30. Ukratko objasnite kako pojedini genetiari (S.

Jones) povezuju ovjekovo genetsko

ustrojstvo i teoriju rase.
Prema Jonesu, da bi postojale razliite rase razliiti narodi morali bi se meusobno znatno
razlikovati u veem broju gena a ne samo u onima koji odreuju boju koe. Meutim,
genetiari nisu ustvrdili da su geni koji odreuju boju koe povezani s drugim genetskim
uzrocima. S druge strane, genetska raznolikost nije usko povezana s rasom. Npr. ukupne
genetske razlike izmeu rasa Afrikanaca i Europljana nisu nita vee od razlika izmeu
razliitih zemalja unutar Europe ili Afrike.
Ljudi su mnogo homogeniji od bilo koje druge vrste. Jonesova istraivanja pokazuju da su
varijacije izmeu populacija pueva u razliitim pirinejskim dolinama vee od razlika izmeu
australskih aboridina i engleza.

31. Koje su glavne argumente u literaturi (Richardson i Lambert) iznosili protiv
doktrine rasne superiornosti?
1. meu ljudskim skupinama ne postoji jasna povezanost izmeu biolokih razlika i razlika
ponaanja i kulture. R. i L. tvrde da smatraju da biologija donekle utjee na drutveno i
kulturno ponaanje ali su te veze daleke i neizravne.
2. drutvena objanjenja kulturnih razlika i razlika u ponaanju izmeu ljudskih skupina
znatno su uvjerljivija od biolokih. Za razliku od ivotinjskog ponaanja, biologija je puno
manje vaan imbenik ovjekova ponaanja.
3. nije mogue nai nikakvo objektivno mjerilo kojim e se odrediti superiornost ili
inferiornost ljudskih skupina.

32. Objasnite povezanost nacionalizma i razvoja moderne nacije - drave. Navedite
primjere.
Taj tip nacionalizma povezan je s razvojem nacije drave u zapadnjakom drutvu (UK, Fr.,
SAD). Nacija drava poela se raati sa slabljenjem vladajueg religijskog miljenja i veim
prihvaanjem svjetovne vlasti. Nastanak N D bio je vezan i za raspad carstva (austrijsko,
otomansko, rusko). Teritorijalne su granice poele oznaavati najvanije politike jedinice, a
usporedno s tim politikim podjelama nacionalni su osjeaji dobivali na vanosti. Razliiti su
autori davali razliita objanjenja nastanka N D. Neki su ga povezivali s razvojem
industrijalizma, drugi s razvojem kapitalizma. Neki su tvrdili da su politiki voe vani u
promicanju nacionalistikih osjeaja i stvaranju ideje nacije gotovo iz niega. Drugi misle da
su postojee etnike podjele odigrale vanu ulogu kao polazite za razvoj N D.

33. Neki autori (Brubaker) razlikuju 3 tipa postkomunistikih nacionalizama. Koja su i
ukratko ih opiite. Jesu li i koliko oni primjereni za objanjenje oblika nacionalizma
u tranzicijskoj Hrvatskoj?
1. Drava koja nacionalizira jest oblik nacionalizma u kojem drava, esto nova, pokuava
svoje graane uvjeriti u zajedniki identitet. U zapadnoj Europi (ne i u istonoj) drave koje
nac. su prilino uspjeno postizale zajedniki identitet temeljen na graanskom statusu.
2. Nacionalne su manjine skupine koje su privrene primarno drugoj esto susjednoj dravi. U
zap. Europi nac manjine nisu toliko bitne.
3. Nacionalne domovine su teritorij s kojima se identificiraju ljudi koji smatraju da pripadaju
odreenim nac. etnicitetima (Rumunjska je nac domovina za etnike rumunje u Ma).
McCrone smatra da se Jugoslavija nij uspijela izgraditi kao drava koja nacionalizira jer se
premalo ljudi osjealo Jugoslavenima. Osim toga, razliiti dijelovi Juge prilino su se tijesno
poklapali s nacionalnim etnikim skupinama (hrvati, srbi). Zato je postojao vrst temelj za
uspostavu etnikih domovina s neovisnim dravama.

34. to je neonacionalizam i u kojim uvjetima nastaje? Navedite primjere.
Izraz neonacionalizam McCrone upotrebljava za nacionalistike pokrete za nezavisnost u
zapadnjakim drutvima bez vlastite drave kakve su Baskij, kotska, Quebec. Obino nastaje
u podrujima s jakim civilnim drutvom. Glavna obiljeja civilnog drutva su ekonomija i
obiteljska sfera. Neonac. se obino razvija u podrujima koja imaju snano gospodarstvo.
Zamijeeno je da je kotski neonac. ojaao nakon otkria nafte u Sj. moru. Takoer se
neonac. razvija u podrujima u kojima ljudi imaju viestruke nacionalne identitete. Neonac. se
moe pojaviti ondje gdje su nacije drave u kojima se razvija dio vee nadnacionalne
organizacije (EU, NAFTA).

35. Objasnite nastanak novih etniciteta te navedite primjer.
Pojam novih etniciteta povezuje se s razvojem kulturne politike prema crncima, osobito u
Britaniji. Izraz crnci odnosio se na ljude azijskog, afrokaripskog i afrikog porijekla.
Smatralo se da su zajednika iskustva i interesi tih crnakih skupina znaajniji od kulturnih i
drugih razlika koje ih dijele. Stereotipima crnakog stanovnitva moe se suprotstaviti u
tiskanim medijima, na TV-u, u likovnoj umjetnosti, glazbi... Da bi to moglo, crnako se
stanovnitvo borilo za pristup tim medijima, koji su bili pod nadzorom bijelaca.

36. Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi karizmatsku vlast. Opiite ju i navedite
jedan primjer.
Karizmatska vlast temelji se na odanosti podanika voi za kojeg se vjeruje da ima iznimne
sposobnosti. Te se sposobnosti smatraju nadnaravnim, nadljudskim ili barem iznimnima u
usporedbi s ostalim smrtnicima. Karizmatski voe dominiraju i kontroliraju svoje sljedbenike
izravnim emocionalnim obraanjem, koje pobuuje odanost i snaan osjaej lojalnosti.
Primjeri iz povijesti su Aleksandar Veliki, Napoleon, Hitler, Fidel Castro. I obini ljudi,
profesori ili direktori, takoer koriste svoju karizmu za vladanje i nametanje vlastite volje.

37. Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi tradicionalnu vlast. Opiite ju i navedite
jedan primjer.
Takva se vlast temelji na vjeri u ispravnost i svetost postojeih obiaja i tradicija. Pojedinci
na vlasti zahtijevaju poslunost podanika na temelju svojeg tradicionalnog statusa, koji je
obino nasljeen. Ponaanjem podanika upravlja osjeaj lojalnosti i obaveze prema vrsto
utemeljenim pozicijama moi. Primjer: feudalni sustav srednjovjekovne Europe..

38. Nabrajajui tipove vlasti Weber navodi racionalno zakonsku vlast. Opiite ju i
navedite jedan primjer.
Kod takve vlasti legitimitet i kontrola nemaju korijen u osobnim kvalitetama voe i odanosti
podanika koju pobuuju, kao ni u tradiciji. Rac zak vlast temelji se na prihvaanju skupa
impersonalnih pravila. Pojedinci na vlasti su u mogunosti izdavati naredbe i navesti podanike
da se pokore tim naredbama, s obzirom na to da drugi prihvaaju zakonski okvir koji
legalizira tu vlast. Stoga se pokoravamo nalozima sudaca, poreznih inspektora... s obzirom na
to da prihvaamo legalni zakonski okvir u kojem se njihova mo temelji. Pravila na kojima se
temelji mo pojedinaca na vlasti racionalna su, dakle koncipirana su tako da se omogui
postizanje odreenog cilja, pri emu su jasno specificirana sredstva i naini kako taj cilj
postii. Npr. pravnom sustavu je krajnji cilj postii pravdu.

39. objasnite to je to inter linked economy i skicirajte osnovne procese koji su
potaknuli i omoguili stvaranje takve globalne ekonomije.
Prema Ohmaeu politike su granice u globaliziranom svijetu sve manje znaajne, posebno u
najrazvijenijim regijama. Smatra da SAD, Japan i Europa tvore divovsku, meusobno
povezanu ekonomiju (inter linked economy, ILE), kojoj se prikljuuju zemlje koje se naglo
razvijaju poput tajvana, singapura... Tvrdi kako ILE postaje toliko mona da guta veinu
potroaa i korporacija, brie tradicionalne nac. granice te sve snanije gura birokraciju,
politiare i vojne strukture prema statusu industrija koje nestaju. Ohame smatra da je to
posljedica otvaranja svjetskog gospodarstva, a to je posljedica razvoja kabelske i satelitske
TV, jeftinim putovanjem u inozemstvo, internet. Na taj nain pojedinci vide to ljudi
konzumiraju u drugim zemljama i inzistiraju na poboljavanju. Primjer je nezadovoljstvo
stanovnitva Japana standardom stanovanja nakon to su vidjeli kako se ivi drugdje.

40. Objasnite na kojim se podrujima prema nekim autorima (Leslie Sklair) odvija
transnacionalno djelovanje. Pojasnite svako od tih podruja djelovanja.
On vjeruje da drave i dalje zadravaju odreenu mo, ali da se za razumijevanje globalnog
sustava treba usredotoiti prvenstveno na funkcioniranje TNK (npr. Ford, Coca Cola, GM...).
Transnacionalna djelovanja odvijaju se u 3 osnovna podruja:
1. ekonomskom, 2. politikom, 3. kulturno-ideolokom.
Ona odgovaraju djelovanjima:
1. TNK - pokreta globalnog sustava, kljuna uloga u veini nacionalnih gospodarstava
2. transnacionalne kapitalistike klase - takoer pokreta globalnog sustava, sastoji se od npr.
visoko rangiranih direktora TNK-a, politiara i strunjaka inspiriranih kapitalizmom, taj sloj
donosi sustavski kljune odluke koje se odraavaju na cjelokupan globalni sustav
3. kulture i ideologije konzumerizma - ukljuuje promicanje ideologije koja naglaava
pozitivne aspekte konzumerizma, vano je zbog iroke rasprostranjenosti masovnih medija

41. U skladu s razmiljanjima M. Manna navedite oblike i tipove moi. Ukratko ih
objasnite.
Mo se po njegovu miljenju pojavljuje u 2 razliita oblika: 1. distributivna (sposobnost
pojedinca da navede druge da im pomognu pri realiziranju vlastitih ciljeva, ta mo je obiljeje
pojedinca), 2. kolektivna (nju demonstrira odreena drutvena skupina nad drugom skupinom
npr. kad jedna nacija kolonizira drugu naciju). Tipovi moi:
1. Ekstenzivna - sposobnost organiziranja veeg broja ljudi na prostranim podrujima kako bi
se ostvarila barem minimalno stabilna suradnja
2. Intenzivna - sposobnost vrste organizacije i snane mobilizacije ili podrke sudionika
3. Autoritativna - oituje se putem svjesnim namjernih zapovjedi, a oni kojima se takva
zapovijed izdaje svjesno to odluuju potivati
4. Difuzna - ukljuuje odnose moi koji funkcioniraju bez izravne zapovjedi npr. mehanizam
trita, esto djeluje prirodno ili moralno kao neto to je posljedica jasnog i neupitnog
zajednikog interesa

42. U skladu s razmiljanjima M. Manna navedite izvore moi. Ukratko ih objasnite.
Kljuna teza njegova pristupa je jednostavna ideja da mo moe potjecati iz 4 izvora:
1. ekonomskog - samo se nadovezuje na Marxa, ali ne pripisuje primarnu ulogu
2. ideolokog - mo nad idejama i uvjerenjima
3. politikog - odraava se u aktivnostima drave
4. vojnog - temelji se na uporabi fizike sile
Skupina koja raspolae ekonomskom moi oni u ijem su vlasnitvu sredstva za
proizvodnju ima i ideoloku mo budui da moe nametati lanu klasnu svijest. Nadalje,
klasa koja raspolae ekonomskom moi kontrolira dravu, te stoga ima i politiku mo, a
putem kontrole drave istodobno monopolizira i vojnu mo.
Ideoloku mo imaju Crkve i druge vjerske organizacije, koje istovremeno imaju tek neznatnu
ekonomsku mo. Politika mo drave ne znai da e drava imati i ideoloku mo.

43. Koja su glavna obiljeja novih drutvenih pokreta?
1. Takve grupe pokuavaju proiriti definiciju onoga to se smatra politikim pitanjem i
ukljuiti i podruja kao to su pojedinane predrasude, kuanski poslovi te nasilje u obitelji.
2. Openito, odbacuju razvoj birokratiziranih organizacija, te se odluuju za neformalnije
strukture. Hallsworth kae: Birokratska struktura takvih pokreta obino je slabo razvijena,
donoenje odluka temelji se na potpunoj participaciji, imenuju vrlo malo dunosnika
zaposlenih s punim radnim vremenom, a socijalne razlike izmeu dunosnika i drugih lanova
su neznatne. Ne zadovoljavaju se da delegiraju ili da ih predstavljaju elite, ve djelovanje
temelje na participativnoj demokraciji.
3. Novi drutveni pokreti obino su raznoliki i fragmentirani, te se niz organizacija i
neformalnih skupina nerijetko bavi istom problematikom. Nema sredinjeg vodstva koje bi
koordiniralo aktivnosti razliitih skupina. Dobar primjer za to je feminizam.
4. Za razliku od politikih stranaka, oni ne trae mo za sebe. Za razliku od tradicionalnih
grupa za pritisak (kao to su sindikati), ne slue se prijetnjama da e povui resurse (kao to je
radna snaga ili kapital) kako bi ostvarili svoje ciljeve. Umjesto toga rabe raznoliki niz taktika,
od nezakonitih izravnih akcija (koje ponekad ukljuuju i postavljanje bombi) do graanskog
neposluha. Takoer rabe niz naina, kao npr. objavljivanje knjiga ili pojavljivanje na TV-u da
bi dobili podrku za svoje ciljeve.
5. Novi drutveni pokreti nerijetko se zalau za vrlo razliite vrijednosti u usporedbi s
konvencionalnim politiarima. Openito, ekonomska pitanja povezana s poboljanjem
materijalnog standarda ne smatraju se prioritetnima. Uglavnom su preokupirani onim to
Hallsworth i drugi nazivaju postmaterijalistikim vrijednostima, koje su sve vie povezane s
kvalitetom ivota nego materijalnom udobnou. Oni su proizvod drutva u kojima se
pretpostavlja da se osnovne ljudske materijalne potrebemogu lako rijeiti.
6. Hallsworth dri kako lanove novih drutvenih pokreta obino karakteriziraju odreena
svojstva koja ih razlikuju od konvencionalnih politikih organizacija. Veina lanova tih
pokreta mladi su ljudi. Obino nisu niti iz tradicionalne radnike klase, a niti su pripadnici
viih slojeva drutva. Veina pripada srednjoj klasi, te su obino zaposleni u javnom sektoru
ili sektoru usluga, ili pak potjeu iz obitelji u kojima su roditelji zaposleni u javnom sektoru.

44. Objasnite podrijetlo suvremenih stavova o radu.
Mnogi suvremeni stavovi prema radu imaju korijene u takvim viktorijanskim idejama, koje
ukljuuju zahtjev nezaposlenih da ostvare pravo na rad, marljiv rad studenata i mladih kako bi
napredovali u svojim karijerama, kao i uvoenje kanjavanja radnika koji bi neprestano
kasnili na posao.

45. U skladu s K. Marxom navedite to sve pridonosi otuenju rada.
Marx misli da se izvor otuenja nalazi u ekonomskom sustavu koji ukljuuje razmjenu dobara
metodom robne zamjene. Proizvodi rada puki su predmet na tritu, a ne vie sredstvo za
zadovoljavanje potreba pojedinca i zajednice. Od svrhe samo po sebi oni postaju sredstvom
postizanja nekog cilja. Otuenje je dodatno ojaano injenicom da radnici nisu vie vlasnici
robe koju proizvode. Rad prestaje biti sam sebi svrhom, zadovoljstvo i ispunjenje ivotnih
potreba. Naprosto postaje sredstvo odravanja na ivotu. Marx: Radnik se ne ispunjava u
svom radu ve se negira, osjea se jadno, umjesto dobro, ne razvija slobodnu duhovnu i
psihiku energiju ve je fiziki iscrpljen i duhovno ponien.

46. Objasnite razliku izmeu organske i mehanike solidarnosti kod E. Durkheima.
Najbitnija razlika je to to je mehanika solidarnost predindustrijsko drutvo, a organska
industrijsko.
1. mehanika solidarnost obiljeava ju razmjerno mala drutvena diferencijacija i razmjerno
ne specijalizirana podjela rada (lovaka i sakupljaka drutva). Drutvena solidarnost temelji
se na slinosti izmeu pojedinih lanova drutva. Meh. solidarnost je jedinstvo temeljeno na
slinosti. lanovi su proizvedeni po istom kalupu.
2. organska solidarnosti temelji se na razliitosti. Po zanimanju su uloge pojedinca
specijalizirane, ali funkcioniraju zajedno kako bi odrali drutvenu jedinicu. Durkheim je
vjerovao da podjela rada moe poveati meusobnu ovisnost lanova drutva i tako ojaat
drutvenu solidarnost.

47. Objasnite osnovnu razliku izmeu tehnolokog i drutvenog determinizma.
Tehnoloko determinizam odredna tehnologija nalae da rad bude organiziran na odreni
nain. Ona stoga neposredno utjee na brzinu otuenosti radnika i na klasne odnose u drutvu
kao cjelini.
Drutveni determinizam vanjski drutveni faktori odreuju nain razvoja i primjene
tehnologije te posljedice tog razvoja na radne odnose.

48. Navedite neke tipove nadzora i pojasnite to je to odgovorna autonomija.
R. Kelley smatra:
1. U tvornicama u kojima se primjenjuje strogi tayloristiki nadzor strojevi strojeve su
programirali inenjeri ili menadment. Ako je Braverman bio u pravu to bi bila
prevladavajua vrsta nadzora.
2. Nadzor usmjeren na radnika postojao je tamo gdje su industrijski ili manualni radnici
programirali strojeve. Ako se teorije o poveanju fleksibilnosti tone, prevladavala bi ova
vrsta nadzora.
3. U tvornicama gdje su manualni i nemanualni radnici imali udjela u programiranju postojao
je zajedniki nadzor.
Friedman rad temeljio se na razlikovanju neposrednog nadzora i odgovorne autonomije.
Kod neposrednog nadzora menadment strogo nadzire i usmjerava svaki aspekt rada.
Odgovorna autonomija Friedman ju je definirao kao odravanje menaderskog autoriteta
na nain da se radnici poistovjete sa trinim ciljevima poduzea kako bi radili odgovorno
uz minimalnu razinu nadzora. Drugim rijeima, nekim radnicima moe se dopustiti da prate
svoj vlastiti rad i imaju inicijativu tako dugo dok su voljni prihvaati koncepciju rada u cilju
profitabilnosti tvrtke.

49. Koja su obiljeja fordizma?
-ime je dobio po Henryu Fordu, amerikom proizvoau automobila koji je prvi uveo
masovnu proizvodnju
-taj pojam podrazumjeva upotrebu pokretne trake; radnici obavljaju uvijek isti posao i zbog
toga ne trebaju biti obrazovani niska kvalifikacija takav radnik se manje plaa
-masovna proizvodnja zasnovana je na porastu produktivnosti, mehanizirana proizvodnja,
standardizirani proizvodi, proizvodna traka, nadzor velikog trita
-specifini organizacijski oblici velika korporacija sastavljena na naelima vertikalne
integracije, tehnika podjela rada, zatita nacionalnog trita

50. Prema Atkinsu koji su osnovni oblici fleksibilnosti?
Funkcionalna fleksibilnost odnosi se na sposobnost menadera da radnike rasporeuje na
razliite zadatke. Ona zahtijeva zaposlenike s vie kvalifikacija, koji su u stanju raditi u
razliitim podrujima unutar tvrtke. Takvi fleksibilni radnici ine jezgru radne snage u tvrtki.
Oni imaju stalno zaposlenje koje je prilino sigurno. Jezgru obino ine menaderi, dizajneri,
tehniko prodajno osoblje, ljudi iz kontrole kvalitete, tehniari i ljudi sa zanatom.
Numerika fleksibilnost daju je periferne skupine radnika. Ona se odnosi na sposobnost
tvrtke da povea ili smanji broj radnika.
Prva periferna skupina ima stalno zaposlenje, ali im je posao manje siguran od srnih,
funkcionalno fleksibilnih radnika. Ovi radnici obavljaju administrativne poslove, nadziru
proizvodnju, sklapaju komponente i provode testiranja, te ih je lake zaposliti nego
funkcionalno fleksibilne radnike jer su njihove kvalifikacije takve da se mogu zaposliti u
mnogo razliitih tvrtki.
Druga periferna skupina radnika je jo fleksibilnija. To nisu stalno zaposleni nego radnici koji
rade skraenim radnim vremenom, na kratkorone ugovore, na odreeno vrijeme ili u okviru
vladinog programa izobrazbe. Atkinson smatra da se fleksibilne tvrtke sve vie slue vanjskim
suradnicima. Sve se vie poslova radi na podugovor, te se koriste usluge samozaposlenih i
agencija za privremeno zapoljavanje.

51. Povezano s numerikom fleksibilnou, objasnite kako se dijeli radna snaga.
Numerika fleksibilnost daju je periferne skupine radnika. Ona se odnosi na sposobnost
tvrtke da povea ili smanji broj radnika.
Prva periferna skupina ima stalno zaposlenje, ali im je posao manje siguran od srnih,
funkcionalno fleksibilnih radnika. Ovi radnici obavljaju administrativne poslove, nadziru
proizvodnju, sklapaju komponente i provode testiranja, te ih je lake zaposliti nego
funkcionalno fleksibilne radnike jer su njihove kvalifikacije takve da se mogu zaposliti u
mnogo razliitih tvrtki.
Druga periferna skupina radnika je jo fleksibilnija. To nisu stalno zaposleni nego radnici koji
rade skraenim radnim vremenom, na kratkorone ugovore, na odreeno vrijeme ili u okviru
vladinog programa izobrazbe. Atkinson smatra da se fleksibilne tvrtke sve vie slue vanjskim
suradnicima. Sve se vie poslova radi na podugovor, te se koriste usluge samozaposlenih i
agencija za privremeno zapoljavanje.

52. to su to periferni radnici, te nabrojite pripadajue oblike zapoljavanja.
Prva periferna skupina ima stalno zaposlenje, ali im je posao manje siguran od srnih,
funkcionalno fleksibilnih radnika. Ovi radnici obavljaju administrativne poslove, nadziru
proizvodnju, sklapaju komponente i provode testiranja, te ih je lake zaposliti nego
funkcionalno fleksibilne radnike jer su njihove kvalifikacije takve da se mogu zaposliti u
mnogo razliitih tvrtki.
Druga periferna skupina radnika je jo fleksibilnija. To nisu stalno zaposleni nego radnici koji
rade skraenim radnim vremenom, na kratkorone ugovore, na odreeno vrijeme ili u okviru
vladinog programa izobrazbe. Atkinson smatra da se fleksibilne tvrtke sve vie slue vanjskim
suradnicima. Sve se vie poslova radi na podugovor, te se koriste usluge samozaposlenih i
agencija za privremeno zapoljavanje.

53. Koji sve imbenici mogu djelovati na rjeavanje testa inteligencije?
Otto Klineberg je nabrojao neke od imbenika: uspjeno rjeavanje problema zadanih u testu
ovisi o mnogim imbenicima na primjer o prijanjem iskustvu i naobrazbi testirane osobe,
njezinu stupnju poznavanja grae testa, motivaciji ili elji da se postigne dobar rezultat,
emocionalnom stanju, odnosu s ekperimentatorom, poznavanju jezika na kojem se testiranje
obavlja, tjelesnom zdravlju u ukupnom stanju, kao i o uroenim sposobnostima testirane
osobe.

54. Koja obiljeja supkulture niih klasa mogu biti presudna na njihov obrazovni
uspjeh?
1. Fatalizam - podrazumijeva prihvaanje stanja, umjesto nastojanja da se ono popravi. Kao
takav, on nee poticati uspjeh u razredu
2. Neposredno zadovoljenje - naglaava uivanje u radostima trenutka, a ne rtvovanje za
neku buduu nagradu. Kao takvo ono e obino osujeivati napore koje treba uloiti u uspjeh
na ispitima. Takoer, poticat e raniji zavretak kolovanje zbog neposrednih nagrada
vlastite platne vreice, statusa odrasle osobe i slobode od kolske stege
3. Orijentacija na sadanjost moe dodatno oslabiti motivaciju za uspjehe u kolovanju
vieg stupnja, dok naglasak na dugoronim ciljevima i planiranju budunosti, pak, moe
potaknuti uenike da nastave redovito kolovanje, osiguravajui im svrhu za to.
4. Kolektivizam ukljuuje odanost skupini, a ne isticanje pojedinanog uspjeha kakvo
zahtjeva kolski sustav

55. Pojasnite problem govornih obrazaca koji u skladu s B. Bernsteinom utjee na na
obrazovni uspjeh.
Klasne razlike u govornim obrascima mogu djelomice objasniti razlike u obrazovnom
uspjehu.
1. Formalno obrazovanje zbiva se u sklopu razraenog sustava znakova. Bernstein kae kako
se kola nuno bavi prenoenjem i razvijanjem univerzalistikih poredaka znaenja. Dijete
iz radnike klase zbog toga je u nepovoljnom poloaju jer je upueno na ogranieni sustav.
2. Ogranieni sustav znakova samom svojom prirodom smanjuje izglede uenika iz radnike
klase da uspjeno usvoje svoja znanja i vjetine to ih zahtjeva obrazovni sustav.

56. to je kultura depriviranosti? Poveite ju s obrazovnim uspjehom.
Teorija kulturne deprivacije je problem za ideal jednakosti ansi u obrazovanju. esto se
tvrdilo da e sline pretpostavke za obrazovanje svakom ueniku pruati mogunost
ostvarenja njegovih talenata. Jedinstven sustav kolovanja na drugom stupnju svima bi morao
pruati jednake anse. No, ubrzo se pokazalo da jednoobrazan dravni kolski sustav nee
svakom pruiti jednaku ansu jer e mnogi ui u sustav i putovati kroz njega s mlinskim
kamenom kulturne depriviranosti oko vrata. Ta je spoznaja polako promijenila shvaanje
jednakosti ansi u obrazovanju. Prije se smatralo kako jednakost ansi postoji kad je svima
omoguen slobodan i besplatan pristup svim podrujima obrazovanja. Sada se tvrdi da
jednakost ansi postoji samo kad su razine postignua svih drutvenih skupina sline.
Naglasak se premjestio s jednakosti pristupa na jednakosti rezultata.

57. Objasnite osnovne kategorije interakcionistikog shvaanja obrazovnog sustava?
-uspjeh uenika u obrazovanju najvie odreuje inteligencija i obiteljski uvjeti
-interakcionisti smatraju da objanjenje ljudskog ponaanja mora uzimati u obzir subjektivna
stanja pojedinaca i znaenja to iz pojedinci pridodaju izvanjskim podraajima (npr. Uenik
loe napie test moe si to tumaiti na 3 naina: 1. da je nesposoban, 2. da nije dovoljno
uio, 3. da tome ne pridodaje tome nikakvu vanost jer je on unato rezultatu izrazito
sposoban)

58. Navedite objanjenje veze izmeu roda i obrazovnih postignua.
Jedno od moguih objanjenja slabijih postignua ena jest da se mukarci i ene raaju s
nejednakim sposobnostima. Istraivai su traili dokaze da su djevojice manje sposobne od
djeaka, no rezultati mnogih testova govore da su djevojice u najmanju ruku uroeno
sposobnije od djeaka. Kada se provode zasebna testiranja kojima se ele ispitati razliite
sposobnosti, djevojice su ukupno takoer obino bolje od djeaka. Neki istraivai misle da
je razlog to to djevojice sazrijevaju bre od djeaka.

DEVIJANTNOST

Odnosi se na ona djela koja ne podlijeu normama i oekivanjima pripadnika nekog
odreenog drutva. Obino se odnosi na one ine koji izazivaju ope osudu pripadnika
drutva. Devijantnost je relativan pojam postupci su devijantni samo u odnosu na norme
odreenog drutva u odreenom razdoblju povijesti. Moe se definirati jedino u odnosu na
neki standard, a nema standarda koji bi bilo fiksni ili apsolutni. Ona je kulturno determinirana,
a kulture se s vremenom mijenjaju i razlikuju od drutva do drutva.
Dvije su glavne nesocioloke dijagnoze devijantne linosti:
Fizioloka teorija (bioloka): devijantne osobe imaju neku organsku manu ili patoloki
poremeaj; ili su roene s nekim nedostatkom ili se on razvija tijekom ivota. Neki su
pojedinci zbog genetske strukture skloniji devijantnosti. Genetski naslijeena svojstva i
izravno uzrokuju devijantnost ili stvaraju predispoziciju.
Psiholoke teorije: u pitanju je duevna, a ne tjelesna bolest; neki emocionalni poremeaj u
prolosti izazvao je psiholoku neravnoteu.

Interakcionistika perspektiva:
Usredotouje se na interakciju izmeu devijantne osobe i onih koji ju kao takvu definiraju.
Interakcionistika perspektiva ispituje kako su i zato odreeni pojedinci definirani kao
devijantni te uinak takvih definicija na njihovo daljnje djelovanje. Interakcionistiki pristup
naglaava vanost znaenja to ih razliiti akteri unose i razvijaju unutar interakcionistike
situacije. Znaenja nisu fiksirana i jasno odreena. Pojedinci ne reagiraju pasivno na
izvanjske sile, prije nego odlue kako reagirati, oni dogaajima pripisuju znaenje

Fenomenoloka perspektiva:
Aaron V. Cicourel:
-naglaavaju vanost naina na koji se zakon provodi
-bave se procesom etiketiranja pojedinaca kao devijantnih
-usredotouju se na subjektivna stanja pojedinca, a ne na strukturu drutva kao cjeline
Fenomenolozi ele razumjeti to je neka pojava, nastoje otkriti to je devijantnost ispitujui
naine na koji se neke inove i pojedince poinje definirati ili etiketirati kao devijantne, oni
gotovo tvrde da etiketiranje navodi ljude na vie devijantnih djela.
Etnometodologija amerika socioloka perspektiva koja naela fenomenologije nastoji
primijeniti na prouavanje drutva.
Naini obraunavanja s zloinom:
-primjerice, propisivanje metadona ovisnicima o heroinu
-pokuaj spreavanja raspada zajednice

Howard S. Becker, Teorija etiketiranja
U odreenom smislu devijantan in kao takav ne postoji. in postaje devijantan tek kad ga
drugi tako doivljavaju i definiraju. Hoe li se etiketa primijeniti ovisi o tome kako publika
tumai neki in. Ovisi o tome tko ga ini, kada je i gdje uinjen, tko ga promatra te o
dogovaranju izmeu razliitih aktera ukljuenih u interakcijsku situaciju. (primjer tunjava u
siromanoj i bogatoj etvrti)

Edwin M. Lemert, Uzrok devijantnosti
Primarna devijacija sastoji se od devijantnih ina prije nego su javno etiketirani
Sekundarna devijacija reakcija pojedinca ili skupine na reakciju drutva. Drutvena
reakcija se moe smatrati glavnim uzrokom devijacije

MO I VLAST

Dick Hobbs i Colin Dunningham
Ispituju kako je ivotni put zloinaca povezan sa irim ekonomskim promjenama.
Organizirani kriminal sve vie povezuje pojedince u labave mree u kojima se njihove
zloinake karijere tretiraju slino kao poslovne karijere. Smatraju da se zakoniti i nezakoniti
poslovi prepleu u lokalnim poduzetnikim mreama.

Mo
Sociolozi razlikuju 2 oblika moi:
Vlast onaj oblik moi koji je prihvaen kao legitiman tj. kao ispravan i pravedan i kojem se
na toj osnovi pokorava
Prisila onaj oblik moi koji njoj podloni ne smatraju legitimnom, ali razlika nije tako jasno
izraena.

Max Weber
Mo se sastoji od mogunosti provoenja vlastite volje ak i kada se drugi protive vaim
eljama. Smatra da postoje 3 izvora vlasti (idealni tipovi, a svaki definira isti oblik vlasti):
Karizmatska vlast zasniva se na odanosti pripadnika voi za kojeg se vjeruje da raspolae
iznimnim sposobnostima. Te se sposobnosti smatraju nadnaravnima, nadljudskima ili barem
iznimnima u usporedbi s ostalim smrtnicima (A. Veliki, Napoleon, Castro)
Tradiocionalna vlast temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojeih obiaja i
tradicija. Pojedinci na vlasti zahtijevaju poslunost na temelju svojeg tradicionalnog statusa,
koji je obino naslijeen (feudalni sustav srednjovjekovne Europe)
Racionalno-zakonska vlast temelji se na prihvaanju skupa impersonalnih pravila.
Pojedinci na vlasti u mogunosti su izdavati naredbe s obzirom na to da drugi prihvaaju
zakonski okvir koji legalizira tu vlast.


POSTFORDIZAM

Uzrok i temeljna obiljeja postfordizma
-opskrbljivanje manjih segmenata trita, fleksibilna proizvodnja, specijalizirana roba ili
usluga, manje serije, smanjenje broja stalno zaposlenih, pojava kompjuterski baziranih
poduzea
-promjene na 2 razine:
-proizvodnje organizacije rada
-produktivnost, potranja i konkurencija