Dr. sc.

MURADIF HAJDER - MEHANIZMI ODBRANE LINOSTI EGO ODBRANE I PSIHOTERAPIJA

U pripremi pacijenta za psihoterpijski proces veoma je vano uraditi njegov strukturalni psiholoki
profil linosti i utvrditi njegovu psiholoku konstituciju (bitne crte linosti koje su dosljedne u
ponaanju, posebne osobine linosti po kojima je linost prepoznatljiva kao osobena ili posebna,
nain emocionalnog reagovanja (temperament), nain ili stil psiholokog izraavanja kad je linost
pod stresom ili je nezadovoljna, dominantne mehanizme odbrane samopotovanja linosti, odnosno
ego odbrane kad je linost frustrirana ili duhovno povrijeena.
EGO ODBRANE
Cilj mehanizama odbrane linosti (ego-odbrana) je smanjiti anksioznost ili strepnju, zatititi ego,
podrati potiskivanje ili represiju kako bi se zaboravila neprijatnost ili duhovna bol.
1. POTISKIVANJE je nesvjesno ili nevoljno iskljuivanje bolnih sjedanja, neprijatnih misli ili
traumatizirajudih dogaaja iz svjesti i njihovo pohranjivanje u nesvjesno da se zaborave.
Sadraji neprijatnog i duhovno bolnog se potiskuju u nesvjesno, ali sadrajna i duhovna snaga
potisnutih sjedanja ostaju aktivni i spremni da se u odreenim situacijama ispolje posredno
kroz snove, nodne more, psihikim ili tjelesnim neurotskim simptoma, kroz intruzivna
sjedanja.
2. RACIONALIZACIJA se ogleda u davanju racionalnih odgovora za neko nae ponaanje ili
postupak, kad se pravdamo ili elimo opravdati neki svoj neuspjeh ili postupak.
3. PORICANJE/NEGACIJA je izraena kad se racionalno ne prihvata postajanje straha ili neke
opasnosti
4. PROJEKCIJA je mehanizam odbrane kad svoje loe osobine prepisujemo drugima,
projektujemo ih na njega.
5. REAKTIVNA FORMACIJA je mehanizam odbrane kad linost nesvjesno neku aktivnost
preobraava ili pretvara u suprotnost (npr. elimo silno zaspati i uprvo zbog te silne elje
neuspjevamo zaspati).
6. REGRESIJA kao mehanizam odbrane ispoljava se kad se linost vrada na nie oblike
funkcionisanja (u kojima je bila zadovoljnija, sretnija ili sigurnija). Npr. Dijete od 3-4 godine
poinje traiti flaicu i mlijeko, poe tepati ili mokriti u krevet, jer mu se rodio mlai brat.
7. KONVERZIJA je mehanizam odbrane ega kad se psihika bol ili patnja konvertuje u tjelesnu
bol ili tjelesni simptom (kad nas zbog strenog dogaaja zaboli glava ili iznenada kad ujemo
jako udaranje srca, osjedamo bol u elucu itd.).
8. KOMPENZACIJA je mehanizam odbrane kada ojaavamo neku svoju slabost ili mahanu na
pozitivan nain djelovanja (kad invalidna osoba vjebom postane uveni sportista).
9. PONITENJE je mehanizam odbrane ispoljava se tako kad jedna radnja ili komunikacija
parcijalno negira prethodnu. Npr. Kad su se dva prijatelja posvaali i sutra se ponovo sreli i
komuniciraju kao da nije bilo nita.
10. POMJERANJE / SUPSTITUCIJA je premjetanje pozitivne ili negativne energije sa jednog
objekta na drugi, sa jedne osobe na drugu. ena koja je ljuta na mua svoj bijes iskali na
djetetu.
11. INTROJEKCIJA je asimilacija objekta u svoj sopstveni Ego ili Superego. Tako dijete u svom
razvoju introjektuje vanu osobu (internalizira oca ili majku) i ponaa se u skladu sa tim
novim introjektivnim sistemima vrijednosti.
12. IDENTIFIKACIJA je slina introjekciji, ali manjeg intenziteta. To je nesvjesno identifikovanje sa
modelom i modela ponaanja te osobe.
13. SAMOKANJAVANJE kod odraslih izraava se kroz strah od Superega, a kod djece kao strah
od roditelja. Samokanjavanje je primitivan nain odbrane od osjedanja krivice (strah od
superega).
14. IDEALIZACIJA je nesvjesna potreba osobe da idealizira osobine neke osobe koju voli ili
potuje. Npr. kad mladid idealizira ili prikazuje u mnogo boljem svjetlu svoju djevojku iako se
radi o jednoj prosjenoj djevojci.
15. POMODNA INHIBICIJA se ispoljava kad jedna osoba nije u stanju da bude ljekar i zadovolji se
time da bude bar medicinski tehniar.
ZRELOST LINOSTI
Zrela linost svoju zrelost ispoljava kroz:
1. INTELEKTUALNU ZRELOST
Intelektualna zrelost ispoljava se kroz sposobnost da osoba kognitivno uvia i kvalitno sudi o ivotnim
i svim drugim situacijama, te da je sposobna da ui, zakljuuje i rjeava probleme.
2. EMOCIONALNU ZRELOST
Emocionalna zrelost ispoljava se kroz adekvatno emocionalno regiranje na frustracije i konflikte.
Emocionalna stabilnost se ispoljava na razliite naine u odnosu prema sebi, prema drugima i
okruenju. Bitna odlika emocionalne zrelosti je sposobnost kontrole vlastitih impulsa. Takva linost u
emotivnom smislu nije nagla i impulsivna, ved razumna i racionalna. Sa takvom osobom ne vladaju
emocije, ved razum. Situacija se uvijek kognitivno proradi i tek onda se donose odluke.
3. SOCIJALNA ZRELOST
Socijalna zrelost se ispoljava kroz adekvatno i prihvatljivo socijlno reagovanje linosti u odnosu prema
drugima, voli druenje i komunikaciju sa ljudima. Socijalno zrela linost bide prihvatljiva u drutvu,
bide uvaavani njeni stavovi i nede biti odbacivana, niti omalovaavana. Socijalno zrela linost
adekvatno uspostavlja socijalne kontakte sa drugima, prihvata druge i potuje njihovo miljenje.
4. KARAKTERNA ZRELOST
Karakterna zrelost manifestuje se kroz moralno i dosljedno ponaanje individue u skladu sa
drutveno privatljivim pravilima drutvene zajednice.
5. PSIHOSEKSUALNA ZRELOST
Psihoseksualna zrelost ispoljava se kroz adekvatno uspostavljen psihoseksualni identitet i kroz
drutveno prihvatljiv odnos prema drugom polu.