O

O
O
SMANJI
SMANJI
R
E
C
IK
LIR
AJ
R
E
C
IK
LIR
AJ
OVA PUBLIKACIJA TISKANA JE NA RECIKLIRANOM PAPIRU
O
P
O
R
A
B
I
O
P
O
R
A
B
I
P
PAPIR I KARTON
Jeste li znali?
Recikliranjem 1 tone papira tedi se oko 10
mladih stabala, 40.000 litara vode, smanjuje
se oneienje zraka i tedi se 40% energije
potrebne za proizvodnju papira.
Recikliranjem papirnatog otpada komunalni
otpad se moe smanjiti za .
Reciklirajte
Stari papir i karton odnesite do najblieg
ili kontaktirajte ovlatenog skupljaa.
Zapamtite: jako oneieni papir, indigo, termo i
fotografski papir se ne recikliraju! Budite obzirni te
s papira i kartona, prije odlaganja, uklonite metalne
spojnice, ljepljive trake, plastiku i sl.
plavog
spremnika
Smanjite otpad!
Umjesto faksa koristite elektroniku potu,
a umjesto pojedinanih papirnatih obavijesti informacije
objavljujte na zajednikoj oglasnoj ploi, internetskoj stranici ili putem elektronike pote. Sve to moete kopirajte
i pisaem ispisujte obostrano. Kad god je mogue koristite mogunost elektronikog pohranjivanja podataka umjesto
papirnatog. Utedjet ete i prostor i vrijeme.
Kako oporabiti?
Jednostrano iskoriteni papir upotrijebite za vlastite biljeke, crtanje
itd. Ve koritene registratore upotrijebite ponovno - naljepnicom
prekrijte stare podatke. Stare kartonske kutije moete koristiti kao
spremnike za odvojeno skupljanje korisnog otpada ili za uvanje
stare odjee, knjiga, igraaka i drugih stvari.
S
STAKLO
Jeste li znali?
Staklo se moe reciklirati neogranien broj puta!
Staklenu ambalau (boce, staklenke) odnesite do najblieg
postavljenog na javnoj povrini. Budite obzirni i prije odlaganja ispraznite
staklenu ambalau i uklonite epove i zatvarae.
zelenog spremnika
Smanjite otpad!
Budite obzirni! Nepovratnu staklenu ambalau ne bacajte u kante za smee,
nego odlaite u kontejnere za staklo.
Kako oporabiti?
Povratnom ambalaom se koliina ambalanog otpada smanjuje nekoliko desetaka
puta. Koristite je ponovo kad god moete. Prazna staklena ambalaa moe posluiti
kao spremite za olovke, zimnicu, mamin ruak, vaza za cvijee... Budite kreativni!
Reciklirajte
P
PLASTIKA PLASTIKA
Reciklirajte Reciklirajte
utog spremnika
Plastinu ambalau odnesite do najblie samoposluge ili
postavljenog na javnoj povrini. Budite
savjesni i prije odlaganja PET ambalae odvojeno odloite
ep i zgnjeite bocu tako da zauzima manje prostora.
utog spremnika
Smanjite otpad! Smanjite otpad!
Kada idete u kupovinu, umjesto kupovanja najlonskih
vreica, ponesite vlastitu torbu. PET ambalau odlaite
u kontejnere predviene za PET plastiku.
Kako oporabiti? Kako oporabiti?
Iskoritena plastina ambalaa moe imati
niz drugih namjena ogranienih samo vaom
matom: spremnik za napitak, tegla za
cvijee, igraka
Jeste li znali? Jeste li znali?
Recikliranjem 5 pet boca
od 2 litre dobiva se dovoljno
plastinog materijala za
proizvodnju jedne skijake jakne.
Plastici treba od 100 do 400 godina
da se razgradi na odlagalitu!
E
Jeste li znali?
Elektronika oprema i pribor sadre teke metale i ostale opasne tvari te je s njima
potrebno pravilno postupati! Elektroniki otpad je najbre rastua vrsta otpada u svijetu!
Smanjite otpad!
Nabavljajte nova raunala, telefone i ostalu elektroniku samo kad je to zaista
potrebno. Oprema prvenstveno treba zadovoljavati vae potrebe, a ne trendove.
Kako oporabiti?
kolama, udrugama ili dobrotvornim organizacijama poklonite raunalnu opremu
koja vam vie nije potrebna. Moete ih pokloniti ekolokim udrugama koje e
njihovom prodajom financirati svoje aktivnosti u zatiti okolia.
Kontaktirajte ovlatenog skupljaa elektrinog i elektroninog otpada!
Reciklirajte
ELEKTRONICKA OPREMA
L
LIMENKE
Recikliranjem 1 limenke od aluminija utedi se
energije dovoljne za 3 sata rada raunala ili za
2 sata rada televizora.
Odnesite limenke od pia do najblieg sivog spremnika
postavljenog na javnoj povrini (ako je navedeno moete
ih odloiti i zajedno s pet ambalaom). Budite obzirni i
prije odlaganja limenke zgnjeite tako da zauzimaju
manje prostora.
Za isti volumen pia, pri izradi aluminijske limenke utroi
se ak 20 puta vie energije nego pri izradi povratne
staklene boce! Uvijek dajte prednost povratnoj ambalai!
Upotrijebite matu! Iskoristite aluminijske limenke za
odlaganje olovaka i spajalica na radnom stolu ili kao
vazu za cvijet.
Jeste li znali?
Smanjite otpad!
Kako oporabiti?
Reciklirajte
B
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od hrane) i vrtni (zeleni) otpad. ini oko treinu kunog otpada i vrijedna je sirovina za
proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Za biootpad je najbolje da se bioloki prerauje na mjestu nastanka. Taj se postupak
zove kompostiranje, a znai aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao
konani produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozranost tla, zadrava vodu i pogoduje
rastu korjenitog bilja, te se stoga kompostiranje treba primijeniti gdje god je to mogue. Velik dio vaeg kuhinjskog otpada
moe se pretvoriti u visokovrijedan kompost, koji e vrlo uinkovito zamijeniti umjetna gnojiva u vaem vrtu ili vonjaku.
BIOOTPAD
Kompostirati je poeljno biootpad bogat
duikom: ostaci povra, voa, talog kave i aja,
trave, te biootpad bogat ugljikom, suho lie, granje,
sijeno, slama, piljevina te iglice etinjaa. U kompost se mogu
umijeati papirnate kutije od jaja, ljuske od jaja i kamena
praina. Treba izbjegavati: meso, kosti i mlijene proizvode,
ribu, jer privlae ostale ivotinje i uzrokuju
neugodne mirise.
Jeste li znali?
O
OPASNI OTPAD
Opasni otpad ini mali dio ukupne mase otpada, ali predstavlja veliku prijetnju
okoliu i ljudskom zdravlju!
Baterije odloite u (na ulazima nekih trgovina i trgovakih
centara) ili kontaktirajte tvrtke ovlatene za skupljanje otpadnih baterija i
akumulatora. Koristite baterije koje se mogu vie puta ponovo puniti.
crveni spremnik
Stare lijekove i lijekove koje vie ne koristite odnesite u ljekarne.
Ljekarne su ih dune preuzeti.
Otpadna maziva ulja mogue je zbrinuti u tvrtkama
koje imaju koncesiju za skupljanje mazivih ulja.
K
KORISNI SAVJETI
Izrada proizvoda od recikliranog materijala zahtjeva manje koliine energije. Primjerice, za izradu limenke od recikliranog
materijala (aluminija) troi se 95% manje energije nego kada se za izradu iste limenke upotrebljava primarna sirovina!
Odlaite stiropor, karton, akumulatore, motorna ulja, opasni otpad iz kuanstva (pesticide, fungicide, lijekove, razrjeivae,
boje, otapala i ostale kemikalije), elektrinu i elektroniku opremu i zeleni otpad u reciklana dvorita.
Prije nego se odluite na kupnju novog ureaja, pokuajte popraviti stari i ponovo ga iskoristiti. Ureaje koje vie ne
trebate ili ne elite ne bacajte, radije ih poklonite!
Kupujte proizvode izraene od recikliranog materijala!
Saznajte gdje su reciklana dvorita!
Ne bacajte, popravite!
Izbjegavajte stvaranje otpada!
Ovaj savjet moete primijeniti ve prilikom kupovine. Kupujte proizvode bez suvine ambalae.
P
POJMOVNIK
Bioloka raznolikost
Okoli
Zatita okolia
Ekologija
Otpad
Komunalni otpad
Oporaba
Recikliranje
je pojam koji oznaava svu raznolikost ivog svijeta na Zemlji i obuhvaa genetsku, bioloku
i raznolikost ekosustava.
je prirodno okruenje organizama i njihovih zajednica ukljuivo i ovjeka, koje omoguuje njihovo postojanje
i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna batina kao dio
okruenja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja.
je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti za okoli, sprjeavanje
nastanka teta i/ili oneiivanja okolia, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoliu te povrat okolia u stanje
prije nastanka tete.
prouava odnose meu ivim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoli u kojem obitavaju, te utjecaj tog
okolia na njih. Iako se razvila kao grana biologije, ekologija se, osim onih iz biologije, koristi i saznanjima iz kemije, fizike,
matematike, te brojnih drugih prirodnih znanosti.
je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Ovisno o svojstvima otpada, otpad
se moe podijeliti na opasni, neopasni i inertni otpad.
jest otpad iz kuanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslune djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu
slian otpadu iz kuanstava.
otpada jest svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova koritenja u materijalne i energetske svrhe.
je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno koritenje. Ukljuuje sakupljanje, izdvajanje, preradu
i izradu novih proizvoda iz iskoritenih stvari ili materijala.
Z
Ne kupujmo vie nego to stvarno trebamo - kupujmo racionalno.
Kupujmo robu s duljim vijekom uporabe (npr. boino drvce od trajnog materijala).
Po mogunosti kupujmo vee koliine (pakiranja), a ne pojedinane proizvode.
Izbjegavajmo sprej doze, a upotrebljavajmo proizvode s crpnim rasprivaima,
koji omoguuju ponovno punjenje.
Glomazni otpad odlaimo u vrijeme i na mjesto organiziranog odvoza.
Posebno odvojimo metalni otpad i auto-gume od ostalog otpada.
Pokupite otpad na plai ili drugdje kada na njega naiete.
Kupujmo proizvode s oznakom prijatelj okolia.
Kupujmo svjee namirnice koje zahtijevaju manje ambalae od vakumiranih pakiranja.
Dodatnu ambalau i viak ambalae ostavimo u trgovini.
Kontrolirano izdvajajmo svaki otpad, ne stvarajmo divlja odlagalita.
Otpad je roba. Tako i postupajmo!
Ako vidite otpad odloen na za to nepredvienom mjestu, prijavite to inspekcijskim slubama.
Jos nekoliko savjeta za zastitu naseg zajednickog okolisa
Z
Koristimo deterdente koji nisu na bazi fosfata.
Ako imate perilicu za pranje rublja i posua, ukljuite ih napunjene,
i to u vrijeme jeftinije tarife elektrine energije.
Na slavinu stavite mreicu za reguliranje mlaza.
Za bojenje stana koristimo boje na bazi vode.
Poklonite ostatak boje susjedima, koli itd.
Tuirajte se umjesto da se kupate. Tako tedite znatne koliine vode.
Rabite neotrovna sredstva umjesto opasnih kemikalija za ienje.
Neka voda ne tee cijelo vrijeme dok perete posue.
Jestivo ulje mogue je zbrinuti u tvrtkama koje imaju koncesiju za skupljanje jestivih ulja.
Spremite razrjeiva u posude s poklopcem i upotrijebite ga ponovo.
Sve ono to jo ima uporabnu vrijednost, a nama vie ne treba i to elimo odbaciti,
poklonimo onome kome to treba.
Zatvorite vodu dok perete zube ili se brijete.
Jos nekoliko savjeta za zastitu naseg zajednickog okolisa
Z
Provjeravajte slavine ili ventile; cure li, odmah ih popravite.
Provjerite curi li motorno ulje ili ulje od prijenosa u autu. Ako da, odmah to popravite!
Provjerite pritisak u gumama. Gume s niskim pritiskom uzrokuju veu potronju goriva.
Vozite se to manje automobilom. Hodajte, vozite bicikl.
Pazite kako se parkirate. Ostavite mjesta za druge i ne parkirajte ispred spremnika za otpad.
tedite elektrinu energiju. Dok grijete prostorije nemojte imati otvorene prozore
jer time grijete ulicu, a razveselit e vas i mjeseni raun.
Ne putajte vodu da curi dok perete auto i izbjegavajte sredstva za pranje
sa tetnim utjecajem na okoli.
Kupite automobil koji troi malo goriva.
Otpadne gume prikupljaju tvrtke s koncesijom za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih guma.
Ukoliko va automobil nema katalizator obavezno ga ugradite.
Za pogon automobila ne koristite ulje za loenje umjesto goriva.
Koristite tedne arulje. Iako su skuplje, traju 8 do 12 puta due,
a troe 4 do 5 puta manje energije od obine.
Jos nekoliko savjeta za zastitu naseg zajednickog okolisa
Z
Betlehem u kui imajte samo za Boi. Vodite rauna da svjetlo ne gori u prostorijama
u kojima nema nikoga.
upajte korov umjesto da rabite herbicide. Upotrijebite zatitni pokrov od vlane slame,
gnojiva, lia itd., da sprijeite rast korova.
Vrt ili terasu polijevajte ljeti naveer ili rano ujutro da sprijeite isparavanje.
Stavite raspriva na cijev za polijevanje.
Izbjegavajmo proizvode za jednokratnu uporabu (upaljai, kemijske olovke, baterije).
Ukljuimo se u rad nevladinih udruga za zatitu prirode i okolia.
Koristite prirodna sredstva za njegu i zatitu biljaka.
Koristite minimalnu koliinu potrebnog gnojiva, po mogunosti stajskog
i komposta kojeg ste sami napravili.
Pustite da se odrezana trava razgradi i time vrt opskrbi hranjivim tvarima umjesto drugoga gnojiva.
Kada izvodimo kunog ljubimca, poistimo to za njim ostane.
Kao roditelj ukljuimo se u program djetetove kole (vrtia) za ouvanje i zatitu okolia.
Razgovarajmo s djecom i prijateljima o problemu otpada te ouvanju okolia.
Jos nekoliko savjeta za zastitu naseg zajednickog okolisa
K
EKO KALENDAR
01. 01.
Svjetski dan mira
24. 08.
Dan zatite roda
04. 10. Dan zatite ivotinja
10. 10. Dan zahvalnosti zaplodove zemlje
15. 10. Dan pjeaenja
16. 10. Dan hrane
03. 05. Dan sunca
22. 05. Meunarodni dan
bioloke raznolikosti
31.05. Svjetski dan nepuenja 11. 07. Meunarodni dan
stanovnitva
16. 07. Dan biciklista
16. 09. Dan zatite ozonskog omotaa
22. 09. Dan bez automobila
26. 09. Dan istih planina
05. 06. Dan zatite okolia
08. 06. Svjetski dan oceana
02. 02.
Dan zatite movara
05. 03. Dan ouvanja energije
21. 03. Svjetski dan uma
22. 03. Svjetski dan voda
22. 04. Dan planeta Zemlje
26. 04. Dan poticanja koritenja
obnovljivih izvora energije
17. 11. Svjetski dan nepuaa
11. 12. Meunarodni dan planina
Zagrebaka upanija
www.zagrebacka-zupanija.hr