Dini sustav

Openito o dinom sustavu

Dini ili respiracijski sustav
omoguuje: svim stanicama tijela izmjenu
plinova
dobivanje potrebnih koliina O
2

odstranjivanje CO
2


Srce kroz krvoilni sustav tijela
U kapilarama (iz krvi) stanice (tkiva)
u krv se iz tkiva predaje ugljikov dioksid stvoren u
stanicama
Daljnjim tokom krvi do plua zbivaju se u izmjeni
plinova obratni procesi
krv
Otputa
kisik
plua krv

Neka su tkiva posebno osjetljiva ve i na
smanjene raspoloive koliine kisika
1. mozak moe funkcionirati samo 3-4 minute
Nakon tog vremena nastupa smrt

oslobaa viak CO
2

vee kisik

Graa dinog sustava
sastoji se od :
1. Gornjih dinih putova :
nosa
drijela
grkljana
2. Donjih dinih putova :
dunika
dunica
dvaju plunih krila s poplunicom

Nos
drijelo
Dunik
Grkljan
Dunica
Dunica
Plua
Plua
Gornji dini putovi
zadae: zagrijavanje
vlaenje
ienje i dezinfekciju udahnutog zraka

Grijanje zraka obavlja se prolaskom zraka uz
dobro prokrvljenu, toplu, sluznicu nosa, usta ili
krajnika (tonzile)
Ovlaivanje zraka obavljaju ljezdane stanice
koje lue sekret (sluz)
Dini putovi zaustavljaju vee estice (dlaice u
nosu)
Donji dini putovi
Dunik i ostali dini putovi obloeni su
trepetljikavim epitelom ije trepetljike
neprestano trepere odozdo prema gore (drijelu)
Uz pomo sluzi prenose veinu stranih estica
(koje su ule sa zrakom iz plua)
gutanjem prebacuju u eludac ili se
iskaljavanjem izbacuje u ispljuvku
Brzina transporta je oko 1 cm /minuti
Uz dine putove nalaze se brojne stanice
makrofagi koji prodiru mikroorganizme
Brojni limfni vorii smjeteni u krajnicima
odnosno pluima

Dunik
Dug oko 12 cm
Grana se na lijevu i desnu dunicu (bronhi)
Izgraene su od prstenaste hrskavice
meusobno povezane vezivnim tkivom
Duik i dunice su stalno proireni
i prohodni kao uplja cijev
Plua
Imaju dva pluna krila,lijevo ima 2, a desno 3 renja.
Desno plunop krilo je vee i tee jer lijevo dijeli tu stranu
prsnog koa sa srcem.
Zajednika masa im je oko 1,2 kg,a pluni vrci dopiru tik
iznad kljune kosti.
Obavijena su tankom dvolisnom opnom (pleurema)
Vanjski list opne-porebrica oblae rebra s unutranje strane
prsnog koa
Unutarnji list opne-poplunica oblae pluna krila tako da
odvaja plua od ostalih organa u prsnoj upljini
Sljubljivanje opni je izazvano jakim adhezijskim silama u
interpleuralnoj tekuini
Posljedica toga je da oba krila prate pomake prsnog koa i
oita.

Zavrni dijelovi dunica ine bronhioli koji
zavravaju proirenim plunim
mjehuriima(alveolama),one su okruene
mreom kapilara.
Odrasle osobe imaju oko 300 mil.
mjehuria,promjer alveole je 0,2-0,3 mm
,unutranja povrina svih mjehuria je 80-100
m^2.
Alveolarna graa ih ini mekanim i
spuvastim,roenjem su ruiasta,do starosti
posive zbog taloenja raznih estica
Na kapilarnu mreu u pluima nadovezuju se
venule i dvije pune vene,time se zatvara mali
krvni optok.
Promet plinova u pluima
Kapacitet plua u odraslih osoba je 6000 mL
kod mukaraca i 4200 mL kod ena
Otprilike udiemo 12 puta u minuti,kapacitet
udisaja je oko 500 mL zraka

minutni volumen disanja (u mirovanju)
to ovjek obavlja tei rad to se vie poveava
potreba tijela za kisikom
Prijenos kisika i uloga hemoglobina
Kisik: Iz zraka se unosi u plune mjehurie,te preko
alveoarnih kapilara u krv (97% vezano uz molekule
hemoglobina,3% otopljeno u krvnoj plazmi)
Prijenos se temelji na difuziji, koncentracijski gradijent za
kisik se javlja u alveolama plua izmeu alveoranog prostora i
eritrocita u kapilarama,te u tkivima izmeu eritrocita i krvnih
stanica
Oksihemoglobin:oblik hemoglobina lagano vezan s kisikom,u
molekuli su udruene 4 molekule hema i dva alfa i beta
globinska lanca.
Hemoglobin ini oko 150 g od jedne litre krvi te ta koliina
moe prenjeti 200 mL istog kisika,krv koja transportira kisik
je oksigenirana krv,tee u velikom optoku (arterije) i malom
optoku (vene)
Deoksigenizirana/reducirana krv: krv u kojoj se
nalazi priuvni kisik,ona dolazi u plia
arterijama,tam ose oksigenira te plunim
venama ponovo prenosi oko 200 mL kisika po
litri krvi
Viak kisika u krvi je bitan jer tkiva pri teem
radu troe vie kisika,metaboliki aktivnija
tkiva nekad potroe sav kisik u krvi.
Koeficijent iskoritenja kisika u tkivima koja
potroe sav je 1,0 tj. 100%
Ako je potreba za kisikom jo vea,poveat e se
frekvencija disanja,respiracijski volumen i
minutni volumen srca
Izmjena ugljikova dioksida
Adenozin-trifosfat (ATP):kisik uzrokuje njegovu sintezu
Osloboeni ugljikov dioksid koji nastaje u oksidacijskim
reakcijama prelazi u vensku krv u velikom optoku na putu
prema pluima,transport se vri na 3 naina:
1.)7% je fiziki otopljeno u plazmi
2.)23% je vezano za globinski dio hemoglobina kao karbo-
aminohemoglobin
3.)70% je preneseno u obliku karbonske kiseline koja nastaje
u reakcije izmeu vode i ugljikova dioksida uz kataliticko
djelovanje enzima karbonhidraze
Mehanika disanja
Postupak disanja se ostvaruje ritmikim ivanim impulsima koji
dolaze od dinih sredita u mozgu,oni podrauju oit (dijafragmu)
Dijafragma je miino-vezivna opna zvonolikog oblika,odvaja prsni
ko od trbune upljine i meurebrane miie
Inspiracijski miii: sudjeluju pri udisanju zraka
Ekspiracijski miii: miii koji sudjeluju pri izdisaju
Regulacija disanja
Reguliraju ga ivane stanice na bazi mozga,preteito u
produenoj modini,one ine sloeno dino/respiracijsko
sredite koje autonomno odreuje frekvenciju disanja,sastoji
se od inspiracijskog i ekspiracijskog sredita
Osnovni ritam disanja je 12-17 udisaja/izdisaja u
minuti,ostvaruje se spontanim slanjem impulsa iz
inspiracijskog sredita.
Kemosenzitivno podruje: preko inspiracijskog sredita alje
dodatne impulse prema dinim miiima,odgovorno je za
promjene tempa disanja
Aortalna i karotidna tjeleca:receptori koji ustanovljuju
koliinu kisika u krvi,nalaze se na izlazu krvi iz srca prema
arterijama,tj. mozgu
Nesvjestica: javlja se kod nedovoljne opskrbe mozga
kisikom,jer je on poseno osjetljiv na nedostatak kisika
Bolesti dinog sustava
Prehlada
najea bolest, koju uzrokuju razliiti virusi
Najee su inficirani nos i grlo
Simptomi su kihanje, suzenje, grlobolja, promuklost,
kaalj i curenje iz nosa
Na obinu prehladu mogu se nadovezati druge
bolesti, esto tee bakterijske infekcije npr. drijela
(faringitis), krajnika (tonzilitis), grla (angina), uha ili
plua
Akutni bronhitis
uzrokovan je upalom sluznice glavnih dinih putova
Upala je uzrokovana najee djelovanjem virusa
bolest traje samo nekoliko dana
Glavni simptomi su kaalj sa ukastim ili sivkastim
ispljuvkom, oteano disanje...
Kronini bronhitis
uzrokovan je uestalim podraivanjem dinih putova
ili infektom ili drugim imbenicima
Najei uzrok jest puenje i oneien zrak
Pokuaj ozdravljenja : snanim kaljanjem izbaciti
nakupljenu sluz da bi mogao kako-tako disati
emfizem plua
Bolest kod koje se oteuju i alveole
Plua sve vie gube funkciju zbog oteenja i
smanjenja broja mjehuriastih alveola
kod nekih bolesnika s kroninim bronhitisom i
emfizemom javljaju se problemi s radom srca
Nastaje proirenje desnog dijela srca tzv. pluno
srce
Upala plua (pneumonija)
uzrokovana je uglavnom infekcijom nekom vrstom
bakterija, virusa i mikoplazmi
Simptomi : vruica (38 do 40 C), kaalj, oteano i
bolno
disanje
Najei tip upale plua jest bakterijska upala
Alveole su pune tekuine i krvi, disanje je oteano
ovisno o broju oteenih alveola
Tei bolesnici dobivaju maske za disanje istog
kisika

Zdrava plua
Upala plua

Rak plua (bronhalni karcinom)
gotovo se uvijek (u 99% sluajeva) susree kod
puaa
Dim cigarete oteuje stanice sluznice dunika, a te
oteene stanice poetni su stupanj razvoja tumora
Prvi simptom je obino pojaani kaalj, disanje je
oteano, ispljuvak moe biti sukrvav
Ako se rak plua rano dijagnosticira, moe se
odstraniti kirurki
do prije tridesetak godina muka bolest
Nepuai koji borave u zadmljenom prostoru,
postaju pasivni puai
Rak plua jedan je od najeih, najneugodnijih i
najtee izljeivih oblika tumora, a najlake ga je
sprijeiti


Tuberkuloza plua(TCB)
esta je bolest plua
Izaziva je bacil Mycobacterium tuberculosis
Otkriem raznih antibakterijskih lijekova (antibiotika)
znatno je olakano lijeenje