Ovaj Prirunik je namijenjen Vama.

Unutra ete nai

niz korisnih savjeta ija primjena moe omoguiti
Vaem djetetu ili djetetu s kojim radite bolji uspjeh u
koli. Osim korisnih savjeta, ovaj Prirunik e vas
informirati o djeci s tekoama u razvoju i/ili djeci sa
specifinim potekoama u uenju jer je posebno
vano razumjeti djetetove tekoe, meusobno
suraivati i podravati dijete kako bi postiglo bolje
rezultate. Svako dijete moe kreativnijim,
uinkovitijim i osmiljenijim nainima postii vie!
Zato se nadamo da e ovaj Prirunik pomoi u
razumijevanju i pruanje podrke Vaem djetetu.
Prirunik "Kako pomagati djeci u uenju?"
Izdava:
Savjetovalite ''Luka Ritz''
Tisak i oblikovanje:
B.T. Commerce
Naklada:
100 kom
Zagreb, 2012.
prirunik za roditelje i volontere koji rade s djecom i mladima
Ova broura je nastala uz financijsku pomo
Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.
Ovaj Prirunik je namijenjen Vama. Unutra ete nai
niz korisnih savjeta ija primjena moe omoguiti
Vaem djetetu ili djetetu s kojim radite bolji uspjeh u
koli. Osim korisnih savjeta, ovaj Prirunik e vas
informirati o djeci s tekoama u razvoju i/ili djeci sa
specifinim potekoama u uenju jer je posebno
vano razumjeti djetetove tekoe, meusobno
suraivati i podravati dijete kako bi postiglo bolje
rezultate. Svako dijete moe kreativnijim,
uinkovitijim i osmiljenijim nainima postii vie!
Zato se nadamo da e ovaj Prirunik pomoi u
razumijevanju i pruanje podrke Vaem djetetu.
Prirunik "Kako pomagati djeci u uenju?"
Izdava:
Savjetovalite ''Luka Ritz''
Tisak i oblikovanje:
B.T. Commerce
Naklada:
100 kom
Zagreb, 2012.
prirunik za roditelje i volontere koji rade s djecom i mladima
Ova broura je nastala uz financijsku pomo
Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.
Istraivanja pokazuju da je najee navoeni izvor
stresa u kolskoj dobi neuspjeh u koli. Svako dijete
je doivjelo lou ocjenu ili barem loiju od
oekivane, ali interesantno je da neka djeca ne
pridaju veliku panju tome dok drugoj djeci ta ista
situacija stvara velike probleme. kolski stres moe
se manifestirati kroz bolove u trbuhu, glavobolju,
povienu temperaturu, pla, pa sve do situacija
kada dijete razvije toliko panian strah od kole da
je potrebna pomo strunjaka. Budui da se
negativna ocjena najee dobije zbog neznanja,
ocjena se moe ispraviti uenjem. No, roditelji esto
ne vode rauna o tome da loa ocjena nosi sa sobom
odreeni stres kod djeteta te je potrebno smanjiti ili
ukloniti taj stres kako bi dijete moglo efikasno uiti
te ispraviti lou ocjenu. Prisiljavanje djeteta da
''sjedi za knjigom'' nee dovesti do znaajnog
rezultata.
Roditelji i osobe koje rade s djecom trebali bi
prihvaati djetetovu individualnost i pomoi razviti
samopouzdanje djeteta, motivirati ga na uenje i
slati mu svakodnevno pozitivne poruke.
Dijete mora osjetiti:
da se u njega vjeruje
da ga se slua
da se o njemu brine
da je vano
Na taj nain dijete e sigurno ispraviti lou ocjenu i
imati motivaciju za daljnji rad.
Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi
djetetu u uenju ukoliko procijene da dijete ne ui
na efikasan nain. Lako je prepoznati takvo dijete:
ono ima sposobnosti za uenje, radne navike,
motivirano je i nema znaajno velik strah od
ispitivanja ili neki problem koji ga mui, meutim,
ne postie dobre rezultate.
Mehaniko uenje bez razumijevanja ne pokazuje
znaajne rezultate. Mehaniko uenje znai da
djeca ue na nain da mogu reproducirati naueno,
ali najee ne znaju odgovoriti na neko potpitanje
u vezi reproduciranog gradiva. Dijete treba uiti
aktivno sa razumijevanjem i kritiki te takvu
naviku svakodnevno primjenjivati.
Razgovarajte s djetetom o potrebi aktivnog
uenja i logikog pamenja gradiva!
Budite uz dijete kada mu ide teko s gradi-
vom, uputite ga na pogreke u nainu uenja!
Ne zaboravite dati pohvalu za svaki uspjeh,
koliko god da se Vama inio malim, jer svaki
pomak djeteta na bolje uz poticanje moe
dovesti do sve znaajnijih rezultata!
Evo nekoliko savjeta
to uiniti kako biste pomogli
djetetu u uenju:
Istraivanja pokazuju da je najee navoeni izvor
stresa u kolskoj dobi neuspjeh u koli. Svako dijete
je doivjelo lou ocjenu ili barem loiju od
oekivane, ali interesantno je da neka djeca ne
pridaju veliku panju tome dok drugoj djeci ta ista
situacija stvara velike probleme. kolski stres moe
se manifestirati kroz bolove u trbuhu, glavobolju,
povienu temperaturu, pla, pa sve do situacija
kada dijete razvije toliko panian strah od kole da
je potrebna pomo strunjaka. Budui da se
negativna ocjena najee dobije zbog neznanja,
ocjena se moe ispraviti uenjem. No, roditelji esto
ne vode rauna o tome da loa ocjena nosi sa sobom
odreeni stres kod djeteta te je potrebno smanjiti ili
ukloniti taj stres kako bi dijete moglo efikasno uiti
te ispraviti lou ocjenu. Prisiljavanje djeteta da
''sjedi za knjigom'' nee dovesti do znaajnog
rezultata.
Roditelji i osobe koje rade s djecom trebali bi
prihvaati djetetovu individualnost i pomoi razviti
samopouzdanje djeteta, motivirati ga na uenje i
slati mu svakodnevno pozitivne poruke.
Dijete mora osjetiti:
da se u njega vjeruje
da ga se slua
da se o njemu brine
da je vano
Na taj nain dijete e sigurno ispraviti lou ocjenu i
imati motivaciju za daljnji rad.
Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi
djetetu u uenju ukoliko procijene da dijete ne ui
na efikasan nain. Lako je prepoznati takvo dijete:
ono ima sposobnosti za uenje, radne navike,
motivirano je i nema znaajno velik strah od
ispitivanja ili neki problem koji ga mui, meutim,
ne postie dobre rezultate.
Mehaniko uenje bez razumijevanja ne pokazuje
znaajne rezultate. Mehaniko uenje znai da
djeca ue na nain da mogu reproducirati naueno,
ali najee ne znaju odgovoriti na neko potpitanje
u vezi reproduciranog gradiva. Dijete treba uiti
aktivno sa razumijevanjem i kritiki te takvu
naviku svakodnevno primjenjivati.
Razgovarajte s djetetom o potrebi aktivnog
uenja i logikog pamenja gradiva!
Budite uz dijete kada mu ide teko s gradi-
vom, uputite ga na pogreke u nainu uenja!
Ne zaboravite dati pohvalu za svaki uspjeh,
koliko god da se Vama inio malim, jer svaki
pomak djeteta na bolje uz poticanje moe
dovesti do sve znaajnijih rezultata!
Evo nekoliko savjeta
to uiniti kako biste pomogli
djetetu u uenju:
Djeca esto ne mogu procijeniti koliko im vremena
treba da bi nauili odreeno gradivo i zbog toga
budu u stisci s vremenom to bude praeno s
odreenom dozom stresa. Na taj nain uenje
postaje jo tee dijete se boji da nee stii nauiti
odreeno gradivo ili napisati zadau, te moe
postati anksiozno.
''Kampanjsko uenje'' je najloiji nain uenja jer
zbog intenzivnog uenja vee koliine odgaanog
gradiva u kratkom vremenu dolazi do iscrpljenosti,
napetosti i frustriranosti.
Djeca se otpoetka kolovanja moraju navikavati
na osmiljavanje plana uenja. Dijete e vie nauiti
ukoliko rasporedi uenje na svaki dan umjesto da
ui samo pred pismeni/usmeni ispit. U svakodnevno
uenje bitno je uvrstiti vremenski dovoljne pauze
kako bi se dijete odmorilo te sa veom energijom
nastavilo uiti (npr. sat vremena uenja, pola sata
pauze, pa opet sat vremena uenja).
Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi
djeci u izradi optimalnog plana uenja i pratiti dri li
se dijete postavljenog plana. Dijete samostalno
treba napraviti svoj raspored za kojeg procjenjuje
da e ga moi ispuniti, a roditelj ili osoba koja radi s
djetetom nipoto ne smije nametati svoj. Opet,
uvijek treba upozoriti dijete ukoliko je raspored
nerealan (npr. ako ima previe ili premalo vremena
za odreenu aktivnost).
Djetetu se trebaju osigurati ugodni i adekvatni uvjeti
uenja jer svako dijete bi se radije igralo vani, provodilo
vrijeme kod prijatelja, igralo igrice na kompjuteru nego
uilo. Adekvatni i ugodni uvjeti uenja mogu pomoi,
pogotovo kada je djetetu teko zapoeti uenje.
Iskustva govore da veini djece odgovara ukoliko uvijek
ue na istom mjestu.
Prilikom odabira mjesta za uenje,
pazite na sljedee:
Da dijete ima vlastitu sobu sa stolom ili barem
stol na neki nain udaljen od razgovora ukuana i
ostalih zvukova
Neka djeca bolje ue na krevetu, debelom
tepihu na podu i sl.
Djetetu se treba osigurati mir i tiina
Ukoliko prostor u kojem dijete ui koristi vie
osoba, dogovorite se za vrijeme uenja kako ga
drugi ukuani ne bi ometali
Prostor treba biti osvijetljen
Ukoliko primjetite da se dijete teko koncen-
trira na odreenom mjestu, neka kroz nekoliko
dana proba uiti na razliitim mjestima i na onom
gdje mu/joj se uinilo da je najbolje neka uzme kao
mjesto za budue uenje
U prostoru u kojem ui ne bi trebale biti stvari
koje bi mu/joj mogle odvlaiti pozornost (tv,
asopisi, igrice, internet, mobitel). Prije uenja,
potrebno je iskljuiti sve ureaje.
Najbolje je uiti u tiini bez glazbe i televizora.
Meutim, glazba ponekad pomae posebno kada u
pozadini postoje ometajui zvukovi (npr. graevin-
ski radovi, prometna buka, prianje ukuana, TV iz
druge sobe). U tom sluaju pomae instrumentalna
glazba jer tekst moe smanjiti koncentraciju.
Dijete ne treba jesti za vrijeme uenja jer to
ometa pozornost! Ukoliko je gladan/na, radije neka
napravi pauzu za obrok i nakon toga nastavi s
uenjem.
Djeca esto ne mogu procijeniti koliko im vremena
treba da bi nauili odreeno gradivo i zbog toga
budu u stisci s vremenom to bude praeno s
odreenom dozom stresa. Na taj nain uenje
postaje jo tee dijete se boji da nee stii nauiti
odreeno gradivo ili napisati zadau, te moe
postati anksiozno.
''Kampanjsko uenje'' je najloiji nain uenja jer
zbog intenzivnog uenja vee koliine odgaanog
gradiva u kratkom vremenu dolazi do iscrpljenosti,
napetosti i frustriranosti.
Djeca se otpoetka kolovanja moraju navikavati
na osmiljavanje plana uenja. Dijete e vie nauiti
ukoliko rasporedi uenje na svaki dan umjesto da
ui samo pred pismeni/usmeni ispit. U svakodnevno
uenje bitno je uvrstiti vremenski dovoljne pauze
kako bi se dijete odmorilo te sa veom energijom
nastavilo uiti (npr. sat vremena uenja, pola sata
pauze, pa opet sat vremena uenja).
Roditelji i osobe koje rade s djecom mogu pomoi
djeci u izradi optimalnog plana uenja i pratiti dri li
se dijete postavljenog plana. Dijete samostalno
treba napraviti svoj raspored za kojeg procjenjuje
da e ga moi ispuniti, a roditelj ili osoba koja radi s
djetetom nipoto ne smije nametati svoj. Opet,
uvijek treba upozoriti dijete ukoliko je raspored
nerealan (npr. ako ima previe ili premalo vremena
za odreenu aktivnost).
Djetetu se trebaju osigurati ugodni i adekvatni uvjeti
uenja jer svako dijete bi se radije igralo vani, provodilo
vrijeme kod prijatelja, igralo igrice na kompjuteru nego
uilo. Adekvatni i ugodni uvjeti uenja mogu pomoi,
pogotovo kada je djetetu teko zapoeti uenje.
Iskustva govore da veini djece odgovara ukoliko uvijek
ue na istom mjestu.
Prilikom odabira mjesta za uenje,
pazite na sljedee:
Da dijete ima vlastitu sobu sa stolom ili barem
stol na neki nain udaljen od razgovora ukuana i
ostalih zvukova
Neka djeca bolje ue na krevetu, debelom
tepihu na podu i sl.
Djetetu se treba osigurati mir i tiina
Ukoliko prostor u kojem dijete ui koristi vie
osoba, dogovorite se za vrijeme uenja kako ga
drugi ukuani ne bi ometali
Prostor treba biti osvijetljen
Ukoliko primjetite da se dijete teko koncen-
trira na odreenom mjestu, neka kroz nekoliko
dana proba uiti na razliitim mjestima i na onom
gdje mu/joj se uinilo da je najbolje neka uzme kao
mjesto za budue uenje
U prostoru u kojem ui ne bi trebale biti stvari
koje bi mu/joj mogle odvlaiti pozornost (tv,
asopisi, igrice, internet, mobitel). Prije uenja,
potrebno je iskljuiti sve ureaje.
Najbolje je uiti u tiini bez glazbe i televizora.
Meutim, glazba ponekad pomae posebno kada u
pozadini postoje ometajui zvukovi (npr. graevin-
ski radovi, prometna buka, prianje ukuana, TV iz
druge sobe). U tom sluaju pomae instrumentalna
glazba jer tekst moe smanjiti koncentraciju.
Dijete ne treba jesti za vrijeme uenja jer to
ometa pozornost! Ukoliko je gladan/na, radije neka
napravi pauzu za obrok i nakon toga nastavi s
uenjem.
Iako su tekoe s koncentracijom posve uobiajene,
dijete moe biti dekoncentrirano na due vrijeme.
U tom sluaju potrebno je saznati razloge za takvu
dekoncentraciju.
Ponekad djeca imaju ''probleme'' zbog kojih ne
mogu uiti poput problema s prijateljima, ''nesretne
zaljubljenosti'' i dr.
Ali, djeca mogu imati i poremeaj panje, pa ih je u
tom sluaju potrebno podrati, osnaiti i motivirati
za uenje, te raditi na rjeenju problema koje imaju.
Vie o poremeaju panje moete proitati u dijelu
Prirunika koji govori o djeci s potekoama u
uenju.
Koncentracija kod djece se lako i esto gubi.
Prepoznat ete da dijete nije koncentrirano na
gradivo onda kada due vrijeme ita odreeni tekst,
a ne moe prepriati o emu se u tekstu radi.
Moete napraviti sljedee:
maknuti iz djetetovog videokruga sve to bi
dodatno oteavalo odravanje koncentracije
asopise, video igrice, TV, radio, kompjuter...
savjetovati dijete da nakon svakog odjeljka
ponovi na glas to je italo, da pie saetke,
biljeke, obiljeava tekst razliitim bojama (svaka
boja pokazuje vanost odreenog dijela) i dr.
korisno je da dijete prvo ui tee i njemu
nezanimljivo gradivo jer je tada odmornije i
koncentracija je vea (primjerice, ako ima vie
smisla za matematiku od engleskog, neka prvo
pone savladavati gradivo iz engleskog)
Nije dobro pisati zadau umjesto djeteta, neovisno o
tome koliko se dijete mui s gradivom ili koliko roditelj
eli da dijete ima to bolje ocjene. Svaka ocjena treba biti
odraz djetetovog truda te ga prema tome ocjena treba
kazniti ili nagraditi.
Ukoliko dijete naui da postoji netko tko e ga uvijek
''spaavati'', ono nee razviti odgovornost u odnosu
prema svojim kolskim i jednog dana radnim obvezama.
To ne znai da se djetetu ne smije pomoi oko zadae
ukoliko ono to zatrai! Djetetu treba pruiti pomo oko
toga kako neto nauiti, pojasniti mu nepoznate
pojmove, pomoi mu u organizaciji vremena, ali ne
preuzimati njegove obveze (npr. proitati knjigu iz
lektire i napisati mu sastavak).
Trebam li pisati domau zadau
umjesto djeteta?
Objasnite djetetu to se oekuje od njega to se
tie uenja. Oekivanja trebaju biti dovoljno visoka,
ali realna s obzirom na djetetove mogunosti.
Dajte djetetu do znanja da ste tu za sva njegova
pitanja i uvijek dostupni za pomo. Nikako ne
smijete kod djeteta razvijati strah da vam se boji
povjeriti u vezi neeg to ga/ju mui.
Objasnite djetetu zato je uenje bitno.
i Pohvalite svaki djetetov trud napredak.
Odredite sankcije za neizvravanje kolskih
obveza (npr. zabrana gledanja TV-a, igranja igrica).
Bez obzira na djetetov kolski uspjeh, u svakom
trenutku treba znati kakve e biti posljedice ukoliko
se ne bude dovoljno zalagalo.
Ne sjedite s djetetom dok pie domau zadau, ali
potrudite se da zna da ste mu na raspolaganju.
Ukoliko ne znate kako neto protumaiti djetetu,
konzultirajte se s uiteljem/nastavnikom kako bi
izbjegli nesporazume oko naina poduavanja.
Budite u kontaktu s drugim roditeljima/osobama
koje rade s djecom i uiteljem/nastavnikom. Na taj
nain ete dobivati informacije o obvezama djeteta,
a koje je moda zaboravilo.
Iako su tekoe s koncentracijom posve uobiajene,
dijete moe biti dekoncentrirano na due vrijeme.
U tom sluaju potrebno je saznati razloge za takvu
dekoncentraciju.
Ponekad djeca imaju ''probleme'' zbog kojih ne
mogu uiti poput problema s prijateljima, ''nesretne
zaljubljenosti'' i dr.
Ali, djeca mogu imati i poremeaj panje, pa ih je u
tom sluaju potrebno podrati, osnaiti i motivirati
za uenje, te raditi na rjeenju problema koje imaju.
Vie o poremeaju panje moete proitati u dijelu
Prirunika koji govori o djeci s potekoama u
uenju.
Koncentracija kod djece se lako i esto gubi.
Prepoznat ete da dijete nije koncentrirano na
gradivo onda kada due vrijeme ita odreeni tekst,
a ne moe prepriati o emu se u tekstu radi.
Moete napraviti sljedee:
maknuti iz djetetovog videokruga sve to bi
dodatno oteavalo odravanje koncentracije
asopise, video igrice, TV, radio, kompjuter...
savjetovati dijete da nakon svakog odjeljka
ponovi na glas to je italo, da pie saetke,
biljeke, obiljeava tekst razliitim bojama (svaka
boja pokazuje vanost odreenog dijela) i dr.
korisno je da dijete prvo ui tee i njemu
nezanimljivo gradivo jer je tada odmornije i
koncentracija je vea (primjerice, ako ima vie
smisla za matematiku od engleskog, neka prvo
pone savladavati gradivo iz engleskog)
Nije dobro pisati zadau umjesto djeteta, neovisno o
tome koliko se dijete mui s gradivom ili koliko roditelj
eli da dijete ima to bolje ocjene. Svaka ocjena treba biti
odraz djetetovog truda te ga prema tome ocjena treba
kazniti ili nagraditi.
Ukoliko dijete naui da postoji netko tko e ga uvijek
''spaavati'', ono nee razviti odgovornost u odnosu
prema svojim kolskim i jednog dana radnim obvezama.
To ne znai da se djetetu ne smije pomoi oko zadae
ukoliko ono to zatrai! Djetetu treba pruiti pomo oko
toga kako neto nauiti, pojasniti mu nepoznate
pojmove, pomoi mu u organizaciji vremena, ali ne
preuzimati njegove obveze (npr. proitati knjigu iz
lektire i napisati mu sastavak).
Trebam li pisati domau zadau
umjesto djeteta?
Objasnite djetetu to se oekuje od njega to se
tie uenja. Oekivanja trebaju biti dovoljno visoka,
ali realna s obzirom na djetetove mogunosti.
Dajte djetetu do znanja da ste tu za sva njegova
pitanja i uvijek dostupni za pomo. Nikako ne
smijete kod djeteta razvijati strah da vam se boji
povjeriti u vezi neeg to ga/ju mui.
Objasnite djetetu zato je uenje bitno.
i Pohvalite svaki djetetov trud napredak.
Odredite sankcije za neizvravanje kolskih
obveza (npr. zabrana gledanja TV-a, igranja igrica).
Bez obzira na djetetov kolski uspjeh, u svakom
trenutku treba znati kakve e biti posljedice ukoliko
se ne bude dovoljno zalagalo.
Ne sjedite s djetetom dok pie domau zadau, ali
potrudite se da zna da ste mu na raspolaganju.
Ukoliko ne znate kako neto protumaiti djetetu,
konzultirajte se s uiteljem/nastavnikom kako bi
izbjegli nesporazume oko naina poduavanja.
Budite u kontaktu s drugim roditeljima/osobama
koje rade s djecom i uiteljem/nastavnikom. Na taj
nain ete dobivati informacije o obvezama djeteta,
a koje je moda zaboravilo.
Svako dijete ima svoj vlastiti stil uenja! Proitajte opise
vizualnog i auditivnog i procijenite koji je stil uenja
Vaeg djeteta/djeteta s kojim radite! Nakon to otkrijete
ima li dijete vizualni ili auditivni stil, ili pak kombinirani,
proitajte savjete koji mu mogu pomoi pri uenju!
Vizualni stil uenja:
mora vidjeti da bi zapamtio/la
preferira ilustracije, itanje napisanog,
odlian/na je u pismenom biljeenju predavanja
esto koristi izjave kao to su: To mi izgleda
dobro..., Da vidim..., Imam potpunu sliku...
vidi rijei
Uredan/na je i organiziran/na
brzo pria
dugorono planira
uoava detalje
pamti pomou vidnih asocijacija, dobro pamti
lica
voli itati
Ako je djetetov stil uenja
vizualni:
neka zapie da bi bolje zapamtio/la
neka gleda osobu koja pria da bi se bolje
koncentrirao/la
neka koristi boje za naglaavanje vanoga u
tekstu
neka koristi filmove, slide-ove, ilustracije,
crtee, dijagrame
neka trai pismene upute
mora uti da bi zapamtio/la
preferira sluanje i ponekad se izgubi
pokuavajui zapisati
ui sluajui i prije zapamti ono o emu se
raspravlja nego ono to vidi
pria sam/a sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti
buka ga/ju vrlo lako prekine
esto mie usnama dok ita
voli itati naglas
voli sluati dok mu/joj se objanjava i voli sam/a
objanjavati
priljiv/a je i voli raspravu
vrlo je detaljan/a u opisima
vie voli glazbu od likovne umjetnosti
otvorena je i komunikativna osoba
Auditivni stil uenja:
neka pokua uiti raspravljajui ili glasno
ponavljajui
neka prije itanja odreenog poglavlja, pogleda
slike, naslove te naglas kae svoje miljenje o
glavnoj temi odlomka
neka ita naglas uvijek kada je to mogue
neka se snima! Presluavajui snimke moe
pokuati pamtiti
neka pitanje u testu uvijek proita naglas prije
rjeavanja
Ako je djetetov stil uenja
auditivni:
Svako dijete ima svoj vlastiti stil uenja! Proitajte opise
vizualnog i auditivnog i procijenite koji je stil uenja
Vaeg djeteta/djeteta s kojim radite! Nakon to otkrijete
ima li dijete vizualni ili auditivni stil, ili pak kombinirani,
proitajte savjete koji mu mogu pomoi pri uenju!
Vizualni stil uenja:
mora vidjeti da bi zapamtio/la
preferira ilustracije, itanje napisanog,
odlian/na je u pismenom biljeenju predavanja
esto koristi izjave kao to su: To mi izgleda
dobro..., Da vidim..., Imam potpunu sliku...
vidi rijei
Uredan/na je i organiziran/na
brzo pria
dugorono planira
uoava detalje
pamti pomou vidnih asocijacija, dobro pamti
lica
voli itati
Ako je djetetov stil uenja
vizualni:
neka zapie da bi bolje zapamtio/la
neka gleda osobu koja pria da bi se bolje
koncentrirao/la
neka koristi boje za naglaavanje vanoga u
tekstu
neka koristi filmove, slide-ove, ilustracije,
crtee, dijagrame
neka trai pismene upute
mora uti da bi zapamtio/la
preferira sluanje i ponekad se izgubi
pokuavajui zapisati
ui sluajui i prije zapamti ono o emu se
raspravlja nego ono to vidi
pria sam/a sa sobom za vrijeme izvoenja
aktivnosti
buka ga/ju vrlo lako prekine
esto mie usnama dok ita
voli itati naglas
voli sluati dok mu/joj se objanjava i voli sam/a
objanjavati
priljiv/a je i voli raspravu
vrlo je detaljan/a u opisima
vie voli glazbu od likovne umjetnosti
otvorena je i komunikativna osoba
Auditivni stil uenja:
neka pokua uiti raspravljajui ili glasno
ponavljajui
neka prije itanja odreenog poglavlja, pogleda
slike, naslove te naglas kae svoje miljenje o
glavnoj temi odlomka
neka ita naglas uvijek kada je to mogue
neka se snima! Presluavajui snimke moe
pokuati pamtiti
neka pitanje u testu uvijek proita naglas prije
rjeavanja
Ako je djetetov stil uenja
auditivni:
Mentalna mapa je tehnika uenja koja se temelji na
crtanju skica koje pomau mozgu da bre i
dugotrajnije pamti.
Glavna tema se stavlja u centar iz kojeg se onda
granaju podruja. Na praznom papiru napravi se
krug u koji se ucrta ime knjige ili poglavlja koje se
treba savladati. Iz centra se granaju poglavlja knjige
ili male cjeline, a iz svakog poglavlja najvanije teme.
Mentalna mapa
Primjer mentalne mape
nominativ
genitiv
dativ
akuzativ
vokativ
lokativ
instrumental
hrvatski
jezik
prezent
perfekt
pluskvamperfekt
aorist
imperfekt
futur I
futur II
sibilarizacija
palatalizacija
jotacija
padei
glasovne
promjene
glagolska
vremena
Prvi autohtoni hrvatski vladar kojeg je priznao papa bio je knez Branimir, koga je papa Ivan VIII. nazvao dux Chroatorum
879. godine. Prvi kralj Hrvatske, Tomislav iz loze Trpimirovia, okrunjen je oko 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum,
ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veliine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo
je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058.-1074.). Nakon izumrijea hrvatske narodne dinastije Trpimirovia
1091. godine, Hrvati su priznali ugarskog vladara Kolomana kao zajednikog kralja Hrvatske i Ugarske u nagodbi 1102.
godine (Pacta Conventa).
Lenta vremena
Lenta vremena je vrlo korisna i zabavna metoda
uenja, posebno kada se ui predmet koji sadrava
poprilian broj godina, datuma i razdoblja (npr.
povijest).
Izrauje se na nain da se na papiru povue
vodoravna crta ispod koje se upisuju godine, a iznad
dogaaji vezani uz te godine. Znai, treba paljivo
proitati tekst, izvaditi iz njega vane godine i uz njih
pripadajue informacije, sroiti ih u obliku kratkog
podsjetnika te ih zabiljeiti na navedeni nain. Dobro
bi bilo da se godine piu kronoloki od najranije do
najkasnije.
Primjer lente vremena
Kralj Koloman (Pacta Conventa)
Izumrli Trpimirovii
Petar Kreimir IV
kralj Tomislav
Knez Branimir
879. g. 925. g. 1058. - 1074.g. 1091.g. 1102.g.
Mentalna mapa je tehnika uenja koja se temelji na
crtanju skica koje pomau mozgu da bre i
dugotrajnije pamti.
Glavna tema se stavlja u centar iz kojeg se onda
granaju podruja. Na praznom papiru napravi se
krug u koji se ucrta ime knjige ili poglavlja koje se
treba savladati. Iz centra se granaju poglavlja knjige
ili male cjeline, a iz svakog poglavlja najvanije teme.
Mentalna mapa
Primjer mentalne mape
nominativ
genitiv
dativ
akuzativ
vokativ
lokativ
instrumental
hrvatski
jezik
prezent
perfekt
pluskvamperfekt
aorist
imperfekt
futur I
futur II
sibilarizacija
palatalizacija
jotacija
padei
glasovne
promjene
glagolska
vremena
Prvi autohtoni hrvatski vladar kojeg je priznao papa bio je knez Branimir, koga je papa Ivan VIII. nazvao dux Chroatorum
879. godine. Prvi kralj Hrvatske, Tomislav iz loze Trpimirovia, okrunjen je oko 925. godine. Tomislav, rex Chroatorum,
ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veliine. Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo
je vrhunac pod kraljem Petrom Kreimirom IV. (1058.-1074.). Nakon izumrijea hrvatske narodne dinastije Trpimirovia
1091. godine, Hrvati su priznali ugarskog vladara Kolomana kao zajednikog kralja Hrvatske i Ugarske u nagodbi 1102.
godine (Pacta Conventa).
Lenta vremena
Lenta vremena je vrlo korisna i zabavna metoda
uenja, posebno kada se ui predmet koji sadrava
poprilian broj godina, datuma i razdoblja (npr.
povijest).
Izrauje se na nain da se na papiru povue
vodoravna crta ispod koje se upisuju godine, a iznad
dogaaji vezani uz te godine. Znai, treba paljivo
proitati tekst, izvaditi iz njega vane godine i uz njih
pripadajue informacije, sroiti ih u obliku kratkog
podsjetnika te ih zabiljeiti na navedeni nain. Dobro
bi bilo da se godine piu kronoloki od najranije do
najkasnije.
Primjer lente vremena
Kralj Koloman (Pacta Conventa)
Izumrli Trpimirovii
Petar Kreimir IV
kralj Tomislav
Knez Branimir
879. g. 925. g. 1058. - 1074.g. 1091.g. 1102.g.
Ova tehnika je jedan od naina racionalnog
prouavanja tiva. Sastoji se od pet koraka.
1. Korak: (itati letimino)
Cilj letiminog itanja je dobiti najbolji mogui pregled
prije prelaska na detalje. Kako dobiti pregled? Na kraju
svakog poglavlja esto je dat saetak. Taj saetak je
mudro proitati na poetku. Zatim treba ''preletiti''
tivo, itati naslove i negdje neku reenicu (pogotovo
one istaknute, podebljane i sl.). Ako postoje tablice i
slike, dobro ih treba pogledati (esto slika prikazuje
vie od onoga to se rijeima moe iskazati).
2. Korak: P (Pitati se)
Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko? Kako? Gdje? to?
Kada? Zato? Ovi m korakom se pobol j ava
koncentracija i poveava motivacija.
3. Korak: (itanje)
Prilikom itanja potrebno je obratiti pozornost na
nekoliko stvari:
Pronai glavnu misao (to je ono osnovno o emu tekst
govori), to je prva razina pri itanju, ako se ne pronae
glavna misao, druge razine nemaju bitan znaaj.
Tehnika "PPP"
Podcrtavati i oznaavati tekst; preporuuje se
koritenje markera kojim se tekst jednostavno istie
PODCRTAVA SE:
Ono to se treba zapamtiti, odnosno ono to je novo, a
ne ono to se ve zna
Ono to se pri ponavljanju eli uoiti na prvi pogled, ne
treba podcrtavati vie od onog to je stvarno
potrebno
Treba aktivno itati: dijete treba uvijek podsjeati
na to da eli razumjeti i zapamtiti proitano.
4. Korak: P (Pamenje)
Kada je gotov/a s itanjem, neka podigne pogled s
knjige i kae svojim rijeima to je pisac elio rei.
Pamtiti moe pisanjem biljeki sa strane, tj.
pribiljeavanjem vlastitih primjedbi o glavnim mislima
uz rub stranice. Treba glasno izgovarati misli. Vie od
polovice ukupnog vremena uenja trebalo bi se
pozabaviti pitanjem i pamenjem.
5. Korak: P (Ponavljanje)
Svaki put kad se neto naui, treba proitano odmah
provjeriti. Tako e se sprijeiti da se isto zaboravi ve
istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.
Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je
ponavljanje gradiva u odreenim vremenski
razmacima: nakon 2, 8 i 30 dana.
Verbalna inteligencija
Verbalno inteligentni ljudi znaju dobro izraziti
rijeima ono to misle i razumjeti druge kad govore.
Vole: itati, pisati, priati prie, rjeavati
krialjku.
Dobro im ide: pamenje imena, mjesta, datuma i
razliitih (ne)bitnih detalja.
Najbolje ue: rijeima (sluanjem, govorenjem,
itanjem).
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijeni
pisci, govornici, pjesnici, profesori, odvjetnici,
politiari, prevoditelji.
Logiko-matematika inteligencija
Ljudi s visokorazvijenom logiko-matematikom
inteligencijom dobro uoavaju zakonitosti i
uzrono-posljedine veze.
Vole raditi: eksperimente, otkrivati stvari, rje-
avati matematike probleme, postavljati pitanja,
istraivati zakonitosti i uzrono-posljedine veze.
Dobro im ide: matematika, zakljuivanje,
rjeavanje problema.
Najbolje ue: pravei kategorije, klasifikacije,
radei s apstraktnim pojmovima i odnosima.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
znanstvenici, inenjeri, kompjuterski programeri,
matematiari, raunovoe.
Ameriki psiholog Howard Gardner tvrdi da postoji
sedam vrsta inteligencija ili sposobnosti. Proitajte i
naite svoje dijete/dijete s kojim radite u nekom od
sljedeih opisa!
Ova tehnika je jedan od naina racionalnog
prouavanja tiva. Sastoji se od pet koraka.
1. Korak: (itati letimino)
Cilj letiminog itanja je dobiti najbolji mogui pregled
prije prelaska na detalje. Kako dobiti pregled? Na kraju
svakog poglavlja esto je dat saetak. Taj saetak je
mudro proitati na poetku. Zatim treba ''preletiti''
tivo, itati naslove i negdje neku reenicu (pogotovo
one istaknute, podebljane i sl.). Ako postoje tablice i
slike, dobro ih treba pogledati (esto slika prikazuje
vie od onoga to se rijeima moe iskazati).
2. Korak: P (Pitati se)
Dobra su tzv. policijska pitanja: Tko? Kako? Gdje? to?
Kada? Zato? Ovi m korakom se pobol j ava
koncentracija i poveava motivacija.
3. Korak: (itanje)
Prilikom itanja potrebno je obratiti pozornost na
nekoliko stvari:
Pronai glavnu misao (to je ono osnovno o emu tekst
govori), to je prva razina pri itanju, ako se ne pronae
glavna misao, druge razine nemaju bitan znaaj.
Tehnika "PPP"
Podcrtavati i oznaavati tekst; preporuuje se
koritenje markera kojim se tekst jednostavno istie
PODCRTAVA SE:
Ono to se treba zapamtiti, odnosno ono to je novo, a
ne ono to se ve zna
Ono to se pri ponavljanju eli uoiti na prvi pogled, ne
treba podcrtavati vie od onog to je stvarno
potrebno
Treba aktivno itati: dijete treba uvijek podsjeati
na to da eli razumjeti i zapamtiti proitano.
4. Korak: P (Pamenje)
Kada je gotov/a s itanjem, neka podigne pogled s
knjige i kae svojim rijeima to je pisac elio rei.
Pamtiti moe pisanjem biljeki sa strane, tj.
pribiljeavanjem vlastitih primjedbi o glavnim mislima
uz rub stranice. Treba glasno izgovarati misli. Vie od
polovice ukupnog vremena uenja trebalo bi se
pozabaviti pitanjem i pamenjem.
5. Korak: P (Ponavljanje)
Svaki put kad se neto naui, treba proitano odmah
provjeriti. Tako e se sprijeiti da se isto zaboravi ve
istog dana. Daljnja ponavljanja mogu uslijediti kasnije.
Razmjerno dobro sredstvo protiv zaboravljanja je
ponavljanje gradiva u odreenim vremenski
razmacima: nakon 2, 8 i 30 dana.
Verbalna inteligencija
Verbalno inteligentni ljudi znaju dobro izraziti
rijeima ono to misle i razumjeti druge kad govore.
Vole: itati, pisati, priati prie, rjeavati
krialjku.
Dobro im ide: pamenje imena, mjesta, datuma i
razliitih (ne)bitnih detalja.
Najbolje ue: rijeima (sluanjem, govorenjem,
itanjem).
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijeni
pisci, govornici, pjesnici, profesori, odvjetnici,
politiari, prevoditelji.
Logiko-matematika inteligencija
Ljudi s visokorazvijenom logiko-matematikom
inteligencijom dobro uoavaju zakonitosti i
uzrono-posljedine veze.
Vole raditi: eksperimente, otkrivati stvari, rje-
avati matematike probleme, postavljati pitanja,
istraivati zakonitosti i uzrono-posljedine veze.
Dobro im ide: matematika, zakljuivanje,
rjeavanje problema.
Najbolje ue: pravei kategorije, klasifikacije,
radei s apstraktnim pojmovima i odnosima.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
znanstvenici, inenjeri, kompjuterski programeri,
matematiari, raunovoe.
Ameriki psiholog Howard Gardner tvrdi da postoji
sedam vrsta inteligencija ili sposobnosti. Proitajte i
naite svoje dijete/dijete s kojim radite u nekom od
sljedeih opisa!
Glazbena inteligencija
Ljudi s glazbenom inteligencijom misle kroz
glazbu, uju i prepoznaju glazbene obrasce.
Vole: pjevati, pjevuiti, sluati glazbu, svirati.
Dobro im ide: pamenje melodija, prepoznava-
nje tonova, uoavanje ritmova.
Najbolje ue: kroz ritam, melodiju i glazbu.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
pjevai, glazbenici, skladatelji, disk-dokeji.
Prostorna inteligencija
Ljudi s visoko razvijenom prostornom inteli-
gencijom sposobni su vanjski prostor predstaviti
unutarnjem umu, kao to to ini pilot ili mornar s
velikim, a ahist ili kipar s malim ogranienim
prostorom.
Vole: crtati, gledati filmove, graditi i kreirati
stvari (lego kocke), sanjariti, gledati slike, igrati se sa
strojevima.
Dobro im ide: zamiljene stvari, osjeaj
promjena, labirinti, slagalice, itanje mapa i karata.
Najbolje ue: vizualiziranjem, sanjarenjem,
matanjem, radei s bojama.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
slikari, arhitekti, a ako su orijentirani na znanost, ide
im anatomija ili topologija.
Osobna inteligencija
Ljudi s razvijenom osobnom inteligencijom
dobro razumiju sebe, znaju tko su, to mogu i ele
uiniti, to trebaju izbjegavati, kada i gdje trebaju
potraiti pomo.
Vole: raditi sami i baviti se svojim vlastitim
interesima.
Dobro im ide: razumijevanje sebe, usmjeravanje
na svoje osjeaje i snove, slijeenje svojih instikata,
ostvarivanje svojih interesa i ciljeva, original-
nost.
Najbolje ue: radei sami, radei individualne
projekte svojim vlastitim tempom u svom vlastitom
prostoru.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
istraivai, filozofi, teoretiari.
Tjelesna inteligencija
Ljudi s tjelesnom inteligencijom sposobni su
iskoristiti svoje tijelo i pojedine njegove dijelove
ruke, noge, prste kako bi rijeili problem ili neto
napravili.
Vole: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela.
Dobro im ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples,
gluma) i rune vjetine (ivanje).
Najbolje ue: dodirivanjem, kretanjem, procesi-
ranjem znanja kroz tjelesne senzacije.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
sportai, plesai, glumci, vatrogasci, akrobati,
profesori tjelesnog.
Socijalna inteligencija
Vole:
Ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom
dobro razumiju druge i cijene njihove razliite
osobine. U njihovom drutvu osjeaju se oputeno i
ugodno.
imati mnogo prijatelja, razgovarati s
ljudima, biti lan grupe.
Dobro im ide: razumijevanje drugih, voenje,
organizacija, komunikacija, ublaivanje konflikata.
Najbolje ue: razgovaranjem s drugima, uspo-
reivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
profesori, lijenici, politiari, psihoterapeuti,
prodavai.
Glazbena inteligencija
Ljudi s glazbenom inteligencijom misle kroz
glazbu, uju i prepoznaju glazbene obrasce.
Vole: pjevati, pjevuiti, sluati glazbu, svirati.
Dobro im ide: pamenje melodija, prepoznava-
nje tonova, uoavanje ritmova.
Najbolje ue: kroz ritam, melodiju i glazbu.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
pjevai, glazbenici, skladatelji, disk-dokeji.
Prostorna inteligencija
Ljudi s visoko razvijenom prostornom inteli-
gencijom sposobni su vanjski prostor predstaviti
unutarnjem umu, kao to to ini pilot ili mornar s
velikim, a ahist ili kipar s malim ogranienim
prostorom.
Vole: crtati, gledati filmove, graditi i kreirati
stvari (lego kocke), sanjariti, gledati slike, igrati se sa
strojevima.
Dobro im ide: zamiljene stvari, osjeaj
promjena, labirinti, slagalice, itanje mapa i karata.
Najbolje ue: vizualiziranjem, sanjarenjem,
matanjem, radei s bojama.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
slikari, arhitekti, a ako su orijentirani na znanost, ide
im anatomija ili topologija.
Osobna inteligencija
Ljudi s razvijenom osobnom inteligencijom
dobro razumiju sebe, znaju tko su, to mogu i ele
uiniti, to trebaju izbjegavati, kada i gdje trebaju
potraiti pomo.
Vole: raditi sami i baviti se svojim vlastitim
interesima.
Dobro im ide: razumijevanje sebe, usmjeravanje
na svoje osjeaje i snove, slijeenje svojih instikata,
ostvarivanje svojih interesa i ciljeva, original-
nost.
Najbolje ue: radei sami, radei individualne
projekte svojim vlastitim tempom u svom vlastitom
prostoru.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
istraivai, filozofi, teoretiari.
Tjelesna inteligencija
Ljudi s tjelesnom inteligencijom sposobni su
iskoristiti svoje tijelo i pojedine njegove dijelove
ruke, noge, prste kako bi rijeili problem ili neto
napravili.
Vole: kretati se, dodirivati, koristiti govor tijela.
Dobro im ide: tjelesne aktivnosti (sport, ples,
gluma) i rune vjetine (ivanje).
Najbolje ue: dodirivanjem, kretanjem, procesi-
ranjem znanja kroz tjelesne senzacije.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
sportai, plesai, glumci, vatrogasci, akrobati,
profesori tjelesnog.
Socijalna inteligencija
Vole:
Ljudi s razvijenom socijalnom inteligencijom
dobro razumiju druge i cijene njihove razliite
osobine. U njihovom drutvu osjeaju se oputeno i
ugodno.
imati mnogo prijatelja, razgovarati s
ljudima, biti lan grupe.
Dobro im ide: razumijevanje drugih, voenje,
organizacija, komunikacija, ublaivanje konflikata.
Najbolje ue: razgovaranjem s drugima, uspo-
reivanjem, suradnjom, postavljanjem pitanja.
Ovu vrstu inteligencije imaju dobro razvijenu
profesori, lijenici, politiari, psihoterapeuti,
prodavai.
Potekoe u uenju obuhvaaju specifino
neuroloko funkcioniranje koje ometa sposobnost
pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija i na
taj nain stvara raskorak izmeu sposobnosti i
uinjenog. Djeca s tekoama u uenju najee su
osobe prosjene ili natprosjene inteligencije.
Potekoe u uenju mogu utjecati na sposobnosti
itanja, pisanja, govora ili matematikog raunanja,
a mogu ometati i drutvene vjetine. One mogu
utjecati na jedno ili vie razvojnih podruja. Djeca s
tim potekoama mogu s odreenim vrstama
zadataka imati znaajne probleme dok pri drugim
vrstama mogu nadmaiti ostale. Poremeaj panje
ili hiperaktivnosti ponekad se javljaju uz potekoe
pri uenju, ali to nije pravilo. Potekoe se ne mogu
izlijeiti niti se moe oekivati da e same nestati.
Meutim, te nedostatke se moe nadoknaditi,
moda ak i nadvladati.
U Americi svako esto dijete (17%) tijekom prve tri
godine kolovanja ima potekoe s uenjem itanja.
Vie od 2,8 milijuna djece kolske dobi smatra se
uenicima s potekoama u uenju te se koriste
posebnim programima za pomo. To je otprilike 5%
ukupnog broja djece u javnim kolama. ak 20%
djece iskazuju potekoe u uenju upravo zbog
prisutnosti poremeaja panje.
Termini koji se esto dovode u vezu s potekoama u uenju:
Disleksija
Poremeaj panje sa
ili bez hiperaktivnosti
Potekoe iitavanja i razumijevanja proitane rijei i pravilnog
pisanja rijei. Osoba zamjenjuje slova koja slie zvuno ili slino
izgledaju (d-b, b-p, i-l, -, m-n) te isputa slogove i dijelove rijei.
Disgrafija
Diskalkulija
Dispraksija
Poremeaj slunog
procesuiranja
Poremeaj vidnog
procesuiranja
Potekoe usvajanja vjetine pisanja. Prepoznaje se u nepravilnom
dranju olovke, neitkom rukopisu, nepotovanju crtovlja,
isputanju slova i slogova te zamjeni slova.
Potekoe usvajanja matematikih vjetina i utjeu na matematiko
raunanje. Moe takoer utjecati i na sposobnost pamenja mate-
matikih podataka, na pojam vremena, novca te glazbene pojmove.
Motorike potekoe koje utjeu na sposobnost koordiniranja
pokreta.
Sposobnost pojedinca da analizira ili nae smisao u informacijama
koje dobiva sluanjem. Potekoe sa slunim procesuiranjem ne
utjeu na ono to se uje uhom, ve ono kako se ta informacija
interpretira ili procesira u mozgu, te je kljuna pretpostavka za
uspjeno koritenje jezika i nuno je za itanje.
Odnose se na naruenu sposobnost stvaranja smislene slike iz infor-
macija primljenih vidom. Potekoe s vidnim procesiranjem utjeu na
to kako su vidne informacije protumaene ili procesuirane u mozgu.
Ponekad se javljaju uz potekoe pri uenju. Obiljeja ovog poreme-
aja ukljuuju naglaeni motoriki nemir, rastresenost i/ili impulziv-
nosti to moe utjecati na mogunost poduavanja takvih osoba.
Potekoe u uenju obuhvaaju specifino
neuroloko funkcioniranje koje ometa sposobnost
pohranjivanja, obrade ili stvaranja informacija i na
taj nain stvara raskorak izmeu sposobnosti i
uinjenog. Djeca s tekoama u uenju najee su
osobe prosjene ili natprosjene inteligencije.
Potekoe u uenju mogu utjecati na sposobnosti
itanja, pisanja, govora ili matematikog raunanja,
a mogu ometati i drutvene vjetine. One mogu
utjecati na jedno ili vie razvojnih podruja. Djeca s
tim potekoama mogu s odreenim vrstama
zadataka imati znaajne probleme dok pri drugim
vrstama mogu nadmaiti ostale. Poremeaj panje
ili hiperaktivnosti ponekad se javljaju uz potekoe
pri uenju, ali to nije pravilo. Potekoe se ne mogu
izlijeiti niti se moe oekivati da e same nestati.
Meutim, te nedostatke se moe nadoknaditi,
moda ak i nadvladati.
U Americi svako esto dijete (17%) tijekom prve tri
godine kolovanja ima potekoe s uenjem itanja.
Vie od 2,8 milijuna djece kolske dobi smatra se
uenicima s potekoama u uenju te se koriste
posebnim programima za pomo. To je otprilike 5%
ukupnog broja djece u javnim kolama. ak 20%
djece iskazuju potekoe u uenju upravo zbog
prisutnosti poremeaja panje.
Termini koji se esto dovode u vezu s potekoama u uenju:
Disleksija
Poremeaj panje sa
ili bez hiperaktivnosti
Potekoe iitavanja i razumijevanja proitane rijei i pravilnog
pisanja rijei. Osoba zamjenjuje slova koja slie zvuno ili slino
izgledaju (d-b, b-p, i-l, -, m-n) te isputa slogove i dijelove rijei.
Disgrafija
Diskalkulija
Dispraksija
Poremeaj slunog
procesuiranja
Poremeaj vidnog
procesuiranja
Potekoe usvajanja vjetine pisanja. Prepoznaje se u nepravilnom
dranju olovke, neitkom rukopisu, nepotovanju crtovlja,
isputanju slova i slogova te zamjeni slova.
Potekoe usvajanja matematikih vjetina i utjeu na matematiko
raunanje. Moe takoer utjecati i na sposobnost pamenja mate-
matikih podataka, na pojam vremena, novca te glazbene pojmove.
Motorike potekoe koje utjeu na sposobnost koordiniranja
pokreta.
Sposobnost pojedinca da analizira ili nae smisao u informacijama
koje dobiva sluanjem. Potekoe sa slunim procesuiranjem ne
utjeu na ono to se uje uhom, ve ono kako se ta informacija
interpretira ili procesira u mozgu, te je kljuna pretpostavka za
uspjeno koritenje jezika i nuno je za itanje.
Odnose se na naruenu sposobnost stvaranja smislene slike iz infor-
macija primljenih vidom. Potekoe s vidnim procesiranjem utjeu na
to kako su vidne informacije protumaene ili procesuirane u mozgu.
Ponekad se javljaju uz potekoe pri uenju. Obiljeja ovog poreme-
aja ukljuuju naglaeni motoriki nemir, rastresenost i/ili impulziv-
nosti to moe utjecati na mogunost poduavanja takvih osoba.
Djeca s potekoama u uenju zahtijevaju posebnu
pozornost u procesu odgoja i obrazovanja. Nuno
je stoga osigurati im posebnu brigu u vrijeme
kolovanja. U tom cilju roditelji su izravna pomo
djetetu i to odmah im se uoe tekoe, podrazu-
mijevajui niz postupaka u radu s djetetom koji
poivaju na odreenom stavu roditelja u odnosu
prema djetetu koje treba pomo i razumijevanje. U
savjetovanju s uiteljem roditelji dobivaju prve
smjernice kako svakodnevno pomoi djetetu.
Dobro je posavjetovati se sa strunjakom (defekto-
logom, psihologom, logopedom, pedagogom) koji
je kolovan za to kako pomoi djeci s potekoama
u uenju kada se one pojave. Suradnjom sa
strunjacima u koli omoguuje se individualizirani
pristup djetetu tj. prilagoeno, postupno,
modificirano i inteligentno voeno uenje
Individualizirani pristup
nastavnog gradiva te dijete usvaja uinkovite
mehanizme uenja i postaje svjesno svojih
sposobnosti, pa tako izgrauje i pozitivnu sliku o
sebi, kao i samopouzdanje. Dakle, vana je bliska
suradnja roditelja s uiteljem, a i s drugim strunja-
cima u koli. Takvom suradnjom omoguuje se bolji
i kvalitetniji razvoj djetetove osobnosti i
emocionalne dobrobiti. Prilagoavanjem metoda
rada, individualiziranim pristupom, zaobilazi se
osjeaj bespomonosti, oaja i izgubljenosti, a
ostvaruje se osjeaj zatienosti i sigurnosti. Dijete
svakodnevno ui svojim tempom i napreduje u
usvajanju nastavnog gradiva u skladu sa svojim
mogunostima uz neposrednu pomo. Njegovo
dostojanstvo se najvie uva potovanjem njegove
osobnosti, njegovih potekoa i pomaganjem u
svim njegovim svakodnevnim zadacima.
esto se dogaa da djeca koja imaju potekoe u
uenju, a zamijeene su relativno rano (1. ili 2.
razred) pohaaju kolu po prilagoenom progra-
mu. Ponekad je to opravdano, a ponekad i nije.
Ponekad je jednostavno lake smanjiti ueniku
opseg gradiva i svi (uitelji, roditelji) imaju manje
posla, a dijete dobiva dobre ocjene. Rijetko se, ili
gotovo uope, ne razmilja o obrazovnoj uskrae-
nosti koja u tom trenutku poinje otkucavati jer,
kako je reeno u definiciji, ''...najee su to djeca s
prosjenom ili natprosjenom inteligencijom.''
No kada se i odlui o uvoenju prilagoenog pro-
grama, vodi se rauna o djetetovim sposobnostima
i vjetinama koje u tom trenutku ima razvijene.
Izrauju ga uitelj/ica u suradnji s defektologom
odgovarajue specijalnosti. Prilagoeni program ne
Prilagoeni program
mora se odnositi na sve predmete u odreenom
razredu ve i na pojedine. Primjerice: ako dijete ima
potekoa s matematikom i matematiko-logikim
zakljuivanjem, onda se uvodi prilagoeni
program za matematiku. S poetkom nove kolske
godine djetetu se odreuje ili ukida prilagoeni
program. Kao osnovni kriterij uzima se miljenje
uitelja/ice ili predmetnog profesora/ice, defekto-
loga i multidisciplinarna obrada djeteta u ustanovi
za mentalno zdravlje djece te se komisijski donosi
odluka na temelju dobivenih nalaza i miljenja.
Djeca s potekoama u uenju zahtijevaju posebnu
pozornost u procesu odgoja i obrazovanja. Nuno
je stoga osigurati im posebnu brigu u vrijeme
kolovanja. U tom cilju roditelji su izravna pomo
djetetu i to odmah im se uoe tekoe, podrazu-
mijevajui niz postupaka u radu s djetetom koji
poivaju na odreenom stavu roditelja u odnosu
prema djetetu koje treba pomo i razumijevanje. U
savjetovanju s uiteljem roditelji dobivaju prve
smjernice kako svakodnevno pomoi djetetu.
Dobro je posavjetovati se sa strunjakom (defekto-
logom, psihologom, logopedom, pedagogom) koji
je kolovan za to kako pomoi djeci s potekoama
u uenju kada se one pojave. Suradnjom sa
strunjacima u koli omoguuje se individualizirani
pristup djetetu tj. prilagoeno, postupno,
modificirano i inteligentno voeno uenje
Individualizirani pristup
nastavnog gradiva te dijete usvaja uinkovite
mehanizme uenja i postaje svjesno svojih
sposobnosti, pa tako izgrauje i pozitivnu sliku o
sebi, kao i samopouzdanje. Dakle, vana je bliska
suradnja roditelja s uiteljem, a i s drugim strunja-
cima u koli. Takvom suradnjom omoguuje se bolji
i kvalitetniji razvoj djetetove osobnosti i
emocionalne dobrobiti. Prilagoavanjem metoda
rada, individualiziranim pristupom, zaobilazi se
osjeaj bespomonosti, oaja i izgubljenosti, a
ostvaruje se osjeaj zatienosti i sigurnosti. Dijete
svakodnevno ui svojim tempom i napreduje u
usvajanju nastavnog gradiva u skladu sa svojim
mogunostima uz neposrednu pomo. Njegovo
dostojanstvo se najvie uva potovanjem njegove
osobnosti, njegovih potekoa i pomaganjem u
svim njegovim svakodnevnim zadacima.
esto se dogaa da djeca koja imaju potekoe u
uenju, a zamijeene su relativno rano (1. ili 2.
razred) pohaaju kolu po prilagoenom progra-
mu. Ponekad je to opravdano, a ponekad i nije.
Ponekad je jednostavno lake smanjiti ueniku
opseg gradiva i svi (uitelji, roditelji) imaju manje
posla, a dijete dobiva dobre ocjene. Rijetko se, ili
gotovo uope, ne razmilja o obrazovnoj uskrae-
nosti koja u tom trenutku poinje otkucavati jer,
kako je reeno u definiciji, ''...najee su to djeca s
prosjenom ili natprosjenom inteligencijom.''
No kada se i odlui o uvoenju prilagoenog pro-
grama, vodi se rauna o djetetovim sposobnostima
i vjetinama koje u tom trenutku ima razvijene.
Izrauju ga uitelj/ica u suradnji s defektologom
odgovarajue specijalnosti. Prilagoeni program ne
Prilagoeni program
mora se odnositi na sve predmete u odreenom
razredu ve i na pojedine. Primjerice: ako dijete ima
potekoa s matematikom i matematiko-logikim
zakljuivanjem, onda se uvodi prilagoeni
program za matematiku. S poetkom nove kolske
godine djetetu se odreuje ili ukida prilagoeni
program. Kao osnovni kriterij uzima se miljenje
uitelja/ice ili predmetnog profesora/ice, defekto-
loga i multidisciplinarna obrada djeteta u ustanovi
za mentalno zdravlje djece te se komisijski donosi
odluka na temelju dobivenih nalaza i miljenja.
Starija predkolska djeca
imaju prisutne potekoe u:
Koritenju kara i bojica, crtanju olovkom
Oblaenju bez tue pomoi
Hodanju po stepenicama
Pamenju imena boja
Povezivanju zvukova i slova te brojenju i uenju
brojeva
Izgovoru rijei i slova, spajanju u fraze, uenju
abecede i rimovanju rijei
Razumi j evanj u od strane drugi h kada
govori
Pretjeranom ili nedovoljnom reagiranju na
podraaj
kolska djeca imaju potekoe u:
Dranju olovke, pisanju, crtanju ili precrtavanju
oblika
Uenju novih pojmova, izgovaranju cjelovitih
reenica
Razumijevanju proitanog
Prepriavanju tekstova, pamenju novoprimlje-
nih informacija
Usmenom ili pismenom izraavanju misli
Rjeavanju matematikih zadataka u skladu sa
svojom dobi
Urednom i organiziranom voenju biljenica
Praenju uputa i naloga
Prelasku s jedne aktivnosti na drugu
Uenju novih vjetina
Igri s vrnjacima te razumijevanju i pridravanju
pravila drutvenih igara
Moduliranju glasa (moe priati glasno ili
monotono)
Samopouzdanju
Adolescenti imaju potekoe u:
Razumijevanju proitanog, osnovnim vjetina-
ma (primjerice: itanju, raunanju...)
Izraavanju misli usmeno ili pismeno, praenju
uputa
Gramatiki ispravnom usmenom ili pismenom
komuniciranju
Organiziranosti i zadravanju aktivnosti
Snalaenju u prostoru, pamenju i pridravanju
vremenskih rokova
Slaganju s vrnjacima
Samopouzdanju
Osim navedenog, djeca s potekoama
u uenju mogu i:
Biti emocionalno i socijalno nezrelija (''djetinjas-
ta'') od oekivanog za njihovu dob
Biti neodluna, impulzivna, lako frustrirana,
osjetljiva, srameljiva i povuena
Poznavati pravila, ali ih se ne pridravati
Ostvarivati slab kontakt oima
Gurati, hrvati i dodirivati druge bez nekog razloga
Iako mnogo djece povremeno pokazuje neke
probleme u uenju i ponaanju, neka ponaanja se
trebaju uzeti u obzir kao upozorenje za traenje
pomoi i savjeta kada dijete ne ispunjava zadatke u
skladu sa svojom kronolokom dobi.
Starija predkolska djeca
imaju prisutne potekoe u:
Koritenju kara i bojica, crtanju olovkom
Oblaenju bez tue pomoi
Hodanju po stepenicama
Pamenju imena boja
Povezivanju zvukova i slova te brojenju i uenju
brojeva
Izgovoru rijei i slova, spajanju u fraze, uenju
abecede i rimovanju rijei
Razumi j evanj u od strane drugi h kada
govori
Pretjeranom ili nedovoljnom reagiranju na
podraaj
kolska djeca imaju potekoe u:
Dranju olovke, pisanju, crtanju ili precrtavanju
oblika
Uenju novih pojmova, izgovaranju cjelovitih
reenica
Razumijevanju proitanog
Prepriavanju tekstova, pamenju novoprimlje-
nih informacija
Usmenom ili pismenom izraavanju misli
Rjeavanju matematikih zadataka u skladu sa
svojom dobi
Urednom i organiziranom voenju biljenica
Praenju uputa i naloga
Prelasku s jedne aktivnosti na drugu
Uenju novih vjetina
Igri s vrnjacima te razumijevanju i pridravanju
pravila drutvenih igara
Moduliranju glasa (moe priati glasno ili
monotono)
Samopouzdanju
Adolescenti imaju potekoe u:
Razumijevanju proitanog, osnovnim vjetina-
ma (primjerice: itanju, raunanju...)
Izraavanju misli usmeno ili pismeno, praenju
uputa
Gramatiki ispravnom usmenom ili pismenom
komuniciranju
Organiziranosti i zadravanju aktivnosti
Snalaenju u prostoru, pamenju i pridravanju
vremenskih rokova
Slaganju s vrnjacima
Samopouzdanju
Osim navedenog, djeca s potekoama
u uenju mogu i:
Biti emocionalno i socijalno nezrelija (''djetinjas-
ta'') od oekivanog za njihovu dob
Biti neodluna, impulzivna, lako frustrirana,
osjetljiva, srameljiva i povuena
Poznavati pravila, ali ih se ne pridravati
Ostvarivati slab kontakt oima
Gurati, hrvati i dodirivati druge bez nekog razloga
Iako mnogo djece povremeno pokazuje neke
probleme u uenju i ponaanju, neka ponaanja se
trebaju uzeti u obzir kao upozorenje za traenje
pomoi i savjeta kada dijete ne ispunjava zadatke u
skladu sa svojom kronolokom dobi.
Postoji neposredna veza izmeu toga kako se djeca
osjeaju i kako se ponaaju. Kada se djeca osjeaju
dobro, prihvatljivo se ponaaju. Roditelji i osobe
bliske djetetu mogu pomoi djeci da se bolje
osjeaju prihvaajui njihove osjeaje.
Kako biste razumjeli ponaanje djeteta s potekoa-
ma u uenju, potrebno je razviti i prihvatiti odreene
stavove:
1. Ne radi se s djetetom koje ne moe
uiti... ve s djetetom s potekoama
u uenju
Djeca s potekoama u uenju imaju jednaka prava,
odgovornosti, osjeaje, potrebe i strahove kao i
druga djeca. Preesto se od njih oekuje da se
odreknu svog djetinjstva ili adolescencije radi
potekoe koju proivljavaju. Na roditeljima je da
uine sve to mogu kako bi djetetu osigurali to
sretnije djetinjstvo.
2. Svako dijete radije e biti
smatrano loim nego glupim!
Veina djece, posebice adolescenata, vie voli da ih
se smatra onima koji ometaju, koji su neposluni ili
ne potuju druge, nego nekompetentnima ili
nesposobnima. Kako bi se motiviralo dijete, treba
izbjei osjeaj kod djeteta da je ''glupo'' i
''nesposobno''.
3. Djeca s potekoama u uenju
istiu se svojim traenjem upravo
suprotnog od onoga to trebaju!
Djeca s potekoama u uenju esto neprimjerno
procjenjuju situaciju te razvijaju nedjelotvorne
strategije privlaenja panje i pomoi. Vrlo esto
dijete eli zadovoljiti neku od svojih potreba
(primjerice: da bude prihvaeno), a iskazivat e to
ometanj em drugi h (npr. traenj e panj e,
zanovijetanje...).
4. Bol koju djeca s problemima
uzrokuju nikad nije vea od one koju
osjeaju!
Djeca koja prolaze kroz probleme kod kue ili u koli
esto se osjeaju bespomono ili povrijeeno, a
njihov odgovor bude neprimjeren ometaju druge i
ponaaju se bez potovanja prema drugima. Zato
treba pokuati djelovati na uzroke tih osjeaja, a ne
jednostavno mijenjati ponaanje.
5. U redovitom obrazovanju, sustav
odreuje nastavni program. U posebnom
obrazovanju dijete odreuje nastavni
program.
Potrebe uenika trebale bi odreivati nastavni
program i nije djetetova odgovornost da se prilagodi
nastavnom programu. Ako dijete ne moe uiti na
nain na koji ga se poduava, tada ga se treba
poduavati u skladu s njegovim mogunostima.
6. Pozitivna reakcija i podrka na
ponaanje mijenja ponaanje;
negativna reakcija ga samo
zaustavlja ili pojaava.
Mijenjanje djetetovog ponaanja kanjavanjem
neprimjerenih oblika ponaanja predstavlja
neuspjeni i kontraproduktivni pristup. Iako
negativna reakcija uistinu ponekad mijenja
ponaanje, ipak tu promjenu ponaanja ne
generalizira na ostale situacije.
7. Nagrauje se napredak, ne
savrenstvo.
Vano je biti svjestan svih poboljanja i pohvaljivati
svaki mali korak tog procesa. Bitno je podrati svaki
mali napredak u ponaanju jer se samo kroz proces
poboljanja moe ostvariti zadani cilj.
Postoji neposredna veza izmeu toga kako se djeca
osjeaju i kako se ponaaju. Kada se djeca osjeaju
dobro, prihvatljivo se ponaaju. Roditelji i osobe
bliske djetetu mogu pomoi djeci da se bolje
osjeaju prihvaajui njihove osjeaje.
Kako biste razumjeli ponaanje djeteta s potekoa-
ma u uenju, potrebno je razviti i prihvatiti odreene
stavove:
1. Ne radi se s djetetom koje ne moe
uiti... ve s djetetom s potekoama
u uenju
Djeca s potekoama u uenju imaju jednaka prava,
odgovornosti, osjeaje, potrebe i strahove kao i
druga djeca. Preesto se od njih oekuje da se
odreknu svog djetinjstva ili adolescencije radi
potekoe koju proivljavaju. Na roditeljima je da
uine sve to mogu kako bi djetetu osigurali to
sretnije djetinjstvo.
2. Svako dijete radije e biti
smatrano loim nego glupim!
Veina djece, posebice adolescenata, vie voli da ih
se smatra onima koji ometaju, koji su neposluni ili
ne potuju druge, nego nekompetentnima ili
nesposobnima. Kako bi se motiviralo dijete, treba
izbjei osjeaj kod djeteta da je ''glupo'' i
''nesposobno''.
3. Djeca s potekoama u uenju
istiu se svojim traenjem upravo
suprotnog od onoga to trebaju!
Djeca s potekoama u uenju esto neprimjerno
procjenjuju situaciju te razvijaju nedjelotvorne
strategije privlaenja panje i pomoi. Vrlo esto
dijete eli zadovoljiti neku od svojih potreba
(primjerice: da bude prihvaeno), a iskazivat e to
ometanj em drugi h (npr. traenj e panj e,
zanovijetanje...).
4. Bol koju djeca s problemima
uzrokuju nikad nije vea od one koju
osjeaju!
Djeca koja prolaze kroz probleme kod kue ili u koli
esto se osjeaju bespomono ili povrijeeno, a
njihov odgovor bude neprimjeren ometaju druge i
ponaaju se bez potovanja prema drugima. Zato
treba pokuati djelovati na uzroke tih osjeaja, a ne
jednostavno mijenjati ponaanje.
5. U redovitom obrazovanju, sustav
odreuje nastavni program. U posebnom
obrazovanju dijete odreuje nastavni
program.
Potrebe uenika trebale bi odreivati nastavni
program i nije djetetova odgovornost da se prilagodi
nastavnom programu. Ako dijete ne moe uiti na
nain na koji ga se poduava, tada ga se treba
poduavati u skladu s njegovim mogunostima.
6. Pozitivna reakcija i podrka na
ponaanje mijenja ponaanje;
negativna reakcija ga samo
zaustavlja ili pojaava.
Mijenjanje djetetovog ponaanja kanjavanjem
neprimjerenih oblika ponaanja predstavlja
neuspjeni i kontraproduktivni pristup. Iako
negativna reakcija uistinu ponekad mijenja
ponaanje, ipak tu promjenu ponaanja ne
generalizira na ostale situacije.
7. Nagrauje se napredak, ne
savrenstvo.
Vano je biti svjestan svih poboljanja i pohvaljivati
svaki mali korak tog procesa. Bitno je podrati svaki
mali napredak u ponaanju jer se samo kroz proces
poboljanja moe ostvariti zadani cilj.
8. Moe se ignorirati ponaanje,
ali ne smije se ignorirati
potreba.
Kada dijete trai panju odrasle osobe ometajui,
bitno je biti svjestan da dijete u tom trenutku treba
panju. Ponekad e upravo pruanje panje djetetu
(primjerice: kvalitetno provedenih sat vremena
dnevno) pozitivno utjecati na niz drugih djetetovih
potekoa.
9. Jedina konkurencija djetetu
trebaju biti njegovi vlastiti
uspjesi.
Treba se usredotoiti na osobne uspjehe i napretke
djeteta jer dijete moe kontrolirati samo svoje
vlastito ponaanje. Treba izbjegavati koritenje
usporedbi u nastojanju da ga se motivira. Aktivnosti
i pristupi koji ukljuuju natjecanja openito nisu
djelotvorni za djecu s potekoama u uenju i
stvaraju okruenje u kojem neki uenici ele da drugi
uenici ne uspiju ili izgube!
10. Nema nita manje pravedno, nego
jednak tretman onih koji nisu
jednaki!
Kako bi bili pravedni prema djeci, svakom se djetetu
treba pristupiti drugaije. Zato je potrebno
razumjeti njihove snage i potrebe. Iako postoje
trenuci kada potrebe jednog djeteta lana obitelji
postaju vanije od ostalih, roditelj treba na te
potrebe reagirati ulaganjem vee koliine energije i
vremena. Radi tih situacija ne treba osjeati krivnju,
ve treba rasporediti energiju ovisno o potrebama
djece.
Dopustite svom djetetu da vam pomogne u
kunim obvezama odabirui one aktivnosti koje
podravaju izgradnju vjetina i samopotovanja
(npr. pomo u kuhanju) te koje imaju svrhu (npr.
pranje sua).
Neka upute budu jasne i jednostavne, govorite
jednostavnim jezikom i pokaite vlastitim primje-
rom, a dok Vam pomau, podravajte ih rijeima.
Pridravajte se rasporeda, dogovarajte kako
elite ostvariti eljene rezultate i plan rasporeda, te
planirajte stanke u aktivnostima;
Umanjite ometajue faktore tijekom uenja, te
pronaite stalno mjesto za uenje koje ima
najmanje ometajuih faktora.
Budite strpljivi i ponudite korisne savjete:
zaboravljanje nije namjerno i podsjeanje e biti od
pomoi; pogreke u domaoj zadai nisu namjerne i
nema potrebe da ju ponovno pie; budite sigurni
da imate djetetovu panju kada nudi isprike i
objanjenja (kontakt oima, prestanak ostalih
aktivnosti).
Nagraujte dijete za dobro obavljeni posao
pozitivnom reakcijom, adekvatnom nagradom,
iskrenim pohvaljivanjem onog to Vam se svia, ne
pretjerivanjem s darovima i davanjem obeanja
koja ovise o faktorima van Vae kontrole (time se
ne moe razviti unutarnja motivacija i samostal-
nost).
Zadrite smisao za humor i budite optimistini,
zadrite oekivanja, ali realna (ne oekujte odlian
uspjeh koji je izvan mogunosti djeteta), slobodno
se naalite i zabavljajte sa svojim djetetom;
itajte djeci i neka ona itaju Vama pri tom se ne
brinei za pogreke u itanju, puno je vanije da
bude zanimljivo, zabavno i da se uspije nai
zadovoljstvo itanjem.
8. Moe se ignorirati ponaanje,
ali ne smije se ignorirati
potreba.
Kada dijete trai panju odrasle osobe ometajui,
bitno je biti svjestan da dijete u tom trenutku treba
panju. Ponekad e upravo pruanje panje djetetu
(primjerice: kvalitetno provedenih sat vremena
dnevno) pozitivno utjecati na niz drugih djetetovih
potekoa.
9. Jedina konkurencija djetetu
trebaju biti njegovi vlastiti
uspjesi.
Treba se usredotoiti na osobne uspjehe i napretke
djeteta jer dijete moe kontrolirati samo svoje
vlastito ponaanje. Treba izbjegavati koritenje
usporedbi u nastojanju da ga se motivira. Aktivnosti
i pristupi koji ukljuuju natjecanja openito nisu
djelotvorni za djecu s potekoama u uenju i
stvaraju okruenje u kojem neki uenici ele da drugi
uenici ne uspiju ili izgube!
10. Nema nita manje pravedno, nego
jednak tretman onih koji nisu
jednaki!
Kako bi bili pravedni prema djeci, svakom se djetetu
treba pristupiti drugaije. Zato je potrebno
razumjeti njihove snage i potrebe. Iako postoje
trenuci kada potrebe jednog djeteta lana obitelji
postaju vanije od ostalih, roditelj treba na te
potrebe reagirati ulaganjem vee koliine energije i
vremena. Radi tih situacija ne treba osjeati krivnju,
ve treba rasporediti energiju ovisno o potrebama
djece.
Dopustite svom djetetu da vam pomogne u
kunim obvezama odabirui one aktivnosti koje
podravaju izgradnju vjetina i samopotovanja
(npr. pomo u kuhanju) te koje imaju svrhu (npr.
pranje sua).
Neka upute budu jasne i jednostavne, govorite
jednostavnim jezikom i pokaite vlastitim primje-
rom, a dok Vam pomau, podravajte ih rijeima.
Pridravajte se rasporeda, dogovarajte kako
elite ostvariti eljene rezultate i plan rasporeda, te
planirajte stanke u aktivnostima;
Umanjite ometajue faktore tijekom uenja, te
pronaite stalno mjesto za uenje koje ima
najmanje ometajuih faktora.
Budite strpljivi i ponudite korisne savjete:
zaboravljanje nije namjerno i podsjeanje e biti od
pomoi; pogreke u domaoj zadai nisu namjerne i
nema potrebe da ju ponovno pie; budite sigurni
da imate djetetovu panju kada nudi isprike i
objanjenja (kontakt oima, prestanak ostalih
aktivnosti).
Nagraujte dijete za dobro obavljeni posao
pozitivnom reakcijom, adekvatnom nagradom,
iskrenim pohvaljivanjem onog to Vam se svia, ne
pretjerivanjem s darovima i davanjem obeanja
koja ovise o faktorima van Vae kontrole (time se
ne moe razviti unutarnja motivacija i samostal-
nost).
Zadrite smisao za humor i budite optimistini,
zadrite oekivanja, ali realna (ne oekujte odlian
uspjeh koji je izvan mogunosti djeteta), slobodno
se naalite i zabavljajte sa svojim djetetom;
itajte djeci i neka ona itaju Vama pri tom se ne
brinei za pogreke u itanju, puno je vanije da
bude zanimljivo, zabavno i da se uspije nai
zadovoljstvo itanjem.
Zadrite obitelj na okupu pouavajui i ostale
lanove obitelji to su potekoe u uenju i koje su
mogue posljedice, pronaite pozitivne naine
ukljuivanja brae i sestara kako ne bi bili
zanemareni i nemojte dopustiti da potrebe vaeg
djeteta postanu Vae potrebe.
Budite dosljedni uvedite jednostavna pravila i
provjerite razumiju li ih svi u obitelji, zajedno ih
formulirajte, a potom budite dosljedni u disciplini i
nagraivanju.
Uivajte u vremenu provedenom s prijateljima,
ohrabrite dijete da uiva u druenju i razvijanju
socijalnih vjetina, upoznajte roditelje s kojima
moete podijeliti slina iskustva i izmijeniti
informacije, te zadovoljite i druge svoje potrebe i
interese osim djetetovog uspjeha naite
vremena za sebe.
Uspostavite kontakt oima dok priate s
djetetom.
Nagradite toan i prihvatljiv rad; ne fokusirajte
se samo na greke.
Ako ocjenjujete, ocjene za pismeni uradak ra-
lanite na ocjenu za zalaganje i ocjenu za tonost;
Usmeno ga/ju ispitujte ako e to potaknuti
njegovu uspjenost.
Ohrabrite djetetove interese i talente.
Vjebajte izgovor sloenijih rijei koje e biti u
testu. Neka uenik/ica napie rijei i neka ih izgovara
glasno.
Pomozi te ueni ku/i ci u organi zi ranosti
konkretnim uputama.
Dajte uenik/iciu mogunost dodatnog vremena
za rjeavanje zadataka.
Ne dovodite uenika/icu u vremenski tjesnac.
Ne traite od uenika/ice da ita naglas ako nije
pripremljen/a.
Provjerite kakav je va rukopis, govorite li polako
i jasno, koristite li jednostavne vizualne oznake.
Slijedite raspored aktivnosti koliko god je to
mogue jer nenajavljene promjene uzrokuju
neuspjenost kod djece.
Budite kreativni u davanju pomoi. esto dijete s
potekoama u uenju ne voli pitati za pomo.
Upute moraju biti jasne, pa ih zato ponovite kada
god je to potrebno.
Budite dostupni i za pomo u rjeavanju i drugih
problema. Pomozite mu/joj u socijalnim interakci-
jama na isti nain na koji to radite s gradivom.
Upoznajte se s potekoama u uenju te
izgradite pozitivan stav prema djeci koja imaju
potekoe u uenju.
Pohvala uvijek ohrabruje!
Pokazivanje interesa za dijete (primjerice:
paljivo sluanje kada govori) esto je mnogo
uspjenije i znaajnije nego pohvale.
Pronaite nain da djeteu date novu sliku o
njemu samome, kako ne bi i sam sebe smatrao
''zloestim'' ili ''lijenim''.
Dovedite uenika/icu u situaciju u kojoj mogu
sebe vidjeti u novom svjetlu.
Primjerom pokaite kakvo ponaanje elite.
Podsjetite uenika/icu na njegove uspjehe u
prolosti.
Iznesite svoje osjeaje i/ili realistina
oekivanja.
Zadrite obitelj na okupu pouavajui i ostale
lanove obitelji to su potekoe u uenju i koje su
mogue posljedice, pronaite pozitivne naine
ukljuivanja brae i sestara kako ne bi bili
zanemareni i nemojte dopustiti da potrebe vaeg
djeteta postanu Vae potrebe.
Budite dosljedni uvedite jednostavna pravila i
provjerite razumiju li ih svi u obitelji, zajedno ih
formulirajte, a potom budite dosljedni u disciplini i
nagraivanju.
Uivajte u vremenu provedenom s prijateljima,
ohrabrite dijete da uiva u druenju i razvijanju
socijalnih vjetina, upoznajte roditelje s kojima
moete podijeliti slina iskustva i izmijeniti
informacije, te zadovoljite i druge svoje potrebe i
interese osim djetetovog uspjeha naite
vremena za sebe.
Uspostavite kontakt oima dok priate s
djetetom.
Nagradite toan i prihvatljiv rad; ne fokusirajte
se samo na greke.
Ako ocjenjujete, ocjene za pismeni uradak ra-
lanite na ocjenu za zalaganje i ocjenu za tonost;
Usmeno ga/ju ispitujte ako e to potaknuti
njegovu uspjenost.
Ohrabrite djetetove interese i talente.
Vjebajte izgovor sloenijih rijei koje e biti u
testu. Neka uenik/ica napie rijei i neka ih izgovara
glasno.
Pomozi te ueni ku/i ci u organi zi ranosti
konkretnim uputama.
Dajte uenik/iciu mogunost dodatnog vremena
za rjeavanje zadataka.
Ne dovodite uenika/icu u vremenski tjesnac.
Ne traite od uenika/ice da ita naglas ako nije
pripremljen/a.
Provjerite kakav je va rukopis, govorite li polako
i jasno, koristite li jednostavne vizualne oznake.
Slijedite raspored aktivnosti koliko god je to
mogue jer nenajavljene promjene uzrokuju
neuspjenost kod djece.
Budite kreativni u davanju pomoi. esto dijete s
potekoama u uenju ne voli pitati za pomo.
Upute moraju biti jasne, pa ih zato ponovite kada
god je to potrebno.
Budite dostupni i za pomo u rjeavanju i drugih
problema. Pomozite mu/joj u socijalnim interakci-
jama na isti nain na koji to radite s gradivom.
Upoznajte se s potekoama u uenju te
izgradite pozitivan stav prema djeci koja imaju
potekoe u uenju.
Pohvala uvijek ohrabruje!
Pokazivanje interesa za dijete (primjerice:
paljivo sluanje kada govori) esto je mnogo
uspjenije i znaajnije nego pohvale.
Pronaite nain da djeteu date novu sliku o
njemu samome, kako ne bi i sam sebe smatrao
''zloestim'' ili ''lijenim''.
Dovedite uenika/icu u situaciju u kojoj mogu
sebe vidjeti u novom svjetlu.
Primjerom pokaite kakvo ponaanje elite.
Podsjetite uenika/icu na njegove uspjehe u
prolosti.
Iznesite svoje osjeaje i/ili realistina
oekivanja.
1. Buljan Flander, G., Katalini, V., Azeni, I.
Mali savjeti za uspjeno uenje. Hrabri telefon: Zagreb.
2. Luca Mren, J., Kralj, D. (2007).
I ja mogu uspjeti! Djeca s potekoama u uenju. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: Grad Zagreb.
Ukoliko ste volonter na programu ''Subota za
uenje'' i imate potekoe u radu s djetetom,
obratite se voditeljici .
Program ''Subota za uenje'' je program
Savjetovalita ''Luka Ritz'' koji je osmiljen s ciljem
da pomogne u uenju. Sva djeca ukljuena u
program dolaze iz obitelji koja su u tretmanu
centara za socijalnu skrb i primaju 2 h tjedno
pomoi u uenju iz predmeta s kojim imaju najvie
potekoa. Pomo u prethodno dogovorenim
terminima pruaju volonteri, uglavnom studenti,
koji su proli edukaciju. Program se svake godine
organizira od listopada i traje do kraja kolske
godine.
Ukoliko ste roditelj i primjeujete da Vae dijete ima
potekoe s odreenim predmetom ili gradivom,
to prije potraite pomo!
Uvijek se moete obratiti nastavniku i /ili strunom
suradniku kole.
Ako ne znate kome se obratiti za pomo ili imate ne-
kih problema nazovite Savjetovalite ''Luka Ritz''
na 888 5440 svakim radnim danom od 10.00 do
14.00 sati i naruite se za inidividualno savjetovanje
sa strunjakinjom.
1. Buljan Flander, G., Katalini, V., Azeni, I.
Mali savjeti za uspjeno uenje. Hrabri telefon: Zagreb.
2. Luca Mren, J., Kralj, D. (2007).
I ja mogu uspjeti! Djeca s potekoama u uenju. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba: Grad Zagreb.
Ukoliko ste volonter na programu ''Subota za
uenje'' i imate potekoe u radu s djetetom,
obratite se voditeljici .
Program ''Subota za uenje'' je program
Savjetovalita ''Luka Ritz'' koji je osmiljen s ciljem
da pomogne u uenju. Sva djeca ukljuena u
program dolaze iz obitelji koja su u tretmanu
centara za socijalnu skrb i primaju 2 h tjedno
pomoi u uenju iz predmeta s kojim imaju najvie
potekoa. Pomo u prethodno dogovorenim
terminima pruaju volonteri, uglavnom studenti,
koji su proli edukaciju. Program se svake godine
organizira od listopada i traje do kraja kolske
godine.
Ukoliko ste roditelj i primjeujete da Vae dijete ima
potekoe s odreenim predmetom ili gradivom,
to prije potraite pomo!
Uvijek se moete obratiti nastavniku i /ili strunom
suradniku kole.
Ako ne znate kome se obratiti za pomo ili imate ne-
kih problema nazovite Savjetovalite ''Luka Ritz''
na 888 5440 svakim radnim danom od 10.00 do
14.00 sati i naruite se za inidividualno savjetovanje
sa strunjakinjom.
Ova broura je nastala uz financijsku pomo Regionalne zaklade za lokalni razvoj Zamah i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drutva.