TEHNIKA KOLA KUTINA

Hrvatskih branitelja 6
44320 Kutina






ENERGIJA VJETRA
Zavrni rad k. god. 2013./2014.






Uenik: Denis Bogdan, 4.A
Mentor: Tatjana Mihali labek

Kutina, 23. svibanj 2014.

ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 2

UVOD
SADRAJ

1. Uvod ............................................................................................................................... 3
2. Vjetar ............................................................................................................................. 4
2.1. to je vjetar .................................................................................................. 4
2.2. Kako nastaje ................................................................................................. 4
2.3. Smjer i jaina ............................................................................................... 4
2.4. Brzina ........................................................................................................... 5
2.5. Podruja vjetra ............................................................................................. 5
3. Energija vjetra .............................................................................................................. 6
3.1. O energiji vjetra ........................................................................................... 6
3.2. Betzov zakon ............................................................................................... 7
4. Povijesni razvoj ............................................................................................................ 8
4.1. Prve uporabe energije vjetra ....................................................................... 8
4.2. Davna povijest ............................................................................................. 8
4.3. Druga polovica 19. stoljea ......................................................................... 9
4.4. Moderna industrija vjetra ........................................................................... 10
5. Vjetroelektrana ........................................................................................................... 11
5.1. to je vjetroelektrana ................................................................................. 11
5.2. Vrste vjetroelektrana .................................................................................. 11
5.3. to je vjetroagregat .................................................................................... 14
5.4. Vrste vjetroagregata ................................................................................... 14
5.5. Dijelovi vjetroagregata .............................................................................. 15
5.6. Izbor poloaja vjetroelektrana ................................................................... 15
5.7. Prednosti i nedostaci .................................................................................. 16
5.8. Vjetroelektrane u HR ................................................................................. 16
6. Energija vjetra u budunosti ..................................................................................... 17
6.1. Koritenje energije vjetra u budunosti ..................................................... 17
6.2. Ciljevi ........................................................................................................ 17
7. Mitovi ........................................................................................................................... 18
8. Zakljuak ................................................................................................................... 19

POPIS LITERATURE ............................................................................................................ 20



ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 3

UVOD
1. UVOD
Podjela prirodnih oblika energije
Prirodni oblici energije se dijele na:
Obnovljive
- Vodene snage (energija vodotokova, morskih struja i valova, plime i oseke)
- Biomasa i bioplin
- Energija suneva zraenja
- Energija vjetra
Neobnovljive
- Fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin, uljni kriljevci)
- Nuklearna goriva (unutarnja toplina zemlje (geotermalna energija))
Problem
Neobnovljivih izvora energije u svijetu ima sve manje, a njihov tetni utjecaj je sve izraeniji
u zadnjih nekoliko godina.
Obnovljivi izvori energije se mogu i moraju poeti bolje iskoritavati, a njihov razvoj je vaan
zbog nekoliko razloga:
Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog
dioksida (CO
2
) u atmosferu. Smanjenje emisije CO
2
u atmosferu je politika Europske
unije.
Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava.
Takoer pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje
ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije.
Oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije u dugom razdoblju.
Obnovljivi izvori energije ne zagauju okoli u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, neki od njih su
vie tetni, a neki manje. To se posebno odnosi na energiju dobivenu iz biomase koja kao i
fosilna goriva prilikom sagorijevanja isputa CO
2.
Ako izuzmemo energiju vode, glavni problemi kod obnovljivih izvora energije su cijena i
mala koliina dobivene energije. Potencijali obnovljivih izvora energije su golemi, ali
trenutna tehnoloka razvijenost nam ne doputa da se oslanjamao samo na njih.




ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 4

UVOD
2. VJETAR
2.1. to je vjetar
Vjetar je strujanje zraka, a nastaje zbog razlike temperatura odnosno tlakova. Strujanjem
zraka dolazi do trenja, odnosno gubitka kinetike energije u doticaju sa vrstom podlogom,
to donosi razlike u brzini strujanja u vremenu i prostoru.
Vjetar je ist izvor energije, ne proizvodi CO
2
i ne zagauje okoli. Gibanje vjetra moe biti
horizontalno i vertikalno. Na njega utjee rotacija Zemlje i konfiguracija tla, a odreen je
smjerom, jainom i brzinom.
2.2. Kako nastaje
Uslijed nejednolikog zagrijavanja Zemljine povrine dolazi do zagrijavanja zranih masa.
Topli zrak se uzdie na desetak kilometara u ekvatorijalnom pojasu, te se usmjerava prema
polovima i zakree pod utjecajem Zemljine rotacije. Hladni zrak popunjava nastale praznine i
na taj nain uzrokuje stalne vjetrove.
Lokalni vjetrovi ovise o topografskom i geografskom obiljeju kao to su: drvee, zgrade,
jezera, more, planine i kotline.
2.3. Smjer i jaina
Vjetar se najee opisuje dvjema jednostavnim komponentama: smjerom i jainom.
Za odreivanje smjera koristi se vjetrulja (instrument za mjerenje atmosferskih prilika), a
oznaavamo ga stranom svijeta sa koje dolazi, dok jainu vjetra odreujemo anemometrom ili
pomou Beaufortove ljestvice.









Slika 2.3.1. Rua vjetrova
VJETAR
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 5

UVOD
Graf 2.3.2. Beaufortova ljestvica za odreivanje jaine
2.4. Brzina
Brzina vjetra opisuje se sa svoje tri veliine. Srednjom brzinom vjetra (najee kao 10-
minutni prosjek, ali moe biti i satni, 6-satni, dnevni pa i mjeseni i sezonski), trenutanom
brzinom vjetra i fluktuirajuom komponentom brzine vjetra.
Srednju vrijendost brzine vjetra odreuju sezonske pojave, a trenutana vrijednost moe
znaajno odstupati zbog dodira vjetra sa povrinom tla te zbog termikih efekata uslijed
pomaka zranih masa.
Fluktuirajua komponenta brzine vjetra odreuje horizontalni intenzitet turbulencije, te na taj
nain opisuje stalnu promjenjivost brzine vjetra.
Trenutanu brzinu vjetra odreujemo formulom:

t r enut ano
=

s r ednj e
+

f l ukt ui r aj ue
Zbog trenja u dodiru s povrinskim slojem Zemlje brzina vjetra je nula tik uz povrinu, te
ubrzano raste s visinom do granice atmosfere (oko 2 kilometra iznad tla). Na toj visini
promjena brzine s daljnjim rastom visine postaje jednaka nuli.
2.5. Podruja vjetra
Postoje dijelovi Zemlje na kojima pue takozvani stalni (planetarni) vjetar i na tim podrujima
je iskoritavanje energije vjetra najisplativije. Dobri poloaji su obale mora i oceana
(priobalna vjetroelektrana), te puina mora (plutajua vjetroelektrana).
Puina se istie kao najbolji poloaj zbog stalnosti vjetrova, ali cijene ugradnje i prijevoza
energije usporavaju takva ulaganja.



VJETAR
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 6

UVOD
3. ENERGIJA VJETRA
3.1. O energiji vjetra
Energija koju vjetar u sebi nosi i koja se moe upotrijebiti na koristan nain ovisi o kubu
srednje brzine vjetra koji pue, ali i o gustoi zraka koja pak ovisi o nadmorskoj visini i
temperaturi.
Energija vjetra ovisi o specifinoj snazi vjetra u odreenom vremenskom intervalu:

Ako kaemo da u odreenom vremenskom intervalu T vjetar pue jednoliko jednadba glasi:

,
gdje je

zamijenjen sa

Kako smo ve napomenuli, gustoa zraka ovisi o nadmorskoj visini (tj. tlaku) i temperaturi.
Tako se gustoa zraka za odreeno podruje i vremenski period moe odrediti kao:

Iskoristivost enrgije vjetra je ograniena, te se u slobodnoj struji zraka samo jedan njen dio
moe pretvoriti u korisnu energiju. Razlog toga je u injenici da u slobodnoj struji vjetra,
vjetar mora nastaviti svoje strujanje da bi omoguio dolazak vjetru iza sebe. To ogranienje
naziva se Betzov zakon. On se izraava kroz stupanj aerodinamike pretvorbe koji je
ogranien Betzovom granicom koja iznosi 0,593. To znai da se maksimalno 59.3% energije
vjetra moe pretvoriti u korisnu energiju aerodinamikom pretvorbom u slobodnoj struji
vjetra.
Unato tome, kao i injenici da energija vjetra nastaje pretvorbom samo 1% energije Sunca
dozraene na Zemlju, vjetar je jedan od izdanjih izvora obnovljive i odrive energije, te
njegov tehniki potencijal uz dananje stanje tehnologije daleko nadmauje potrebe
ovjeanstva za elektrinom energijom.

ENERGIJA VJETRA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 7

UVOD

3.2. Betzov zakon
Betzov zakon matematiki prikazuje stupanj aerodinamike pretvorbe koji je jednak omjeru
snage na vratilu vjetroagregata i raspoloive snage u slobodnoj struji vjetra.
Naalost, dio ukupne kinetike energije vjetra je neiskoristiv, jer vjetar mora nastaviti
strujanje kako bi omoguio dolazak vjetru iza sebe.
Kao to smo napomenuli, najvei mogui stupanj aerodinamike pretvorbe je Betzova granica
koja iznosi 0.593, odnosno 59.3%.
Nijedan trenutno dostupan moderni vjetroagregat ne moe imati uinkovitost veu od:

Primjenom zakona o ouvanju energije,
maseni protok se moe izraziti:

Slika 3.2.1. Protok fluida kroz vjetroagregat


ENERGIJA VJETRA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 8

UVOD

4. POVIJESNI RAZVOJ
4.1. Prve upotrebe energije vjetra
Koritenje energije vjetra je prvi puta koriteno kada su ljudi postavili jedra na brodove i time
omoguili daleka putovanja. Na neki nain se moe rei da je vjetar taj koji je pokrenuo eru
istraivanja i omoguio prijenos robe i dobara na velike udaljenosti.
Dugo vremena nakon prvih jedara uslijedilo je koritenje energije vjetra za obavljanje
mehanikog rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi.
U modernim vremenima s dolaskom i izumom elektrine energije poinju se upotrebljavati u
svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva destetljea zbog sve veeg zagaenja okolia,
vjetroelektrane poinju imati veliki znaaj i postale su jedan od glavnih izvora energije za
blisku budunost.
4.2. Davna povijest
Jedrenjaci kao prvi oblik koritenja energije vjetra postoje ve najmanje 5500 godina i od tih
davnih vremena do danas rade na istim principima koristei ist i dostupan izvor energije.
Slika 4.2.1. Heronovo orgulje pogonjeno vjetrom
Najraniji poznati sluaj koritenja energije vjetra za pokretanje nekog stroja putem rotora je
vjetreni rotor iz 1. stoljea Grkog ininjera Herona Aleksandrijskog.
Prve vjetrenjae za praktinu primjenu bile su u upotrebi u pokrajini izmeu Afganistana i
Irana najranije u 9. stoljeu, a moda ve i u 7. stoljeu. To su bile vjetrenjae s vertikalnom
osi vrtnje i pravokutnim lopaticama s jedrima, a upotrebljavale su se za mljevenje i pumpanje
POVIJESNI RAZVOJ
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 9

UVOD
vode. Vjetrenjae s horizontalnom osi vrtnje ule su u iru primjenu u sjeverozapadnoj Europi
poetkom 1180-tih godina i bile su koritene za mljevenje.

4.3. Druga polovica 19. stoljea
Do 1900. godine u Danskoj je bilo instalirano oko 2500 vjetrenjaa za obavljanje mehanikog
rada koje su po nekim procjenama imale ukupnu snagu od 30 MW. Na srednjem zapadu
SAD-a je izmeu 1850. i 1900. na farmama instaliran ogroman broj malih vjetrenjaa (oko 6
milijuna) koje su se koristile za pokretanje pumpi za navodnjavanje.
Prvu vjetrenjau za proizvodnju elektrine energije (prvi vjetroagregat) izradio je prof. James
Blyth u kotskoj u srpnju 1887. godine. Njegov vjetroagregat visine 10 m s platnenim jedrima
bio je postavljen u vrtu njegove vikendice i punio akumulatore koji su davali energiju za
osvjetljenje njegove kolibe. Time je to postala prva kua na svijetu koja se napajala
elektrinom energijom proizvedenom iz energije vjetra.
Slika 4.3.1. Blythova vjetrenjaa kod vikendice u Marykirku (vedskoj)
1887. godine u Clavelandu (SAD) Charles F. Brush je dizajnirao i konstruirao vei i bolji
vjetroagregat koji je izradila njegova ininjerska tvrtka, te ga postavila kod njegove kue i
koji je radio sve do 1900. godine. Njegov vjetroagregat imao je rotor promjera 17 m i bio je
postavljen na 18 m visoki stup, no unato veliini razvijao je maksimalnu snagu od samo 12
kW. Okretao se relativno sporo i imao je 144 lopatice. Prikljueni generator punio je
akumulatorske baterije, te pokretao do 100 arulja ili neke od strojeva u Brushovom
POVIJESNI RAZVOJ
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 10

UVOD
laboratoriju.
Slika 4.3.2. Vjetroagregat Charlesa Brusha iz 1887.

4.4. Moderna industrija vjetra
Moderno iskoritavanje energije vjetra, kakvo danas poznajemo, poelo je u 1970-tim
godinama kao odgovor na svjetsku naftnu krizu 1973.
Od 1973. do 1986. trite vjetroagregata se razvilo od malih pojedinanih vjetroagregata za
upotrebu na farmama snage 1 do 25 kW sve do polja meusobno povezanih vjetroagregata
koji su bili srednjih snaga od 50 pa sve do 600 kW. Na vrhuncu razvoja industrije vjetra u
Kaliforniji je u 1980-tima bilo instalirano 17 000 vjetroagregata ukupne snage 1 700 MW,
koji su proizvodili preko 3 TWh elektrine energije godinje, to je bilo dovoljno za napajanje
grada od 3 000 000 stanovnika.
Taj nagli razvoj industrije vjetra u Kaliforniji je bila neoekivana pojava koja se desila uslijed
povoljne ekonomske i zakonske klime, te je time ujedno pokrenula industriju vjetra.
Ameriki proizvoai su ve u to vrijeme nastupili sa vjetroagregatima velikih dimenzija i
snaga, s razliitim dizajnerskim rjeenjima, no brzopletost i nedovoljno ulaganje u razvoj tih
rjeenja rezultiralo je cijelim nizom katastrofalnih, nesigurnih i neprimjenjivih vjetroagregata.
U zadnjih 10 godina, razvoj energije vjetra poprima nesluene razmjere, snaga pojedinanih
vjetroagregata se u manje od 20 godina poveala za 10 puta, a dimenzije su narasle vie od
dva puta. Danas se moe rei da vjetar kao izvor energije velikim koracima postaje jedan od
uobiajenih izvora energije, te e u skoroj budunosti po svim kriterijima moi nadmaiti
klasine centralizirane izvore energije koje smo veinom do sada koristili. Isto tako instalirana
snaga u vjetroelektranama u svijetu svake godine biljei ogroman rast u prvih 10 godina 21.
stoljea, a broj zaposlenih u toj industriji u EU blii se brojci od 200 000 ljudi.
POVIJESNI RAZVOJ
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 11

UVOD
Slika 4.4.1. Moderni vjetroagregat
5. VJETROELEKTRANA
5.1. to je vjetroelektrana
Vjetroelektrana je niz blisko smjetenih vjetroagregata, najee istog tipa, izloenih istom
vjetru i prikljuenih posredstvom zajednikog rasklopnog ureaja na elektroenergetski sustav.
Vjetroelektrane pretvaraju kinetiku energiju vjetra u kinetiku energiju vrtnje vratila, a
pretvorba se odvija pomou lopatica rotora vjetroagregata.
5.2. Vrste vjetroelektrana
Vjetroelektrane se mogu podijeliti na:
Kopnene
Priobalne
Plutajue
Zrane
Kopnene vjetroelektrane
Kopnene vjetroelektrane se grade na vrstom tlu i najei su oblik vjetroelektrana.
Graf 5.2.1. Najvee kopnene vjetroelektrane u svijetu
Slika 5.2.2. Kopnena vjetroelektrana u Teksasu (SAD)
VJETROELEKTRANA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 12

UVOD
Priobalne vjetroelektrane
Priobalna vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane s vrstim temeljima koja se gradi na moru,
uglavnom u priobalnom podruju, gdje je dubina vode obino manja od 60 metara, a
udaljenost od obale do najvie 50 kilometara.
Openito govorei, morske instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od kopnenih. To je
zbog toga to su im tornjevi vii kada se urauna dio ispod vode i zbog toga to je sama
izgradnja skuplja. Proizvedena elektrina energija se do kopna prenosi putem podmorskog
kabela. Odravanje je takoer skuplje, a mora se paziti i na zatitu od korozije, zbog ega se
esto dodaju dodatni premazi i katodna zatita.
Takve turbine su najvee, a predvia se da e njihova veliina i snaga nastaviti rasti.
Vjetroelektrane smjetene na moru znaju imati i vie od 100 vjetroagregata.
Slika 5.2.3. Priobalna vjetroelektrana u Lillgrundu (vedska)
Plutajue vjetroelektrane
Plutajua ili puinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se postavlja na plutajuu
strukturu u dubljem moru, gdje nije mogue postaviti priobalnu vjetroelektranu. Plutajue
vjetroelektrane su sloene i zahtijevaju vee poetne trokove, ali su nove studije pokazale da
zbog njihovih mogunosti pristupa snanijim vjetrovima imaju dobru isplativost.
Obino se vie plutajuih vjetroagregata povezuju zajedno u vjetroelektranu, kako bi se
VJETROELEKTRANA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 13

UVOD
koristio zajedniki provodni kabel za prijenos elektrine struje.
Slika 5.2.4. Plutajui vjetroagregat postavljen u Sjevernom moru
Zrane visinske vjetroelektrane
Koncept visinskih vjetroelektrana se zasniva na iskoritenju energije vjetra u viim slojevima
atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept vjetroelektrana koje su na razliite naine
podignuti u visinu bez potpore tornja.
Moemo ih podijeliti u dvije skupine:
Visinske vjetroelektrane za iskoritavanje vjetra na niim visinama
Visinske vjetroelektrane za iskoritavanje vjetra na viim visinama
Zajedniko im je to to su predviene za iskoritavanje vjetra na visinama veim nego to to
mogu vjetroelektrane montirane na tlu, mogunost montae na bilo kojoj lokaciji u svijetu te
su u potpunosti ekoloki prihvatljive, budui da ne isputaju staklenike plinove.
Visinske vjetroelektrane na taj nain mogu proizvoditi elektrinu energiju 90% vremena, dok
bi one na zemlji to inile maksimalno 35% vremena.
To bi rezultiralo pojeftinjenjem elektrine energije i zahtijevalo bi manje vjetroelektrana za
istu koliinu elektrine energije.
Slika 5.2.5. Zrani visinski vjetroagregat


VJETROELEKTRANA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 14

UVOD
Slika 5.4.1.
Vjetroagregat s
vertikalnom osi vrtnje





5.3. to je vjetroagregat
Vjetroagregat je rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju vjetra prvo u mehaniku, a
zatim preko elektrinih generatora u elektrinu energiju.
Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor elektrinog generatora nalaze na istom vratilu.
5.4. Vrste vjetroagregata
Vjetroagregati se prema osi vrtnje mogu podijeliti na one s:
Vertikalnom osi vrtnje
Horizontalnom osi vrtnje
Veina komercijalnih vjetroagregata prikljuenih na mreu je horizontalnog tipa.
Vjetroagregati s vertikalnom osi vrtnje
Glavna prednost ovakve konstrukcije je da turbina ne treba biti
upreta direktno u vjetar da bi bila uinkovita. Ta prednost je
efektivna na lokacijama gdje je smjer vjetra dosta promjenjiv.
Mogu biti postavljene blie tlu i ne trebaju im visoki tornjevi,
zbog ega su pristupanije za odravanje.
Loa strana toga je da su brzine vjetra na manjim nadmorskim
visinama dosta manje, to znai da je manje energije
raspoloivo za pretvorbu. Uz to, strujanje zraka blizu tla i
objekata je esto turbulentno, to donosi nezgodne pojave kao
to su vibracije, bre troenje leajeva i krai ivotni vijek.
Vjetroagregate s vertikalnom osi vrtnje moemo podijeliti na
Darrieusove i Savoniusove. Nijedna od njih danas nije u iroj
komercijalnoj upotrebi.
Vjetroagregati s horizontalnom osi vrtnje
Najee se izvode s tri lopatice, a ponekad se mogu vidjeti i izvedbe s dvije. Imaju rotor,
vratilo i elektrini generator koji su smjeteni u kabini na vrhu visokog stupa, te moraju biti
okrenuti direktno prema vjetru, za to se koristi senzor uparen sa servo motorom.
Mogu se podijeliti na one koje gledaju prema vjetru i na one koje gledaju od vjetra.
VJETROELEKTRANA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 15

UVOD
Velika veina gleda prema vjetru, jer na taj nain izbjegava utjecaj turbulencija koje nastaju
iza turbine.
Osnovna prednost turbina koje gledaju od vjetra je ta to se u njih ne moraju ugraivati
mehanizmi za zakretanje turbine, ali nisu toliko pouzdane i trajne kao one koje gledaju prema
vjetru.
5.5. Dijelovi vjetroagregata
Glavni dijelovi vjetroagregata s horizontalnom osi:
1. Temelj
2. Prikljuak
na elektroenergetski sustav
3. Stup
4. Ljestve za
pristup
5. Zakretnik
6. Kuite stroja
7. Elektrini
generator
8. Anemometar
9. Koioni sustav
10. Prijenosnik snage (obino multiplikator)
11. Lopatice rotora
12. Sustav zakretanja lopatica
13. Glavina rotora
5.6. Izbor poloaja vjetroelektrana
Iako je potencijal vjetra najvaniji imbenik za izbor poloaja vjetroelektrane, postoji i niz
drugih imbenika koji se moraju zadovoljiti.
Izbor poloaja provodi se u dva koraka. Najprije se odreuju podruja koja su nepogodna za
izgradnju zbog slijedeih razloga:
Podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal.
Podruje zatieno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota.
Podruje namjenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata.
Podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje.
U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija kao to su:
Srednja godinja brzina vjetra.
VJETROELEKTRANA
Slika 5.5.1. Dijelovi vjetroagregata

ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 16

UVOD
Veliina lokacije, odnosno broj vjetroagregatskih jedinica koje je na tom poloaju
mogue postaviti.
Udaljenost lokacije od prometnica.
Udaljenost lokacije od postojee elektrine mree.
Mogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom.
Znaajke terena (umovitost, pogodnost za poljodjelstvo).
Utjecaj na ivotinjski svijet (migracijski putovi ptica selica, zatiena stanita i drugo).
Poloaj lokacija s obzirom na turistika podruja.
Prema navedenim imbenicima idealna vjetroelektrana je ona koja je smjetena na mjestu
koje ima povoljan vjetropotencijal, nalazi se blizu elektrine mree, ima dobar cestovni
pristup, a njezina gradnja je u skladu s namjenom prostora i s uvijetima zatite okolia.
5.7. Prednosti i nedostaci
Prednosti vjetroelektrana su:
1. Ne troe gorivo.
2. Kemijski i bioloki ne zagauju okoli.
3. Ima pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u podrujima koja su inae izloena
jakim vjetrovima.
4. Borba protiv globalnog zatopljenja.
5. Smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva.
Nedostaci vjetroelektrana su:
1. Povremenost pogona, zavisno o meteorolokim karakteristikama podruja primjene.
2. Jake promjene u snazi vjetra tehniki su tee savladive. Moramo sprijeiti oteenje
vjetrenjae pri olujnoj snazi i izvlaiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, to
poskupljuje rjeenja.
3. Za usklaivanje broja okreta vjetroturbine s brojem okretaja ugraenog generatora
potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, to takoer
poskupljuje tehniku izvedbu.
4. Prisutno je estetsko zagaenje u sluaju velikih vjetrolektrana, to bi se moglo
izbjei ako se vjetroelektrana ugradi na nenapuenim prostorima.
5.8. Vjetroelektrane u HR
Vjetroelektrane u Hrvatskoj zapoele su svoj razvoj jo 1988. godine, kada je elektroindustrija
Konar postavila prvi vjetroagregat u brodogradilitu Uljanik. Hrvatska ima na desetke
podruja koja imaju zadovoljavajui vjetropotencijal za izgradnju elektrana. Mjerenja su
pokazala kako je za iskoritavanje energije vjetra povoljnije podruje Jadrana. Stoga su prve
vjetroelektrane izgraene upravo na tom podruju.
VJETROELEKTRANA
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 17

UVOD
Prema podacima iz kolovoza 2013. godine u Hrvatskoj postoji 11 vjetroelektrana koje su u
normalnom radu i koje isporuuju elektrinu energiju u elektroenergetski sustav Hrvatske.
Instalirana snaga svih vjetroelektrana je 237 MW, a u radu je 129 vjetroagregata koje godinje
isporuuju oko 710 GWh elektrine struje.
Graf 5.8.1. Vjetroelektrane u Hrvatskoj
6. ENERGIJA VJETRA U BUDUNOSTI
6.1. Koritenje energije vjetra u budunosti
Zbog razvijenosti tehnologije, uinkovitosti i ekonomije, vjetar trenutno izgleda kao
najperspektivniji izvor energije budunosti, ali je ve i znaajan izvor elektrine energije
sadanjosti. Treba priznati i da energija vjetra nije i ne moe biti jedino rjeenje svih
energetskih izazova koje donosi doba u kojem emo iscrpiti sva fosilna goriva koja nam je
Zemlja stvarala milijunima godina.
Razdoblja bez ili sa manje vjetra e se moi predvidjeti. Zbog toga svi oni koji rade u
industriji vjetra razmiljaju i o upotrebi solarne energije, a posebice o energiji vode, kao
izvoru koji se idealno nadopunjuje s vjetrom (akumulacijske hidroelektrane i pumpno-
akumulacijske hidroelektrane su iznimno uinkoviti spremnici energije).
Glavni akteri u industriji vjetra su se okrenuli i drugim tehnologijama spremanja energije
(npr. gorive elije) kao rjeenju koje moe pomoi to veem udjelu vjetroelektrana u
elektroenergetskom sustavu.
Jednom kada se otplati kapitalna investicija vjetroelektrane biti e to najjeftiniji izvor energije
uz solarne elektrane. Trokovi goriva su nepostojei, a trokovi pogona i odravanja
minimalni. Vjetroelektrane gotovo da ne utjeu na okoli, pogotovo u usporedbi s drugim
izvorima energije.
6.2. Ciljevi
Interesantno je da je cilj Europske komisije iz 1996. bio taj da do 2020. instalirana snaga
vjetroelektrana dosegne 12,3 GW, to je postignuto dva desetljea prije roka (2000. godine).
ENERGIJA VJETRA U BUDUNOSTI
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 18

UVOD
EWEA (European Wind Energy Association Europsko udruenje za energiju vjetra) za
2030. godinu predvia ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana od 400 GW, koji e pokriti
28,5% potronje elektrine energije u Europi.
Oekuje se da e nakon 2020. godine opadati gradnja novih vjetroelektrana na kopnu, a
znatno rasti gradnja puinskih.
Graf 6.2.1. Oekivanja Europske komisije ukupnog instaliranog kapaciteta do 2030. godine
7. MITOVI
Turbine zauzimaju veliki dio zemljita
Povrina koju prosjena turbina zauzima je izuzetno mala cca. 30 m
2
.
Povrine na koju se turbine postavljaju su esto nepristupane i nisu poljoprivredna
zemljita.
U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistika atrakcija, te se prema stupnju
ureenosti i istoe mogu mjeriti sa nacionalnim parkovima.
Projekti izgradnje se provode bez odobrenja lokalne zajednice
Zakonom je strogo propisano kako se vjetroelektrane ne mogu izgraivati bez
odobrenja lokalne zajednice i odobrenih urbanistikih planova na lokalnoj razini.
Turbine su opasne
Vjetroelektrane ne proizvode tetne plinove, zagaenja ili opasan otpad.
Postoje brojne studije koje odgovaraju da potvruju kako buka iz vjetroelektrana nije
tetna ili opasna za ljude.
Svaka vjetroelektrana mora zadovoljiti po pitanju buke razinu koja je propisana
temeljem zakona o zatiti okolia.
Vjetroelektrane se ne izgrauju na mjestima gdje su migracijski putovi ptica.
Nijedna vjetroelektrana nije izazvala veu tetu po pitanju ptica, a studije procjenjuju
da su vjetroelektrane odgovorne za 0,3 do 0,4 pogibelji ptica po GWh struje.
MITOVI
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 19

UVOD
Pri projektiranju i izradi vjetroelektrana sudjeluju i znanstvenici ime se omoguuje
bolje razumijevanje ekologije ptica.
Vjetroelektrane su nepopularne
Ispitivanja pokazuju upravo suprotno.
90% puanstva u npr. Velikoj Britaniji vjeruje kako bi vlada trebala poduprijeti
iskoritavanje obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrane proizvode malo energije
Samo jedna turbina snage 2 MW na dobroj lokaciji proizvodi dovoljno energije za
opskrbu do 2000 domainstava.
Predvia se kako e glavni izvor za dobivanje goriva budunosti (vodika) biti vjetar.
Vjetroelektrane su u konanici skuplji od drugih obnovljivih izvora
Vjetroelektrane su trenutno najekonominija tehnologija iskoritavanja izvora
energije, u usporedbi sa solarnom, energijom valova i biomasom.
Vjetroelektrane predstavljaju tehnologiju koja trenutno ima najveu stopu rasta u
proteklih nekoliko godina od 30%.

8. ZAKLJUAK
Vjetroelektrane kao jedan od obnovljivih izvora energije su jedne od boljih izvora jer
ponajprije ne tete okoliu, ne troe gorivo i trenutno su najekonominiji oblik iskoritenja
obnovljivih izvora. Treba ih poeti to vie iskoritavati jer nam ponestaje neobnovljivih
izvora. Hrvatska ima dobar potencijal za poveanjem broja vjetroelektrana zbog
zadovoljavajuih karakteristika vjetra pa se planira njihova daljnja izgradnja. Budui da
priobalna podruja imaju brzinu veu za oko 90% od kopnenih, priobalne vjetroelektrane bi
mogle pridonijeti znatno vie energije. Stoga se u budunosti planira to vea izgradnja
priobalnih vjetroelektrana. Vjetroelektrane postaju sve popularnije i njihova stopa rasta u
proteklih nekoliko godina je porasla za 30%. Ljudi su ih dobro prihvatili, a brojna ispitivanja
pokazuju kako bi oko 70% puanstva u EU podrali izgradnju vjetroelektrana. U mnogim
zemljama vjetroelektrane postaju turistika atrakcija, te se prema ureenosti i istoi mogu
mjeriti sa nacionalnim parkovima. Energija vjetra je definitivno jedan od izvora budunosti i
ima veliki potencijal za daljni razvoj kroz iduih nekoliko desetljea, ako ne i vie. Obrada
ove teme mi se svidjela stoga bi vjetroelektrane dodao na jedno od odredita koje bi u
budunosti volio posjetiti.



ZAKLJUAK
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 20

UVOD











POPIS LITERATURE
[1.] ***: http://www.samobor.hr/web/izvori-energije, 15.4.2014.
[2.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/sto-je-vjetar, 17.4.2014.
[3.] ***: http://www.energetski-certifikat-zagreb.com/index.php/energetski-
certifikat/energetsko-certificiranje/energija-vjetra, 13.5.2014.
[4.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Betzov_zakon, 19.4.2014.
[5.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/povijest, 19.4.2014.
[6.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_vjetroelektrana, 21.4.2014.
[7.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana, 26.4.2014.
[8.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroagregat, 7.5.2014.
[9.] ***: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskoj, 11.5.2014.
[10.] ***: http://www.vjetroelektrane.com/znacaj-i-vizija, 21.4.2014.
[11.] ***: http://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/09/29/vjetroelektrane-u-europi/,
11.5.2014.
POPIS LITERATURE
ENERGIJA VJETRA


DENIS BOGDAN, 4.A 21

UVOD
[12.] http://novaenergija.hr/energija-vjetra-mitovi/, 13.5.2014.