Napomena Predstojei tekst predstava kombinaciju sledeih tekstova: D. Panteli, Stari Rim, Izvori za stari Rim Belexke Ane Stojqi sa predavaa M. Ricl 22.10.2002. u Beogradu Analisti Stariji Gnej Nevije bio je rodom iz Kampanije, ali poreklom Latin. Uqestvovao je u Pr- vom punskom ratu. Na latinskom jeziku u italsko-saturnijskom stihu sastavio je spev o Prvom punskom ratu. Spev se sastojao iz 4 000 stihova, od kojih su danas saquvani svega nekoliko stotina i to u delima kasnijih pisaca. Mada je pisao na latinskom jeziku, Nevije se koristio Homerom i helenistiqkim pesnicima. Veruje se da je poznavao grqki jezik i da je bio veoma obrazovan. Kvint Enije, koji je iveo na prelazu iz III u II vek p. n. e., sastavio je spev pod imenom Anali ili Godixaci. Ideja vodia je bila da opeva rimsku istoriju od osnivaa grada do pixqeva vremena. Kvint Enije je pisao na latinskom u heksametru. Spev se sastojao od 18 pevaa ili 30 000 stihova, od kojih je danas saquvano oko 600 i to u delima kasnijih pisaca. Prva tri pevaa bila su posveena mitovima o Eneji, osnivau grada i dobu kraeva. Sledea dva pevaa za predmet su imala dogaaje V i IV veka p. n. e. Kvint Enije je bio prijate Katona Starijeg, koji ga je i doveo u Rim. Bio je pesnik patriota. Slavio je rimske vojne uspehe, zanimao se za rimske starine. Nije poznato koliki je uticaj ostavio na istoriqare, ali se zna da je rado qitan sve do carstva. egov bogat stil je hvaen, kao i nove kovanice koje uvodi u latinski jezik. U meuvremenu, Rimani dobijaju svog prvog i pravog istoriqara, Kvinta Fa- bija Piktora, koji se smatra rodonaqelnikom grupe starijih analista. Kvint Fabije Piktor poreklo je vodio iz ugledne, patriciske porodice. Bio je senator. Oko 200. godine p. n. e. na grqkom jeziku sastavio je delo pod imenom Anali, u kome dogaaje izlae hronoloxki, poqev od imena konzula. Piktor pixe na grqkom jer je u to vreme latinski smatran varvarskim jezikom i jer je grqki predstavao jedini pravi kievni jezik. Piktor je prvi pisac koji pokuxava opravdati i objasniti rimsku vlast u grqkom svetu. On se posebno zanima periodom osnivaa grada, kao i periodom u kome sam ivi. egovo delo, izuzev neznatnih odlomaka i citata kod Livija i Dionisija, je danas izgubeno. Od starijih analista treba jox pomenuti Lucija Cincinija Alimenta i Lucija Postumija Albina. Lucije Cincinije Aliment poreklo je vodio iz ugledne, patriciske porodice. Bio je senator, kao i Piktor. Jedno vreme je proveo u zarobenixtvu kod Hanibala, da bi se potom naxao na slobodi. Sastavio je na grqkom jeziku jedne anale. Lucije Postumije Albin sastavio je na grqkom jeziku takoe jedne anale. Bio je filhelen. Polibije nema visoko mixee o emu. 1 Marko Porcije Katon Stariji bio je prvi istoriqar koji je sastavio jednu rim- sku istoriju na latinskom jeziku. Katon Stariji poreklo je vodio iz ugledne porodice. Godine 195. vrxio je dunost konzula, a 184. cenzora. Bio je izuzetno neprijateski raspoloen prema Grcima. ihovu kulturu smatrao je inferi- ornom u odnosu na rimsku. Znao je da veliqa rimske vrline. Dok je Piktor iveo u vremenu kad se Rim spremao na osvajaa, u vreme Katona Starijeg za- vrxen je III makedonski rat, Rim nema konkurenta na Sredozemu i u skladu sa tim ne mora da se pravda nikome, pa ni Grcima. Katon Stariji je na latinskom jeziku sastavio jedno delo pod imenom Origines ili Poqeci. Smatra se da delo nastaje po zavrxetku III makedonskog rata, u periodu izmeu 168. i 149. p. n. e. Sastojalo se iz sedam kiga. Prva je bila posveena osnivau grada, a sledee dve, koje su izgubene, osnivau italskih gradova. IV, V, VI i VII kiga bile su posveene ratovima Rima i Kartagine, kao i ratovima sa Makedonijom. Dok je za rani period Katon koristio dela ranijih pisaca, poslede kige sastavao je na osnovu sopstvenog iskustva. Smatra se da je uqestvovao u svim diplomatskim pregovorima sa helenistiqkim dravama. Ciceron pixe kako je stil Katona Starijeg nezanimiv, ali ga hvali kao is- toriqara. Od Katonova dela danas je saquvano oko 150 odlomaka. Po smrti Katona Starijeg, oko 130. ili 120. godine, pontifex maximus Publije Mucije Scevola odluqio je izdati Annales Maximi, koji se sastojao od svih anala od 753. do 130. ili 120. Svake godine pontifeks, sa sedixtem u nekadaxoj kraevoj palati, imao je obiqaj da na zidu Regije stavi jedan natpis. Natpis je bio urezan na jednoj ili vixe ploqica. Na poqetku natpisa stavalo se ime konzula, eponimnog magistrata. Potom su reani dogaaji koji su oznaqili godinu u kojoj je pomenuti konzul vrxio slubu: objava rata, zakuqee mira, trijumfi, katastrofe, qudesa... Po Katonovoj smrti Mucije Scevola izdaje sve postojee anale u osamdeset kiga. Prema tradiciji od 753., mada je to malo verovatno, jer su Rimani pismo od Etruraca primili tek oko 700. Annales Maximi danas nije saquvan. Odlomke prepoznajemo u delima kasnijih pisaca. Sa Scevolom se zavrxava starija analistika. Mlai Mlai analisti predstavaju pisce I veka p. n. e. To je period novog po- leta, razvoja rimske istoriografije. U Rimu, meu istoriqarima java se svest o znaqaju dokumenata, ea za shvataem proxlosti, pisaem politiqkih istorija. Od mlaih analista treba izdvojiti qetvoricu: Kvinta Klaudija Kvadrigarija, Gaja Licinija Macera, Valerija Atija i Tuberona. Mada ihova dela danas nisu saquvana, poznato je da su sastavili vixe kiga no stariji analisti. Kvint Klaudije Kvadrigarije je danas slabo poznat. Sastavio je jedno delo u 23 kige, koje je poqie 390. godinom ili galskim zauzimaem Rima. Naime, po galskom zauzimau grada unixteni su svi rimski spisi i dokumenti koji su do tada postojali. Poxto se o dogaajima pre galske najezde znalo samo na osnovu kazivaa, Kvadrigarije svoju istoriju poqie 390. godinom kada su izvori ve pouzdaniji. Gaj Licinije Macer vrxio je slubu narodnog tribuna 73. godine i bio je va- treni pristalica politike Gaja Marija. Interesovao se za politiku, ali i za rimske starine. Imao je obiqaj poseivati arhive pri hramovima, prouqavati dokumenta. Dravni arhiv nalazio se u hramu Saturna. Ciceron i Livije, koji su ga koristili, nisu imali visoko mixee o emu. Valerije Atija stvarao je kad i Macer, osamdesetih godina I veka p. n. e. Poticao je iz ugledne porodice. Imao je obiqaj preuveliqavati zasluge svoje porodice ili broj vojnika koji je uqestvovao ili pak poginuo u jednoj bici. Interesovao se za rimske institucije. Livije ga dosta koristi. 2 Tuberon je bio veliki prijate Dionisija Halikarnaxanina. Posvetio mu je i jedan spis o Tukididu, koji se oquvao do danas. Bio je samostalan istraivaq i konsultovao je dokumente. Marko Terencije Varon je stvarao nexto pre Tit Livija. iveo je od 116. do 24. godine p. n. e. Moda najplodniji rimski pisac, sigurno najvei rimski en- ciklopedista. Bio je prijate Cicerona i Pompeja. Nije pisao anale, ve eseje o rimskim institucijama, politici, religiji, obiqajima, umetnosti... 1 Smatra se da je sastavio oko 490 ili 620 kiga, od kojih je danas saquvano svega de- vet: O zemoradi (3 kige) i O latinskom jeziku (6 kiga). Utvrdio je rimsku hronologiju. Prua podatke da je Rim osnovan 753. godine, da je Republika os- novana 509. godine, da se galsko zauzimae Rima odigralo 390. godine p. n. e. Bio je sistematiqan i paiv istoriqar, moda najpouzdaniji od svih rimskih istoriografa. Dosta ga je koristio Dionisije Halikarnaxanin. Strabon, geograf, savremenik Livijev. Roen u Maloj Aziji, a u Rim dolazi posle 31. godine. Napisao je jednu istoriju koja nije saquvana, ali je saquvana Geografija u sedamnaest kiga. Petu kigu svog dela posvetio je Etruriji, Rimu i Laciju. Delo obiluje istorijskim podacima. Bio je ozbian istraivaq. (! Ostalo neobraeno pitae fasta.) 1 Spada u grupu pisaca koje nazivaju antikvarima 3