnovno nastavno sredstvo na studijskim programima koji
se realizuju na integrisanim studijama Univerziteta Singidunum.
CIP -
,
620.9(075.8)
, ., 1956-
Procesna i energetska ekasnost / Dragan
S. Markovi. - 1. izd. - Beograd :
Univerzitet Singidunum, 2010 (Loznica :
Mladost grup). - VI, 514 str. : ilustr. ; 25
cm
Tira 250. - Bibliograja: str. 513-514.
ISBN 978-86-7912-281-0
a)
COBISS.SR-ID 177911308
2010.
Sva prava zadrana. Ni jedan deo ove publikacije ne moe biti reprodukovan u bilo kom
vidu i putem bilo kog medija, u delovima ili celini bez prethodne pismene saglasnosti
izdavaa.