Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Masinstva Skripta
Osnovi Masinstva Skripta
M
jaina materijala
d
dozvoljeni napon
ELEMENTI VEZE
Povezivanje dijelova konstrukcije u zajedniku cjelinu vri se elementima za spajanje.
Ovim elementima izvode se nerazdvojive, razdvojive, pokretne i elastine veze.
Nerazdvojive veze ne mogu se rastaviti, a da se pri tome ne oteti ili elemenat veze ili spojeni dijelovi.
Nerazdvojive veze vre se zakovicama, zavarivanjem, lemljenjem, lijepljenjem i steznim obruima.
Razdvojivim vezama nazivano one veze koje se mogu razdvojiti, a da se pri tome nita ne oteti, niti
elementi veze niti spojeni dijelovi. Ovakve veze ostvaruju se vijcima, klinovima i ivijama.
Zakovice
Prema veliini prenika stabla zakovice se dijele na:
sitne zakovice (prenik stabla do 10 mm)
krupne zakovice (prenik stabla veiod 10 mm)
Pema obliku glave zakovice mogu biti sa: poluokruglom, soivastom, pljosnatom, uputenom i trapeznom
glavom.
Zakovice sa upljim stablom slue za spajanje slabo optereenih dijelova.
Na mjestima gdje je veza pristupana samo sa jedne strane koriste se tzv. ekplozivne zakovice
Zakovice se najee izrauju od materijala istog ili slinog sastava kao i dijelovi koji se njima spajaju.
Zakovani spojevi mogu se podjeliti na vie naina i to:
1. Prema ploaju limova
sa preklopom i
sa podmetaem.
2. Prema broju i rasporedu redova zakovica
jednoredni,
dvoredni, troredni i vieredni spojevi.
3. prema broju ravni smicanja
12
jednosjeni,
dvosjeni i
viesjeni spojevi.
4. Prema namjeni
vrsti,
nepropustljivi i
vrsti i nepropustljivi.
Naini zakivanja
Zakivanje moe da se vri runo (pomou ekia, oblikaa i podmetaa) i mainski (pomou hidraulinih.
pneumatskih parnih i elektrinih ureaja) i u hladnom i vruem stanju.
Postupak runog zakivanja prikazan je na slici.
13
Zavareni spojevi
Zavareni spojevi spadaju u vrste nerazdvojive spojeve.
Prednosti zavarenih spojeva u odnosu na zakovane su: jednostavniji su, imaju manju teinu, jeftinija i bra
izrada.
Nedostaci zavarenih spojeva u odnosu na zakovane spojeve su: javljaju se zaostali naponi i deformacije,
zbog visokih temperatura dolazi do slabljenja mehanikih osobina materijala na spojenom mjestu.
Elementi zavarenog spoja prikazani su na slici.
1-osnovni materijal, 2-korjenski zavar, 3-tjemeni ili zavar lica ava, 4-uvar, 5-ZUT. 6-lice ava (navara), 7-
dubina uvara, 8-irina ava, 9 -nadvienje lica ava, a - debljina ugaonog ava.
Oblici zavarenih spojeva kao i naini pripreme ivica za zavarivanje prikazani su na sljedeim slikama.
Lemljeni spojevi
Spajanje metala lemljenjem vri se posredovanjem toplotne nergije koja zagrijava materijal koji se lemi i
topi materijal za spjanje lem.
Lemljenje moe biti: tvrdo i meko.
Meki lemovi su legure kalaja i olova (temperatura topljenja do 370 C), a tvrdi legure bakra sa cinkom ili
srebrom (temperatura topljenja iznad 530 C).
Uslov za dobar spoj je da povrine koje se leme budu dobro iste.
Lijepljeni spojevi
Lijepljenjem se spajaju tanki limovi, termiki osjetljivi materijali, te raznovrsni materijali kao npr. elik
aluminijum, keramika i sl.
Klinovi
Klinovi su mainski elementi kojima se ostvaruje vrsta razdvojiva veza.
Prema poloaju u vezi i nainu djelovanja sile na klin, dijele se na uzdune i poprene.
Uzduni klinovi postavljaju se uzdu ose vratila ili osovine i za njih vezuju glavine zupanika, kainika,
spojnica i slino.
1-klin, 2- vratilo, 3- glavina
14
Uzduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba.
Uzduni klinovi sa nagibom mogu biti:
normalni,
tetivni,
izdubljeni i
tangentni
Uzduni klinovi bez nagiba slue za ostvarivanje vrstih i pominih spojeva.
Popreni klinovi ostvaruju naponsku vezu dijelova koje spajaju. Mogu biti klinovi za vezivanje ili klinovi za
podeavanje.
ivije
ivije su mainski elementi koji spajaju manje napregnute dijelove, a mogu se koristiti umjesto uzdunih i
poprenih klinova.
Najee vezuju razne vrste tokova, poluga itd. za vratila.
ivije mogu biti krute i elastine i cilindrine i konine.
Na slici su prikazani neki od oblika elastinih ivija.
Vijci (zavrtnji)
Vijci su elementi koji vezuju mainske dijelove koji se prema
potrebi mogu razdvojiti bez oteenja mainskog dijela ili vijka.
Vrste navoja
Navoji slue za spajanje i pretvaranje kretanja.
15
Navoj moe biti unutranji i spoljanji, a prema smjeru zavojnice desni i lijevi. Na slici je prikazan nain
nastanka zavojnice i navoja. zavojnica nastave obavijanjem pravouglog trougla oko uspravnog valjka.
h - korak ili hod zavojnice
Za spajanje se, uglavnom, koriste metriki i Vitvortov navoj.
Metriki navoj moe biti normalni i fini. Ugao profila mu je 60.
Sve mjere kod metrikog navoja izraavaju se u milimetrima.
Metriki navoj oznaava se slovom M i nazivnim prenikom u milimetrima (npr. M20)
Metriki fini navoj oznaava se slovom M, nazivnim prenikom u milimetrima i korakom u milimetrima
(npr. M16 x 1)
Vitvortov navoj moe biti: normalni, fini i cijevni. Ugao profila ovog navoja je 55.
Vitvortov normalni navoj oznaava se nazivnim prenikom u colovima ( 1 = 25,4 mm ).
Vitvortov fini navoj oznaava se nazivnim prenikom u colovima i korakom u colovima.
Vitvortov cijevni navoj karakterie se malom dubinom i korakom pa je pogodan za narezivanje na cijevima.
Osim ovih vrsta navoja postoje i: kosi , obli, trapezni i kvadratni navoji.
Vrste vijaka
Prema namjeni razlikujemo:
vijke za spajanje i
specijalne vijke.
Osnovni oblici vijaka za spajanje u mainskim konstrukcijama su:
normalni vijak, vija bez navrtke i vijak bez glave (na slici gore prikazan je normalni vijak, u spoju i
elastini vijak).
U grupu vijaka za specijalne svrhe spadaju: uvrtni vijci, vijci za temelje, sprenjaci i zatege.
16
Distantni vijci slue za povezivanje dijelova koji moraju
biti na tano odreenom rastojanju-distanci.
Navrtke
Navrtke su mainski elementi koji redovno dolaze u sklopu sa vijkom. U praksi se najvie upotrebljava
normalna estostrana navrtka. Osim normalne estostrane navrtke susreu se i: kvadratna navrtka,
cilindrina navrtka, krunasta navrtka, slijepa navrtka, navrtka sa ukama.
Podlone ploice
Podlone ploice se postavljaju izmeu navrtke i podloge i imaju zadatak:
da se povea dodirna povrina izmeu navrtke i podloge , odnosno da se smanji povrinski pritisak,
da zatite dodirne povrine od habanja,
da izravnaju dodirne povrine.
Osigurai
Kada su vijci izloeni promjenljivim optereenjima, vibracijama ili udarima moe doi do pojave
samoodvrtanja navrtke. Da bi se to sprijeilo koriste se razliiti naini osiguravanja kao to su:
osiguravanje sa dvije navrtke
osiguravanje pomou elastinog podmetaa
osiguravanje pomou rascjepke
osiguravanje pomou razliitih limenih podloki.
Kljuevi
Kljuevi slue za ovrtanje i zavetanje vijaka i navrtki. Kljuevi mogu biti:
- jednostavni,
- pomini i
- momentni
Jednostavni kljuevi mogu biti: jednostrani, dvostrani, a takoe mogu biti otvoreni i zatvoreni.
17
Slika: razne vrste kljueva
Pomini kljuevi imaju pominu jednu eljust tako da se mogu podeavati za razne veliine glave vijka i
razne veliine navrtki.
Momentni kljuevi slue za pritezanje vijaka i navrtki tano odreenom silom odnosno odreenim
momentom sile.
ELEMENTI ELASTINE VEZE
Opruge
Opruge su elementi za elastino vezivanje mainskih dijelova.
Opruge imaju slijedee funkcije:
da amortizuju udare,
da akumuliraju energiju,
da mjere silu,
da vre prinudno kretanje dijelova,
da ograniavaju silu,
da vre meusobno elastino pritiskivanje dijelova.
Prema vrsti naprezanja kome su izloene u toku rada opruge mogu biti:
fleksione i
torzione.
Fleksione opruge izloene su naprezanju na savijanje, a torzione na uvijanje.
U fleksione opruge spadaju npr. Prosta lisnata opruga, sloene lisnate opruge - gibnjevi, spiralne opruge,
tanjirasta opruge. Opruge se izrauju od materijala koji je sposoban da izdri jake elastine deformacije.
18
Opruge se prave uglavnom od elika. Za sporedne svrhe od ugljeninog, a u svim ostalim sluajevima od
legiranog elika koji sadre silicijuma, kroma, mangana i vanadijuma.Na slici su prikazane razliite opruge.
ELEMENTI ZA KRUNO KRETANJE
Rukavci
Rukavci su mjesta na osovinama i vratilima kojima se oni oslanjaju u leitima.
Prema obliku mogu biti:
cilindrini,
konini,
loptasti.
Prema pravcu djelovanja sile na rukavac:
radijalni (sila djeluje normalno na osu rukavca)
aksijalni (sila djeluje u pravcu ose rukavca)
radijalno aksijalni.
Prema poloaju na vratilu rukavci mogu biti:
spoljajnji i
unutranji.
Osovine
Osovine su mainski elementi najee krunog poprenog presjeka, a slue za noenje tereta.
Zavisno od kretanja mogu biti: pokretne i nepokretne.
S obzirom na konstruktivnu izvedbu mogu biti istog prenika po itavoj duini ili stepenaste, a po izgledu
pune i uplje. Pri noenju tereta osovine su izloene savijanju.
Vratila
Vratila su mainski elementi koji prenose obrtne momente, odnosno snagu.
19
Prema konstrukciji, vratila mogu biti vrsta i savitljiva. vrsta vratila mogu biti prava i koljenasta.
a) koljenasto vratilo
b) oljebljeno vratilo
Ako ose vratila ne lee na istom pravcu pri prenosu snage, onda se primjenjuju zglavkasta vratila. Tako je
npr. kardansko vratilo na vozilima.
Za prenos malih snaga kod raznih instrumenata, alata i maina koriste se gipka vratila.
Pored navedenih podjela vrsta vratila se mogu podjeliti na lahka i teka.
Kod lahkih vratila mogu se zanemariti teine elemenata koje vratilo nosi, a kod tekih ne mogu.
Leaji (leita)
Leita su mainski elementi koji vre funkciju oslonaca osovina i vratila.
Glavna podjela leita prema konstrukciji je na:
leita sa klizanjem (klizna leita)
leita sa kotrljanjem (kotrljajna leita)
Na slici je prikazano dvodjelno klizno leite.
Prema pravcu djelovanja sile leita mogu biti:
radijalna,
aksijalna i
kombinovana (radijalno-aksijalna).
Najee su leita nepokretna pa se rukavci u njima obru ili osciluju. Rijee su leita pokretna i tada
se ona obru ili osciluju oko nepokretnih ili pokretnih rukavaca.
20
Klizno leite uobiajene konstrukcije sastoji se od: tijela, poklopca i dvodijelne posteljice.
Rukavac u kliznom leitu:
a) radijalno leite
b) aksijalno leite
c) radijalnoaksijalno leite
Osnovni dijelovi leita sa kotrljanjem su: unutranji prsten, spoljanji prsten, kotrljajna tijela i drai
kotrljajnih tijela. Kotrljajna tijela mogu biti razliitog oblika kao npr: kuglice, valjci, bavice, konusni
valjci i iglice. izgled kotrljajnih leita prikazan je na sllici.
Na slici je prikazan izgled nekoliko vrsta leita sa kotrljanjem.
SKF leaj u originalnom pakovanju FAG -ov leaj u originalnom pakovanju
21
Zaptivanje leita
Zaptivanje kotrljajnih leita ima za cilj:
- sprijeavanje izlaska sredstva za podmazivanje iz leita,
- sprijeavanje prodiranja neistoa u leite.
Zaptivanje se moe uglavnom ostvariti na dva naina. Prvi je nain da se neka obino meka materija
(koa, filc, guma, metal) priljubi uz vratilo. ovakav zaptiva proizvodi trenje koje moe biti znatno,
naroito kada se ne obrati dovoljno panje na sklapanje i namjetanje leita. Dobro zaptivanje pri
manjem trenju imaju razne manete od koe ili gume a najpoznatija vrsta ovih zaptivaa je "semering" .
Na slici je prikazan izgled nekoliko semeringa.
Prema drugom nainu zaptivanja zaptivanje leita ostvaruje se pomou uzanih procjepa - labirinata.
Spojnice
Spojnice su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva vratila, od kojih je jedno pogonsko, a drugo
gonjeno.
Podjelu spojnica uglavnom moemo izvriti na slijedei nain:
krute spojnice,
pokretljive spojnice,
iskljune spojnice i
specijalne spojnice.
Krute spojnice
Vratila spojena krutom spojnicom ine statiku cjelinu i svi udari i neravnomjernosti obrtnog momenta
prenose se bez promjene sa jednog vratila na drugo.
Prema obliku i konstrukciji mogu biti:
spojnice sa naglavcima,
oklopne spojnice i
kolutne spojnice.
Spojnica sa naglavkom sastoji se od naglavka od livenog gvoa, koji se navue na krajeve vratila i uvrsti
klinovima. Izgled spojnice sa krajevima vratila prikazan je u uzdunom presjeku na slici.
22
Oklopna spojnica sastoji se od dvodjelnog oklopa od livenig gvoa ije se polovice veu po duini vratila
vijcima. Izgled spojnice prikazan je na slici.
Kolutne spojnice koriste se za prenos velikih obrtnih momenata, naroito ako je smjer obrtanja vratila
promjenljiv.
Pokretljive spojnice
U sluaju kada je vratilu potrebno omoguiti aksijalno, radijalno ili ugaono pomjeranje, koriste se
pokretljive spojnice. Ove spojnice dijele se na:
aksijalno pomine,
zglavkaste i
elastine spojnice.
Aksijalno pomine spojnice
Primjenjuju se pri spajanju vratila kod kojih mora postojati mogunost pomjeranja u aksijalnom pravcu, npr.
pri izduenju vratila usljed porasta temperature. U ovu grupu spojnica spada kandasta spojnica.
Koluti sa kandama se navlae na krajeve vratila u zagrijanom stanju ili pod pritiskom u hladnom stanju i
osiguravaju klinovima bez nagiba. Izmeu obje polovine spojnice mora postojati zazor koji treba da
omogui aksijalno pomjeranje.
23
Zglavkaste spojnice
Ove spojnice slue za spajanje vratila ije se ose sijeku pod nekim veim uglom ili ije se ose ne poklapaju.
Imaju veliku primjenu na motornim vozilima. Tipian predstavnik ovih spojnica jeste kardanska zglavkasta
spojnica.
Osim pomou kardanske spojnice zglavkasta veza moe se ostvariti i pomou loptastog zgloba.
Elastine spojnice
Elastine spojnice omoguavaju odreenu prostornu pokretljivost konstrukcije i time omoguavaju
aksijalno, radijalno i ugaono pomjeranje.
Elastini posrednici u prenosu obrtanja su izraeni od koe, gume u obliku prstenova, valjaka, lamela,
remenova i slino.
Elastina spojnica sa obodima sastoji se od dva oboda koji se za krajeve vratila veu klinom. Obodi su
spojeni vijcima koji su u jednom obodu podeeni po koninom stablu, a u drugom obodu su smjeteni u
elastinim prstenovima od gume ili koe. Prstenovi omoguavaju ugaonu deformaciju vratila i elektrinu
izolaciju drugog oboda.
24
Na slici je prikazana elastina Bibby spojnica kod koje je
veza glavina ostvarena pomou elastine eline trake i perifleks spojnica koja se sastoji od dvije glavine
spojene pomou dva pritezna prstena i polukrunog gumenog toka. Koristi se za povezivanje vratila ije se
ose ne podudaraju.
Iskljune spojnice
Ako je potrebno pogonsko vratilo u toku rada po potrebi iskljuiti, postavljaju se iskljune spojnice. Ove
spojnice mogu se podjeliti u dvije grupe:
kandaste spojnice i
frikcione spojnice - spojnice sa trenjem.
Kandasta iskljuna spojnica koristi se rijetko ali brzo iskljuuje gonjeno vratilo. Za lake male maine
koje rade sa vrlo malim brojem obrtaja moe se ak upotrijebiti i kao ukljuna spojnica u toku rada.
25
Mnogo manju silu za povlaenje zahtijeva Hildebrantova spojnica koja se zbog toga koristi za prenoenje
jaih obrtnih momenata.
Ukljuivanje odnosno iskljuivanje vratila za vrijeme rada i pod optereenjem omoguuju frikcione
spojnice. Ukljuivanje i iskljuivanje gonjenog vratila pomou frikcionih spojnica je meko i postepeno;
poetak ukljuivanja popraen je ipak malim udarom. Pri naglom preoptereenju ili udaru za vrijeme
rada nastupa klizanje frikcionih povrina koje spasava donekle ukljuene elemente od lomljenja. Kada je
frikciona spojnica ukljuena ne smije biti klizanja frikcionih povrina u normalnom radu. Materijal
kojim su obloeni frikcioni elementi po dodirnoj povrini moe biti raznovrstan: elik, elini liv, liveno
gvoe, mesing, aluminijum, koa, drvo, presovani papir, azbestne mase.
Na slici je prikazana frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom.
Frikciona spojnica na motornim vozilima
a) ukljuena i b) iskljuena.
26
Princip djelovanja frikcione spojnice na motornim vozilima prikazan je na sljedeoj slici.
Elektromagnetna frikciona spojnica sa lamelama ima nepokretni oklop (1) sa namotajem (2). kada se u
namotaj pusti struja primai e se, zahvaljujui stvorenom magnetnom polju, pokretni vijenac (4)
nepokretnom vijencu (3) priljubljujui lamele (5) uz lamele (6) pa e se zbog nastalog otpora trenja izmei
lamela prenositi obrtanje sa jednog vratila na drugo.
Specijalne spojnice
U grupu specijalnih spojnica spadaju:
- centrifugalne spojnice,
- sigurnosne spojnice,
- hidrodinamike spojnice
Centrifugalna spojnica se ukljuuje kada predajno vratilo dostigne odreeni broj obrtaja.
Sigurnosne spojnice slue za ograniavanje obrtnog momenta koji se prenosi.
Hidrodinamike spojnice rade pomou tenosti.
Osnovni dijelovi koji uestvuju u prenosu snage kod hidrodinamike spojnice su: kolo centrifugalne pumpe,
kolo turbine i kuite. kolo pumpe vezano je za predajno, akolo turbine za prijemno vratilo. Pri okretanju
kola pumpe ulje poinje da cirkulie i ulazi u kolo turbine gdje djeluje na lopatice i dovodi do obrtanja kola
turbine odnosno prijemnog vratila. ove spojnice mogu se koristiti za prenos snage od 1 kW do 1500 kW.
27
1- kolo pumpe, 2- kolo turbine, 3- kuite.
Hidrodinamika s
Motori SUS pojam I vrste
Motor sa unutranjim sagorijevanjem je maina koja toplotnu energiju sagorijevanjem goriva pretvara u
koristan mehaniki rad.
Prema vrsti goriva koje koriste za pogon motora smo podijelili na:
- Motori na tena goriva (benzin, dizel-gorivo, kerozin),
- Motori na gasovita goriva ( prirodni gas).
Prema nainu odvijanja radnog ciklusa motore moemo podijeliti na:
- Dvotaktne,
- etverotaktne.
Kod dvotaktnih motora radni ciklus se obavi za dva hoda klipa I jedan obrtaj koljenastog vratila-radilice kod
etverotaktnih motora radni ciklus se obavi za cetiri hoda klipa I dva obrtaja koljenastog vratila- radilice.
Prema mjestu obrazovanja smjese motore dijelimo:
- Motori sa vanjskim pripremanjem smese karburatorski,
- Motori sa unutranjim pripremanjem smjese- dizel.
28
Prema nainu paljenja smjese:
- Motori sa prinudnim paljenjem smjese(otto motori) kod kojih se radna smjesa pali varnicom sa
svjecice,
- Motori sa samopaljenjem smjese ( dizel motori) koji kao gorivo koriste naftu. Gorivo se ubrizgava u
usijani vazduh I samo od sebe se upali.
Sastavni dijelovi I sklopovi SUS motora
1. OSNOVNI NEPOKRETNI DIJELOVI
2. OSNOVNI POKRETNI DIJELOVI
3. POMONI UREAJI (OPREMA)
I OSNOVNI NEPOKRETNI DIJELOVI MOTORA SUS
- Blok motora
- Cilindri
- Cilindarska glava
- Karter ( kuite) motora
Blok motora je zajedniki komad u kome se nalaze svi cilindri motora. On je namjenjen za noenje svih
elemenata I sistema motora. Na donjoj strani bloka smjesteno je koljenasto vratilo-radilica.
Cilindri se nalaze na bloku motora a po njihovim unutranjim povrinama klize klipovi pri radu motora. U
cilindre su umetnute tzv. Cilinderske kouljice. Cilindirske kouljice mogu biti izljvene u jednom komadu
zajedno sa blokom. To su nepromjenjive cilinderske kouljice. Ako se kouljice ubacuju naknadno u
cilindarski blok onda su to promjenjljive cilinderske kouljice. Promjenjljive kouljice mogu biti: suhe i
mokre. Suhe cilindarske kouljice prvenstveno se koriste pri opravci, generalnom remontu motora. Mokre
cilindarske kouljice hlade se neposredno neposredno tenou i nalaze se kod motora sa veim cilindarskim
blokovima.
Cilindarska glava slui da sa gornje strane zatvori prostor cilindra. Mogu se izraivati iz jednog ili iz vie
komada. U glavi su smjeteni otvori za ventile, otvori za prolaz tenosti za hlaenje, svjeice kod otto
motora I brizgaljke kod dizel motora.
Karter (kuite ) motora ustvari predstavlja posudu u kojoj se nalazi ulje za podmazivanje motora. Lije se
od lakih aluminijskih legura ili presuje od elinog lima.
II OSNOVNI POKRETNI DIJELOVI
- Klip,
- Klipnjaa,
- Radilica,
- Razvodni mehanizam
Klip je najoptereniji dio motora SUS. Njegova uloga je da prenese dejstvo pritiska sagorjlih gasova koji
djeljuju na njegovo elo, preko klipnjae na koljenasto vratilo. Osim toga klip mora da ispuni niz drugih
zadataka:
- Da zaptivno odvaja dva prostora cilindra,
- Da to bre odvede toplotu sa ela na medij za hlaenje,
- Kod dvotaktnih motora ima ulogu razvoenja radne materije.
Klipovi se izrauju od sivog liva preteno od legura aluminija.
Svaki klip ima vie klipnih prstenova koji lee u prstenastim utorima gdje se mogu slobodno kretati. Zadaci
klipnih prstenova su slijedei:
- Spreavanje prodora gasova u karter,
- Prenoenje toplote sa klipa na cilindersku kouljicu,
- Stvaranje sloja ulja za podmazivanje cilindra.
Osovinica klipa pokretno povezuje klip, klip sa klipnjaom i prenosi sile klipa na klipnjau i obrnuto.
29
Klipnjaa motora ima zadatak da na koljenasto vratilo prenese sile pritiska koje nastaju nakon izgaranja
gasa. Klipnjaa spaja klip sa koljenastim vratilom tako da pretvara pravolinijsko kretanje klip u kruno
kretanje koljenastog vratila- radilice. Klipnjaa se sastoji od : male pesnice koja je preko osovinice vezana
za klip, tijela klipnjae koje spaja malo sa velikom pesnicom i velike pesnice sa leajem koja se vee sa
rukavcem na koljenasom vratilu.
Koljenasto vratilo ( RADILICA) ima zadatak prenosa snage odnosno obrtnog momenta preko transmisije
na tokove automobila. Koljenasto vratilo sastoji se od glavnih rukavaca i krakova koji ih povezuju.
Razvodni mehanizam njegov zadatak je da omogui to potpunije punjenje cilindra radnom materijom i
odvoenje produkata sagorijevanja iz cilindra. U razvodni mehanizam ubraja se : bregasta osovina,
mehanizam za podizanje ventila, i ventili sa oprugama.
Bregasta osovina slui za podizanje ventila prkeo mehanizma za podizanje. Osim toga esto vri pogon
pomonih ureaja (uljne pumpe i benzinske pumpe).
Bregastu osovinu pogoni radilica preko para zubanika i zubastih remena ili lanaca.
III POMONI UREAJI (OPREMA)
- Ureaji za napajanje motora goriva,
- Ureaji za paljenje,
- Usisno izduvni ureaj ,
- Ureaj za podmazivanje,
- Ureaj za hlaenje motora I
- Ureaj za startovanje.
PRINCIP RADA ETVEROTAKTNOG MOTORA
Kod etverotaktnih motora izmjenu gasova reguliu ventili.
Klip se kree od GMT do DMT i obrnuto. Put koji klip pree od jedne do druge mrtve take naziva se hod
klipa.
Radna zapremnina cilinda (Vh) je zapremnina izmeu GMT I DMT.
Kompresiona zapremnina (Vo) je zapremnina iznad ela klipa kad se on nalazi u GMT.
Radni ciklus u etverotaktnih motora obavi se za 4 hoda klipa (takta) i dva obrtaja radilice.
30
Princip rada:
1. TAKT USISAVANJE : Klip se kree iz GMT prema DMT i oslobaa ispred sebe proctor u
cilindru. Usisni ventil je otvoren i smjesa pogonskog goriva i vazduha struji velikom brzinom u
prostor cilindra.
2. TAKT- SABIJANJE: prostor cilindra je ispunjen radnom smejsnom. Oba ventila su zatvorena. Klip
se sada kree prema gore i pri tome sabija smjesu u kompresioni prostor.
3. TAKT-SAGORIJEVANJE: radna smjesa je sabijena u kompresionu zapremninu cilindra. Pritisak i
temperatura su maksimalni. Smjesa se upali iskrom sa svjeice ( ako se radi o otto motorima) ili se
upali sama od sbe (ako se radi o dizel motorima). Pritisak sagorijelih gasova djeluje na elo klipa i
naglo ga potiskuje prema dolje. Na taj nain klip vri rad.
4. TAKT-IZDUVANJE: klip se kree prema GMT i potiskuje sagorjele gasove iz cilindra napolje kroz
otvoren izduvni ventil.