Josipa Klobuar

Stranica 1 od 15

REALNE FUNKCIJE VIE VARIJABLI
Osnovni ambijent u kojem emo raditi (realnu) analizu je n- dimenzionalni euklidski prostor

. Kao
skup on se sastoji od ureenih n-torki realnih brojeva,
n

n-puta

f:

=> f: =realna funkcija vie varijabli realne vrijednosti

g:

= vektorske funkcije vie varijabli

n=2 => realna funkcija dvije varijable => (

tj (x )
n=3 => realna funkcija tri varijable => (

tj (x )
openito: (

Primjer
f(x,y)=x+y => D=

f(x)=

f(x,y)=

:
DEF. Prirodno podruje definicije funkcije vie varijabli (realne ili vektorske)nazivamo sve one toke iz

za koje pravilo pridruivanja(

ima smisla
DEF. f: , S,K bilo kakvi ne prazni skupovi. Graf funkcije je definiran na slijedei nain

DEF. Nivo-krivulja funkcije f od dvije varijable je skup toaka (x,y)

za koji vrijedi f(x,y)=c, gdje je c

fiksna konstanta
DEF. Nivo-ploha funkcije f od tri varijable je skup toaka (x,y,z)

za koji vrijedi f(x,y,z)=c, gdje je c

fiksna konstanta
DEF. Nivo-hiperploha funkcije f od etiri varijable je skup toaka (

za koji vrijedi
f(

)=c, gdje je c fiksna konstanta

OTVORENI SKUPOVI U

=>

=>otvorena kugla u

oko

za radijus r
=>

=> zatvorena kugla u

oko

za radijus r
=>

=> sfera u

n=1 [

]zatvorena kugla

otvorena kugla

sfera
DEF. Za

kaemo da je otvoren ukoliko takav da je

- ako je skup otvoren , moramo oko svake toke opisati kuglu koja je cijela u
-ako je ukljuena rubna toka zada je skup zatvoren
DEF. Svaki otvoren skup u

koji sadri dani skup S nazivamo okolinom skupa S.

Posebno ako je S jednolani skup, govorimo o okolini toke.
DEF. Za skup S

kaemo da je konveksan ukoliko sadri spojnicu svoje dvije toke tj za ( ),

DEF. Za skup S

kaemo da je povezan ukoliko za ( )( )(

)tako da je

=> otvoren i povezan skup nazivamo podruje
TVRDNJA. Svaki konveksan skup je povezan!

Josipa Klobuar

Stranica 2 od 15

METRIKI PROSTORI
DEF. Neka je sa svojstvima
(m1) (( ) =pozitivnost
(m2) (( ) = normiranost
(m3) (( ) = simetrinost
(m4) = nejednakost trokuta
Tada se funkcija d naziva metrika na X, a par (X,d) metriki prostor
funkcija udaljenosti
X=

, P=

, ||P||=

= norma
d(P,Q)= ||P-Q|| = metrika na

=> openito: Ako je V metriki prostor s Normom ||||m onda je funkcija d definirana s d(v,u)=||v-u||
metrika na V
DEF. Otvorena kugla :

DEF. Otvorena sfera :
DEF. Za skup U X kaemo da je otvoren ako za svaku toku P U,postoji broj r>0 takav da je
K(P, r) U. Dakle otvoreni skupovi su tono oni skupovi koji se mogu prikazati kao unije nekih
familija otvorenih kugli. Prazan skup smatramo otvorenim po deniciji
DEF. Zatvorena kugla :

NEPREKIDNOST FUNKCIJE
DEF. Neka su (X,d
1
) i (Y,d
2
) dva metrika prostora, otvoren i dana funkcija. Kaemo da je
funkcija neprekidna u toki

ukoliko vrijedi za ( )( ) tako da za ( ) ako je

d
1
(P,P
0
) < onda je i d
2
(f(P),f(P
0
)) < . Kaemo da je f neprekidna na ukoliko je neprekidna u
svakoj toki
=>( )( ) (

d(f(P)+f(P
0
)) <
-za svaku kuglu oko f(

)nekog radijusa () postoji kugla oko

nekog radijusa () koja se cijela

preslika u kuglu oko f(

) radijusa ()
TEOREM 1.( o neprekidnosti kompozicije) : Neka je

otvoreni skupovi, te f:

dane funkcije takve da je . Ako je f neprekidna u

i ge neprekidna u

onda je ,

TEOREM 2. Neka je

te f,g:

neprekidne u

. Tada vrijedi:
a) f+g je neprekidna u

b) ( ) je neprekidna u

c) ( ) + neprekidna u

d) f*g je neprekidna u

e) ako je g(

) , onda je f/g neprekidna u

f) |f| je neprekidna u

KOROLAR 3. Zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje su neprekidne funkcije sa

.
Za zbrajanje i oduzimanje vrijedi

KOROLAR 4. a) Svaki polinom na

je neprekidna funkcija
b) Svaka racionalna funkcija na

je neprekidna (na svom prirodnom podruju definicije)

KOROLAR 5. Skup c() svih neprekidnih funkcija s otvorenog skupa

na je vektorski prostor uz
standardno zbrajanje funkcija po tokama i mnoenje funkcija sa skalarom.

Josipa Klobuar

Stranica 3 od 15

LIMES FUNKCIJE
DEF. Neka je

. Za toku

kaemo da je gomilite skupa D ukoliko svaka njezina okolina

sadri beskonano mnogo toaka iz D. Skup svih gomilita skupa D oznaavamo s D'
DEF. Neka je

, f:

. Za

kaemo da je limes funkcije f u toki

ukoliko vrijedi slijedee

.
Tada piemo da je limes

.
NE VRIJEDI

TEOREM 6. (Heine)Neka je

otvoren, f:

. Funkcija f je neprekidna u

akko
1

ima limes u

i taj limes je jednak f(

)
TEOREM 7. Neka je

otvoren,

, f,g: imaju limese u

. Tada vrijedi:
1. fja
2
+ ima limes u

i vrijedi

2. f i g ima limes produkta i on je jednak

3. |f| ima limes u

i on je jednak |

|
4. Ako je g(P) na nekoj okolini toke

i ako je

onda fja f/g ima limes i on

je jednak

PARCIJALNE DERIVACIJE I DIFERENCIJABILNOST FUNKCIJE
Parcijalna derivacija fje f u toki (x
0
,y
0
) po:
x-varijabli:

y-varijabli:

DEF. Neka je

otvoren, f: i

i k={1,2,,n} fiksan. Za funkciju f

kaemo da ima parcijalnu derivaciju u toki

po k-toj varijabli (ili po x

k
) ukoliko postoji

taj limes nazivamo parcijalna derivacija fje f po k-toj

varijabli i oznaimo s

Napomena: Ako fja f ima parcijalnu derivaciju po svakoj varijabli u nekoj toki

, te ne znai nuno da je
neprekidna u

DEF. Neka je

otvoren, f: i

. Kaemo da je f diferencijablina u
toki

ukoliko postoje brojevi

takvi da je

gdje je

. Tada linearan operator

, definiran izrazom

za

nazivamo diferencijal funkcije f u toki

.
Napomena: Slijedee tvrdnje su ekvivalentne:
1.

je linearan operator
2. Postoje brojevi

takvi da je

tovie postoji bijekcija izmeu skupa linearnih operatora na

i skupa

TEOREM 8. Neka je

otvoren, f: difrencijabilna u toki

. Tada je f neprekidna u

1
= ako i samo ako
2
=funkcija
Josipa Klobuar

Stranica 4 od 15

TEOREM 9. Neka je

otvoren, f: difrencijabilna u toki

s diferencijalom

za svaki

. Tada f ima sve parcijalne derivacije u

i
vrijedi

TEOREM 10. Ako funkcija

ima sve parcijalne derivacije na nekoj okolini toke

i ako
su one neprekidne u

onda je f diferencijabilna u

vrijedi
neprekidnost u

ne vrijedi
uz dodatne uvjet

diferencijabilnost u

postoje sve parcijalne derivacije u

- Veza izmeu parcijalnih derivacija i diferencijala

skalarno

nabla ili gradijent

DIFERENCIJABILNOST VEKTORSKIH FUNKCIJA

otvoren,

vektorska fja vie varijabli komponente fje

, f
j
: , j=1,,m

??

I. n=1

, f
j
:
Za

, definiramo derivaciju fje

na slijedei nain

Ukoliko sve derivacije postoje
II. n>1

, f
j
: . Ima smisla promatrati

Definiramo parcijalnu derivaciju fje

po varijabli x
i ,
i=1,,m, u toki

na slijedei nain

Oznake

DEF. Za funkciju

kaemo da je diferencijal u toki

ukoliko postoji linearni

operator

tako da je

=>

-skup svih linearnih operatora sa

-> njegova matrica u paru kanonskih baza

je uvijek stupac
Josipa Klobuar

Stranica 5 od 15

TEOREM 11. Ako je funkcija

diferencijabilna u toki

, onda ona
ima parcijalne derivacije po svakoj varijabli i vrijedi

TEOREM 10. o postojanju parcijalnih derivacija za vektorske fje:

Ako funkcija ima neprekidne parcijalne derivacije Dif(i=1,...,n) na otvorenom skupu

,
onda je funkcija neprekidna na .

Neka je

preslikavanje za koje postoje parcijalne derivacije na . Ako su sve derivacije

neprekidne u

, tada je

diferencijabilna u

.

Preslikavanje

je klase

na akko sve parcijalne derivacije od postoje i neprekidne

su na
PARCIJALNE DERIVACIJE I DIFERENCIJALI VIEG REDA
Neka funkcija

ima sve parcijalne derivacije

u svakoj toki iz
i=1,,n

za svaki . Time je dana funkcija

. Ukoliko za neki j=1,,n i toki

postoji

onda taj broj nazivamo parcijalna derivacija drugog reda f po varijablama x

i
i x
j
u
toki

i oznaavamo s

.
Ukoliko

postoji u svakoj toki iz moemo promatrati njezinu derivaciju po svakoj varijabli x

k

parcijalne derivacije 3.reda

TEOREM 12. (Schwarzova lema) Neka funkcija

ima parcijalne derivacije

za neke i,j=1,,n na nekoj okolini toke

i neka su

neprekidne u

. Tada je

DEF. Za funkciju

kaemo da je klasa C
m
i pie,o

. Za fiksan, ukoliko
postoje sve parcijalne derivacije funkcije f reda m u svakoj toki iz i ukoliko su one neprekidne
fje na
KOROLAR 13. Neka je

otvoren i

. Tada je

za svake indekse i,j=1,,n

DEF.

, f : ,

i neka je f diferencijabilna na tj D
f
(P) postoji za svaki ,

.
Ukoliko funkcija Df ima diferencijal u toki

onda taj diferencijal

nazivamo drugi diferencijal funkcije f u toki P
0
i oznaimo s

=>

DIFERENCIJALI I DERIVACIJE
Diferencijali i parcijalne derivacije (pa i one vieg reda) imaju slina svojstva kao i obina derivacija:

Josipa Klobuar

Stranica 6 od 15

DERIVACIJA U SMJERU VEKTORA

otvoren, f: ,

Parcijalna derivacija fje f po x = parcijalna derivacija u smjeru vektora e
1
DEF. Neka je

otvoren, f:

. Tada broj

, ukoliko postoji, nazivamo derivacija funkcije f u smjeru (du) vektora

Napomena: Parcijalna derivacija po j-toj varijabli je zapravo derivacija u smjeru vektora

DERIVACIJE SLOENIH FUNKCIJA

tako da je , F(t)=f(u(t),v(t)), }*
TEOREM 14. Neka vrijede gornje pretpostavke (*) i pretpostavimo da u toki

postoji derivacija
u'(

) i v'(

) te da je fja f diferencijabilna u toki

. Tada fja F ima derivaciju u

i vrijedi

TEOREM 15. Neka je

otvoren, f: , te neka je

otvoren i funkcija

takvi da je

,
tako da je dobro definirana funkcija izrazom

.
Ukoliko funkcije

imaju parcijalne derivacije prvog reda u toki

i ukoliko f ima parcijalne

derivacije prvog reda u toki

, tada i F ima parcijalne derivacije prvog reda

u

i one su dane izrazom:

TEOREM 16. (o implicitnoj funkciji) Neka je

otvoren,

te

. Tada postoje okoline

toke

toke

takva da je i postoji fja

takva da je (

),

. Vrijede i slijedee derivacije fje g:

TANGENCIJALNA RAVNINA I NORMALA NA PLOHU
Neka je

i neka je dana izrazom F(x,y,z)=0 dana (nivo) ploha. Neka je T

0
toka na
plohi i neka je proizvoljna krivulja koja lei u plohi i prolazi tokom

. Neka je dana parametarski

gdje su

interval. Vektor smjera tangente na u toki

dana je tada s

, gdje je

takva da je

.
Budui da lei na plohi, tada vrijedi

.
Posebno za t=t
0

.
Ako oznaimo

, dobivamo

.
Dakle , tangente na sve krivulje koje prolaze kroz

i lee na plohi su okomite na tj lee u ravnini koja

prolazi kroz

i ima vektor normale

DEF. Gornja ravnina se naziva tangencijalna ravnina na plohu u toki

. Jednadba tangencijalne
ravnine u

Uz gornje pretpostavke pravac koji prolazi kroz

i okomit je na tangencijalnu ravnini nazivamo

normalom na plohu u toki

. Jednadba normale:

Napomena: Mora biti barem jedna od parcijalnih derivacija fje F u toki

razliita od 0
Josipa Klobuar

Stranica 7 od 15

TEOREMI SREDNJE VRIJEDNOSTI
TEOREM 17. (Lagrangeov teorem srednje vrijednosti) Neka je

otvoren, f: funkcija koja

ima sve parcijalne derivacije na i one su neprekidne na segmentu

. Tada postoji
takav da je

TEOREM 18. (Taylorov teorem srednje vrijednosti) Neka je

. Tada
postoji takav da je

EKSTREMI FUNKCIJA VIE VARIJABLI
DEF. Neka je

, f:
1. Kaemo da fja f u toki

ima (strogi, <) maksimum ukoliko (

2. Kaemo da fja f u toki

ima (strogi, >) minimum ukoliko (

3. Kaemo da fja f u toki

ima (strogi, <) lokalni maksimum ukoliko postoji okolina U toke

takva da je(

4. Kaemo da fja f u toki

ima (strogi, >) lokalni minimum ukoliko postoji okolina U toke

takva da je(

5. Ekstremom funkcije f nazivamo toku

koja je maksimum ili minimum funkcije f

6. Strogim ekstremom funkcije f nazivamo toku

koja je strogi maksimum ili minimum

funkcije f
7. Lokalni minimum/maksimum
8. Strogi lokalni ekstremi

TEOREM 19. (nuan uvjet lokalnog ekstrema) Ako je

toka lokalnog ekstrema

diferencijabilne funkcije f: , onda je

.
DEF. Sve toke

, za koje je

za koje i=1,,n nazivamo stacionarne toke fje

f:
Napomena: Teorem 19. Povlai da je svaka toka lokalnog ekstrema diferencijabilne f ujedno i stac.toka
DEF. Preslikavanje

definiramo

, gdje su a
ij
dani brojevi nazivamo
kvadratna forma
DEF. Kaemo da je kvadratna forma Q:
1. pozitivno definitna, ukoliko je

2. pozitivno semidefinitna, ukoliko je

3. negativno definitna, ukoliko je

4. negativno semidefinitna, ukoliko je

5. indefintna, ukoliko nije pozitivno niti negativno semidefinitna
Napomena: drugi diferencijal funkcije f u

(ukoliko postoji) jest kvadratna forma u smislu

TEOREM 20. (dovoljni uvjeti lokalnih ekstrema): Neka je

otvoren,

stacionarna toka fje f. Ako je

:
1. pozitivno definitna kvadratna forma onda je

toka lokalnog minimuma fje f

2. negativno definitna kvadratna forma onda je

toka lokalnog maksimuma fje f

3. indefinitna kvadratna forma onda je

nije toka lokalnog ekstrema fje f

Josipa Klobuar

Stranica 8 od 15

UVJETNI EKSTREMI
DEF. Neka je , gdje je

otvoren i lokalni ekstrem funkcije

nazivamo
uvjetni(lokalni) ekstrem fje f u odnosu na skup S restringirano
Obino skup S bude zadan n slijedei nain:

gdje je g
1
,,g
n

Dane funkcije (m<n)
- f(x,y,z) uz uvjet g(x,y,z)=0 (pretpostavimo da su fje dovoljno dobre)
Pretpostavimo da je P
0
(x
0
,y
0
,z
0
) toka uvjetnog ekstrema fje f uz uvjet g=0, g(x,y,z)=0 definirana na
okolini toke P
0
fju tj z= . Vrijedi i sljedee

.
Tada je toka (x
0
,y
0
) lokalni ekstrem funkcije h(x,y)=f(x,y, ). Tada je

, analogno za

.
Uz oznaku

dobivamo

Oznaimo: F(x,y,z; ):= f(x,y,z) + g(x,y,z)
nuan

uvjet

ekstrema

=> Postupak traenja uvjetnih ekstrema fje

uz uvjete

:
Lagrangeova funkcija:

Nuan uvjet : Ako je

toka uvjetnog ekstrema, onda vrijedi

n nepoznanica

=>sustav od n+m nepoznanica

i sustav jednadbi
uz uvjete

, n nepoznanica
Dovoljan uvjet: Neka toka

zadovoljava nune uvjete uz pripadni

Oznaimo:

Ukoliko je: 1.

pozitivno definitno na V, onda je

uvjetni lokalni minimum:

2.

negativno definitno na V, onda je

uvjetni lokalni maksimum:

3.

indefinitno na V, onda je

nije uvjetni lokalni ekstrem

Josipa Klobuar

Stranica 9 od 15

RIEMANN INTERGRABILNOST NA

n=2 dvostruki integral
n=3 trostruki integral
=R-intergrabilnost na pravokutniku :

- subdivizija(razdioba) pravokutnika

, gdje je

subdivizija
segmenta [a,b], a

subdivizija segmenta [c,d]

volumeni:

= donja Darbouxova suma

= gornja Darbouxova suma

-

omeena

donja Darbouxova suma gornja D.suma

f omeena =>
slijedi da je skup svih donjih, odnosno gornjih Darbouxovih suma ogranien. skup svih
Oznaimo: = donji (Riemannov) integral fje f subdivizija
= gornji (Riemannov) integral fje f pravokutnika I

DEF. Za razdiobu

kaemo da profinjuje razdiobu

i piemo

, ukoliko je

ima manje ili jednako toaka od (profinjenje)
LEMA 21. Ako je

onda je

i S

Josipa Klobuar

Stranica 10 od 15

KOROLAR 22. Za proizvoljni je

pa je posebno i
bilo koja donja Darbouxova suma je manja ili jednaka
gornjoj Darbouxovoj sumi
DEF. Za funkciju f kaemo da je Riemman intergrabilna na pravokutniku I, ukoliko je . Taj broj
nazivamo Riemmanov integral fje f po pravokutniku I i oznaavamo s :

LEMA 23. Neka je

pravokutnik i omeena funkcija. F je Riemman intergrabilna akko

3


TEOREM 24. Svaka realna neprekidna funkcija f na pravokutnik

je R-intergrabilna
=> ne vrijedi obrnuto
TEOREM 25.Ako sa R(I) oznaimo skup svi R-intergrabilnih funkcija na I, tada vrijedi:
(i) (R(I),+,*) je vektorski prostor na kojem je Riemmanov integral

monoton
linearan prostor tj vrijedi slijedee:
a)

linearnost
b)

monotonost
(ii) Neka su I
1
, I
2
i I pravokutnici u

takvi da je I = I
1
u I
2
i da se unutranjost pravokutnika I
1
i I
2

ne presijecaju. Ako je onda je i

. Takoer vrijedi

DEF. Za omeeni skup

kaemo da ima povrinu odnosno da je izmjeriv (u Jordanovom smislu),

ukoliko postoji pravokutnik I koji je nadskup od S takav da je karakteristina funkcija skupa S

definirana s

Riemman intergrabilna. U tom sluaju broj

nazivamo povrina skupa S

=povrina skupa: volumen valjka iznad tog skupa visine 1 jer je tako definirana karakteristina funkcija
DEF.Za skup

kaemo da je mjere ukoliko za svaki postoji niz pravokutnika I

n
u

takvih
da je

TEOREM 26. Neka je

omeen skup tako da su slijedee tvrdnje ekvivalentne:

1. S je izmjerljiv u Jordanovom smislu
2. Rub skupa S je mjere nula nadskup
DEF. Neka je

izmjerljiv u Jordanovom smislu i . Neka je pravokutnik iz definicije o

izmjerljivosti u Jordanovom smislu i definirana s

. Kaemo da
je funkcija f Riemman intergrabilna na S , ukoliko je funkcija

R-intergrabilna na I i u tom sluaju

broj

nazivamo Riemmanov integral fje f po skupu S

TEOREM 27.(potpuna karakterizacija)Neka je

izmjerljiv u Jordanovom smislu i .

Funkcija f je R-intergrabilna na S akko
3
je f neprekidna u svim tokama, osim eventualno na skupu
mjere nula.
TEOREM 28. Oznaimo s R(S) skup svih R-intergrabilnih fja na S.
1. R(S) je vektorski prostor na kojem je integral monoton linearan funkcional
2. Za je i
3. Za je i i

4. Ako su S
1
, S
2
izmjerivi u Joradnovu smislu i

omeena funkcija, onda vrijedi : f je

R-intergrabilna u

akko je R-intergrabilna na S
1
i na S
2
i tada je

3
= ako i samo ako
Josipa Klobuar

Stranica 11 od 15

FUBINIJEV TEOREM I FUNKCIJA DEFINIRANA INTEGRALOM
TEOREM 29. (Fubini) Neka je i neprekidna.
1. Za svaki funkcija je R-intergrabilna na [c,d]
2. Funkcija

je R-intergrabilna na [a,b]
3.

Napomena : Fubinijev teorem moemo primijeniti i na fje iji je skup toka prekida mjere nula
=>fja ne treba biti neprekidna da bi vrijedio Fubinijev teorem
KOROLAR 30. Neka su

neprekidne fje, takve da je

i neka je skup

. Tada je svaka neprekidna fja

R-intergrabilna i vrijedi

Napomena: Fubinijev teorem i korolar 30. vrijede i ako se zamjene uloge varijabli x i y
TEOREM 31. Neka je i takva da je fja R-intergrabilna na [c,d], za svaki
. Tada je sa

definirana fja i vrijedi:

1. Ako je f neprekidna, onda je to i F i za svaki vrijedi

limes i integral komutiraju

2. Ako je f R-intergrabilna na I i ako je

, tada je

derivacija i integral komutiraju
3. Neka vrijede pretpostavke iz 2. I neka su

. Tada je fja
definirana sa

klase

i vrijedi

TEOREM O ZAMJENI VARIJABLI
TEOREM 32. (o zamjeni varijabli) Neka je

kompaktan i izmjeriv u Jordanovom smislu,

Otvoren, te

injektivno preslikavanje. Tada za svaku R-intergrabilnu funkciju

vrijedi

n-tereostruki integral

JORDANOV LUK I PO DIJELOVIMA GLATKE KRIVULJE

parametrizacija krivulja, - parametrizacija
- vektor smjera sekante:

-> kada tei prema 0, vektor smjera sekante prelazi u vektor smjera
tangente
-toka

toka na krivulji,

- vektor smjera tangente na

krivulji u

=> parametarska jednadba tangente

Josipa Klobuar

Stranica 12 od 15

Jordanov luk (jednostavna glatka krivulja s lukom):
1.

je injekcija (krivulja samu sebe ne presjeca)

2.

krivulja je glatka
3.

u svakoj toki ima tangentu

Po djelovima nglatka krivulja : sastavljena od konano mnogo Jordanovih lukova koji se spajaju jedan na
drugi

KRIVULJNI INTEGRAL PRVE VRSTE


elimo izraunati povrinu plohe koja se nalazi izmeu krivulje
i grafa funkcije f

Pripadna integralna suma:

duljina komada

Jednadba tangente na krivulju u toki

Neke je

toka na toj tangenti koju dobijemo za

. Tada
je

=>

-s desne strane je integralna suma fje

na limesu dobivamo

DEF. Neka je

Jordanov luk i

. Ako je tako da je

R-intergrabilna funkcija na segmentu [a,b], onda broj

nazivamo krivuljni integral

prve vrste funkcije f po krivulji i oznaavamo ga s

- primjene: 1. povrina cilindrine plohe (izmeu i grafa funkcije f)
2. duljina luka krivulje
3 .izraunavanje mase iz linearne gustoe tijela
= svojstva: 1.

2.

=raunanje:

Josipa Klobuar

Stranica 13 od 15

KRIVULJNI INTEGRAL DRUGE VRSTE

DEF. Neka je

Jordanov luk orjentiran od toke prema toki i

funkcija takva da je

R- intergrabilna fja na [a,b]. Definiramo krivuljni integral

druge vrste funkcije

po orjentiranoj krivulji kao broj

i oznaavamo ga s

= svojstva:

- ostala svojstva kao i za integral prve vrste
=raunanje:

= veza sa krivuljnim integralom prve vrste:


DEF. Kontura := po dijelovima glatka, jednostavna, zatvorena, ravninska krivulja
Konano mnogo sama sebe ista po. i lei u jednoj ravnini
Jord. lukova ne presijeca kraj. toka
Orijentacija:= pozitivna (obrnuto od smjera kazaljke na satu) i negativna




Josipa Klobuar

Stranica 14 od 15

TEOREM 33.(Green) Neka je

otvoren skup koji sadri konturu zajedno sa njezinim unutranjim

podrujem D . Ako sa

oznaimo pozitivnu orijentaciju konture , ona za svake dvije funkcije

vrijedi

krivuljni 2. vrste
dvostruki integral

KONZERVATIVNA(POTENCIJALNA) POLJA
DEF. Neka je

otvoren i

kaemo da je vektorsko polje konzervativno

(potencijalno) polje ukoliko postoji skalarno polje

tako da je

.
U tom sluaju nazivamo potencijal polja
Napomena: potencijal (ukoliko postoji) nije jedinstven
=> Pretpostavimo da je konzervativno polje s potencijalom i

Jordanov luk,

TEOREM 34. Neka je

, gdje je

otvoren. Krivuljni integral druge vrste polja

ne ovisi o putu integracije akko je konzervativno polje
samo o poetnoj i krajnjoj toki te krivulje
Napomena: Ako je kontura tada je

KOROLAR 35. Vektorsko polje je konzervativno akko je integral tog polja po svakoj konturi jednak nula
TEOREM 36.Neka je

, gdje je

konveksno 1-povezano podruje. Polje je

konzervativno akko je rot=0
=>

INTEGRACIJA PO PLOHAMA I TEOREM O DIVERGENCIJI
nivo-plohe
=>eksplicitno zadane plohe:

je eksplicitno zadana plaoha izrazom z=f(x,y) u toki

te plohe.
Tangencijalna ravnina dana je s

=>implicitno zadane plohe: Neka je

otvoren,

td je za svaki . Tada
skup nazivamo implicitno zadana ploha izrazom F(x,y,z)=0. osig tan.r
Tangencijalna ravnina dana je s

Josipa Klobuar

Stranica 15 od 15

DEF. Neka je

podruje i

takva da je za svaki .
1. Broj

(ukoliko postoji) nazivamo povrina plohe S dane eksplicitno

jednadbom z=f(x,y),
2. Ako je S sadrano u otvorenom skupu

i neprekidna funkcija onda broj

(ukoliko postoji)

nazivamo ploni
integral prve vrste funkcije na plohi S i oznaavamo s


dS
Napomena:Ploni integral prve vrste nasljeuje lijepa svojstva od dvostrukog integrala
PLONI INTEGRAL 2. VRSTE TOK VEKTORKOG POLJA
DEF. Uz pretpostavke prethodne definicije, neka je

vektorsko polje, polje normala na plohi

S. tada broj (ukoliko postoji) nazivamo ploni integral 2.vrste fje po orijentiranoj plohi
S i oznaavamo

tok vektorskog polja

RAUNANJE:

, ploha z=f(x,y),
TEOREM 37. (o divergenciji) Neka je V zatvoreno podruje u

ogranieno sa po dijelovima glatkom

zatvorenom plohom S koja samu sebe ne presijeca i neka je polje vanjskih normala na plohi S.
Ako je vektorsko polje klase C
1
na nekoj okolini podruja V onda vrijedi

trostruki int. ploni 2.vrste

TEOREM 38.(o rotaciji; Stokesova formula ) Neka je S ploha s normalom i rub te plohe, orijentirana
koherentno s plohom S. Za vektorsko polje klase C
2
na nekoj okolini te plohe onda vrijedi

krivuljni 2.vrste
ploni 2. vrste

pravilo desne ruke