REFERAT

Sadraj:


1.Uvod ........................................................................................................................................ 3
2.Mentalne mape ........................................................................................................................ 4
2.1. Problemi s kojima se susreemo ..................................................................................... 4
2.2. Od ega se sastoje mentalne mape .................................................................................. 5
2.3. Izrada mentalne mape ...................................................................................................... 5
3. Zakljuak ................................................................................................................................ 7
4. Literatura ................................................................................................................................ 8


















1.Uvod




Mentalne mape se koriste ve stoljeima kao uspjena metoda notiranja znanja u
poslovne i obrazovne svrhe. Tony Buzan prvi je opisao nain koritenja mentalnih
mapa za uenje. Zbog koritenja lijeve analitine i desne kreativne strane mozga,
ova metoda se iskazala i kao mnemotehnika. Poznato je kako uspjeni poslovni ljudi
prilikom dranja vanih govora koriste odreene mnemotehnike.
Pripadaju u skupinu mnemotehnika koje slue zadravanju materijala koji bismo
inae najvjerojatnije zaboravili.
Mind maping je sve poznatija tehnika uenja, a uz to i zanimljivija je. Temelji se na
crtanju mentalnih mapa, koje olakavaju mozgu da bre i dugotrajnije pamti.

2.Mentalne mape

Tony Buzan rodjen je 1942. godine u Londonu. Diplomirao je na University of British
Columbia 1964. gdje je diplomirao psihologiju, engleski, matematiku i opce znanosti.
Zacetnik je ideje o radijalnom razmisljanju i mentalnoj pismenosti (eng. radiant
thinking, mental literacy).
Autor je preko stotinjak djela na tom podrucju.
U svojim djelima predstavlja projekte svog rada i istrazivanja navedenog podrucja,
koristeci djecu od 5 godina, preko studenata, do Oxfordskih diplomanata kao dio
svog istrazivanja. Preko njih je, ovisno o generacijskim mogucnostima, ucinio velike
iskorake na podruju ucenja i poimanja ljudskih mentalnih sposobnosti.
Osmislitelj je iMindMap alata, racunalnog alata kojim se danas koristi preko 250
milijuna ljudi.
Osnivac je Svjetskog prvenstva u pamcenju i Svjetskog prvenstva u brzom citanju.
Urednik je casopisa MENSA.
Osim osmisljavanja alata shvacanja misaonih procesa, djeluje kao internacionalni
poslovni savjetnik za mnoga poduzeca kao to su: BP, Barclays International,
General Motors, Walt Disney, Oracle, Microsoft, HSBC, British Telecom, IBM, British
Airways.

2.1. Problemi s kojima se susreemo

Ako imamo problema s organizacijom dana, zaboravljamo sastanke, po to smo
krenuli u trgovinu, rastrgani ste na poslu i ne znamo od kuda poeti ili ako imamo
problema s pamenjem u srednjoj koli ili na fakultetu? Tada je vrijeme da isprobamo
novi nain organizacije dana ili uenja, stvaranjem mentalne mape ili mind mapinga.
Radi se o metodi uenja, razvio ju je Tony Buzan, koja je sve poznatija po cijelom
svijetu, a vrlo je jednostavna i svatko ju moe s lakoom savladati.

Mentalna mapa je jednostavan nain da u mozak unesete podatke, a njihovim
crtanjem moete biti sigurni da e one i tamo ostati.
Pri njihovoj izradi koristimo se bojom, jer mozak mnogo bolje pamti kada su u pitanju
bolje. Mape se crtaju u obliku kronje ili plana grada. Znai, kree se od sredita,
koje se grana prema sitnijim dijelovima odnosno granama.
2.2. Od ega se sastoje mentalne mape

Elementi su posloeni intuitivno, grupirani, poslagani u grane ili podruja, s ciljem
semantikog povezivanja informacija. Predstavljanjem ideja tako da se ire iz
zajednikog centra, grafiki, nelinearno, potiu brainstorming pristup planiranju.
Grane predstavljaju i granaju se u hijerarhijsku strukturu, njihovo kruno postavljanje
ukida strogu hijerarhijsku strukturu koja je esta kod klasinih dijagrama, daje
mogunost za autora da sam iri sve asocijacije, ili pripadajue informacije iz centra
mape prema svojoj elji i intuiciji.

Sve je popraeno simbolima ili sliicama, koje autora asociraju na pojedini navedeni
pojam. Uz svaku granu obino se asocira rije ili pojam koji se kasnije iri, te grana,
dodajui sve vei broj informacija, asocijacija, izbora, ovisno o svrsi za koju se mapa
konstruira. Pri izradi upotrebljavamo boje, simbole, sliice, da ukljuimo i desnu
polutku mozga, te tako oslobodimo veu kreativnost i poboljamo pamenje. Sam
fiziki izgled mind mape prati strukture koje esto moemo nai u prirodi


2.3. Izrada mentalne mape

Za prvu mapu nije dobro izabrati najdeblju knjigu koju moete nai ili najsloeniji
problem.Najbolje je poeti s manjom knjigom, za koju e vam biti dovoljan i samo
jedan papir A4 formata. U sredite papira nacrtajte krug u kojem ete upisati ime
knjige. Nakon toga slijedi crtanje pojedinih poglavlja knjige koje se granaju iz
sredita, a nakon toga crtanje i manjih granica koje se nadovezuju na ove vee, a
ona e oznaavati pojedina podpoglavlja ili vane pojmove. Ono to nikako nemojte
zaboraviti jest da pojmovima pridodate i sliice koje e predstavljati asocijativne
pojmove. Neka sve bude u mnogo boja, posebno to e vam dodatno pomoi u
pamenju. Primjerice, ako pored pojma nacrtate kuu ona e vas asocirati na
pojmove kao to vlasnitvo, nedjeljivost, sigurnost i tako dalje.

Moramo imati na umu da slike govore ponekad vie od tisuu rijei, tako da njihovo
crtanje moe probuditi u vama razliite asocijacije, koje e vam biti zabavne, a
pomoi e vam u pamenju. Najbolje je odabrati slike koje e za nas imati sve
potrebne asocijacije. Kada ste odabrali kljune pojmove i njima pridodali slike iz
svake te grane prema potrebi nacrtajte dodatne granice na kojima ste napisali na
to vas sve asocira taj pojam. Za poetak napravite jednostavnije vjebe, kako bi se
priviknuli na novi nain uenja i razmiljanja.

Kada e mo uiti ili planirati stvaranjem mentalnih mapa, sigurno e vam biti
jednostavnije, utedjet ete mnogo vremena, a efekt e biti i vie nego
zadovoljavajui. Vie neete imati problema s manjkom vremena, stvaranjem novih
ideja, pamenjem i koncentracijom.
Ono to je jo potrebno naglasiti kako se radi o dugoronom pamenju, koje vam
nee ispariti za nekoliko dana. Kada jednom zabiljeite svoju mentalnu mapu u
mozak, pojam ili informaciju samo ete izvui iz pamenja i koristiti ju.
Osim toga koristiti ete ih u svim aspektima ivota, pa makar sada mislili da za njih
ne treba organizacija, planiranje i vee pamenje.

Buzan tako u svojoj knjizi izdvaja mentalne mape: za komunikaciju i prezentaciju, za
planiranje obiteljskih dogaaja, za pregovaranje i uvjeravanje ljudi, za planiranje
romantinog vikenda, za planiranje telefonskog poziva, za pokretanje novog posla,
za odlazak u kupnju, za uenje iz knjiga.


3. Zakljuak


Treaba napomenuti da kada e mo uiti ili planirati stvaranjem mentalnih mapa,
sigurno e vam biti jednostavnije, utedjet ete mnogo vremena, a efekt e biti i vie
nego zadovoljavajui. Vie neemo imati problema s manjkom vremena, stvaranjem
novih ideja, pamenjem i koncentracijom.
Kada jednom zabiljeimo svoju mentalnu mapu u mozak, pojam ili informaciju samo
ete izvui iz pamenja i koristiti ju.

4. Literatura


http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=5991:poveajte-
svoju-uinkovitost-s-mind-mappingom&catid=41:obrazovanje&Itemid=148

http://zena.hr/clanak/poslovni_savjeti/mentalne_mape_neka_vam_informacije_ostanu_u_moz
gu/2451

http://www.regionalni.com/poslovni-svijet/savjeti/1192-mentalne-mape