.

l
FAKTORSKA STRUKTURA STAVOVA
NASTAVNIKA REDOVNIH OSNOVNIH SKOLA
PREMA ODGOJNO-OBRAZOVNOJ INTEGRACIJI
ueENrKA s oSrecENtM SLUHoM
Saietak
Jedna od vrlo va2nih sublektivnih
pretpostavki
integracije dlece s ostecenim sluhom u redovnu osnovnu
Skolu
jesu
stiavovi nastavnika
prema
dleci s o5te6enim sluhom i nlihovom ukljudivanju u integraciiski
proces.
U ovom dlanku se iznose rezultati ispitivania stavova nastavnika redovnih osnovnih 5kola, koii imaju iskustva
u radu s integraranim udenicima s oitedenim sluhom,
prema
odgojno-obrazovnoj integraciji udenika s
o6te6enim sluhom. lspitano
je
97 nastavnika uz
pomoi
Anketnog lista koli
ie
sadr2avao 17 varilabli. Uz
pomoc
faktorske analize manifestni
prostor
od 17 varilabli kondenziran
ie
u hi latentne dimenzije stavova. Sve tri
latentne dimenzije odr2avalu nepovollne stavove nastavnika redovnih osnovnih Skola
prema procesu
odgoino- obrazovne integracije udenika s o5tecenim sluhom.
Branko Radovandi6
Fakultet za defektologiju
Sveudili5ta u Zagrebu
1. UVOD
Integracija djece s o5te6enim sluhom u re-
dovne osnovne Skole
popirima
Sire
razmjere od 1980. godine kada
je
u Hruat-
skoi stupio na snagu Zakon o odgoju i os-
novnom obrazovanju. Do tog vremena
ukljudivanje djece s o5te6enim sluhom u
redovne osnovne Skole bilo
je
relativno ri-
letko
a moglo se za
pojedinacne
slucajeve
realizirati zahvaljuju6i upornosti i
angaZiranju roditelja takve djece. Donijete
zakonske norme formalno su obvezivale ali
nisu mogle neposredno utjecati na osigu-
ravanje subjektivnih i objektivnih
pret-
postavki za uspje5no
provodenje tog
procesa. Vrlo va2an segment subjektivnih
pretpostavki
odgojno-obrazovne integ racije
dine stavovi nastavnika redovnih osnovnih
Skola
prema
djeci s o5te6enim sluhom i
njihovom ukljudivanju u redovne Skole.
Kako ce oni
prihvatiti
djecu s o5te6enim
Originalni znanstveni clanak
UDK:376.33
Zaprimljeno: 26. 04. 1994.
sluhom, koliko 6e se htjeti angaiirati u radu
s njima, koliko 6e se strudno usavr5avati za
rad s djecom s o5te6enim sluhom, ovisi o
njihovim stavovima. Stavovi nastavnika su
vaZniji od zakonskih normi koje formalno
obvezuju ali ne rje5avaju
probleme
ite5koce
koje se u
procesu
odgojno-obrazovne inte-
gracije
djece s o5te6enim sluhom
javljaju.
Zato
je
cilj ovog istraZivanja ispitati i utvrditi
latentnu strukturu stavova nastavnika
redovnih osnovnih Skola
prema
odgojno-
obrazovnoj integraciji udenika s o6te6enim
sluhom. Svaki razboriti rad na defek-
tolo5kom
podrudju treba
po6eti
na osnovi
Sto cjelovitijeg
poznavanja zatecenog
stanja
jer je
tek tada racionalno moguce
utjecati na 6imbenike koji doprinose
uspjehu. lz ovog zahtjeva proizlazi i svrha
na5eg istra2ivanja stavova nastavnika
prema
odgojno-obrazovnoj integraciji
udenika s oSte6enim sluhom.
lstra2ivanja stavova nastavnika
prema
integraciji djece s te5ko6ama u razvoju,
103
Defektologija, Vol.30. (1994),2, 103-1 15. Radovandii, B.: Faktorskastrukturastavovanastavnika....
provedena
u svijetu, su brojna ali mozemo
primjetiti
da su istraZivanja stavova nas-
tavnika prema integraciji djece s o5te6enim
sluhom relativno rijetka. Rezultati tih is-
traZivanja mogu bitizanimljiva iza nas ali ih
nije moguce, bez
provjere, primijeniti u nas.
Stavovi se formiraju
preteZno pod
utjecajem
psiholo5kih i sociolo5kih dimbenika a oni su,
posebice
sociolo5ki, specifidni u razliditim
zemljama. Talo rezullate istraZivanja u svi-
jetu
ne moZemo, bez
provjere, primjenitina
na6e prilike. lpak, na temelju rezultata is-
traZivanja stavova nastavnika
prema
odgo-
jno-obrazovnoj
integraciji dlece s
te6ko6ama u razvoju u svijetu
(ponajprije u
SAD), moZemo iznijeti neke
globalne zak-
llu6ke. lsti6e se da: stavovi imaju mtoivaci-
jsku
ulogu, Sto znadi da negativni stavovi
utjedu na negativno
pona5anje prema ob-
jektu
stava; negativni stavovi
javnosti
utjedu
i na negativne stavove nastavnika; strudne
osobe koje su udaljenije od udenika
(npr.
osobe u
prosvjetnim organima uprave,
pa
dak i ravnatelji) imaju op6enito
povoljnije
stavove
prema integraciji, dok one osobe
koje su bli2e u6enicima
(npr. nastavnici)
imaju ambivalentne i negativne stavove
(Standi6 i Mejov5ek, 1983.).
U okviru
projekta "lspitivanje objektivnih i
subjektivnih
pretpostavki za ukljudivanje
djece s razvojnim smetnjama u redovne
Skole zagrebadke regije", koji
je proveden
na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu,
Radovandi6
je
(1985)
izvr6io analizu sta-
vova nastavnika i defektologa
prema
odgo-
jno-obrazovnoj
integraciji
gluhih
udenika
(udenika
s o5te6enim sluhom). Uzorak ispi-
tanika obuhvatio
le
712 nastavnika s uZeg
zagreba6kog
podrudja, 426 nastavnika s
podrudja Zajednice op6ina Zagreb i 2O1
defektologa koji rade u 11 specijalnih Skola
u Zagrebu. Primijenjeno
je
48 varijabli sta-
vova a kanonidkom diskriminativnom anali-
zom utvrden
je
smjer stavova i razlike
izmedu tri subuzorka. Dobijeni rezultati su
pokazali da sva tri subuzorka izraZavalu
negativne stavove
prema
odgojno-obra-
zovnoj integraciji u6enika s o5te6enim
sluhom. Utvrdene su i razlike izmedu
104
subuzoraka. Najmanje negativne stavove
imali su defektolozi, zatim slijede nastavnici
koji rade u osnovnim Skolama na podru6ju
Zajednice op6ina Zagreb, dok su najnepo-
voljnije stavove izralavali nastavnici s
po-
drudja gradaZagreba.
U okviru svoga magistarskog rada Uzelac
je
(1989) izvr5ila ispitivanje stavova nas-
tavnika redovnih osnovnih Skola
grada
Za-
greba
u kojima su integrirana djeca s
o5te6enim sluhom,
prema
odgojno-obra-
zovnoj integraciji udenika s o5tecenim
sluhom. lspitivanje
je
izvr5eno u manifest-
nom
prostoru
od 22 indikatora stavova. lspi-
tivanjem su obuhva6eni integrirani u6enici s
o5tecenim sluhom, udenici koji cuju, roditelji
udenika s o6te6enim sluhom, roditelji
udenika koji duju i nastavnici. Za analizu
rezultata upotrebljena
je
robustna diskrimi-
nativna analiza. Dobijeni rezultati su vrlo
indikativni. Najnepovoljnije stavove
prema
odgojno obrazovnoj integraciji imali su sami
udenicis oStecenim sluhom. Slijede roditelji
udenika s o5tecenim sluhom. zatim udenici
koji duju, roditelji udenika koji cuju dok su
najmanje nepovoljne stavove
prema
odgo-
jno-obrazvnoj
integraciji udenika s
oite6enim sluhom imali nastavnici.
Dakle, navedena istra2ivanja stiavova nas-
tavnika pokazuju da nastavnici, kao presudni
sudionici integracije, nemaju
povoljne
stavove
koji bi mogli doprinijeti uspje5nosti tog
procesa.
Zato
je
neophodno
poduzeti
sustavne akcije
koje ce utjecati na
promjenu nepovoljnih sta-
vova nastavnika. NaSe istra2ivanje moZe
poslu2iti kao provjera rezultiata dosada5njih
istraZivanja u nas i tako doprinijeti akcijama
odgovomih iimbenika u druStvu kojice utjecati
na promjene stavova nastavnika.
2. METODE RADA
2.1.lspitanici
Uzorak ispitanika dini 97 nastavnika re-
dovnih osnovnih Skola s
podrudja grada
Zagreba koji rade u odjelima od 3. do 8.
razreda, u koiima su najmanje
godinu
dana
Defektologija, Vol. 30. (1994), 2,
'103-'l
15. Radovandi6, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . . .
integrirani ucenici s o5te6enim sluhom.
Dakle, osnovni kriterij pri izboru ispitanika
bio
je
da nastavnici imaju najmanje
jedno-
godi5nje iskustvo u radu sa ucenicima s
oStecenim sluhom u integriranim uvjetima.
Kriterij dobi i spola nastavnika,
pri izboru
ispitanika, nije uziman u obzir.
2.2. Mierni instrument
Za prikupljanje podataka o stavovima nas-
tavnika redovnih osnovnih Skola
prema
odgojno-obrazovnoj integraciji udenika s
o5tecenim sluhom upotrebljen
je
Anketni
list kojije izraden na Fakultetu zadefektologiju
u Zagrebu, posebno prilagoden za ovo is-
traZivanje. Anketni list
je
sadriavao 17 vari-
jabli -
indikatora stavova Likertovog tipa.
Tablica 1
2.3. Metode obrade
podataka
lzradunati su osnovni statistidki
parametri.
Normalitet distribucija rezultata u varijab-
lama testiran
je
Kolmogorov- Smirnovljevim
testom. Faktorskom analizom utvrden
je
lat-
entni
prostor
stavova nastavnika. Upotre-
bljena
je
Hotellingova metoda glavnih
komponenata a broj
latentnih dimenzija sta-
vova nastavnika odreden
je
pomo6u PB
kriterija Stalec i Momirovi6 (1971). Or-
thoblique rotacija posluZila
je
za interpre-
taciju faktora.
3. REZULTATI I DISKUSIJA
3. 1. Frekvencije i postoci odgovora
i51
i45
Varijable
_'-sT-02
-sT-03
_-si-ot--
=i{s
sT-06
--
-si-07
-i-r-oe
=r{e
-S}10
sT-12
-
Frekvencije i postoci
odgovora nastavnika na
postavljene
tvrdnje
42
41
35
I
I
.L_
j_
i
T--
I
1l2l
l-
"/"
I
t
l* f
r
+l 4l i-Trf-f-,
.--ti-ic-i rC
I"i
ETsl rr
irr-l
io
----1---.'
-.j--
-
----l--
-"-
r
-
8i8114 1417
.-l=-1--
-l-
n-l-7
o-i o-i s
f;
';
i
t
_l-__-___--r.-
-
8iBi17i18i17
o I o I 6 | o i-z
-- f-- +-- l- --l
10
I
10
|
8
i
8
i
17
t-i t-I-s
l--5-l
1t
tl-tftl 5
f
r-
l-Ti
r
,l-i-l-ri-
1
T
1-___l-,
i-i I
ro
b--[-l-*
+-ic
i
tt
3---[-C-l-15
l1e I
it
?T i
t
ra
l
24
I
'u
'
|-_'-f
i7IiB-[.t
132
r
- 329
t
i=o
-|--
7t28
]-
?
i_v_
4t35
7128
tr*
-
T--
--
ll30
i
)-i33
36
53
34
46
51
49
46
-i5
33
49
;
to
4g
47
4g
Defektologija, Vol. 30. (1 994), 2, 103-1
'l5.
Radovandic, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika .
lz Tablice 1 mo2emo dobiti neke osnovne infor-
macije o stavovima nastiavnika. One nam mogu
posluZiti za stiecanje opceg dojma o tome Sto
misle nastavnici redovnih osnovnih Skola o inte-
graciji
udenika s o6te6enim sluhom. Rezultati u
Tablici 1 tako su skalirani da odgovori nas-
tavnika u kolonama f . i2. uvijekznace
povoljne
stavove. u koloni 3. neutralne a u kolonama 4. i
5. nepovoljne stiavove. Afirmativni odgovori nas-
tavnika u
pravcu
integracije u6enika s o5tecenim
sluhom kre6u se u rasponu od37o
(ST-12; 13)
do 31
o/o
(ST-16). Neutralniodgovori nalaze se
u rasponu d7
o/"
(ST{2;04;06 i08) do31 %
(ST-17), dok se nepovoljni stavovi nastavnika
nalaze u rasponu od44"/"
(ST-17)
do 88 %
(5T-06).
Opcenito mo2emo utvrditidasu stavovi
nastavnika
prema
odgojno-obrazovnoj int+
graciji udenika s o5tecenim sluhom nepo-
voljno orijentirani. Ovu Vrdnju moZda na-
jbolje
ilustriraju odgovori nastavnika
izra2eni u varijablama 5T-06 i ST{8. Nas-
tavnici smatraju da slu5no o5teceni udenik
u redovnoj osnovnoj Skoli moZe loSe djelovati na
uspjeh ditavog razr& (88 %), te da se u6enici
redovne osnovne Skole ne mogu
pripremiti
da
razumno i prijateljski prihvate
udenike s
o6tecenim sluhom
(87
V").
Rezulatatiiskazani u Tablici 1, su dovoljnotran-
sparentni da dtatelj, bez
posebnog komentara,
mo2e vec
povrSnom
analizom odgovora steci
uvid u stavove nastiavnikaprema odgojnoobra-
zovnoj integraciji udenika s o5te6enim sluhom.
3.2. Interkorelacije indikatora stavova
Defektologila, Vol. 30. (1 994), 2, 103-1 1 5. Radovandii, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . .
Svi koeficijenti u Tablici 2, koji su veci ili
jednaki
velidini .20, statisti6ki su zna6ajni
na 5
"/o
razini znatalnosti
(p
>.20). Budu6i
da
je
matrica interkorelacija varijabli temelj
za
primjenu faktorske analize, nije neo-
phodno
da
joj
posvetimo vecu paZnju.
Mo2emo samo istaknuti da od 136 koefici-
ienata
u Tablici 2,18 koeficijenata nije sta-
tisti6ki znacajno; dva su koeficijenta na
razini znad,ainosti, dok
je
1 16 korelacilskih
koeficijenata statistidki znadajno na 5
o/"
razini znal,ajnosti. Raspon znadajnih koefi-
cijenata krece se od .21 do .75. lako
prevladavaju niski i srednji koeficijenti, ipak
je
mogu6e uoditi da su pojedine grupe vari-
jabli
medusobno znadajnije
povezane
od
njihove povezanosti s drugim
grupama vari-
jabli.
Kako se radi o varijablama Likertovog
tipa, dobijenu
povezanost moZemo smatrali
znadajnom, odnosno korelacijski koefici-
jenti
upucuju na zaklju6ak da
primjenjene
varijable
pripadaju
zaokruZenom
prostoru
stavova nastavnika.
3.3. Dijagonalna matrica karakter-
istiinih korijenova
Tablica 3
Karakteristidni korijenovi
(LAMBDA), postotak zajednidke varijance (%) i kumulativni
pos-
totak zajednidke varijance (KUM) matrice interkorelacija varijabli
-: - .-
-1.--.----
---,-.F--,----
--,+
---
---- -ll
10
i
.45
|
.03
|
.e0
ll
-
i
- -----
i---- -
-+--
--
---ll
11
i
.36
i
.O2
i
.e2
ii
.i i
12 | .31
'
-.ani
.'
.-etli
iilMBb;,
- --7::l==-fuM-l
i :
",
i
--
r---
-.,1-.------,
ucruil
i
i I
'----'--'r---'-
--''
10
i
.45
1
.03
1
.e0
-'-
.. :
--
.-. :
-
':-
.i- .
- -.-..-.]':.--.-.ri
13 : .30
;
.02
i
.96
ii
15 i .rgl
|
.vr
|
.v.
il
r ----l--- ll
,
.01
|
.98
li
i ,.....--....j_-.--..
--...
ii
.l
.72
.77
.81
i
,i,,,_-,_+--
ri
16 i .18
i
,g1f :ee
ji
16
i
.18
i
.oi-l-
-
:eb
li
: i
-----f---------{
17
i
iq
i
.or i 1.00
i;
.-.
-,-..-.r.
.-.-1.- ..--.-.-..--
-l--.-..---.-.-
-lj
-
Zadnja znadajna LAMBDA
Prostor od 17 varijabli stavova nastavnika
reduciran
je
na tri znalalne
glavne kompo-
nente. Reducirani
prostor
stavova
obja5njava 59 % ukupnog varijabiliteta sus-
tava varijabli, odnosno 0.72% vi5e od na-
jmanje
zajedni6ke valjane varijance
cjelokupnog sustava varijabli.
't07
Defektologija, Vol.30. (1994),2,'103-1 15. Radovandic, B.: Faktorskastrukturastavovanastavnika...
3.4. Inverzna dijagonala inverzne kore-
lacijske matrice
Tablica 4
Unikviteti varijabli
Red. br. varijabli Unikviteti Red. br.
1 .59 10
2 .58 11
3 .28 12
4 .24 13
5 .42 14
6 .49 15
16
17
7 .39
8 .40
I .30
Suma SMC
=
9.91; Postotak zajednidke valjane varijance
=
58.28o/o
Suma SMC ili najmanja kolidina zajednidke
valjane varijance iznosi 9.91, odnosno
58.28
o/"
zajednidke valjane varijance s
primjenjenog
sustava varijabli. Varijanca
gre5ke
u
pojedinim varijablama
je
razli6ita a
kre6e se u rasponu od .24 do .60.
3.5. Komunaliteti indikatora stavova
Tablica 5
Komunaliteti dobijeni metodom
glavnih komponenata
Komunaliteti Red. br. varijabli
!
11
.74
10
.40
.46
.46
.79
.50
, 108
I
I
x
li!-
.62
Defektologiia, Vol. 30. (1994), 2, 103-1 15. Radovandii, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . .
Veli6ine valjane varijance varijabli, kole su
obja5njene izoliranim faktorima, nalaze se u
Tablici 5. Komunaliteti varijabli su dosta vi-
soki ako uzmemo u obzir karakter upotre-
bljenih varijabli. Njihov raspon se kre6e od
.40 do .79.
3.6. Matrica glavnih komponenata
Tablica 6
Ortogonalne projekcije indikatora stavova na glavne komponente
Sifra
_ug!'!"b_!"
ST-01
irr
I
.49
F2
--.30
lF3
I
r------
-
-.38
_s_I
ST-02 .40 .26
-.41
ST
ST-03 .81 .16
-.23
ST
ST.04 .81 .05
-.37
ST
ST-05 .66 .04 .16 ST
ST.O6 .56 .38
-.06
ST
ST-07 .61 .34 -.13
ST
ST-08 .69 .39 .03 ST
ST-09 .77
-.39
.12
U Tablici 6 navedene su ortogonalne projek-
cije vektora indikatora stavova nastavnika
na vektore glavnih komponenata. Po de-
finiciji prua glavna komponenta predstavlja
najbolju mjeru onoga Sto
je
zajednidko svim
varijablama u sustavu. Analizom prvog
glavnog predmeta mjerenja mo2emo
utvrditi da sve upotrebljene varijable, svoje
najvece projekcije imaju na pruoj glavnoj
komponenti Sto ukazuje da one pripadaju
istom prostoru.
3.7. Orthoblique transformacija
Hotellingovom metodom glavnih kompo-
nenata uz
primjenu
PB kriterija za
.28
-.09
.09
odredivanje broja zna6ajnih glavnih kom-
ponenata,
dobijene su tri glavne kompo-
nente. Orthoblique rotacijom glavnih
komponenata dobijene su dvije matrice:
matrica paralelnih projekcija varijabli na
faktore (saturacija varijabli s faktorima,
PAP) i matrica ortogonalnih projekcija
varijabli na faktore (korelacije
varijabli s
faktorima, ORP). Matrice paralelnih iorto-
gonalnih projekcija varijabli na faktore
omogucuju analizu strukture faktora; pri-
davanje faktorima odredenog smisla, od-
nosno njihovo imenovanje.
F3
.58
.62
.43
.71
-14
-15
-.14
.22
109
Defektologila, Vol. 30.
(1994), 2, 103-115. Radovandii, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika .
1,"'
L
I
Variiable
t'
j
Sf-or
I
Udenici s o5teienim sluhom u redovnoj
| |
osnovnojSkoli mogu se ukljuditi samo
|
|
u
posebne
razrede (odjele) i uspje5no
Tablica 7
Varijable koje opisuju dobijene faktore
sT-16 i
ST.02
I i
svladati redovni nastavni program
I
ST-07
|
Redovnu osnovnu Skolu mogu6e
je
u
i i
potpunosti osposobitiza
prihvat
i _
j uceni,!19
_9Ste9enim
sluhom
I.FAKT9R
i
Si-og
I
srrs". .st"3"ni ueenici mogu postici
i
I
!ffi"i:Tff51",l';i:iil:,?ji;?:ffi,
I
ST-14 | Redovna osnovna Skola moZe pruZiti
I udeniku s o5tecenim sluhom sve ono
I
Sto .u
pruZa
specijalna Skola
Udenicima s odtecenim sluhom koji idu
u redovnu osnovnu Skolu nastavnici
frebaly ]kgtqslg'l
progledati kroz prste
Udenicis o5te6enim sluhom mogu u
redovnoj osnovnoj Skoli opcenito vi5e
nauditi nego u specijalnojSkoli
Udenici s o5tecenim sluhom u redovnoj
osnovnoj Skoli mogu uspje5no svladati
i
redovni nastavni program samo uz
I
organizirani defektolo5ki
produZeni
osnovne Skole slu5no o5teceni ucenici
predstavljaju
smetnju
I
i
+--
PAP
.70
i;lil
.62
.i1
.83
I
,70
.73
.88
.48
.80
.40
li
--ll
.68 .82
.60
Defektologila, Vol. 30.
(1994), 2, 103-1 15. Radovandic, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . . .
Nastavak Tablice 7
Prui faktor opisuje Sest varijabli stavova
nastavnika. Nastavnici smatraju da: re-
dovna osnovna Skola ne moZe pruZiti
udeniku s o6te6enim sluhom sve ono Sto
mu pru2a
specijalna Skola; udenici s
o5tecenim sluhom ne mogu svladati redovni
nastavni program
niti onda kada su
smje5teni u posebne
odjele redovne os-
novne Skole; redovnu osnovnu Skolu nije
moguce u potpunosti
osposobiti za prihvat
u6enika s o5tecenim sluhom; udenici s
o5te6enim sluhom ne mogu posti6i
isti Skol-
ski uspjeh kao u6enici bez smetnli u razvoju;
udenici s o5te6enim sluhom ne mogu u re-
dovnoj osnovnoj Skoli vi5e nauditi nego u
specijalnoj Skoli, udenicima s o6te6enim
sluhom koji
pohadaju
redovnu osnovnu
Skolu nastavnici trebaju
"koje5ta" progledati
L __ Lge_e11cimg
y:q99!9lt9r9_:19'r9j
9_!ori
I ST-13
|
Udenici bez smetnji u razvoju mogu
I
se
pripremitida
razumno
prijateljski
i
I
prihvate
udenike s o6te6enim sluhom
i
imati prijatelja
s oSte6enim sluhom
.57
kroz prste. Analizirajuci indikatore stavova
koji opisuju
prvi
faktor i njihov smjer,
moZemo zaklju6iti da nastavnici redovnih
osnovnih Skola odbijaju integraciju udenika
s o5tecenim sluhom
jer
sumnjaju ili vjeruju
da njihove sposobnosti ne omogucuju
uspjeh u redovnoj Skoli. Promotriv5i paZljivo
sadrZaj svih varijabli koje opisuju pruifaktor
moZemo ga imenovati faktorom odbijanja
odgojno-obrazovne integracije u6enika s
o5te6enim sluhom zbog
podcjeniivanja
nji-
hovih sposobnosti.
Drugi faktor svojim najve6im paralelnim
i
ortogonalnim
projekcijama
opisuje osam in-
dikatora stavova. Struktura i broj varijabli
koje
ga
opisuju upucuju na zakljudak da se
radi o faktoru Sirokog opsega. Njime su
izraieni stavovi nastavnika o: modalitetima
.69
I
ST-10
|
Nekislu5no oSteieni udenici mogu
i I
postiii
bolji Skolski uspjeh od mnog
ll i
ST-10
i
Nekislu5no oSteieni udenici mogu
|
.83
|
.80
lttvtl
ll i
I
posti6i
bolji Skolski uspjeh od mnogih
i I
li
I i
drugih udenika bez smetnji u razvoju
i i
;ir-
:_ __ __ l__qrgq!
y9911[?
99_z_ :TeII !
r9zv9tx
L__ _t_ _ ___ti
i
ST-11
i
Po mnogim svojim osobinama slu5no
i
.80
i
.AZ
li
; I
o5teceni udenici su
jednaki
ucenicima
i i ii
ii i
ST-11
i
Po mnosim svojim osobinama stusno
i
eo
'i
.az
li
iisrnrroni
i
;:::il,ff"J';;:jfo""*iucenicima
i I ii
il i
fi I
sr-15-F r"o*"oioinounoiSkoti udenicis
l-
gt-|
s?
ll
ii
i
I
ostedenim stuhom doZivtjavat ce
| |
ll
ri;
ii
i
I
posebne.neugodnostiodsvojih
| | it
iL:=-:__ i_
_====_L:r_5lj3kabez"r"tniii"l_11uor, .
I
_
=:_L=
ll
111
Defektologija, Vol. 30.
(1994),
2, 103-1 15. Radovandid, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika
integracije; sposobnostima udenika s
o5tecenim sluhom da udovolje zahtjevima
integracije; utjecaju udenika s o5te6enim
sluhom na udenike koji duju i na 6itav odjel,
kao i o nekim socijalizacijskim udincima
koje mo2e poluditi
odgojno-obrazovna inte-
gracija. Nastavnici smatraju da: udenici s
o6te6enim sluhom u redovnoj osnovnoj
Skoli ne mogu uspje5no svladati redovni
nastavni program
niti uz organizirani do-
datni defektolo6ki strudni tretman: Stetna su
nastojanja da se u redovne Skole ukljude i
ucenici s o5teeenim sluhom, te bi najbolje
bilo da svi oni
pohadalu
specijalnu Skolu; za
normalan rad u razredu redovne osnovne
Skole udenici s o5te6enim sluhom
pred-
stavljaju smetnju; oni mogu lo5e djelovati na
uspjeh citavog odjela; udenici redovne os-
novne Skole ne mogu se
pripremiti
da
razumno i prijateljski prihvate
udenika s
o5tecenim sluhom; druZenje s udenicima
koji duju nije korisnije za sluSno o5te6ene
ucenike od njihovog druZenja s drugim
sluSno o5tedenim u6enicima u specijalnoj
Skoli. te da udenici s o5te6enim sluhom ne
mogu imati za
prijatelja
udenika koji 6uje.
Ovaj faktor
je,
dakle, kao i
pli
faktor segre-
gacijski orjentiran a ima sva obiljeZja
gener-
afnog faktora. Zalo
ga
imenujemo
generalnim
faktorom odbijanja odgojno-
obrazovne integracije u6enika s o6te6enim
sluhom.
Tre6i faktor
je
uZeg opsega. Definiraju ga
tri
varijable koje ponajprije govore
o sposob-
nostima udenika s o5te6enim sluhom, nji-
hovim osobinama i socijalnim konfliktima
koji se mogu
javiti
u integriranim uvjetima.
Tako nastavnici izraZavaju stavove da:
udenicis o5tecenim sluhom ne mogu
postici
bolji Skolski uspjeh od mnogih drugih
ucenika bez smetnji u razvoju; po
mnogim
svojim osobinama u6enici s o5te6enim
sluhom nisu
jednaki
u6enicima kojiduju, te
da ce oni u redovnoj osnovnoj Skoli
doZivljavati mnoge neugodnosti od svojih
vr5njaka kojiduju. Najvece
paralelne
iorto-
gonalne projekcije
na ovajfaktor imaju vari-
jable
ST-10
(.83; .80) i ST-11
(.80; .82), te
su i najodgovornije za njegovu definiciju.
112
Zato Veei faktor moZemo imenovati fak-
torom pgdcjenjivanja
sposobnosti udenika s
oSte6enim sluhom.
3.8. lnterkorelacija orthoblique faktora
Tablica 8
Interkorelacija orthoblique faktora
U Tablici 8
prikazani
su koeficijenti interk-
orelacije izoliranih faktora. Njihova
medusobna statistidki znadajna povezanost
ukazuje da se radi o dobro odabranom seg-
mentu prostora
stavova nastavnika prema
odgojno-obrazovnoj integraciji udenika s
odte6enim sluhom.
Svi izolirani faktori stavova nastavnika
prema
odgojno-obrazovnoj integraciji
u6enika s o5te6enim sluhom su negativno
(segregacijski)
usmjereni, bez obzira da li
se radi o stavovima
prema
lidnosti u6enika
i njihovim sposobnostima
potrebnim
za
svladavanje redovitoga nastavnog pro-
grama ili prema
socijalizacijskim udincima
koje pruZa
redovna osnovna Skola. Nas-
tavnici imaju negativne stavove bilo prema
kakvom modalitetu odgojno-obrazovne in-
tegracije udenika s o6te6enim sluhom.
Buducida nismo ispitivali uvjete
pod
kojima
su oblikovani nepovoljni stavovi nastavnika,
ostaje nam mogucnost da hipotetidki
razmotrimo problem. Negativni slavovi nas-
tavnika prema
odgojno- obrazovnoj inte-
graciji
ucenika s o5tecenim sluhom
vjerojatno su
poslledica
nedovoljne
osposobljenosti nastavnika. Neinformira-
nost i nedostatak iskustva spominju se kao
dimbenici negativnih stavova nastavnika, u
mnogim istra2ivanjima u svijetu. Stavovi
j
:
i
\"-
Defektologija, Vol. 30.
(1994), 2, 103-1 15. Radovandid, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . . .
l
nastavnika sigurno su optere6eni i pro-
blemima koji su danas
prisutni
u redovnoj
osnovnoj Skoli:
prevelik broj ucenika u od-
jelima;
slaba opremljenost nastavnim sred-
stvima i pomagalima;
optere6enost
nastavnika u nastavi i izvannastavnim ak-
tivnostima; slab materijalni poloZaj Skole, i
dr. MoZe se
pretpostaviti
da su negativni
stavovi nastavnika prema
odgojno-obra-
zovnoj integraciji u6enika s o5tecenim
sluhom nastali i pod
utjecajem bojazni da ce
to za njih predstavljati dodatno opteredenje.
Ovo istraZivanje potvrduje rezultate mnogih
slidnih istraZivanja u svijetu koja su ukazala
na cinjenicu da osobe koje su udaljenije od
udenika s oStecenim sluhom imaju pozitivne
stavove
prema
njihovoj odgoj no-ob razovnoj
integraciji, dok negativne stavove imaju oni
strucnjaci koji neposredno rade s takvim
osobama. Analizom dosadaSnjih is-
traZivanja u nas (Standi6
iMejov5ek, 1983;
Radovandi6, 1985; Uzelac, 1989.) te su
konstatacije poturdene.
Rje5enje problema negativnih stavova nas-
tavnika prema
odgojno-obrazvonoj inte-
graciji
ucenika s oStecenim sluhom vidimo
ponajprije
u pobolj5anju
opcih materijalnih
uvjeta osnovne Skole kao i u dodatnom
obrazovanju nastavnika koji su motiviraniza
rad s udenicima s o5te6enim sluhom u inte-
griranim
uvjetima.
4. ZAKLJUCAK
Latentni
prostor
stavova nastavnika redovnih
osnovnih Skola
prema
odgojno-obrazovnoj
integraciji ucenika s o5tecenim sluhom
utvrden
.ie
na osnovi 17 indikatora stavova.
Faktorskom analizom dobijena su tri fak-
tora. Sva tri izolirana faktora odraZavaju
negativne stavove nastavnika. lzolirani su
ovifaktori:
1 . Faktor odbijanja odgojno-obrazovne inte-
gracije ucenika s o5te6enim sluhom zbog
podcjenjivanja
njihovih sposobnosti,
2. Generalni faktor odbijanja odgojno-obra-
zovne integracije udenika s o6te6enim
sluhom, i
3. Faktor
podcjenjivanja
sposobhosti
u6enika s o5tecenim sluhom.
Budu6i da ovo ispitivanje nije imalo za cilj
istraZiti razloge koji su doveli do oblikovanja
negativnih stavova nastavnika, navedene
su neke
pretpostavke
o tome. Opci zak-
ljudak ovog istraZivanja mogao bi
glasiti
ovako: Za uspjeinu odgojno-obrazovnu in-
tegraciju udenika s o5tedenim sluhom
potre-
bno
je
znadajno poboljiati
opce materijalne
uvjete osnovne Skole i birati nastavnike mo-
tivirane za rad s ucenicima s o5te6enim
sluhom koje treba dodatno osposobiti.za
takav rad.
'1.
2.
LITERATURA
Levandovski, D.: Odnos nastavnika prema
integraciji mentalno retardirane djece u
redovni odgojno-obrazovni sistem. Defektologija, Vol. 18, br. 1-2, Zagreb, 1982. s.
45-53.
Mejov5ek, M. i Standi6, V.: Struktura stavova nastavnika redovnih osnovnih Skola
prema
odgojno-obrazovnoj integraciji djece sa smetnjama u razvoju. Defektologija, Vol.
18, br. 1-2,Za1reb,1982. s.34-45.
Radovandic, B.: Stavovi nastavnika prema odgojno-obrazovnoj integraciji djece s
o5tecenim sfuhom. Defektologija, Vol. 21
,br.2,Zagreb,
1985. s. 39-45.
113
Defektologija, Vol. 30.
(1994),
2, 103-1 15. Radovandic, B.: Faktorska struktura stavova nastavnika . . .
4. Standi6, V. i suradnici: Odgojno-obrazovna integracija djece s te5kocama u razvoju
(Teorijski problemi i istraZivanje - lzvje5taj br. 1). Fakultet za defektologiju Sveudili5ta
u Zagrebu (lnterno
izdanje), Zagreb,1982.
5. Stanci6, V. i Mejov5ek, M.: Stavovi nastavnika redovnih osnovnih Skola
prema
odgo-
jno-obrazovnoj
integraciji djece sa smetnjama u razvoju. fakultet za defektologiju
Sveucili5ta u Zagrebu (lnterno izdanje), Zagreb, 1983.
6. Uzelac, M.: Subjektivne pretpostavke
odgojno-obrazovne integraciie diece s o5te6enim
sluhom. (Magistarski rad
-
neobjavljeno), Fakultet za defektologiju Sveucili5ta u Za-
grebu,
Zagreb,1989.
FACTOR STRUCTURE OF THE REGULAR SCHOOL TEACHER'S ATTITUDES TOWARD THE EDU.
CATIONAL INTEGRATION OF PUPILS WITH HEARING IMPAIRMENT
Summary
One of the very important subiective
prerequisite for the integration of
pupils
with hearing impairment into
regular primary
school are teacher's attitudes toward hearing impaired children and their mainstreaming into
the integration
process.
This article
presents results obtained in the investigation of attitudes of primary
school teachers, who had
working experince with hearing impaired pupils, toward the educational integration ol such
pupils.
97 teachers were tested on the
questionnaire
which contained l7 variables. Obtained data were analysed
through factor analysis, which condensed manifest space of 1 7 variables into three latent attitude dimensions.
All three latent dimensions reflect unfavorable attitudes of the regular school teachers toward the process
of educational integration of hearing impaired pupils.
\-
114