Nagli razvoj saobraaja i porast broja motornih vozila doveli su do poveanja saobraajnih nezgoda tako da se pojavila potreba za to efikasnijom kontrolom eksploatacije vozila, odnosno kontrole ponaanja vozaa u eksploataciji bilo od strane unutranje kontrole preduzea ili nadlenih dravnih organa na putevima.
Upotrebom tahografa omogueno je da se tok vonje vozila snimi (misli se prvenstveno na teretna vozila i autobuse), tj. nezavisno od vozaa registruju odreeni parametri kretanja vozila.
U sudskim postupcima kod saobraajnih nezgoda esto je potrebno detaljno utvrivanje svih elemenata vezanih za kretanje vozila i propuste uesnika u saobraajnoj nezgodi. Ako se radi o motornim vozilima koja imaju ugraen tahograf, onda se olakava analiza saobraajne nezgode, znajui da je tok vonje simljen na uloku tahografa.
1.1. Zakonski osnov korienja tahografa
Prema odredbi Pravilnika 1 o ureajima na motornim i prikljunim vozilima, u lanu 49. ugradnja tahografa je predviena na svim autobusima, osim na autobusima za gradski i prigradski saobraaj, na svim teretnim vozilima kod kojih najvea dozvoljena masa prelazi preko 5 t, i na svim specijalnim i radnim vozilima izuzimajui ona vozila koja na ravnom putu ne mogu razviti brzinu kretanja veu od 30 km/h.
1.2. Tahograf, ureaj za kontrolu rada vozaa i vozila
Tahograf je ureaj ugraen u sklopu brzinomera koji grafiki, na posebnom registracionom uloku belei rad vozila i vozaa u odreenom vremenskom intervalu. Na tahografskom uloku ispisuju se odvojeno dijagrami brzine, vremena vonje (stajanja) i preenog puta a kod nekih i broj obrtaja motora zatim potronja goriva i sl. to zavisi od tipa tahografa koji je ugraen u vozilo.
U praksi, najee se susreemo sa dva tipa tahografa, tahograf marke "EHAKTOR 7D" i tahograf marke "KIENZLE". Razlika izmeu ova dva tahografa je u izradi registracionog uloka. Kod prvog, registracioni uloak izraen je od papirnate trake koja ima izgled slian filmskoj traci, pa ga neretko zovu i tahografski film (sl.1.).
Sl. 1. Taho-film
1 ZOOBS, Pravilnik o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optere}ewu vozila i o osnovnim uslovima koje moraju da ispuwavaju ure|aji i oprema na vozilima u saobra}aju na putevima
Drugi tahograf ima uloak u obliku krunih papirnih ploa prenika 123 mm. (sl.2.).
Oba uloka izraena su od specijalnog papira na kojima je nanesen poseban registrujui sloj. Igle pisaa tahografa u dodiru sa ulocima ispisuju tanke fine linije, koje se ne mogu odstraniti, jer u sluaju pokuaja odstranjivanja ovih zapisa dolazi do oteenja samog uloka.
Sl.2. Kruni tahografski listi
Tahografi mogu biti izvedeni za jednodnevnu i/ili sedmodnevnu registraciju podataka. Tahograf marke "EHAKTOR 7D" namenjen je za sedmodnevnu registraciju podataka to podrazumeva da taho-film mora imati dovoljnu duinu za registraciju podataka tokom sedam dana. Tahograf marke "KIENZLE" izvodi se sa jednodnevnom ili sedmodnevnom mogunou registracije podataka. Jednodnevni uloci se zamenjuju svakodnevno, dok se kod sedmodnevnog registrovanja set od sedam meusobno spojenih krunih uloaka menja jednom sedmino.
Tahografski uloak treba da odgovara tahografu prema tipu, prema opsegu brzina koje se mere i prema jedinicama za put i brzinu. Prilikom stavljanja uloka u tahograf mora se sinhronizovati vreme na uloku i vreme na asovniku tahografa, kako ne bi dolazilo do razlike u vremenu, isto tako treba proveriti da li vreme koje pokazuje sat tahografa odgovara stvarnom vremenu.
2. PARAMETRI KRETANJA VOZILA KOJI SE REGISTRUJU NA TAHOGRAFSKOM ULOKU
2.1. Registrovanje brzine
Trenutna veliina brzine kretanja vozila kao i promena ove brzine tokom vremena registruje se vertikalnim pomeranjem igle pisaa tahografa uz istovremenu jednoliku brzinu pomicanja uloka u odnosu na poziciju pisaa. Na taj nain dobija se dijagramski zapis promene veliine brzine kretanja vozila tokom vremena. Iz tog razloga svaki tahografski uloak ima vremensku skalu s podelom od po pet minuta pri emu je svaka trea podela koja ima vremenski period od petnaest minuta jae ucrtana.
2.2. Registrovanje vremena provedenog u vonji (stajanju)
Period vremena kretanja odnosno stajanja vozila registruje se isto na obe vrste uloka. U oba sluaja ovi podaci registruju se titranjem igli pisaa. Kada se vozilo nalazi u pokretu dolazi do vibriranja posebnog vibracionog ureaja u sklopu tahografa, koji svoje vibriranje preko vibracione
igle prenosi na uloak. Na taj nain igla ostavlja po povrini uloka zapis u obliku pune debele linije. U sluaju kada vozilo nije u pokretu, vibrator miruje to se manifestuje kao tanka neprekidna linija.
2.3. Registrovanje preenog puta
Kada je u pitanju registrovanje preenog puta vozila onda postoji razlika meu tahografima. I jedan i drugi tahograf registruju preeni put vozila zapisom u obliku testeraste linije, samo to kod tahografa marke "EHAKTOR 7D" svakom kraku te linije odgovara preeni put od jednog kilometra, dok kod "KIENZLE" tahografa svakom kraku testeraste linije odgovara preeni put od pet kilometara.
2.4. Registrovanje promene vozaa
Promena vozaa kod tahografa marke "EHAKTOR 7D" registruje se promenom ruice na levoj strani ime se linija zapisa perioda vremena vonje pomakne za oko 2 mm. Kod "KIENZLE" tahografa promena vozaa registruje se na dva naina. U prvom sluaju podaci se registruju za svakog vozaa na posebnom uloku, s tim da se izmeu njih nalazi ploica za razdvajanje. U drugom sluaju promena vozaa registruje se promenom debljine zapisa. Na ovaj nain moemo da raspoznamo zapise ak trojice vozaa. Poloaji 1 i 2 na bravici tahografa predstavljaju poloaje za dva vozaa dok neutralni poloaj slui eventualno za treeg vozaa (sl.3.).
2.5. Neispravnosti registrovane na tahografskom uloku
Kod nekih vozila pored menjaa ugraen je i dodatni meustepen prenosa, tako da njegovim ukljuivanjem dolazi do naglog i kratkotrajnog poveanja broja obrtaja pogonskog vratila, to se manifestuje malim skokovima igle pisaa brzine. Registrovana brzina kretanja vozila nije u skladu sa stvarnom brzinom kretanja (sl.4.). Prilikom oitavanja brzine sa tahografskog uloka treba voditi rauna da se ti skokovi ne oitaju kao stvarna brzina.
sl.4. vrhovi na zapisu kod dodatnog menjaa
U sluaju da tahografski uloak nije zamenjen novim po isteku 24 h, onda e na uloku ostati viestruki zapis parametara kretanja vozila, odnosno kod sedmodnevnih uloaka viestruki zpis javie se samo na zadnjoj ploi (sl.5.). Mikroskopskom analizom moe se utvrditi zadnji zapis a time i parametri kretanja vozila neposredno pre saobraajne nezgode.
Sl.5. Viestruki zapis na listiu tahografa
U sluaju prestanka rada asovnika, prestae sa radom i mehanizam koji okree tahografski uloak, tako da e se registrovani parametri pojaviti u obliku jae izraenih vertikalnih linija (sl.6.).
Sl.6. Prestanak rada asovnika
Uzrok neispravnosti moe biti i u namernom ili nenamernom postupku vozaa ili u kvaru ureaja. Na primer, ako pisa brzine pie ispod osnovne crte (sl.7.), moe se zakljuiti da je razlog tome povijena igla pisaa. Radi utvrivanja stvarne brzine dodaje se razlika neupisane brzine.
Sl.7. Savijen pisa brzine
Ako na tahografskom uloku postoji registrovanje vremena provedenog u vonji odnosno stajanju, a nedostaje zapis brzine i preenog puta (sl.8.), razlog treba traiti u kvaru na uetu (sajli), zupaniku ili je sajla namerno odvijena kako bi izostalo registrovanje brzine i preenog puta. Vreme vonje odgovara stvarnom iznosu.
Sl. 8. Kvar na uetu (zupaniku) tahografa
U sluaju da na uloku nema zapisa parametara kretanja vozila, razlog moe biti u tome to je pokolopac tahografa otvoren.
Vreme otvaranja (zatvaranja) poklopca tahografa registruje se kratkim uzdunim crtama od strane svih pisaa.
Ako postoji konstantni zapis brzine na odreenoj visini razlog treba traiti u tome to neko strano telo ograniava pisa brzine u njegovom uzlaznom kretanju, pa on tako prividno pokazuje manju brzinu. Na tahografima gde se registruje broj obrtaja motora, mogue je izraunati prosenu brzinu na delu zapisa konstantne brzine.
Sl.10. Blokiran pisa brzine
Kada zapis brzine i preenog puta ne odgovara stvarnom stanju, razlog za takvu neispravnost treba traiti u promeni veliine pneumatika ili je u menjau stavljen drugi par zupanika.
U nekim sluajevima pojedini vozai iz ko zna kojih razloga pokuavaju da dopiu odnosno da ucrtaju sline zapise brzine, vremena vonje i preenog puta to se mikroskopskom analizom moe lako utvrditi.
Sl.11. Dopisan zapis brzine, preenog puta, vremena vonje
Prilikom zamene tahografskog uloka, potrebno je kontrolisati da li kraj na prethodnom uloku odgovara poetku na sledeem. Ako razlika postoji, znai da se vozilo kretalo bez uloka u tahografu. Meutim, ako prikljuak preenog puta prethodnog uloka odgovara prikljuku novog uloka sa vremenskom razlikom, znai da je uloak postavljen tako da bi prikazao drugo radno vreme.
Sl.12. Zapis na kraju prethodnog ne odgovara poetku sledeeg listia
3. REGISTROVANI PODACI U FUNKCIJI OBRADE SAOBRAAJNIH NEZGODA
U analizama saobraajnih nezgoda prilikom utvrivanja okolnosti pod kojima se nezgoda odigrala, esto je potrebno odrediti elemente nepropisne i nepravilne vonje uesnika u saobraajnim nezgodama. Ako se radi o vozilima koja imaju ugraen tahograf, onda se olakava analiza saobraajne nezgode imajui u vidu da je tok vonje registrovan na uloku tahografa.
Za analizu je potrebno imati tahografski uloak na kojem e se mikroskopskom analizom obraditi interesantni odseak. Na osnovu takve obrade moe se rekonstruisati tok dogaaja.
Odreivanje trenutka sudara
Prilikom saobraajne nezgode zbog delovanja sila sudara, dolazi do pojave titranja igli pisaa tahografa, to onda na tahografskom uloku ostaje zabeleeno u obliku karakteristine nepravilne zvezdice. Na osnovu takvog zapisa moe se analizom dijagrama na uloku utvrditi trenutak odnosno vreme nastanka saobraajne nezgode.
Vrlo je vano naglasiti da je tahograf mehanikim ili elektrinim putem u sprezi sa transmisijom vozila, to znai da se brzina kretanja vozila i preeni put registruju u funkciji broja obrtaja pogonskog vratila odnosno pogonskih tokova. Stoga u sluaju da je pre saobraajne nezgode nastupilo intezivno koenje vozila, onda zbog pojave proklizavanja tokova, broj obrtaja pogonskih tokova odnosno njihova ugona brzina nee biti vie jednaka sa stvarnom brzinom vozila, pa to onda znai da ni brzina kretanja vozila registrovana tahografom nee odgovarati stvarnoj brzini vozila u samom trenutku nezgode. U ekstremnom sluaju koenja, tokovi vozila su blokirani, tako da je ugaona brzina pogonskih tokova jednaka nuli, iako e vozilo jo neko vreme klizati odreenom brzinom. Samim tim ako je vozilo pre nezgode intezivno koeno, analizom tahografskog uloka moe se utvrditi samo vreme nastanka nezgode i brzina kretanja vozila u trenutku aktiviranja konica ali ne i brzina kretanja vozila u trenutku saobraajne nezgode.
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Upotreba tahografa u saobraaju ima sve vee znaenje imajui u vidu da se sa tahografskog uloka mogu saznati mnoge pojedinosti, kao to su ekonominost, stil vonje, parametri kretanja motornog vozila i drugi elementi.
Zapisi na uloku tahografa posebno su interesantni ako ih posmatramo u funkciji analize saobraajnih nezgoda, budui da se na osnovu zapisa mogu izvesti zakljuci o ponaanju vozila u vonji neposredno pre nezgode. Nasuprot izjavama svedoka, radi se o tanim mehanikim snimcima vonje, koji se ne mogu nadoknaditi delimino sumnjivim teoretskim pretpostavkama.
Danas, uz primenu savremenih mikroskopskih ureaja, moe se vrlo precizno i tano analizirati uloak na metre i sekunde, kao osnovne parametre za dalju analizu saobraajnih nezgoda.
Karakteristika mikroskopske analize je da se uvek polazi od trenutka sudara ili trenutka smirivanja vozila nakon sudara. Trenutak sudara na zapisu uloka lako se uoava, jer jakim potresima vozila dolazi do titranja igli pisaa to se manifestuje nepravilnom zvezdicom ili u zadebljanju ispisane crte.
U ovim analizama blokiranje pogonskih tokova predstavlja specifian sluaj. Na dijagramu se to ocrtava u skoro bezvremenskom padu brzine. Odreivanje preenog puta prilikom blokiranja tokova oitavanjem zapisa sa uloka vie nije mogu. Na osnovu kinetike energije vozila na kraju procesa sudara i koeficijenta prijanjanja koji nastaje pri blokiranju tokova, potrebno je odrediti preeni put vozila u priblinom iznosu to e biti daleko tanije nego to je to izraunavanje brzine iz sumnjivih tragova koenja i deformacije vozila.
Na kraju treba rei da prilikom odigravanja saobraajne nezgode a u kojoj je uestvovalo vozilo sa ugraenim tahografom, ovlateni radnik u uviajnoj ekipi treba izuzeti uloak i prikljuiti ga uviajnoj dokumentaciji, eventualno opisati neispravnosti na tahografu, kako bi se kasnije operisalo sa tanim podacima.