Bokovi o primjeni svoje teorije sil

na opa svojstva tijel i na kemijske operacije

Trea skupina Bokovievih prepoznatljivih stajalita obuhvaa primjene
njegove teorije sila na fiziku, to ih je razvijao od 17!" do 17!#" godine$
7" primjena teorije sil% na opa svojstva tvari&
#" primjena teorije sil% na prin'ipe kemijskih opera'ija"
7. Primjena Bokovieve teorije sila na opa svojstva fizikoga tijela
(Theoria, nn" )*+,-!.
/a po0etku treeg dijela svoje Teorije Bokovi je sustavno i opse1no
obradio primjenu svoje teorije sil% na opa svojstva fizi0koga tijela" 2rema
Bokoviu, tih opih svojstava ima deset$
7"1" neproni0nost (impenetrabilitas, n" )*+.
7"-" prote1nost (extensio, n" )71.
7")" figurabilnost, uobli0enost (figrabilitas, n" )7!.
7"" iner'ija ili tromost (inertia, n" )#-.
7"!" gibljivost (mobilitas, n" )#).
7"*" jednakost ak'ije i reak'ije (ae!alitas actionis et reactionis, n" )#3.
7"7" djeljivost i sastavljivost ("ivisibiltas et componibilitas, n" )31.
7"#" nepromjenjivost prvih elemenata tvari (immtabilitas primorm
materiae elementorm, n" )3#.
7"3" gravita'ija (gravitas, n" )33.
7"1+" kohezija (cohaesio, n" +*.
4e5u njima se nalaze neproni0nost, prote1nost, gravita'ija i kohezija,
to se moglo i o0ekivati na temelju geneze Bokovieve krivulje sil% jo od
1
17!" godine" 6li da e iner'ija od sile postati opim svojstvom tijela, to je
jednostavno zaokret u Bokovievim gleditima" 2osebno za0u5uje da je
Bokovi me5u opa svojstva fizi0kog tijela uvrstio jednakost ak'ije i
reak'ije, kojemu je mjesto u mehani'i, dapa0e sam Bokovi je tu temu
obradio u mehani'i7
/eka je opa svojstva Bokovi 1elio podrobnije rastuma0iti" To se
prije svega odnosi na svojstvo gibljivosti, jer je u pozadini stajao jedan
njegov va1an stav$ 89matram$ u prirodi, kako je sazdana, ne mo1e postojati
mirovanje tijela": (n" )#), n, #*.
;atim na svojstvo sastavljivosti, kao svojstvo opre0no svojstvu o
kojem je tako dugo umovao < djeljivosti" 2ojedino tijelo kona0no je djeljivo,
tj mo1e se najvie podijeliti na onoliko dijelova koliko u tom tijelu ima
to0aka tvari" 6li u drugom smjeru vrijedi obratno$ 8=ako ja ne priznajem
djeljivost u beskona0nost, ipak priznajem, da tako ka1em, sastavljivost u
beskona0nost":(n" )3.
#. Primjena Bokovieve teorije sil na $principe kemijskih operacija%
(Theoria, nn" !-,7+.
=zlaganje o kemijskim promjenama u treem dijelu Teorije, u svojoj &izici,
Bokovi je zapo0eo tvrdnjom$ 82rin'ipi kemijskih opera'ija izvode se iz
istoga izvora, naime iz one razlike me5u 0esti'ama, od kojih su jedne
me5usobno i s nekim drugim 0esti'ama inertne, druge se privla0e a tree se
na dostatno velikom razmaku stalno odbijaju": >azlikovao je dakle tri vrste
?kemijskih@ odnosa me5u 0esti'ama": (n" !1." ;ato se u kemiji zahtijeva
8intimno poznavanje teksture (0itaj$ strukture. pojedinih 0esti'a i rasporeda,
-
koji zauzimaju u pojedinim masama: (intimam cognitionem texts
particlarm singlarm et "ispositionis' !am habent in massis singlis."
= ovoga je puta Bokovia krasio ?istra1iva0ki optimizam@$ 8Aa sam
uvjeren da se u ovoj samoj teoriji lako mo1e pronai opi razlog svih
kemijskih opera'ija: (ratio generalis omnim chemicarm operationm' n"
!1."
Bsim toga, obradio je osam kemijskih pro'esa" /jihov je popis ovdje
prilo1en"
#"1" otapanje ("issoltio' n" !-.
#"-" talo1enje (praecipitatio' n" !).
#")" mijeanje 0vrstih tijela uz pomo vatre (commixtio soli"orm, ignis, n"
!.& posebni slu0aj$ usitnjavanje i vatra kao temelj za vjetinu odvajanja
metala (ars separan"i metalla, n" !!.
#"" taljenje (li!atio, n" !*.
#"!" hlapljenje (volatilizatio, n" !*.
#"*" skruivanje zraka (fixatio aeris, n" !#.
#"7" vrenje (fermentatio, n" !3.
#"#" skruivanje nakon isparavanja (concretio post evaporationem, n" *.
/ajpodrobnije je opisao pro'es vrenja" Tomu su dva razloga" /eCton
je u posljednjem pitanju (ptike prikazao uzrok vrenja kao jedan od triju
temeljnih sila u filozofiji prirode" Drenje je Bokovi tuma0io ve u prvom
na'rtu svoje teorije sil%, tj" u raspravi )e viribs vivis, a u Teoriji je i
podsjetio kako je oblikovao svoju krivulju sil%$ Epravo kao to prvi luk
moje krivulje pokazuje neproni0nost, posljednji luk gravita'iju, a sje'ita
razne vrste kohezije, tako i izmjena odbojnih i privla0nih lukova prikazuje
)
vrenja i isparavanja raznih vrsta te naglo izgaranje i eksplozije koje se
susreu u kemiji" (n" !3.
Bokovi o temeljnim pojmovima posebnih fizika
Fetvrtu skupinu razlikovnih obilje1ja Bokovieve prirodne filozofije
sa0injavaju njegova gledita o temeljnim pojmovima posebnih fizika < od
kalorike i optike do elektri'iteta i magnetizma$
3" defini'ija vatre (Theoria, n" *7.&
1+" defini'ija svjetlosti (Theoria, n" 71.&
11" defini'ije okusa i mirisa (Theoria, n" !+).&
1-" tvrdnje o naravi elektri'iteta i magnetizma (Theoria, nn" !11,!1)&
nn" !1,!1!."
*. Bokovieva "efinicija vatre
Ga bi opisao narav vatre, Bokovi je odabrao dva pristupa" 2rvo je opisao
pro'es i supstan'iju o kojima je rije0$ 8neka vrst vrenja: (!o""am
fermentationis gens., 8koja zahvaa ili ba samu sumpornu supstan'iju ili i
nju: To treba razumjeti ovako$ u vrenju nu1no sudjeluje sumporna
supstan'ija, ali ponekad ne samo ona" Bd supstan'ija koje mogu sudjelovati
u takvu vrenju Bokovi je izrijekom spomenuo samo 8svjetlosnu tvar:
(lci"a materia." 2od sumpornom supstan'ijom Bokovi je razumijevao
supstan'iju 8koja obiluje sumporom:, nita pre'iznije od toga7 E +,nopsis
totis operis, sa1etku svoje Teorije priro"ne filozofije (p" HHHD=., bio je
jezgrovitiji i zastupao poneto druga0ije stajalite$ 8neko vrenje supstan'ije
svjetlosti s nekom sumpornom supstan'ijom:"

E drugom je pristupu opisao karakter pro'esa na razini 0esti'% i

to0aka tvari, izravno se oslonivi na vlastitu teoriju sil% i poslu1ivi se se
njezinim ?jezikom@$ 8to golemo unutarnje gibanje 0esti'% koje odlijeu8
prouzro0eno je silama koje se pojavljuju kad se promijene udaljenosti me5u
0esti'ama u ravnote1i" Ga bi bio jo pre'izniji, spustio se Bokovi na razinu
svojih to0aka tvari$ ako se zbog jedne iskre ili najrje5ih zrak%
(podrazumijeva se$ zrak% svjetlosti. promijeni udaljenost izme5u malog
broja to0aka, nastupaju druge sile& zbog re'ipro0nosti sil% (per virim
reciprocationem. nastaje poremeeno gibanje to0aka, a to se gibanje brzo
iri po 'ijeloj masi& prepoznajemo ga kao vatru7
Ga bi to potpunije opisao narav gibanja koje objanjava pojavu vatre,
Bokovi uplee dvije digresije" 2rva razra5uje njegov glasoviti primjer
velikoga nesrazmjera izme5u uzroka i u0inka u fizi'i$ tsunami u0inak male
pti0i'e koja na vrhu visokoga brda pokrene zrn'e pijeska (n" *#., druga
nudi (neuspjelo. objanjenje za pojavu 9un0evih pjega (iz perspektive naravi
vatre.$ na 9un'u bi po Bokoviu postojala tijela, kojima vatra ne kodi,
nego naprotiv < uz postojanje vatre < rastu i 1ive (nn" *3,7+."
-.. Bokovieva "efinicija svjetlosti
Bokovi je bio mnogo oprezniji kad je definirao to je svjetlost$ 89ama
svjetlost mo1e biti neki vrlo rijetki izljev i gotovo para izba0ena jakim
vrenjem vatre (lat" ignea fermentatio." 84o1e biti:, a ne jest, i to deset
godina nakon objavljivanja drugog dijela njegove rasprave )e lmine, u
kojoj je ve zastupao senten'iju o 8najrje5em izljevu: (in efflvio
tenissimo., a protiv Ges'artesa i IuJgensa" (K-, n" !!." E Teoriji je
ponudio dodatno razjanjenje$ 82o mom sudu, zaista su vrlo jaki razlozi
!
protiv svih ostalih hipoteza, primjeri'e protiv valova": To pak zna0i da je pri
kona0nom izboru izme5u /eCtonova i IuJgensova objanjenja odlu0no
stao uz /eCtona, kako je istaknuo u rubnom podnaslovu$
8senten'iju o isijavanju L odaslanju svjetlosti svakako treba pretpostaviti
valovima elasti0noga fluida": 8sententiam de emissione luminis
praeferendam omnino undis fluidi elasti'i: (n" 71, rubni naslov7.
/missio i efflvim su najbli1e Bokovieve odredbe svjetlosti" Treba
ih shvatiti kao istozna0ni'e" +ententia "e emissione lminis (u rubnom
podnaslovu. ili efflviorm emanantim sententia (senten'ija o izljevima
koji istje0u. (u tekstu. ili sententia materiae efflentis 8senten'ija o
istje0uoj L izlijevajuoj tvari: (tako5er u tekstu. jedna su te ista senten'ija
koju je Bokovi prihvatio (i slijedio." Ez to, Gubrov0anin je s ponosom
istaknuo$ 8prema senten'iji o istje0uim izljevima, iz moje teorije izvrsno
slijede sva tako razli0ita svojstva svjetlosti, to sam opirno razjasnio u
drugom dijelu rasprave )e lmine": (n" 71.
--. Bokovieve "efinicije oksa i mirisa
Bkus je Bokovi opisao kao me5udjelovanje izme5u 0esti'a raznih soli i
nep0anih kvr1i'a (lat" papillae palati." Festi'e soli imaju uglasti oblik (lat"
anglosa forma., kako je to objasnio kad je raspravljao o kristaliza'iji
odnosno skruivanju nakon isparavanja (n" *, n" )3." /jihov je oblik
dostatan da proizvede razli0ita gibanja u nep0anim kvr1i'ama" Gok se soli
otapaju, s razli0itim rasporedom to0aka u 0esti'i soli javljaju se razli0ite sile,
koje onda prouzrokuju razli0ite okuse" Gakle, pri definiranju okusa Bokovi
se izrijekom primijenio svoju teoriju sil% i svoje tuma0enje strukture tvari,
ali je, na1alost, propustio priliku to svoje gledite izlo1iti detaljnije"
*
Bokovi je ponudio vrlo jednostavnu defini'iju mirisa$ 84iris je
stanovita rijetka para odaslanaLisputena iz mirisonosnih tijela": =stodobno,
on se izrijekom suprotstavio jednoj drugoj defini'iji, prema kojoj se miris,
poput zvuka, sastoji u titranju (treperenje, drhtanje, tremor. nekog sredstva
koje se nalazi izme5u mirisonosnog tijela i opa1a0a" 4oglo bi se dodati$ po
analogiji s vatrom, i ovdje paru treba shvatiti kao roj 0esti'%"
-0. Bokovieve tvr"nje o naravi elektriciteta i magnetizma
Mako je pak Bokovi potra1io objanjenje za glavne pojave elektri'itetaN
/akon to je, najvjerojatnije s oslonom na )ell1electricismo artificiale e
natrale libri "e (Torino, 17!). pijarista Oiambattista Be''aria, profesora u
Torinu (IB, p" 1+, n" *)., sa1eto prikazao 8Pranklinove prin'ipe teorije
elektri'iteta:, pokuao ih je razjasniti u okviru svoje teorije sil%" Eporite je
pronaao u 8golemoj analogiji izme5u vatrene supstan'ije i elektri0noga
fluida: (n" !1)., pri 0emu je naga5ao$ vatrenu supstan'iju karakterizira
aktualno vrenje i unutarnje gibanje, a elektri0ni je fluid prikladan za vrenje,
ali slabijega intenziteta nego u vatre"
=pak, i u toj ga je prigodi krasio ?istra1iva0ki optimizam@$ 8B0ito,
moja teorija, ako zadr1imo uvijek isti na0in raspravljanja, sugerira zamisao i
o onim rasporedima tvari, koji mogu objasniti najte1e i najslo1enije prirodne
pojave i razlike (razli0itosti. me5u tijelima": (n" !1), p" --.
Bokovi je magnetizam obradio vrlo turo, ali je i tom prilikom
izlo1io jednu novu ideju" Bio je uvjeren da se sve pojave magnetizma mogu
8svesti na sQmo uzajamno privla0enje odre5enih supstan'ija: (a" solam
attractionem certarm sbstantiarm a se invicem." 6 privla0enje, sukladno
njegovoj teoriji, ovisi od rasporeda ili ?tkanja@ 0esti'a (n" !1!. (ab
7
particlarm text." =pak, on je dopustio da magnetizam mo1da ne mo1e
proizai iz razli0itih rasporeda njegovih to0aka tvari$
89tanovitu veu potekou zadaje golema udaljenost na koju se prote1e
takva sila" 6 to isto mo1e se dogoditi s pomou neke posredne vrste izljev%,
koja je zbog svoje rjetkoe dosad izbjegla o0ima opa1a0% i koja s pomou
posrednih svojih sila povezuje i udaljene mase, R"""S:
E daljnje pojedinosti Bokovi ponovo nije iao$ 8Ga bi se sve to
pravilno razradilo i objasnilo, zahtijevale bi se posebne rasprave i duga
istra1ivanja": 9voju zamisao o posebnoj vrsti izljeva, koja objanjava
djelovanje magnetske sile, s pravom je u rubnom podnaslovu nazvao
8naga5anjem: (conjectra."
E svojim izlaganjima o naravi vatre i svjetlosti, okusa i mirisa, elektri'iteta i
magnetizma, Bokovi je redovito zauzimao stavove koju senten'iju usvaja,
a kojoj se protivi" E odnosu na te tvrdnje mogue je ustanoviti s kim je
Bokovi bio istomiljenik, a s kim nije" =ao je i korak dalje, kad je
usvojenu senten'iju objanjavao s pomou svoje teorije sil%, ali ponekad je
to 0inio presa1eto, premda je istodobno irio ?istra1iva0ki optimizam@ da
njegova teorija mo1e objasniti 8najte1e i najslo1enije prirodne pojave i
razlike me5u tijelima:"
#