1

OSNOVE MEUNARODNOG PRAVA MORA SKRIPTA

1.Pomorsko pravo je sustav normi koje reguliraju pravne odnose u pomorskim
djelatnostima i djeli se na interno i meunarodno pravo. Interno pravo se djeli na
upravno i imovinsko a meunarodno na pravo mora i privatno.
Meuaro!o pravo je sustav obicajnih ili ugovornih pravila kojima se reguliraju
odnosi u meunarodnoj zajednici. Norme meunarodnog prava nastaju u odnosima
izmeu drzava.
Meuaro!o pravo mora (m.p.m) je prvenstveno sustav meunarodnih pravila
kojima se ureuju granice dravne vlasti na moru, prava i obaveze pojedinih
meunarodnopravnih subjekata u pojedinim podrucjima mora, morskog dna i
podzemlja kojima se reguliraju njihovi meusobni odnosi uzrokovani razlicitim
upotrebama te iskoristavanjem mora i podmorja i njime se odreuje proucavanje,
zastita, ocuvanje i poboljsavanje prirodnih resursa mora podmorja i okolisa, a
posebno se reguliraju odnosi u pomorskom ratu. od ovim pojmom jos se smatra da
je ono znanost o vlasti drzave na moru i da je pravni sustav normi o razgranicenju
raznih djelova mora.
I"vor# m.p.m osnovni izvori mpm!a su meunarodni ugovori, meunarodni obicaji i
op"a na#ela prava priznata od civiliziranih naroda. omocni izvori prava su odluke
suda i pravna znanost!u#enja. $a pravnu analizu prvo se mora utvrditi postoji li
konvencija koja se primjenjuje. %ko postoji ona je vae"e pravo. &onvencije nastaju
&'(I)I&%*I+', a kodi-ikacija medjunarodnog prava namjerno je i sustavno
povezivanje obicajnog!nepisanog prava u pisano meunarodno ugovorno pravo.
.koliko nema odnosne konvencije potrebno je utvrivanje postoji li ,/0.N%1'(NI
'2I*%+ (nepisana norma nastala ponavljanjem istovjetnog postupanja subjekta
meunarodnog prava s istovjetnim prikazima pra"enih svjesti o obvezatnosti.
'bjektivni element je praksa, a subjektivni pravna svijest, ukoliko nema subjektivnog
elementa onda je obicaj prost i pravno ne obvezuje. Nakon analize obicaja slijedi
analiza sudskih odluka meunarodnih sudova i sudova pojedinih drzava.
&onvencija .jedinjenih naroda o pravu mora (unclos)1345 i 6enevska
konvencija1374 su najpoznaiji izvori mpm. . 18 na temelju sukcesije (preuzimanje
od starih drzava) hrvatska je potpisnica .N*9':%, 6enevskih konvencija,&onvencije
o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu, &onvecnije o otvorenom moru, &onvencije o
epikontinentalnom pojasu. 18 nije potpisnica &onvencije o ribolovu i ocuvanju
bioloskih bogatstava otvorenog mora.
$.Ko%ere&#'a "a ko!#%#ka&#'u meuaro!o( prava) 1*+, ;nastoje se kodi-icirati
materija o dravljanstvu, teritorijalnom moru i meunarodnoj odgovornosti drzava. Na
kon-erenciji nije doslo do sporazuma u pogledu sirine teritorijalnog mora ali je staro
pravilo da je teritorijalno more <iroko = milje napusteno. . rezoluciji je utvreno da
postoji praksa raznolikih pojasa od = do 15 milja po izboru drzave.
Prva ko%ere&#'a UN-a o pravu mora! 13>? je osnovana &omisija za
meunarodno pravo kojoj je cilj bio kodi-ikacija i razvoj meunarodnog prava koji se
tice meunarodnih ugovora, arbitrazne procedure, reima otvorenog mora i reima
teritorijalnog mora. 6enevska kon-erencija obradila je problematiku u pet odbora.
rvi odbor se bavio teritorijalnim morem i vanjskim pojasom te su ustanovili da je do
tada teritorijalno more zahvacalo pojas od = do 15 milja pa cak i do 5@@ milja nekim
latinoamerickim drzavama, a vanjski pojas je postao priznati pravni institut te je
rjeseno pitanje unutrasnjih morskih voda. (rugi odbor se bavio rezimom otvorenog
mora te je donio znatan napredak s obzirom na Nacrt koji je predlozila gore
navedena komisija. Areci odbor se bavio ribarenjem na otvorenom moru!rezultat je
(avid ,edi"
5
davanje prava obalnoj drzavi u reguliranju i konzerviranju morskog bogatstva u
teritorijalnom moru. Betvrti odbor je donio odluku da svaki otok ima svoj
epikontinentalni pojas. eti odbor se bavio pristupu neobalne drzave moru te su uveli
gdje god se spominje ne<kodljivi prolazak, sloboda otovrenog mora, pravo vijanje
zastave da to vrijedi i za neobaln drzave, osim toga drzave se obvezuju na davanje
slobodnog pristupa moru neobalnim drzavama, kao i slobodan tranzit preko njihova
teritorija. 1ezultat enevske kon-erencije bio je nastanak jos nekoliko
konvencija...&onvencija o otvornom moru, konvencija o ribolovu i ocuvanju bioloskih
bogatstava otvorenog mora, konvencija o epikontientalnom pojasu, konvencija o
teritorijalnom moru i vanjskom pojasu.
Kove&#'a o .er#.or#'a/om moru # va'skom po'asu govori o tome da se
suverenost drzave proteze izvan njezina kopnenog podrucja i njezinih unutrasnjih
morskih voda te na pojasn mora uz njezine obale koji se naziva teritorijalnim morem,
kao i da se suverenost obalne drzave proteze na zracni prostor iznad teritorijalnog
mora te njegovo dno i podzemlje. C1%NI*/ A/1IA'1I+%9N'C ,'1% ;6enevska
konvenija nije odredila sirinu teritorijalnog mora vec je odredila normalnu polaznu crtu
za mjerenje sirine teritorijalnog mora kao crtu niske vode uzdu obale s time da se
kod odreivanja pojedinih crta ra#una sa posebnim gospodarskim interesima. %ko je
obala razvedena i dobro usje#ena ili ako se uzdu obale u njezinoj neposrednoj
blizini nalazi niz otoka, za povlacenje polaznih crta moze se upotrijebiti metoda
ravnih polaznih crta koje spajaju prikladne tocke. olazne crte se ne smiju pri
povlacenju znatno udaljiti od opceg smjera obale a morski prostori unutar tih crta
moraju biti dovoljno povezani sa kopnenim podrucjem da bi bili podvrgnuti rezimu
unutarnjih morskih voda. olazne crte se ne smiju povlaciti na uzvi<icama suhima za
niske vode ni od njh osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slicni ureaji koji su
stalno iznad razine mora. (rzava ne smije koristiti metodu ravnih polaznih crta tako
da njima odvoji teritorijalno more druge drzave od otvorenog mora i treba jasno
naznaciti ravne polazne crte na pomorskim kartama.Dode koje se nalaze od polazne
crte teritorijalnog mora u smjeru kopna dio su unutarnjih morskih voda drave.
Danjska granica teritorijalnog mora je crta kojoj je udaljenost svake tocke od najblize
tocke polazne crte jednaka sirini teritorijalnog mora.
0a/'ev koji pripada drzavi jasno je istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu omjeru
prema <irini svog ulaza da sadrava vode zatvorene kopnom a nije samo obicna
krivina obale. .vala se nece smatrati zaljevom ako njena povrsina nije jednaka ili
veca od povrsine polukruga kojem je promjer crta povucena preko ulaza u tu uvalu.
%ko zbog postojanja otoka uvala ima vise od jednog ulaza tada se polukrug povlaci
tako da se kao promjer uzme ukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine ulaze.
ovrsina otoka unutar uvale racuna se kao dio morske povrsine uvale. %ko razmak
izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim to#kama zaljeva nije veci od 5> morske
milje moze se povuci granicna crta izmedju tih dviju crta niske vode a vode koje su
njome zatvorene smatraju se unutarnjim morskim vodama. %ko je razmak izmeu
crta niske vode veci od 5> milje povlaci se ravna polazna crta od 5> morske milje
unutar zaljeva tako da se crtom zatvori najveca moguca povrsina vode. . svrhu
odreivanja granica teritorijalnog mora smatra se najizbocenije stalne lucke
graevine koje su sastavni dio luckog sustava i cine dio obale.
S#!r#1.a koja brodovima sluze za ukrcavanje iskrcavanje i sidrenje a koja bi se inace
nalazila izvan granice teritorijalnog mora ukljucena su u teritorijalno more. 'balna
drzava mora jasno obiljeziti ta sidrista i naznaciti ih zajedno sa njihovim granicama
na pomorskim kartama koje na propisan nacin objavljuje
(avid ,edi"
=
O.ok je prirodan dio kopna okruzen vodom koji je suh za visoke vode a uzvi<ica
suha za niske vode. Ili otok je prirodni dio kopna okruzen vodom i suh za niske vode
ali preplavljen za visoke vode. &ad se uzvi<ica suha za niske vode nalazi u cjelosti
na udaljenosti od kopna koja ne pralazi daljinu teritorijalnog mora crta niske vode se
moze uzeti kao polazna crta od koje se mjeri <irina teritorijalnog mora, a kada se
uzvisica nalazi u cjelosti na udaljenosti vecoj od sirine teritorijalnog mora tada ona
nema svoga vlastitog teritorijalnog mora.
Su2e/#&e! kad obale dviju drzava lee sucelice ili medjusobno granice ni jedna od tih
drzava nije ovlastena, ako meu njima nema sporazuma, prosiriti svoje teritorijalno
more preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od najblizih polaznih
crta od kojih se mjeri <irina teritorijalnog mora. Aa granicna crta treba biti naznacena
na pomorskim kartama.
Pravo e1ko!/'#va pro/aska .er#.pr#'a/#m morem brodovi svih drzava uzivaju
pravo slobodnog prolaska teritorijalnim morem. rolazak je plovidba teritorijalnim
morem bilo radi presjecanja tog mora bez ulaska u unutarnje morske vode, bilo radi
ulaska u unutarnje morske vode, bilo radi izlaska iz unutarnjih morskih voda prema
otvorenom moru. 'n obuhvaca zaustavljanje i sidrenje ali samo kada to name"e vi<a
sila ili nevolja. rolazak je neskodljiv dok ne dira u mir, red i sigurnost obalne drzave.
rolazak stranih ribarskih brodova nece se smatrati neskodljivim ukoliko se oni ne
ravnaju po zakonima i ostalim propisima koje donosi obalna drzava. odmornice su
dune ploviti povrsinom i vijoriti svoju zastavu. 'balna drzava ne smije ometati
neskodljiv prolazak teritorijalnim morem i objavljuje na prikladan nacin sve opasnosti
vezane za svoje teritorijalno more. . svom teritoriju obalna drzava moze poduzeti
mjere radi sprecavanja prolaska koji nije neskodljiv. Ne moe se zaustaviti prolazak
stranih brodova kroz tjesnace koji sluze medjunarodnoj plovidbi izmedju jednog djela
otvorenog mora i drugog dijela otvorenog mora ali obalna drzava moze privremeno
obustaviti neskodljivi prolazak stranih brodova ako je takva obustava nuzna za
zastitu njezine sigurnosti
Prav#/a ko'a se pr#m'e'u'u a .r(ova&ke 3ro!ove ; ne smiju se uzimati nikakve
pristojbe od trgovackog broda zbog njegova prolaska teritorijalnim morem , a mogu
se ubirati pristojbe jedino kao naknada za posebne usluge ucinjene brodu i to bez
diskriminacije.
!&%$N/N% :.(2/N':A!(criminal jurisdiction) obalne drzave ne bi trebalo vr<iti na
stranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem radi uhicenja neke osobe ili vrsenja
istrazne radnje u vezi sa nekim kaznenim djelom pocinjenim na brodu za vrijeme
polaska, osim ako se posljedice kaznjivog djela ne odnose na obalnu drzavu ili
remete mir zemlje ili je zapovjednik zatrazio pomoc mjesnih organa.
!C1%0%N:&% :.(2/N':A ( civil jurisdiction)! obalna drzava ne bi trebala
zaustavljati strani brod koji prolazi teritorijalnim morem niti ga skretati sa puta radi
vrsenja graanske sudbenosti nad sobom koja se nalazi u brodu. ravo obalne
drzave je da u skladu sa unutarnjim pravom poduzima mjere zadravanja u bilo
kojem graanskom postupku prema stranom brodu koji se zaustavio u teritorijalnom
moru ili porlazi ter.morem doplovivsi iz unutarnjih morskih voda.
Va'sk# po'as ! u pojasu otvorenog mora koji se nalazi uz teritorijalno more obalna
drzava moze vrsiti nadzor da bi sprijecila krsenje carinskih, -iskalnih, useljenickih ili
zdravstvenih propisa na svom podrucju ili u svom teritorijalnom moru, te da bi
kasznila kr<enje tih propisa. Danjski pojas ne moze se prostirati preko 15 nm od
polazne crte od koje se mjeri <irina teritorijalnog mora. &ad dvije drzave granice
sucelice, nijedna nesmje prosirit svoj vanjski pojas, ako nema sporazuma, preko crte
(avid ,edi"
>
sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od polaznih crta od kojih se mjeri sirina
teritorijalnog mora.
Kove&#'a o o.voreom moru ; sloboda otvorenog mora temeljno je nacelo za
sve nacije pa nijedna drzava nema pravo zahtjevati da podvrgne bilo koji dio
otvorenog mora svojoj suverenosti a za obalne i neobalne drzave ona sadrzi izmedju
ostalog, slobodu plovidbe, slobodu polaganja kabela i cjevovoda, te slobodu
polijetanja. (a bi drzave bez morske obale imale ista prava kao i one sa, moraju
imati slobodan pristup moru. . tu svrhu drzave koje se nalaze izmeu mora i drzave
bez obale odobravat ce drzavi bez obale tranzit kroz svoje podrucje na temelju
uzajamnosti. 2ilo da je drzava obalna ili ne, na otvorenom moru ima pravo ploviti pod
svojom zastavom. (rzava odruje drzavnu pripadnost broda kao i uvjete upisa u
upisnik na svom podrucju te prava na vijorenje svoje zastave. 2rodovi imaju
pripadnost one drzave ciju zastavu smiju vjoriti, mora postojati veza izmeu drzave i
broda a drzava treba vrsiti jurisdikciju i nadzor u pregledu tehnickih upravnih i
socijalnih pitanja. 2rodovi plove pod zastavom samo jedne drzave i na otvorenom su
moru podvrgnuti jurisdikciji drzave te zastave. 2rod koji plovi pod zastavom dvaju ili
vise zastava smatra se brodom bez drzavne pripadnosti i nece se prema trecim
drzavama moci pozvati ni na jednu od tih zastava. 1atni brodovi uzivaju na
otvorenom moru potpuni imunitet od jurisdikcije svake drzave osim drzave zastave!
$apovjednik mora bit u sluzbi te drzave , njegovo ime na popisu casnika a posada
podvrgnuta pravilima vojne stege. 2rodovi u vlasnistvu drzave ili kojima se ona koristi
u otvorenom moru imaju potpuni imunitet od jurisdikcije svake druge drzave sem
drzave zastave. (rzava je duzna za brodove poduzimati potrebne mjere za
ostvarivanje sigurnosti na moru( uvjeti posade, signali,konstrukcija broda itd.) .
slucaju sudara ili nezgode koja povlaci kaznenu odgovornost zapovjednika ili bilo
koje druge osobe u sluzbi broda postupak ce se moci provesti protiv tih osoba samo
pred sudskim ili upravnim organima bilo drzave zastave ili drzave ciji su ti casnici
drzavljani. $a stegovne postupke nadlezna je drzava koja je izdala pomorsku knjizicu
kapetanu ili svjedodzbu o osposobljenosti. .zap"enje ili zadrzavanje mogu narediti
samo organi drzave zastave. (uznost zapovjednika je pruzanje pomoci covjeku u
moru, da zaplovi punom brzinom osobama u pomoc, da nakon sudara pruzi pomoc
drugom brodu, posadi i putnicima. (rzava je duzna poduzimat mjere protiv prijevoza
robova na brodovima koji su ovlasteni vijoriti njezinu zastavu. iratstvo je #in nasilja
ili plja#ke ili poticanjeEnamjerno omogucavanje nekog djela izvrseno za osobne svrhe
koji je na otorenom moru usmjeren protiv rugog broda(dobara, putnika) :ve drzave
sudjeluju u suzbijanju piratstva u otvorenom moru ili na bilo kojem drugom mjestu
koje nije pod jurisdikcijom bilo koje drzave. iratstvo je ujedno i cin dobrovoljnog
sudjelovanja u upotrebi broda ili zrakoplova ako pocinitelj zna cinjenice .
iratski brod ili zrakoplov je onaj koji su osobe u cijoj se vlasti nalazi uzele za
izvrsenje djela piratstva. :vaka drzava u otvorenom moru moze uhititi pirate, uzaptiti
dobra na brodovima.
1atni brod kada sretne trgovacki nema ga pravo pregledati osim ako ne postoji neka
o<tra sumnja da se brod bavi piratstvom ili trgovinom obljem.. rogon straog broda
moze se poduzeti kad nadlezne vlasti imaju razloga vjerovati da je taj brod prekrsio
zakone i propise te drzave, progon mora zapoceti dok se brod ili jedan njegov camac
nalazi u unutarnjim vodama u teritorijalnom moru ili u vanjskom pojasu drzave samo
pod uvjetom da se moze nastaviti izvan ter.mora ili vanjskog pojasa pod uvjetom da
nije prekinut. ravo progona prestaje kada taj brod uplovi u svoje teritorijalno more, a
to pravo mogu obavljati samo ratni brodovi ili vojni zrakoplovi. %ko si brod bezveze
progonio moras mu nadoknadit troskove.
(avid ,edi"
7
(rzava je duzna donjeti propis radi spre#avanja oneciscenja mora na-tom iz broda ili
cjevovoda ili onoga koje dolazi od istrazivanja morskog dna ili podzemlja. (rzave
imaju pravo polagati podmorske kabele i cjevovode na dno otvorenog mora i obalna
drzava ne moze ometati polaganje i odrzavanje istih. (rzava donosi zakon i propise
prema kojima se odreuje da su kaznjivi oni koji namjerno ili iz nehata prekinu ili
ostete kabel sto moze unistiti tele-onsku vezu. :vaka drzava donosi zakone u kojem
osoba koja unisti drugi kabel ili cjevodvod postavljanjem svoga mora platiti trosak
popravka, nadalje donosi se zakoni i propisi kojima vlasnik kabela mora nadoknadit
stetu nekom ko je zrtvovao sidro ili mrezu da ne unisti kabel.
KONVEN4I5A O RI6O7OVU I O4UVAN5U 6IO7OSKI8 6OGATSTAVA
OTVORENOG MORA
!'va konvecnija de-inira ocuvanje bioloskih bogatstava otvorenog mora kao
ukupnost mjera koje omogucuju stalni optimalni prinos tih dobara tako da do
maksimuma osiguravaju raspolozivost prehrambenih i drugih morskih proizvoda.
(rzave imaju pravo da senjihovi drzavljani bave ribolovom na otvorenom moru pod
odgovarajucim uvjetima i mjerama za ocuvanje biomase. 'balna drzava ima
poseban interes u odrzavanju proizvodnih bioloskih bogatstava u bilo kojem djelu uz
svoje teritorijalno more. 'balna drzava ima pravo ravnopravno sudjelovati u svakom
istrazivanju i donosenju propisa radi ocuvanja bioloskih bogatstava otvorenog mora u
tom prostoru. 'balna drzava moze donositi jednostrane mjere ocuvanja za sve riblje
-ondove ili druga morska bogatstva u bilo kojem djelu mora uz svoje teritorijalno more
ukoliko pregovori sa ostalim drzavama nisu doveli do sporazuma. ravno ureenje
ribolova napravama trajno zabodenim u morsko dno u prostorima otvorenog mora uz
teritorijalno more odreena drzava moze poduzimati tamo gdje su takav ribolov vec
dugo vremena odrzavali i vodili njezini drzavnjani uz uvijet da i njeni nedrzavljani
mogu sudjelovati u toj djelatnosti na ravnoj nozi kao i drzavljani izuzevsi porstor gdje
taj ribolov vrse njeni drzavljani.
KONVEN4I5A O EPIKONTINENTA7NOM PO5ASU
/pikontinentalni pojas je pojas koji oznacava morsko dno i podzemlje podmorskih
prostora uz obalu ali izvan teritorijalnog mora do dubine od 5@@ metara ili preko te
granice do tocke gdje dubina vode iznad njih dopusta iskoristavanje prirodnih
bogatstava navedenih prostora. 'balna drzava ima suverena prava nad
epikontinentalnim pojasom radi istrazivanja i iskoristavanja prirodnih bogatstava, ta
su prava iskljuciva u tom smislu da ako obalna drzava to ne radi, to ne radi ni nitko
drugi. rirodna bogatstva su rudno i neziva bogatstva morskog dna i podzemlja.
rava na epikontinentalni pojas ne diraju u pravni polozaj voda i zraka iznad njih.
'balna drzava nesmije ometati polaganje kabela u epikontinentalnom pojasu.
DRUGA KON9EREN4I5A U5EDIN5ENI8 NARODA O PRAVU MORA
8tjeli su rje<it problem <irine teritorijalnog mora, :::1 je htio najvise 15 milja, uz
dodatnu zonu od 15 milja, amerikanci zele FG15 , glasanje se odrzava ali nist anije
rjeseno.
TRE:A KON9EREN4I5A U5EDIN5ENI8 NARODA O PRAVU MORA
Covori s o tom da se prostor izvan granica proglasi opcim dobrom covjecanstva,
inicira se reguliranje uporabe morskog dna i podzemlja. (one<ena je (eklaracija o
nacelima kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne
jurisdikcije.
&'N:/N$.:!treba traziti prethodno ispitivanje svih mogucnosti i sredstava za
donosenje odluka bez glasovanja, a kad se utvrdi da su svi napori za psotizanje
konsenzusa iscrpljeni onda dolazi do glasovanja.
(avid ,edi"
F
KONVEN4I5A U5EDIN5ENI8 NARODA O PRAVU MORA
!ima za rezultat pro<irivanje granica obalne jurisdikcije uvoenjem <irokih razlicitih
pojasa acionalne jurisdikcije. D%N+:&I '+%: je prosiren na 5> milje, iskljucivi
gospodarski pojas do 5@@ milja, epikontinentalni pojas i do =7@ milja od polazne crte
ili 5@@ milja od izobate koja povezuje dubinu od 57@@ metara. Aa konvencija je
povecala regulaciju vec postojecihh pravnih instituta. &od teritorijalnog mora je
konacno utvrena granica od 15 milja. uno detaljnije nego u 6enevskim
konvencijama regulirano je pitanje tjesnaca te se sada razlikuje tranzitni
prolazak(sloboda tranzita i prelijetanje jedino radi brzog tranzita tjesnacem izmedju
jednog djela otvoreog mora ili iskljucivoga gospodarskog pojasa ) od neskodljivog
prolaska (izmeu jednog djela otvorenog mora ili iskljucivo gosp.pojasa i teritorijalnog
mora.
UNUTARN5E MORSKE VODE
!to su oni djelovi mora koji su sa kopnenim podrujem u tako uskoj vezi da drzava s
jedne strane ima najveci interes na njima a sa druge strane ona vlada tim prostorima
pa su one po meunarodnom pravu jednako pod suverenoscu drave kao i kopneno
podrucje.
!:uverenitet 8rvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode, zracni prostor
iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, prema omorskom zakoniku
unutarnje morske vode obuhvacaju luke i zaljeve na obali kopna i otoka.
!:trani trgovacki brod smije prolaziti unutarnjim vodama 18 radi uplovljavanja u luku
otvorenu za meuarodni promet ili u luku sa brodogradilistem di ce se popravljat
!&abotazu( prijevoz stvari i putnika) izmedju hrvatskih luka mogu samo obavljati
brodovi, jahte ili brodice hrvatske drzavne pripadnosti. ,inistarstvo moze dopustiti
kabotazu i stranim brodovima ako ima interesa 18
!strani ratni, javni i ribarski brodovi te znanstveno istrazivacki smiju uploviti u
unutranje vode radi ulaska u luku za me.promet ili brodogradiliste ako dopusti
ministarstvo, moe se i dopustiti dolazak brodova sa nuklearnim oruzjem. ;uplovljenje
se ne moze odobriti stranom ratnom brodu koji ugroava sigurnost rh. . 1h lukama
najvise odjednom mogu bit = strana broda ne duze od 1@ dana.
!strane jahte mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama pod uvjetom da
nakon ulaska u unutarnje morske vode odu u najblizu meunarodnu luku i obave
granicnu kontrolu.
!pravne i -izicke osobe mogu slikati i raditi istrazivanja mjerenja dna itd, samo uz
odobrenje ministarstva nadleznog za to sto zele. %ko se radi istrazivanje, na bordu
mora bit bar jedan znanstvenik koji radi u domacoj znanstvenoj organizaciji.
!u brodogradilistima rh se moze popravljati, obnavljati ili cistiti strane ratne brdove
nakondobivene dozvole ministarstva za poslove obrane. :trani ratni brod na
popravku smije imat samo trecinu posade naoruzanu sa osobnim naoruzanjem i
jednim kompletom streljiva, duzni su kad udju na popravak odmah iskrcat gorivo
mazivo i oruzje osim nuklearnog.
!ministar moze propisat zabranjene zone, ali moze i dopustit brodovima da polove
kroz njih
!strani plovni objekti koji zbog vise sile traze zaklon duzni su obavjestit najblizu lucku
kapetaniju koja ce izvjestit najblizu policijsku postaju
TERITORI5A7NO MORE u proslosti je 8aska kon-erencija rekla da moze bit siroko =
> F 15nm, treca kon-erencija un!a o pravu mora je odredila da svaka drzava moze
odrediti svoju <irinu teritorijalnog mora cija sirina ne prelazi 15 nm mjernih od
polaznih crta. Na teritorijalnom moru je obalna drzava suverena ali je taj suverenitet u
(avid ,edi"
?
interesu plovidbe i trgovine te je ogranicen neskodljivim prolaskom stranih brodova.
$a razliku zenevske kon-erencije koja kaze da neskodljivi prolazak ne smije dirati u
mir red i sigurnost obalne drzava, ova objektivizira te kriterije nabrajanjem postupaka.
!suverenost obalne drzave proteze se izvan njezinog kopnenog podrucja na susjedni
pojas teritorijalnog mora te na njegovo dno i podzemlje koje samo obalna drzava ima
pravo koristiti.
C1%NI*/ A/1IA'1I+%9N'C ,'1% ; vanjska granica je udaljenost svake tocke od
najblize tocke polazne crte jednaka sirini teritorijalnog mora. Normalna polazna crta
je crta niske vode uzduz obale
,/A'(% 1%DNI8 '9. *1A% moze se koristiti ako je obala razvedena ili dobro
usjecena ili ako se uzduz obale nalazi niz otoka. Ne smiju se povlaciti ako se znatno
udalje od smjera obale a morski prostori unutar tih crta moraju bit dobro povezani sa
kopnom da bi bili pod rezimom unutarnjih voda.
$%9+/D koji pripada drzavi jasno je istaknuta uvala koja zadire u kopno u takvu
omjeru prema <irini svog ulaza da sadrava vode zatvorene kopnom a nije samo
obicna krivina obale. .vala se nece smatrati zaljevom ako njena povrsina nije
jednaka ili veca od povrsine polukruga kojem je promjer crta povucena preko ulaza u
tu uvalu. %ko zbog postojanja otoka uvala ima vise od jednog ulaza tada se polukrug
povlaci tako da se kao promjer uzme ukupna duljina crta koje zatvaraju pojedine
ulaze. ovrsina otoka unutar uvale racuna se kao dio morske povrsine uvale. %ko
razmak izmeu crta niske vode na prirodnim ulaznim to#kama zaljeva nije veci od 5>
morske milje moze se povuci granicna crta izmedju tih dviju crta niske vode a vode
koje su njome zatvorene smatraju se unutarnjim morskim vodama. %ko je razmak
izmeu crta niske vode veci od 5> milje povlaci se ravna polazna crta od 5> morske
milje unutar zaljeva tako da se crtom zatvori najveca moguca povrsina vode. . svrhu
odreivanja granica teritorijalnog mora smatra se najizbocenije stalne lucke
graevine koje su sastavni dio luckog sustava i cine dio obale.
8I:A'1I+:&I $%9+/D podrucje morskog prostora u kojem obalna drzava oslanjajuci
se na dugotrajnu upotrebu i ostvarivanje vlasti podvrgva taj prostor sebi sa tim da se
na te zaljeve ne upotrebljuju meunarodna pravila o zaljevima.
:I(1I:A% koja brodovima sluze za ukrcavanje iskrcavanje i sidrenje a koja bi se
inace nalazila izvan granice teritorijalnog mora ukljucena su u teritorijalno more.
'balna drzava mora jasno obiljeziti ta sidrista i naznaciti ih zajedno sa njihovim
granicama na pomorskim kartama koje na propisan nacin objavljuje
:.*/9I*/! kad obale dviju drzava lee sucelice ili medjusobno granice ni jedna od
tih drzava nije ovlastena, ako meu njima nema sporazuma, prosiriti svoje
teritorijalno more preko crte sredine kojoj je svaka tocka jednako udaljena od
najblizih polaznih crta od kojih se mjeri <irina teritorijalnog mora. Aa granicna crta
treba biti naznacena na pomorskim kartama.
.$DI:I*% $% DI:'&/ D'(/!prirodni dio kopna okruzen morem i suh za niske vode
ali preplavljen za visoke. &ad se ta uzvisica nalazi na udaljenosti od kontinenta ili
otoka koji prelazi sirinu teritorijalnog mora, ona nema vlastitog teritorijalnog mora.
'9%$N/ *1A/ :/ N%$N%*.+. N% ',. &%1A%,%
NESKOD75IVI PRO7A0AK U TERITORI5A7NOM MORU
ravila koja se primjenjuju an sve brodove ; pravilo neskodljivog prolaska
teritorijalnim morem! taj prolazak se smatra presjecanje mora bezz ulaska u
unutarnje vode. Aaj prolazak mora bit brz i neprekinut, on obuhvaca i zaustavljanje i
sidrenje ali samo u slucaju vise sile.
(avid ,edi"
4
Aaj neskodljivi prolazak ne dira u mir, red ili sigurnost obale, nije nsekodljiv ako brod
prijeti silom, ili na bilo koji nacin protivan nacelima me.prava sadrzanim u ovelji
ujedinjenih naroda. odmornice i podvodna sredstva moraju u teritorijalnom moru
ploviti povrsinom i istaknut svoju zastavu, u rh mora jos dodatno vijoriti svoju zastavu
i zastavu rh.
'balna drzava moze donositi jos neke zakone za sigurnost pom.prometa, za zastitu
navigacijskih pomagala, kabela i cjevovoda, cuvanje ivih bogatstava mora,
sprecavanje carinskih, -iskalnih, useljenickih, zdravstvnih zakona. 1adi sigurnosti
moguce je da drzava odredi plovne puteve za neskodljivi prolazak i da ih uredi prema
sustavima odjeljenog prometa, posebno se moze traziti da tankeri i nuklearni brodovi
ogranice prolazak. :trani nuklearni brodovi i brodovi koji prevoze radioaktivni teret
kada se sluze neskodljivim prolaskom moraju imat isprave i postovat posebne mjere
opreza. (uznost obalne drzave je da nesmje ogranicavat neskodljivi prlazak i mora
objavljivat opasnosti. ravo zastite obalne drzave je da moze sprijecit ne neskodljivi
prolazak , moze privremeno obustavit pravo neskodljivog prolaska i nesmje uzimat
nikakvu naknadu zbog tog prolaska.
1%DI9% $% A1C'D%&/ 21'('D/ I (1$%DN/ A1C'D%*&/ 21'('D/
&%$N/N% :.(2/N':A!(criminal jurisdiction) obalne drzave ne bi trebalo vr<iti na
stranom brodu koji prolazi teritorijalnim morem radi uhicenja neke osobe ili vrsenja
istrazne radnje u vezi sa nekim kaznenim djelom pocinjenim na brodu za vrijeme
polaska, osim ako se posljedice kaznjivog djela ne odnose na obalnu drzavu ili
remete mir zemlje ili je zapovjednik zatrazio pomoc mjesnih organa.
!C1%0%N:&% :.(2/N':A ( civil jurisdiction)! obalna drzava ne bi trebala
zaustavljati strani brod koji prolazi teritorijalnim morem niti ga skretati sa puta radi
vrsenja graanske sudbenosti nad sobom koja se nalazi u brodu. ravo obalne
drzave je da u skladu sa unutarnjim pravom poduzima mjere zadravanja u bilo
kojem graanskom postupku prema stranom brodu koji se zaustavio u teritorijalnom
moru ili porlazi ter.morem doplovivsi iz unutarnjih morskih voda.
Ra.# 3ro!ov# uzivaju na otvorenom moru potpuni imunitet od jurisdikcije svake
drzave osim drzave zastave! 0apov'e!#k mora bit u sluzbi te drzave , njegovo ime
na popisu casnika a posada podvrgnuta pravilima vojne stege.
A/1IA'1I+%9N' ,'1/ 18!15 milja u smjeru gospodarskog pojasa od polaznih
crta
81 ', $%&'NI& kaze da je neskodljivi prolazak plovidba teritorijalnim morem bez
uplova u neku njenu luku ili sa ulovom u luku sa brodogradilistem uz uvjet da se ne
narusava sigurnost i mir. :tranom ribarskom brodu je za vrijeme prolaska zabranjeno
lovit ribu i rh moze propisat odredjene putove za plovit, sustave odjeljenog prometa
itd. 1atni, tankeri i drugi brodovi kada prevoze opasne i stetne tvari za vrijeme
neskodljivog prolaska duzni su ploviti odreenim propisanim putevima, postovat
sustave odjeljenog prometa, te udovoljavati sigurnosti plovidbe i suzbijanje
oneciscenja.
VAN5SKI PO5AS to je pojas mora koji se nalazi uz teritorijalno more i u kojem
obalna drzava moze crsiti nadzor da bi sprijecila krsenje carinskih, -iskalnih,
useljenickih i zdravstvenih zakona i drugih propisa te kaznila krsenje tih zakona.
Danjski pojas ne moze se prostirati preko 5> milje od osnovnih polaznih crta.
:lijedom navedenoga ako drzava odredi puno teritorijalno more od 15 milja tada ce
joj i vanjski pojas iznosit 15 milja uz to da ga ona mora proglasiti. . hrvatskom
pomorskom zakoniku nemamo vanjskog pojasa nego samo teritorijalno more od 15
milja.
(avid ,edi"
3
T5ESNA4I KO5I S7U0E MEUNARODNO5 P7OVID6I-tjesnaci i morski kanali su
plovni putevi koji spajaju <ira podrucja mora, sa time da su tjesnaci prirodni putevi a
morski kanali tvorevine.
!&onvencija ujeinjenih naroda o pravu mora u ovom slucaju razlikuje neskodljivi od
tranzitnog prolaska. Aranzitni prolazak podrazumjeva ostvarivanje slobode plovidbe i
prelijetanja jedino radi neprekinutog i brzog tranzita tjesnacem izmeu jednog djela
mora ili iskljucivog gospodarskog pojasa i drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo
gosp.pojasa . (rzava ima pravo propisati rute i nacine prolaska te nacine
sprecavanja oneciscenja. . tranzitnom prolasku podmornice ne moraju biti na
povrsini mora.
A1%N$IANI 1'9%$%& . A+/:N%*I,% &'+I :9.$/ ,/0.N%1'(N'+
9'DI(2I
2rodovi uzivaju pravo tranzitnog prolaska izmeu jednog djela mora ili iskljucivog
gospodarskog pojasa i drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo gosp.pojasa, taj
prolazak se ne smije ometat. Aranzitni prolazak se nece primjenjivati ako postoji put
otvorenim morem ili iskljucivim gospodarskim pojasom. (.$N':AI 21'('D% I
$1%&'9'D%!nema zadrzavanja, nema prije"enja silom, nesmjes protiv ovelje un!
a, obaveza je suzdrzavanje od svih djelatnosti koje su svojstvene redovitom nacinu
brzog tranzita osim u slucju vise nevolje. 'baveza je drzat se pravila za izbjegavanje
sudara na moru, nadzor oneciscenja s brodova. $rakoplovi ce postovati pravila
organizacije za civilno zrakoplovstvo te ce postovat sigurnost plovidbe te stalno
provjeravat radio-rekvenciju koju im je dodjelilo meunarodno tjelo za nadzor. :trani
brodovi za istrazivanje nesmiju obavljat istrazivanja i hidrogra-ska mjerenja bez
ovla<tenja obalnih drzava tjesnaca. 'balne drzave mogu odrediti plovne puteve i
sustave odvojenog prometa. 'balne drzave mogu donositi zakone i propise koji se
odnose na sigurnost plovidbe sprecavanje oneciscenja, ureenje prometa, propisa o
ispustanju na-te, moze propisat zabranu ribolova ribarskim brodovima. (rzave koje
prolaze tjesnacima i obalne drzave moraju sporazumno suraivat kad se radi o
odrzavanju tjesnaca i navigacijskih pomagala i kad je rjec o smanjivanju oneciscenja.
(uznost obalnih drzava na tjesnacima je da ne ometaju tranzitn prolazak i duzne su
objavit svaku opasnost za plovidbu ili prelijetanje koje im je poznato. Aranzitni prolaz
se ne smije obustavit H
,'1:&I &%N%9I!za prolazak se naplacuje pristojba. .koliko nije internacionaliziran
on postaje podvrgnut suverenitetu drzave u kojoj je prokopan. 2itni su sueski kanal,
panamski kanal i kielski kanal.
AR8IPE7ASKE DR0AVE arhipelag znaci skupinu otoka ukljucujuci djelove otoka,
vode koje ih spajaju i druga prirodna obiljezja koja su medjusobno povezana da tvore
geogra-sku politicku i gospodarsku cjelinu. %rhipelaska drzava moze znaciti drzavu
koja se u cjelosti sastoji od jednoga ili vise arhipelaga a moze obuhvacati i druge
otoke. %rhipelaska drzava moze povuci polazne crte tako da spoji krajnje vrhove
najudaljenijih otoka u arhipelagu pod uvjetom da su tim crtama obuhvaceni otoci i
podrucje u kojem je omjer kopna naprema moru izmedju jedan naprema jedan i
jedan naprema devet. (uljina polaznih crta ne smije prijeci 1@@ nm osim sto tri posto
ukupnoga broja polaznih crta moze biti dugo do 157 nm.
olazne crte se ne smiju vuci tako da su se znatno udaljile od oblika arhipelaga ,
nesmiju se povlaciti ni na uzvissicama suhim za niske vode osim ako tamo nisu
svjetionici koji su stalno iznad vodene povrsine. %rhipelaska drzava nemoze koristiti
polazne crte tako da njima odvoji teritorijalno more od susjedne drzave. %ko se jedan
dio arh.voda drzave nalazi izmedju 5 djela susjedne drzave postojeca prava iz
sporazuma i dalje ce se postovat. :uverenitet arhipelaskih drzava proteze se na
(avid ,edi"
1@
arhipelaske vode, zrak iznad voda te njihovo dno podzemlje i bogatstva. Iirina
teritorijalnog mora, vanjskog pojasa, iskljucivog gospodarskog pojasa i
epikontinentskog pojasa mjeri se od arhipelaskih polaznih crta.
'2D/$/ %18I/9%:&I8 (1$%D%!duzne su postovat postojece sporazume te
priznat tradicionalna ribolovna prava, arh.drzava mora postovat podmorske kabele i
cjevovode i dopustat popravke i zamjenu sa tim da se obavjesti o njihovu polozaju.
1%D' %18I/9%:&'C 1'9%:&%!de-inirano je kao ostvarivanje prava plovidbe
i prelijetanja na uobicajen nacin jedino radi neprekinutog i brzog i neometanog
tranzita izmeu jednog djela otvorenog mora ili iskljucivo gospodarskog pojasa i
drugog djela otvorenog mora ili iskljucivo gospodarskog pojasa. %rh.drzava moze
odrediti plovne puteve i iznad njih zracne koridore prikladne za neprekinut i brz
prolazak stranih brodova kroz arhipelaske vode i teritorijalno more uz njih te za
prelijetanje stranih zrakoplova zracnim prostorom iznad njih.
%rh.drzava moze propisati sustave odvojenog prometa radi sigurnosti prolaska
brodova uskim kanalima u tim plovnim putovima. %rh.drzava smije zamjeniti
odreene prometne putove drugima
ISK75U4IVI GOSPODARSKI PO5AS je podrucje koje se nalazi izvan teritorijalnog
mora i uz njega, podvrgnuto je posebnomm pravnom rezimu i u njemu obalna drzava
ima suverena prava istrazivanja i iskoristavanja, ocuvanja i gospodarenja zivim i
nezivim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih s morskog dna i
podzemlja.
!ne smije se prostirati premo 5@@ morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri
sirina teritorijalnog mora.
!u njemu sve drzave (obalne i neobalne) uzivaju slobodu plovidbe prelijetanja,
polaganja kabela i cjevovoda te ddruge opotrebe mora.
1%D% '2%9N/ (1$%D/!ima jurisdikciju nad umjetnim otocima, istrazivanjima i
ocuvanju okolisa, jurisdikciju -iskalinih, carinskih, useljenickih, zdravstvenih zakona.
'ko spomenutih otoka mogu se napraviti sigurnosne zone razumnih dimenzija u
kojima ce vladati posebne mjere.(ne prelaze 7@@ m!granice) . umjetni otoci se
nesmiju postavljati tamo gdje ometaju plovidbene puteve, nemaju teritorijalno more.
'balna drzava odredjuje dopustivi ulov zivih bogatstava u svom iskljucivom
gosp.pojasu i zalaze se za optimalno iskoristavanje zivih bogatstava. %ko se radi o
istom ribljem naselju ili ribljim naseljima udruzenih vrsta uz pomoc razlicitih
organizacija se daju mjere za odrzavanje njihove kolicine. Drlo migratorne vrste se
jako cuvaju pa se potice optimalno iskoristavanje. (rzava moze zabranizi ulov
morskih sisavaca da ih spasi. (rzave iz cijih rjeka teku anadromne ribe(losos)
ugrauju u svoje zakone prikladne mjere da ocuvaju takva riblja naselja. %ko ima
katadromnih vrsta ( cjeli zivot na istom podrucju) isto ih treba pazit i prema njima
vrijede posebne mjere
1%D' N/'2%9NI8 (1$%D% I$ :.21/CI+/ I 1%D' (1$%D/ . C/'C1%):&I
N/'D'9+N', '9'$%+.!postoji pravo neobalnih drzava na pravicnoj osnovi
koje kaze da one mogu sudjelovati u iskoristavanju odreenog djela vi<ka zivih
bogatstava iskljucivih gospodarskih pojaseva. ravo drzave u nepovoljnom
geogra-skom pojasu je isto da sudjeluje u iskoristavanju odreenog djela viska zivog
bogatstva. Ae nepovoljne drzave se de-iniraju kao drzave koje se nalaze na moru i
njihov geogra-ski polozaj u smislu opskrbe ribom za prehranu svog stanovnistva cini
(avid ,edi"
11
ovisnima da love ribu u iskljucivim gospodarskim pojasima drugih drzava. &onvencija
ujedinjenih naroda navodi ogranicenja prijenosa prava iskoristavanja zivih bica
neobalnih drzava dnosno drzava u nepovoljnom polozaju osim ako se te drzave ne
dogovore drugacije. 'balna drzava moze kontorlirati, zaustavljati pregledavati
uzapciti i povesti sudski postupak koji je nuzan da bi se postovao zakon. %ko drzava
uzap"i neki ribarski brod, mora javiti drzavi tg broda i kad se da jamstvo a ce kazna
biti placena mora pustiti posadu broda. 1%$C1%NI*/N+/ I:&9+.*ID'C
,'1:&'C '+%:%! ako drzave leze sucelice granica iskljucvog gospodarskog
pojasa ostvaruje se sporazumom na temelju meunarodnog prava u postizanju
pravicnog rjesenja. . 18 se taj pojas zove samo gospodarski i u njemu drzava ima
suverenitet da istrazuje, iskoristava, i proizvodi energiju, smije graditi otoke i regulirati
im gradnju, oko tih otoka mogu bit postavnjne sigurnosne zone od 7@@
metara(zabrana plovidbe), brodovi koji plove tuda duzni su postovat nase i
meunarodne zakone o oneciscenju mora i zraka. 1':I1/N+/ +.1I:(I&*I+/ 18
N% +%(1%N:&', ,'1.!prosireno je zbog zabrinutosti zbog kolicine ribe 5@@= ,
uspostavnjen je zerp!zasticeni ekolosko ribolovi pojas, stupa na snagu godinu
kasnije. 5@@> ; odluka o dopuni odluke o prosirenju jurisdikcije rh na jadranskom
moru po kojoj ce clanice zemlje eua moc
EPIKONTINENTA7NI PO5AS
'snovna de-inicija je da je to pojas obalne drzave koji obuhvaca morsko dno i
njegovo podzemlje izvan teritorijalnog mora preko citavog prirodnog produzetka
njezinog kopnenog podrucja do vanjskog ruba kontinentalne ravnine ili do 5@@ nm od
polaznih crta tamo gdje vanjski rub ne seze do te udaljenosti. Aaj pojas maJimalno
smije iznositi 57@ milja ili udaljenost do 1@@ milja od crte koja spaja tocke dubine do
57@@ metara. 'balna drzava ili placa ili daje doprinose za iskoristavanje epi pojasa
izvan 5@@ milja od polaznih crta.
1%D% '2%9NI8 (1$%D% ;suverena prava istrazivanja i iskoristavanja prirodnih
bogatstava, nitko ne smije istrazivati bez obalne drzave. 'balna drzava ima pravo
odobravanja i ureivanja busenja u bilo koju svrhu, obalna drzava daje usglasnost za
cjevovode i kablove, nadzor i smanjenje oneciscenja iz cjevovoda. 'balna drzava
nemoze ometati polaganje ili odrzavanje tih kabela ii cjevovoda. rava obalne drzave
na epi pojas ne diraju u prava na vodu iznad i zrak iznad njega. 18 ima isto taj pojas
do granice sa italijo postavnjene 13F4!jugoslavija..i rh isto ima pravila koja su ista
kao i za sve druge.
OTVORENO MORE obuhvaca sve djelove mora koji nisu iskljucivi gosp.
pojas,teritorijalno more, unutarnje vode neke drzave te u arhipelaske vode
arhipelaske drzave. Nijedna drzava ne smije traziti suverenitet nad odredjenim
prostorom otvorenog mora..:9'2'(% 'AD'1/N'C ,'1%! znaci da svaka drzava
smije ploviti, prelijetati, stavljat kabele i cjevi, gradit otoke i druge uredjaje, ribariti,
istrazivat, smije se koristiti samo u miroljubive svrhe. (rzava odredjuje pod kojim
uvjetima dodjeljuje svoju pripadnost brodu tj brodovi imaju pripadnost drzave ciju
zastavu smiju vijoriti a drzava za to daje isprave s toga postoji veza izmedju broda i
drzvave. 2rodovi plove pod samo jednom zastavom u otvorenom moru, te nesmje
mjenjat zastavu tokom putovanja osim ako nije doslo do prijenosa vlasnistva za
vrijeme puta. (uznost drzave zastave je da vodi upisnik brodova sa imenima i
podacima o brodovima koji viju njenu zastavu. +urisdikciju moze obaviti drzava
zastave ako netko sumnja da ju nije obavila, ratni brodovi imaju imunitet od
jurisdikcije isto kao i brodovi u vlasnistvu drzave. %ko se dogodi sudar i neki casnik ili
zapovjednik je kriv moze im se suditi u drzavi zastave ili u drzavi ciji su pripadnici.
Drijedi duznost pruzanja pomoci. :vaka drzava provodi mjere radi sprecavanja i
(avid ,edi"
15
kaznjavanja prijevoza robova na brodovima koji viju njenu zastavu. I1%A:AD' je
nezakonit cin zadrzavanja ili nasilja tj.pljacka koju za osobne svrhe izvrsi posada ili
putnici privatnog broda ili zrakoplova koji je usmjeren protiv drugog broda ili
zrakoplova na otvorenom moru. iratstvo je i poticanje ili omogucavanje opisanih
djela kao ii dobrovoljno sudjelovanje u upotrebi broda ako cinitelj zna posljedice. 2ilo
koja drzava u otvorenom moru moze ratnim ili drzavnim brodovima uzaptiti piratski
brod ili zrakoplov te uhititi pirate. 'baveza svih drzava je da suradjuju na suzbijanju
trgovine opojnim drogama ili psihotropnim tvarima , svaka drzava je obavezna i na
suzbijanje neovlastenog emitiranja sto znaci oda<iljanje suprotno medjunarodnim
propisima. 1atni brod koji sretne trgovacki nema ga pravo pregledavati ako ne
sumnja na piratstvo, roblje i emitiranje. ravo progona isto vrijedi samo mora poceti u
unutarnjim morskim vodama, arh.vodama teritorijalnom moru ili vanjskom pojasu
pod uvjetom da nije prekinut. :vaka drzava smije stavljati kabele i cjevi izvan
epikontinentalnog pojasa te je kaznjivo namjerno unistavanje istih.
'B.D%N+/ I C':'(%1/N+/ 6IDI, 2'C%A:ADI,% 'AD'1/N'C ,'1%!svi
drzavljani se smiju baviti ribolovom na otvorenom moru uz uvjet postovanja prava i
duznosti, drzave surauju na ocuvanju i gospodarenju ivim bogatstvima pa iz toga
izlazi da drzave ciji drzavljani ribare zajedno pregovaraju radi usvajanja mjera za
o#uvanje zivih bogatstava.
RE;IM OTOKA- otok je prirodni komad kopna okruzen morem koji je suh za visoke
vode, pa su njome iskljuceni umjetni otoci. 'toci nisu uzvisice suhe za niske vode,
preplavljeni za visoke. %ko se radi o uzvisici suhoj za niske vode ona nema vlastito
teritorijalno more, nesmiju se vu" polazne crte osim ako nema svjetionika i
instalacija koje su stalno iznad vode, sto se malo promjenilo trecom kon-erencijom
una o pravu mora pa se crte smiju povlacit ako to priznaju druge drzave. 'd otoka
treba razlikovati stjene ili hridi od grebena (kamenih ili koraljnih) 18 obuhvaca mnogo
otoka, te za otoke ne nabraja sve djelove koji nisu suhi za visoke vodeK povlaci ravne
i normalne polazne crte sto znaci da se najvise otoka nalazi u unutarnjim morskim
vodama.
0ATVORENA I7I PO7U0ATVORENA MORA znaci zaljev, bazen ili more okruzeno
dvijema ili vise drzavama i povezano s drugim morem ili ceanom uskim prolazom kao
i more koje se pretezito sastoji od teritrijalnih mora i iskljucivih gospodarskih pojaseva
dvaju ili vise obalnih drzava. Na takvim morima drzave trebaju meusobno suraivat
na ostvarivanju prava i duznosti, obalne drzave bi trebale pomocu me.organizacija
uskladiti gospodarenje, ocuvanje i istrazivanje, iskoristavanje bogatstava mora,
ocuvati morski okolis. 18 cije mroe spada u zatvoreno ili poluzatvoreno mora vise
suraivati sa ostalim drzavama da sklope ugovore o svemu navedenom gore.
PRAVO PRISTUPA NEO6A7NI8 DR0AVA MORU I OD MORA TE S7O6ODA
TRAN0ITA
Neobalna drzava podrazumjeva drzavu koja nema morske obale ali ima pravo
pristupa moru i od mora, ukljucujuci prava koja se ticu otvorenog mora i zajednicke
bastine covjecanstva. . tu svrhu neobalne drzave uzivaju slobodu tranzita preko
podrucja tranzitnih drzava svim prijevoznim sredstvima. 'balna i neobalna drzava
koja prolazi preko njenog teritorija dogovara sporazume o uvjetima i nacinima
ostvarivanja tranzita. *%1IN/ A%&:/ I (1.C/ 1I:A'+2/! tranzitne drzave imaju
pravo u ostvarivanju pune suverenosti kako bi osigurale da prava i olaksice ne
naruse njezine interese. romet u tranzitu znaci tranzit roba, osoba i prtljage kroz
podrucje tranzitneEih drzava kada je prolazak kroz to podrucje s prekrcajem,
uskladistenjem, podjelom tereta, mjenjanjm nacina prijevoza ili bez toga samo dio
cjelog putovanja koje zapocinje ili zavrsava unutar podrucja neobalne drzave . Aakav
(avid ,edi"
1=
je promet osloboen svih carina taksi ili drugih pristojbi osim naknada za usluge. .
ulaznim i izlaznim lukama tranzitnih drzava radi olaksavanja prometa u tranzitu se
sporazumima mogu uspostavit slobodne zone ili druge carinske olaksice.
:.1%(N+% A1%N$IAN/ I $%INA/1/:I1%N/ '2%9N/ (1$%D/! mogu suraivati
u izgradnji ili usavrsavanju prijevoznih sredstava, tranzitne drzave poduzimaju sve da
izbjegnu zaka<njenja ili druge tehnicke poteskoce u prometu u tranzitu . +ednakost
postupanja ; u morskim lukama vrijedi i za brodove koji vijore zastavu neobalnih
drzava za rezim u morskim lukama
0ONA ; dna mora i oceana koja su izvan granica nacionalne jurisdikcije i njezina
bogatstva su zajednicka dobra covjecanstva. ojam bogatstva oznacuje sva #vrsta,
tekuca ili plinovita rudna bogatstva u zoni, pri tom je bitno da odredbe koje vrijede za
zonu ne vrijede za vodu i zrak iznad nje. Ni jedna drzava ne moze traziti suverenitet
nad zonom i njezinim bogatstvima. onasanje drzava u zoni mora biti u skladu sa
nacelima sadrzanim u povelji un!a i drugim pravilima u me.interesu mira i sigurnosti.
(jelatnosti u zoni izvode se za dobrobit #ovje#anstva neovisno o geogra-skom
polozaju drzava. 1%D% I $%&'NIAI INA/1/:I '2%9NI8 (1$%D% ;nalazista
bogatstava koje se nalaze i unutar granica jurisdikcije vade se prema zakonitim
interesima obalne drzave pod cijom se jurisdikcijom ta nalazista nalazeK prije
iskapanja ruda potrebno je obavjestit obalnu drzavu ali prava obalne drzave za
mjerama sigurnosti i zastite od oneciscenja se ne diraju.:.(+/9'D%N+/ (1$%D%
. 1%$D'+. u djelatnostima u zoni pomice se s duznom pozornoscu prema njihovim
interesima i potrebama $N%N:AD/N' I:A1%$ID%N+/ ,'1% samo u miroljubive
svrhe i za dobrobit covjecanstva ...&onvencija una o pravu mora nalaze zastitu
morskog okolisa od stetnih posljedica djelatnosti u zoni ali i zastitu ljudskog zivota
koji se stiti posebnim mjerama. .reaji koji se koriste u zoni se polazu koriste i vade
samo uz posebna pravila i propise, i oko tih ureaja se postavlja sigurna zona.
1/(,//AI %18/'9':&/ I 'D+/:N/ 1I1'(/ naeni u zoni cuvaju se ili se
sa njima raspolaze na dobrobit covjecanstva.
1%$D'+ 2'C%A:AD% $'N/! opca politika se obavlja na nacin koji pridonosi
zdravom razvoju svjetskog gospodarstva i ujednacenom rastu me.trgovine. ta
politika stiti drzave od stetnih posljedica koristenja zone. '9IAI&% 1'I$D'(N+/!
vlast poduzima mjere za promicanje rasta djelotvornosti i stabilnosti trzista.
':AD%1ID%N+/ 'D9%:A/N+% I $%(%*% D9%:AI ;vlast ne dopusta diskriminaciju
u ostvarivanju svojih ovlastenja i zadaca .:.:A%D I:A1%$ID%N+% I
I:&'1I:A%D%N+%!vlast sve radi u ime covjecanstva /1I'(I*&' I:IAID%N+/!
svakih 7 godina se preispituju mjere koje vrijede u zoni pa, ih se moze pobolj<at.
,/0.N%1'(N% D9%:A $% ,'1:&' (N'! vlast! cine sve drzave koje su clanice
vlasti, postoje i promatraci a sjediste im je u kingstonu na jamajci. Aemeljno nacelo
im je nacelo jednakosti svih clanova. '1C%N D9%:AI $% ,'1:&' (N' ;
skupstina, vijece i tajnistvo kao glavni organi i poduzece preko kojeg vlast ostvaruje
zadace. :kupstina je sastavljena od po jednog predstavnika od svih clanova
vlasti..'vlastenja skupstine su pravila postupci i raspodjela zaraenoga u zoni. 'na
donosi poslovnik i na pocetku svakog zasjedanja bira predsjednika, svaki clan
skupstine ima jedan glas . Dije"e #ine =F clanova koje bira skupstina, djeluje
najmanje = puta godisnje te je ono izvrsni organ koji nadgleda i uskladjuje djelatnosti
iz nadleznosti vlasti . Aajnistvo ;glavni tajnik, osoblje vlasti, meunarodni znacaj
tajnistva!ne prima upute od nikoga i suzdrzava se od bilo koje vlade i bilo koga izvan
vlasti.
'(.$/*/!prema konvenciji una o pravu mora vlast mora imati organ nazvan
oduze"e. 'no je napravljeno sa ciljem djelovanja u zoni kao i prijevoza prerade i
(avid ,edi"
1>
marketinga rude iz zone. oduzece ima uravni odbor, generalnog direktora i osoblje.
osotji jos ,eunarodna vlast za morsko dno i vijece za sporove o morskom
dnu(vjerovatno nece bit u ispitu)
$%:AIA% I '*.D%N+/ ,'1:&'C '&'9I:%! enevske konvencije su se bavile
tom problematikom. 'snova konvencije una o pravu mora je da <titi okolis, uz I,'
donesene su konvencije za zastitu okolisa, meunarodna konvencija o sprecavanju
oneciscenja s brodova, , oneciscenja mora potapanjem otpada i drugih tvari, o
pripravnostima odgovorima i suradnji kod oneciscenja uljima, treba i spomenuti
/,:%!u ; europska agencija za pomorsku sigurnost koja prati ucinkovitost pravila o
sigurnosti pomorskog prometa na razini eu.
(avid ,edi"