Cis Doc 2011 08 023

Ometanje signala beinih
mrea
CIS-DOC-2011-08-023
lipanj 2011.
Ometanje signala beinih mrea

CIS-DOC-2011-08-023 Revizija 1.03 Stranica 2 od 21

Prava koritenja

Ovaj dokument smijete:
Dijeliti - umnoavati, distribuirati i priopavati javnosti,
Remiksirati - preraivati djelo
pod slijedeim uvjetima:
Imenovanje - Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain da bude nedvojbeno da mu je autor
Laboratorij za sustave i signale, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita u Zagrebu.
To morate napraviti na nain koji ne sugerira da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate izravnu
podrku LSSa.
Nekomercijalno - Ovo djelo ne smijete naplaivati ili na bilo koji nain koristiti u komercijalne svrhe.
Dijeli pod istim uvjetima - Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili koristei ga stvarate novo djelo,
preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slina ovoj i pri tome morate oznaiti
izvorno autorstvo Laboratorija za sustave i signale, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita
u Zagrebu.

Detalji licence dostupni su na: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/hr/legalcode

O CIS-u

CIS izrauje pregledne dokumente (eng. white paper) na teme iz podruja informacijske sigurnosti koji e biti
korisni zainteresiranoj javnosti, a u svrhu podizanje njezine svijesti o informacijskoj sigurnosti i
sposobnosti za uvanje i zatitu informacija i informacijskih sustava. Pored toga, CIS razvija i odrava
mreni portal www.CIS.hr kao referalnu toku za informacijsku sigurnost za cjelokupnu javnost; izrauje
obrazovne materijale namijenjene javnosti; organizira dogaaje za podizanje svijesti o informacijskoj
sigurnosti u javnosti i pojedinim skupinama te djeluje u suradnji sa svim medijima.

CIS okuplja mlade zainteresirane za informacijsku sigurnost i radi na njihovom pravilnom odgoju i
obrazovanju u podruju informacijske sigurnosti te pripremu za profesionalno bavljenje informacijskom
sigurnou.

Centar informacijske sigurnosti [CIS] nastao je 2010. godine na poticaj Laboratorija za sustave i signale[LSS]
Zavoda za elektronike sustave i obradbu informacija Fakulteta elektrotehnike i raunarstva Sveuilita u
Zagrebu, a kao posljedica 15togodinjeg rada na istraivanju, razvoju i primjeni informacijske sigurnosti. LSS
je meu ostalim potaknuo osnivanje CARNetovog CERTa i sudjelovao u izradi Nacionalnog programa
informacijske sigurnosti RH.

Smisao CISa je da bude referentno mjesto za informacijsku sigurnost za javnost, informatiare i posebno
za mlade te da sustavno podie njihovu svijest i sposobnosti u podruju informacijske sigurnosti.

Rad CISa podrava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a omoguuju sponzori.
Upozorenje
Podaci, informacije, tvrdnje i stavovi navedeni u ovom dokumentu nastali su dobrom namjerom i dobrom
voljom te profesionalnim radom CIS-ovih strunjaka, a temelje se na njihovom znanju i petnaestak godina
iskustva u radu u informacijskoj sigurnosti. Namjera je da budu toni, precizni, aktualni, potpuni i nepristrani.
Ipak, oni su dani samo kao izvor informacija i CIS ne snosi nikakvu izravnu ili posrednu odgovornost za bilo
kakve posljedice nastale koritenjem podataka iz ovog dokumenta.
Ukoliko primijetite bilo kakve netonosti, krive podatke ili pogreke u ovom dokumentu, ili imate potrebu
komentirati sadraj molimo Vas da to javite elektronikom potom na adresu info@CIS.hr.


Sadraj
1. UVOD .................................................................................................................................................. 4
2. BEINE MREE ............................................................................................................................... 5
2.1. FREKVENCIJ SKI POJ ASEVI ................................................................................................................ 5
2.2. KANALI ............................................................................................................................................ 6
2.3. PRIJ ENOS PODATAKA ....................................................................................................................... 8
3. OMETANJE BEINIH MREA ....................................................................................................... 10
3.1. POVIJ EST ...................................................................................................................................... 10
3.2. NENAMJ ERNO OMETANJ E BEINIH MREA ...................................................................................... 11
3.3. NAMJ ERNO OMETANJE BEINIH MREA .......................................................................................... 12
3.3.1. Ometanje pomou uma ................................................................................................... 14
3.3.2. Ometanje pomou tona ..................................................................................................... 15
3.3.3. Ometanje pomou pulsa .................................................................................................... 16
3.3.4. Ometanje pomou zvukova ............................................................................................... 16
4. ZATITA OD OMETANJA ................................................................................................................ 16
4.1. TEHNIKE PROIRENOG SPEKTRA ..................................................................................................... 16
4.2. ZATITA NA RAZINI BITOVA .............................................................................................................. 18
5. ZAKLJUAK ..................................................................................................................................... 19
6. LEKSIKON POJMOVA ..................................................................................................................... 20
7. REFERENCE .................................................................................................................................... 21


1. Uvod
U dananje vrijeme postoji jako veliki broj mrea. Mree se dijele u dvije osnovne skupine: ine i
beine mree. ine mree su sigurnije od beinih zbog toga to napada mora biti fiziki povezan
s odailjaem/prijemnikom ili icom koja prenosi signale izmeu njih. Kod beinih mrea nema
takvih ogranienja, tj. napada moe izvesti svoj napad i s veih udaljenosti koristei samo
radiovalove. Ipak beine mree su sve ee i javljaju se u razliitim oblicima. Primamljive su jer
omoguuju jednostavniji rad, laku povezanost, a korisnici mogu koristiti usluge bilo gdje jer ne
moraju traiti prikljuak na koji bi spojili svoj ureaj
Tehnologije koje svakodnevno koristimo poput WLAN-a (eng. Wireless Local Area Network), mobilne
telefonije i televizije koriste radiovalove za prijenos informacija. Podaci koji se prenose na takav
nain nisu zatieni kao podaci koji se prenose icama pa su beine mree esta meta napadaa.
Jedan od estih oblika napada na beine mree je izvoenje DoS (eng. Denial of Service) napada.
Ovaj napad je najjednostavnije izvesti koritenjem ureaja za ometanje beinih mrea, popularno
zvanih jammeri. Oni se najee koriste za ometanje WLAN mrea i signala mobilnih telefona pa je u
ovom dokumentu vei naglasak stavljen na ove dvije beine tehnologije.
Prvo poglavlje opisuje neke osnovne pojmove vezane uz beinu tehnologiju kako bi se lake
shvatilo kako rade ureaji za ometanje beinih mrea. U drugom poglavlju se opisuje to je
potrebno za uspjeno ometanje i na koje naine je mogue izvesti ometanje. Zadnje poglavlje
opisuje neke tehnike koje su razvijene kako bi se umanjile posljedice ometanja signala.

2. Beine mree
Beine mree su mree kod kojih se podaci prenose radiovalovima zbog ega nije potrebno ureaje
povezivati kablovima. Najpoznatiji primjeri mrea koje koriste radiovalove za prijenos informacija su
WLAN, mobilna telefonija, zemaljska i satelitska televizija te beini irokopojasni pristup Internetu
(WiMax). U ovom dokumentu opisati e se detaljnije mobilna telefonija i WLAN mree te nain na
koje se one ometaju budui da su upravo one najea meta napada.
2.1. Frekvencijski pojasevi
Radiovalovi koji prijenose informacije mogu raditi na raznim frekvencijama iz radiofrekvencijskog
spektra, a frekvencije se kreu izmeu 3 kHz i 300 GHz. Frekvencija na kojoj e ureaji raditi
ovisi o zahtjevima pojedine tehnologije. Na primjer, frekvencije oko 24.5 GHz omoguuju vee
brzine prijenosa, ali udaljenost izmeu odailjaa i prijemnika je manja nego na frekvencijama
oko 3.5 GHz. Beine mree su jako osjetljive na interferenciju radiovalova do koje moe doi
ako dvije razliite beine mree prenose razliite podatke na istoj frekvenciji. U tom sluaju se
pojavljuju smetnje i signal postaje toliko izoblien da obje beine mree ne mogu vie prenositi
podatke. Kako bi se izbjegla interferencija, potrebno je razliitim beinim mreama dodijeliti
razliite frekvencije. Dodjeljivanjem frekvencija iz radiofrekvencijskog spektra upravlja
organizacija ITU
1
(eng. International Telecommunication Union). Svakoj beinoj tehnologiji je
dodijeljen tono odreeni frekvencijski pojas (slika 1).

Slika 1. Podjel a radiofrekvencij skog spektra
Izvor: www.educypedi a.be

1
ITU je organizacija unutar Ujedinjenih Naroda, a odgovorna je za informacijske i komunikacijske tehnologije. ITU upravlja
radiofrekvencijskim spektrom, standardizacijom opreme i razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije.

Na primjer, WLAN mree po 802.11 standardu (Wi-Fi mree) rade u rasponu od 2400 do 2483
MHz, a mobilni telefoni tree generacije (3G mree koje koriste UMTS) u Europi koriste
frekvencije oko 2100 MHz (od 2110 do 2170 MHz). Raspodjela frekvencija za pojedine
tehnologije se razlikuje ovisno o dravi. Na primjer, spomenute 3G mree u Hrvatskoj koriste
frekvencije od 2110 do 2170 MHz dok u SAD-u koriste frekvencije izmeu 1930 i 1990 MHz. U
tablici 1 su prikazane frekvencijski pojasevi za mobilnu telefoniju i WLAN mree u Hrvatskoj.

Tehnologija Frekvencij ski poj as [MHz]
WLAN (Wi-Fi) 2400 - 2483.5
GSM
Silazno: 925 - 960
Uzlazno: 880 - 915
GSM/DSC
Silazno: 1805 - 1880
Uzlazno: 1710 - 1785
UMTS
Silazno: 2110 - 2170
Uzlazno: 1920 - 1980
Tablica 1. Frekvencij ski pojasevi za WLAN i mobi lnu telefoniju u Hrvatskoj
Veina frekvencijskih pojaseva se naplauje, ali postoji par malih frekvencijskih pojasa koji su
besplatni za koritenje. J edan takav pojas se nalazi oko 2.4 GHz i zove se ISM
2
Ostali frekvencijski pojasevi navedeni u tablici 1 koriste se za mobilnu telefoniju. Moe se
primijetiti da mobiteli za razliku od Wi-Fi ureaja koriste tri frekvencije za rad. Prvi skup
frekvencija koji se koristio jo u vrijeme GSM (eng. Global System for Mobile Communications)
mobitela je onaj na 900 MHz, a daljnjim razvojem mobilne telefonije, uvoenjem novih
tehnologija i prelaskom na 3G mree, radiofrekvencijski spektar kojeg koriste mobilni telefoni se
poveao. U tablici su za svaku tehnologiju mobilne telefonije navedene dvije skupine
frekvencijskih pojaseva: jedan za silaznu i jedan za uzlazni vezu. Naime, mobilni telefoni rade u
full-duplex nainu rada, to znai da koriste razliite frekvencije za primanje i slanje podataka.
Skup frekvencija za silaznu vezu koriste bazne stanice kada alju podatke do mobilnih ureaja, a
skup frekvencija za uzlaznu vezu koriste mobilni ureaji pri svom slanju podataka. Zbog full-
duplex naina rada, mobiteli mogu istovremeno i primati i slati podatke (obje strane telefonskog
razgovora mogu istodobno priati).
(eng. industrial,
scientific and medical) frekvencijski pojas. U Europi je taj pojas irine 83.5 MHz, a koriste ga
brojne poznate beine tehnologije poput Wi-Fi (eng. Wireless-Fidelity), Blueetooth i kunih
beinih telefona. WLAN mree koje koriste ISM pojas su poznate pod imenom Wi-Fi, a zapravo
se radi o mreama koje se pridravaju 802.11b/g/n standarda. Skup normi 802.11 ukljuuje i
802.11a normu koja se takoer koristi za beini pristup Internetu, ali umjesto 2.4 GHz koristi
pojas na 5 GHz te nije sukladna s normama 802.11b/g/n.
2.2. Kanali
Kako bi se dodijeljeni frekvencijski pojas to bolje iskoristio, on se dijeli u kanale. Kanale ini
raspon od nekoliko frekvencija u dodijeljenom frekvencijskom pojasu. Pojedini ureaj prenosi
podatke koristei samo jedan kanal, a ne cijeli pojas. Tako vie ureaja koji koriste istu
tehnologiju moe istovremeno raditi ak i kada se nalaze blizu jedan drugom. Na primjer, ISM
pojas na 2.4 GHz u Europi podijeljen je na 13 kanala irine 22 MHz kao na slici 2. U Americi je
taj pojas neto ui pa je zbog toga podijeljen na 11 kanala.

2
ISM pojaseve je definirala organizacija ITU, a namijenjeni su za koritenje u industrijske, znanstvene i medicinske svrhe.
Veina ISM pojasa je relativno uska, tek nekoliko desetaka ili stotina MHz, a najpoznatiji je ISM pojas na 2.4 GHz.


Slika 2. Podjel a ISM poj asa na kanale za WLAN
Izvor: zrk.fer.hr
Iako se na prvi pogled ini da je 13 kanala i vie nego dovoljno za rad, boljim promatranjem slike
2 moe se otkriti zato se nikada ne koristi svih 13 kanala. Naime, kanali se preklapaju i
istovremenim koritenjem, primjerice, kanala 1 i 2 dolazi do velike interferencije to rezultira jako
velikim brojem izgubljenih paketa pri slanju podataka. Zbog toga se rijetko kada koriste vie od tri
kanala. Kanali koji se u Europi koriste za Wi-Fi mree su kanali 1, 7 i 13 koji su meusobno
dovoljno razmaknuti da ne uzrokuju interferenciju.
injenicu da postoje samo tri upotrebljiva kanala treba uzeti u obzir kod projektiranja WLAN
mrea. Ova beina mrea se sastoji od ureaja koji se zovu pristupne toke. Oni odailju i
primaju beine signale do i od ostalih WiFi ureaja i tako omoguuju, primjerice, beino
spajanje prijenosnog raunala na Internet. Kada treba pokriti vee povrine, koristi se vie
pristupnih toki ije se podruje prekrivanja na nekim mjestima preklapa. Svaka pristupna toka
koristi jedan od tri mogua kanala to znai da pristupne toke s kojima se preklapa moraju
koristiti druge kanale (slika 3). U suprotnom, dolazilo bi do interferencija na mjestima
preklapanja.

Slika 3. Primjer plani ranja pokrivenosti WLAN mree
Izvor: LSS
Kod mobilne telefonije podjela frekvencijskog pojasa na kanale i njihova upotreba ovisi o
tehnologiji koja se koristi i broju korisnika koji ih ele koristiti.

2.3. Prijenos podataka
Do sada je objanjeno da se radiofrekvencijski spektar dijeli u frekvencijske pojaseve koji se
dodjeljuju pojedinoj tehnologiji, a frekvencijski pojasevi se dijele u kanale koje ureaji koriste pri
prijenosu podataka. Sam prijenos podataka opisan je u nastavku dokumenta.
Podaci koji se prenose su digitalizirani, tj. radi se o nizu nula i jedinica. Postupkom modulacije se
podaci iz modulacijskog signala upisuju u signal nosioc koji je najee sinusni signal (slika 4).
Modulacijom se nosiocu mijenjaju parametri (amplituda, faza i/ili frekvencija) ovisno o podacima
koji se ele prenijeti. Rezultat modulacije je modulirani signal koji se odailje. U primjeru na slici 4
izvodi se binarna diskretna modulacija faze ili BPSK
3
(eng. Binary phase shift keying). Ako se
prenosi bit 0, onda se signal nosioc ne mijenja, a ako se prenosi 1, signal nosioc ima skok u fazi.
Na prijemnoj strani se izvodi obrnuti postupak demodulacije kojim se iz moduliranog signala
dobivaju nizovi nula i jedinica. Neki postupci modulacije su osjetljiviji na greke od drugih. Primjer
modulacije na slici 4 je jedan od najrobusnijih, ali zato ostvaruje manje brzine prijenosa. BPSK
modulacija se koristi kada je potrebno osigurati veliku tonost pri beinom prijenosu (npr. vojne
komunikacije) ili kada je interferencija u kanalu jako velika kako bi se smanjila vjerojatnost
greke.

Slika 4. Diskretna modul acija faze
Izvor: www.ustudy.in
Osim BPSK, postoje QPSK (eng. Quadrature phase-shift keying) i 8-PSK modulacijski postupci
koji takoer mijenjaju faznu vrijednost signala nosioca, ali umjesto samo dva stanja faze (0 i
180 u BPSK) koriste etiri (0, 90, 180 i 270 u QPSK) ili osam stanja faze (8-PSK). to se
vie stanja faze koristi, to je vea brzina prijenosa, ali i vea osjetljivost na pogreke.
Modulacijski postupci koje mijenjaju frekvencijsku vrijednost signala nosioca se zovu M-FSK
(eng. M Frequency-shift keying), gdje je M broj stanja frekvencije (M je potencija broja dva). Vee
brzine prijenosa podravaju one modulacijske tehnike s veom vrijednosti M. Za frekvencijske
modulacije vrijedi isto to i za fazne: to je vea brzina prijenosa, to je vea osjetljivost na

3
BPSK je jedan oblik modulacijskog postupka kod kojeg se signalu nosiocu mijenja fazna vrijednost ovisno o binarnim
podacima koji se ele prenijeti. Ako je vrijednost binarnog podatka 0, onda se fazna vrijednost ne mijenja, a ako je vrijednost
1, onda fazna vrijednost ima skok za 180.

pogreke. Jo jedan vrlo esto koriteni modulacijski postupak je QAM (eng. Quadrature
amplitude modulation). Ovaj postupak mijenja dva parametra signala nosioca: amplitudu i fazu.
Inaice QAM postupka koje se koriste su: 4-QAM, 16-QAM, 64-QAM i 256-QAM. ak i kod
paljivog koritenja frekvencijskih kanala, mogue su interferencije. Na primjer, poslani signal
moe interferirati sam sa sobom.
Na slici 5 prikazan su odailja radiosignala i mobilni ureaj koji prima taj signal. I odailja i
prijamnik se nalaze u zatvorenoj sobi. Odailja emitira radiovalove u svim smjerovima. Neki
valovi izravno dolaze do prijemnika u mobilnom ureaju (zraka B), dok neki valovi dolaze do
prijemnika refleksijom na zidovima prostorije (zrake A i C). Zraka B najbre dolazi do prijemnika,
a zrake A i C dolaze s vremenskim kanjenjem. Prijemnik ne zna da sve zrake nose iste
informacije pa ih sve uzima u obzir. Ove tri zrake meusobno interferiraju i mogu uzrokovati
guenje ili izoblienje signala. Ova pojava se zove viestazno prostiranje, a rjeava se
uvoenjem zatitnog razmaka, kompenziranjem utjecaja okoline kroz koju signal prolazi,
dodavanje zatitnih bitova koji omoguuju ispravljanje greaka itd. Ove metode takoer smanjuju
posljedice namjernog ometanja signala beinih mrea. Npr. ukoliko se ometanjem signal
izoblii, ove tehnike ga ipak mogu ispraviti.

Slika 5. Viestazno prostiranje
Izvor: LSS
Jo jedan oblik zatite beinih signala su tehnike proirenog spektra poput:
postupka s izravnim slijedom ili DSSS (eng. Direct Sequence Spread Spectrum) i
postupka sa skakanjem frekvencije ili FHSS (eng. Frequency Hopping Spread
Spectrum).
Proireni spektar je sredstvo prijenosa kod kojeg signal zauzima veu irinu pojasa od najmanje
potrebne za slanje informacija. irenje spektra postie se pomou koda koji je neovisan o
podacima te sinkroniziranim prijemom koda na prijemniku za irenje spektra i izvlaenje
informacije. Tehnike proirenog spektra se koriste kao zatita od smetnji (interferencija), zatita
od prislukivanja i zatita od ometanja. Proireni spektar podrazumijeva koritenje velikog
spektra za svaki prijenos, to se kompenzira smanjenjem smetnji i veim brojem korisnika koji
koriste isti spektar. Tehnike proirenog spektra su detaljnije objanjene u poglavlju 4.1.
Jedna od vrlo vanih mjera u beinom prijenosu je omjer signala i uma ili SNR (eng. Signal to
noise ratio) koji se rauna prema sljedeem izrazu:

10
10log
signal
um
P
SNR
P
=


SNR zapravo rauna omjer snage signala i snage uma u decibelima. to je SNR vei, to e
komunikacija biti uspjenija jer velik SNR znai da um ne moe nadjaati signal. um su sve
smetnje koje ometaju prijenos. On moe biti prirodni um koji uvijek postoji, um od
interferencije, ali i namjerno emitirani um kojem je cilj onemoguiti prijenos podataka (npr. um
koji emitiraju ureaji za ometanje beinih mrea).
3. Ometanje beinih mrea
Ometanje signala beinih mrea (eng. radio jamming) se izvodi emitiranjem posebnog radio signala
(eng. jamming signal) koji e stvoriti interferenciju sa signalom kojeg se eli ometati i smanjiti odnos
signal/um. Za ometanje beinih mrea kljune su tri stvari:
1. Signal za ometanje mora se emitirati na i stoj frekvenciji kao signal beine mree.
2. Signal za ometanje mora biti moduliran na isti nain kao signal beine mree.
3. Signal za ometanje mora imati veu snagu od signala beine mree.
Cilj ometanja signala beinih mrea je izvesti DoS
4
3.1. Povijest
(eng. Denial of Service) napad. U tom sluaju je
ometanje toliko jako da potpuno onemoguuje bilo kakvu komunikaciju preko napadnute beine
mree. Ipak, nekada je i djelomino ometanje dovoljno jer oteava komunikaciju (npr. dovoljno je
omesti 30% govorne poruke da ona postane nerazumljiva).
Ometanje signala beinih mrea se koristilo jo u Drugom svjetskom radu. Tada su se ometali
neprijateljski radari i radio stanice, a cilj je bio onemoguiti komunikaciju neprijatelja. Kao nain
obrane od ovakvih napada koristile su se tehnike proirenog spektra, a radio stanice su esto
pojaavale snagu emitiranja i mijenjale frekvenciju na kojoj emitiraju program.
Ometanje radio signala se koristilo i u kasnijim ratovima u Izraelu, Kubi, Iraku, Iranu, Kini,
Sjevernoj i J unoj Koreji itd. U razdoblju hladnog rata istone i zapadne sile su postavile brojne
odailjae signala za ometanje kako bi onemoguile komunikaciju i emitiranje radio programa
neprijateljskih strana. Ometanje se sprjeavalo poveanjem snage odailjanja, upotrebom
usmjerenih antena (antene koje emitiraju samo u jednom smjeru) i koritenjem dodatnih
frekvencija za emitiranje. Ovakav nain borbe protiv ometanja signala doveo je do dodatnih
problema zbog kojih su ometanje trpile i radio stanice koje nisu bile meta poput vlastitih radio
stanica. SSSR (Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika) i istona Njemaka su ometali gotovo
sve vee zapadne radio stanice. Sluatelji u tim podrujima su koristili antenske petlje (krune
antene) koje su omoguavale prijem radio stanice unato velikom umu. Budui da na
propagaciju radio valova utjeu brojni faktori poput atmosferskih uvjeta, ometanje signala nije bilo
mogue uvijek ostvariti pa su u tim rijetkim razdobljima sluatelji ipak mogli uti inae ometane
radio stanice. Sovjeti su koristili dva tipa odailjaa signala za ometanje. Jedan je pokrivao vea
podruja, ali su na njegovu uinkovitost jako utjecali vremenski uvjeti. Drugi tip odailjaa je
pokrivao manja podruja i koristio se u veim gradovima.
Ometanje radio stanica se koristi i danas. Kina blokira emitiranje svih stranih radio stanica od
2002. godine kako bi ograniili pristup informacijama iz drugih drava. Iran esto ometa signale
satelitske televizije, a jedno od takvih ometanja je bilo 2009. godine kada se pokualo sprijeiti
irenje informacija o prosvjedima. Sjeverna i J una Koreja redovito meusobno ometaju radio i
televizijske signale.
Danas kada se govori o ometanju beinih mrea, najee se misli na ometanje mobilne
telefonije i WLAN mrea. Zbog toga je u ovom dokumentu najvei naglasak stavljen na ove dvije
beine mree.

4
DoS napad radi na principu optereivanja odreenog resursa sve dok resurs postane nedostupan.


3.2. Nenamjerno ometanje beinih mrea
Nisu sva ometanja beinih mrea namjerna. Do ometanja neke radio stanice moe doi ukoliko
druga radio stanica emitira svoj signal bez da je prije provjerila koristi li se ta frekvencija. Ipak, do
ovakvog ometanja u pravilu ne dolazi zbog toga to je koritenje radiofrekvencijskog spektra
strogo regulirano. ITU se brine o dodjeli radiofrekvencijskog spektra tako da svaka tehnologija
koristi tono odreeni dio spektra i smeta radu ostalih. Ako doe do ovakvog ometanja, ITU
moe zaustaviti ometaa.
Na irenje radiovalova i kvalitetu prijema utjeu atmosferske prilike i prepreke poput zidova,
zgrada i drvea. Smetnje u mobilnoj telefoniji nekada mogu uzrokovati atmosferske neprilike.
Ipak, ovi faktori se uzimaju u obzir pri projektiranju beinih mrea, tako da rijetko dolazi do
ometanja signala na ovaj nain.
Jo jedan nenamjerni oblik ometanja beinog signala je kada neki ureaj (poput mikrovalne
penice) emitira radiovalove tijekom svog rada. Ovisno o frekvenciji na kojoj titraju emitirani
valovi, postoji mogunost interferencije s nekom beinom mreom. Mikrovalna penica radi na
2.45 GHz i moe ometati signal Wi-Fi pristupne toke koja radi na 2.4 GHz. Postojanje ovakvog
ometanja je dobro poznato i treba uzeti u obzir pri postavljanju pristupne toke poput kunog Wi-
Fi usmjerivaa. WLAN mrea interferira s drugim ureajima koji rade u podruju 2.4 GHz, a tih
ureaja ima puno budui da se radi o ISM frekvencijskom podruju za kojeg nije potrebno plaati
naknadu. Jo neki od ureaja koji rade u podruju od 2.4 GHz su:
kuni beini telefoni,
Bluetooth ureaji,
beini USB (WirelessUSB) i
ZigBee ureaji.
U nastavku e se objasniti spomenuti ureaji i nain na koji oni koriste ISM frekvencijski pojas.
Na slici 6 su prikazane irine kanala koje ureaji u pojasu od 2.4 GHz zauzimaju. Ovisno o tome
gdje su ureaji postavljeni i kako se koriste mogue su vee ili manje interferencije. Kuni beini
telefoni koji rade na frekvenciji od 900 MHz ili 5.8 GHz nee uzrokovati interferencije, ali oni
modeli koji rade na frekvenciji od 2.4 GHz mogu nadjaati Wi-Fi signal i tako ometati rad beine
mree. Pogledom na sliku 6 jasno je zato beini telefon moe jako utjecati na rad Wi-Fi mree.
Kanal koji beini telefon zauzima je gotovo polovica irine Wi-Fi kanala, a snaga emitiranja je
dvostruko vea. Ukoliko se koristi model koji radi na 2.4 GHz, preporua se postaviti ga dalje od
Wi-Fi pristupne toke kako ne bi dolo do ometanja. Ipak, najbolji izbor bi bio neki model
beinog telefona koji radi u drugom frekvencijskom podruju.

Slika 6. irine kanala i snage emitiranja u podruju 2.4 GHz
Izvor: EETimes

Bluetooth ureaji stvaraju proizvoljnu (ad-hoc) mreu malog dometa, a podatke prenose pomou
radiovalova na frekvencijama u ISM pojasu na 2.4 GHz. irina kanala kojeg koriste Bluetooth
ureaji je svega 1 MHz. Dodatno, frekvencijsko podruje na 2.4 GHz je podijeljeno na 79 kanala
od 1 MHz, a svaki Bluetooth ureaj 1600 puta u sekundi sluajnim odabirom promijeni kanal u

kojem prenosi podatke. Zbog ovakvog naina rada i male irine kanala, Bluetooth ne moe
uzrokovati velike probleme za WLAN mreu, ali WLAN mrea moe znaajno naruiti dostupnost
Bluetooth ureaja. Pokazalo se da WLAN mrea uzrokuje interferenciju na 25% Bluetooth kanala
zbog ega se paketi moraju ponovo slati to rezultira manjim brzinama prijenosa. Zbog toga je
Bluetooth unaprijeen koritenjem AFH (eng. adaptive frequency hopping) algoritma kojim se
oznaavaju koji kanali su dobri (nema interferencije s Wi-Fi signalom), a koji loi (postoji
interferencija). Pri promjeni kanala u obzir e se uzimati samo oni kanali koji su oznaeni kao
dobri. Na Bluetooth ureaje takoer mogu utjecati beini telefoni, ali vjerojatnost interferencije
beinog telefona i Bluetooth ureaja je puno manja nego vjerojatnost interferencije beinog
telefona i Wi-Fi ureaja upravo zbog male irine Bluetooth kanala.
Beini USB ima slian nain rada kao Bluetooth to se tie koritenja frekvencijskog spektra.
Kao i Bluetooth, koristi 79 kanala irine 1 MHz, ali ih ne mijenja toliko esto kao Bluetooth.
Beini USB (eng. Universal Serial Bus) koristi pametan algoritam koji mu omoguuje nesmetani
suivot s ostalim ureajima u podruju 2.4 GHz. Prije nego beini USB odabere kanal u kojem
e raditi, provjerava postoje li jo neke mree beinog USB-a i koje kanale one koriste. Zatim
odabere neki kanal i svakih 50 ms provjerava razinu uma. Kada ona postane prevelika, trai se
novi kanal u kojem je razina uma prihvatljiva (slika 7). Tako se pronalaze podruja izmeu
kanala koje koriste Wi-Fi i beini telefoni. Bluetooth ureaji u svojem skakanju po kanalima
mogu naii na kanal kojeg koristi beini USB, ali se u njemu nee zadrati dovoljno dugo da
beini USB natjeraju na promjenu kanala.

Slika 7. Traenj e slobodnog kanala
Izvor: EETimes
ZigBee se koristi za umreavanje ureaja na malom prostoru koji izmjenjuju malu koliinu
podataka i zahtijevaju malu potronju. ZigBee se koristi u beinim prekidaima, senzorskim
ureajima, daljinskim upravljaima za garau i sl. ZigBee koristi 16 unaprijed definiranih kanala
irine 3 MHz za svoj rad. Pri slanju podataka koristi slian mehanizam otkrivanja sudara kao i
kod Wi-Fi: prije slanja podatka ureaj oslukuje kanal kako bi minimizirao vjerojatnost
pojavljivanja dva paketa u isto vrijeme na istom kanalu. Ukoliko ipak doe do sudara dva
paketa, paketi se ponovo alju. Zbog toga ZigBee ne mijenja kanal na kojem alje podatke ak ni
kod velikih interferencija. Paketi koje ZigBee ureaj alje su dovoljno rijetki i mali da ovakav
nain prijenosa podataka bude uspjean. Ovisno o tome gdje su ZigBee ureaji postavljeni,
mogu nakratko ometati Wi-Fi signal (npr. pri otvaranju garae mogue su interferencije s Wi-Fi
signalom ako je pristupna toka blizu prijemnika signala iz daljinskog upravljaa). Ipak, prijenos
podataka izmeu ZigBee ureaja u pravilu kratko traje pa je stoga i ometanje Wi-Fi signala
dovoljno kratko da ga korisnik ni ne primijeti.
3.3. Namjerno ometanje beinih mrea
Kod namjernog ometanja beinih mrea koriste se posebni odailjai signala za ometanje, a cilj
je izvesti DoS napad, tj. potpuno onemoguiti koritenje beine mree. Ometati se mogu sve
mree koje koriste radiovalove, a princip ometanja je u svojoj osnovi uvijek isti: emitirati signal za
ometanje na istoj frekvenciji i moduliran na isti nain kao signal koji se eli ometati, ali dovoljno

snaan da nadjaa napadnuti signal. Najee se ometaju signali mobilne telefonije i Wi-Fi
mrea.
Na slici 8 prikazan je jedan odailja signala za ometanja (eng. jammer). Ureaj je relativno
malih dimenzija (118 x 62 x 30 mm), a moe ometati signale mobilne telefonije i Wi-Fi mree u
krugu od 20 m. Na ureaju se odmah mogu primijetiti etiri antene razliitih veliina. Svaka
antena odailje jedan signal za ometanje za odreenu frekvenciju. Tri antene se koriste za
ometanje signala mobilne telefonije, a jedna ometa Wi-Fi signal. Kao to je objanjeno u
uvodnom poglavlju, mobilni telefoni rade na tri frekvencije zbog ega su potrebne tri antene kako
bi se uspjeno blokirao signal za mobilne telefone. Za blokiranje Wi-Fi signala dovoljna je jedna
antena koja radi na 2.4 GHz budui da je to frekvencija na kojoj radi veina ureaja Wi-Fi
standarda (norme 802.11b/g/n).
Frekvencije na kojima radi ureaj na slici 8 su:
925 960 MHz (GSM),
1805 1880 MHz (GSM/DCS),
2110 2170 MHz (3G),
2400 2483 MHz (Wi-Fi)
Mobilni telefoni rade u full-duplex nainu rada to znai da za komunikaciju zapravo koriste dvije
razliite frekvencije: jednu za odlazni i jednu za dolazni promet. Primjerice, u Republici Hrvatskoj
se za 3G mree (UMTS standard) koriste frekvencije od 2110 do 2170 MHz za dolazi promet (od
bazne stanice do ureaja), a frekvencije od 1920 do 1980 MHz za odlazni promet (od ureaja do
bazne stanice). Za ometanje signala mobilne telefonije dovoljno je ometati samo jednu od ove
dvije frekvencije. Budui da je udaljenost od bazne stanice do odailjaa signala za ometanje
vea od udaljenosti izmeu mobilnog ureaja i odailjaa, za ometanje se koristi frekvencija za
dolazni promet (u sluaju 3G mrea, radi se o skupu frekvencija oko 2100 MHz). Naime, zbog
vee udaljenosti, signal za ometanje ne mora imati veliku snagu da bi nadjaao signal bazne
stanice. Zbog ometanja, mobilni ureaj nee moi primati signal bazne stanice pa e zbog toga
pokazivati oznaku nedostupne mree. Veina korisnika nee posumnjati na ureaj za ometanje,
nego e zakljuiti da se mrea pokvarila ili da se nalaze u podruju koje nije pokriveno signalom.
Slabiji ureaji za ometanje pokrivaju podruje polumjera 9 m, dok snaniji ureaji mogu ometati
signal na podruju polumjera ak 1.6 km. Doseg ureaja za ometanje ovisi o njihovoj snazi, ali i o
preprekama u okolini (zidovi, breuljci, ume itd.).

Slika 8. Ureaj za ometanje beinih mrea
Izvor: www.favordeals.com

Razliiti signali se mogu koristiti za ometanje, kao to su:

um,
ton,
puls,
snimljeni zvukovi.
U nastavku ovog poglavlja e se objasniti navedeni signali.
Kao to je ve spomenuto, za uspjeno ometanje potrebno je poznavati frekvenciju na kojoj se
emitira signal koji se eli ometati i nain na koji je moduliran. Na osnovu tih informacija odabire
koji signal e se koristiti za ometanje. Taj signal se zatim modulira. Kao i kod svake modulacije,
koristi se signal nosioc koji se nalazi na frekvenciji koja se eli ometati. Nakon to se odabere
signal nosioc, radi se modulacija, ime je dobiven signal kojeg ureaj za ometanje emitira.
3.3.1. Ometanje pomou uma
Kod ovog oblika ometanja signal nosioc se modulira sa signalom koji ima osobine uma.
Koristei ovaj oblik ometanja poveava se razina uma na prijemniku zbog ega dolazi do
ometanja ispravnog prijema signala. Zbog poveanja uma, smanjuje se domet odailjaa
pa prijemnici moraju biti blie odailjau kako bi primili ispravni signal.
irina frekvencijskog podruja signala za ometanje moe biti iroka kao cijeli frekvencijski
pojas ili toliko uska da zauzima samo jedan kanal ili samo jedan njegov mali dio. Svaki od
ovih naina ima svoje prednosti i nedostatke.
um koji se koristi je Gaussov um koji teoretski ima beskonaan spektar to znai da je
koritenjem idealnog Gaussovog uma teoretski mogue cijeli radiofrekvencijski pojas
ometati sa umom. Ako se radi o bijelom Gaussovom umu, spektar je svugdje jednak to
znai da se svi dijelovi radiofrekvencijskog pojasa ometaju jednakom snagom. Obojeni
Gaussov um ima ogranien spektar i ee se koristi jer se s njime moe ograniiti
djelovanje ometanja na manji dio radiofrekvencijskog spektra. Time se ometa samo
odreena tehnologija koja koristi taj dio radiofrekvencijskog spektra.
Na slici 9a je prikazan dio radiofrekvencijskog spektra koji je podijeljen na nekoliko kanala.
U nastavku e se objasniti utjecaj irine spektra signala uma na ometanje.
irokopojasni um se koristi za ometanje cijelog frekvencijskog pojasa kojeg koristi neka
beina tehnologija (slika 9b). Ovaj tip ometanja djeluje na sve oblike beinih mrea.
Smanjenjem frekvencijskog podruja na kojem se emitira signal za ometanje moe se
ostvariti vea snaga uma nego kod emitiranja irokopojasnog uma to kao posljedicu
prua bolje ometanje (slika 9c). S druge strane, smanjenjem frekvencijskog podruja na
kojem se emitira um moe doi do ometanja samo manjeg dijela kanala to rezultira
slabijim ometanjem.
um se moe emitirati tako da djelomino pokriva samo neke kanale u frekvencijskom
pojasu (slika 9d). Ovakav nain ometanja moe biti djelotvorniji od irokopojasnog uma,
ako su kanali tono poznati. Na primjer, kod WLAN mrea, za prijenos se moe koristiti 13
kanala u frekvencijskom pojasu na 2.4 GHz, ali zapravo se koriste samo tri (kanali 1, 7 i
13). Uinkovitije ometanje se moe postii ako se um emitira samo na ova tri kanala,
umjesto na cijeli frekvencijski pojas.
Uskopojasni um se emitira tako da utjee samo na jedan kanal u frekvencijskom pojasu
(slika 9e). Ovaj nain ometanja je jo uinkovitiji od prethodna dva ako se ispravno
primjenjuje, ali zahtjeva poznavanje kanala na kojem se emitira beini signal. Kod WLAN
mrea to ne predstavlja problem, jer svaka pristupna toka koristi samo jedan kanal (kada
bi koristila sva tri, moglo bi doi do interferencije s okolnim pristupnim tokama koje takoer
mogu koristiti neki od tri kanala). Ako ometa zna koji kanal WLAN pristupna toka koristi
za prijenos podataka, moe emitirati takav signal koji koncentrira svu snagu uma na samo
jedan kanal. Ako pristupna toka pokua promijeniti kanal na kojem radi, moe doi do
interferencije s okolnim pristupnim tokama koje koriste neki od dva ostala kanala. S druge
strane, ako se signal uma emitira na krivom kanalu, ometanje moe biti potpuno
neuspjeno.
Kod mobilne telefonije, upravljanje kanalima je puno sloenije i gotovo je nemogue tono
odrediti koji kanal e koji korisnik koristiti u nekom trenutku.


Slika 9. Prikaz spektra signala za ometanje koji kori ste um
Izvor: Modern Communications Jamming Principl es and Techniques
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je ometanje pomou uma jedan od
jednostavnijih naina ometanja beinih signala. Emitiranje irokopojasnog uma e
sigurno utjecati na kvalitetu beinih mrea, a uspjenost ometanja ovisi samo o snazi
emitiranog uma: to je vea snaga emitiranog uma, manji je SNR pa su i kvaliteta i brzina
prijenosa beinom mreom manje. Dovoljno jaki um moe potpuno nadjaati beini
signal i tako izvesti DoS napad. Smanjivanjem irine emitiranog uma, smanjuje se
potrebna snaga emitiranog uma s kojom se postie DoS napad, ali je zato potrebno
poznavati vie informacija o odailjaima napadnute beine mree.
3.3.2. Ometanje pomou tona
Kod ometanja pomou tona, jedan ili vie tonova se emitira na tono odreenim
frekvencijama (slika 10). Utjecaj ometanja ovisi o njihovom broju i mjestu gdje su
postavljeni. Na slici 10b je prikazan spektar signala za ometanje koji se sastoji od samo
jednog tona. Na slici 10c signal za ometanje se sastoji od pet razliitih tonova.
Ometanje pomou jednog tona nije uspjeno ako se ometa signal koji koristi tehniku
proirenog spektra FHSS (detaljnije objanjena u poglavlju 4.1). Ovom tehnikom se
frekvencija kanala na kojem se emitiraju signali esto mijenja pa jedan ton nije dovoljan da
ometa cijeli signal. Ometanje e biti uspjeno samo kada se signal emitira u blizini
frekvencije tona za ometanje. Neto bolji uspjeh ima ako ometa signale koji koriste DSSS
tehniku proirenog spektra (takoer objanjena u poglavlju 4.1).
Vie tonova u signalu za ometanje koji su pravilno postavljeni mogu uzrokovati puno vee
ometanje od samo jednog tona, ali je potrebna snaga signala za ometanje neto vea. Ako
je nain odabira kanala za beini prijenos poznat, tonovi se mogu tako postaviti da
potpuno onemogue komunikaciju beinom mreom.


Slika 10. Prikaz spektra si gnala za ometanje koj i koriste ton
Izvor: Modern Communications Jamming Principl es and Techniques
3.3.3. Ometanje pomou pulsa
Kod ometanja pomou pulseva signal za emitiranje se oblikuje kao niz, najee
periodikih, kratkih pulseva. Kratki pulsevi imaju spektar slian irokopojasnom umu, a
njihov utjecaj je slian kao kada se koristi um koji utjee na samo neke kanale (slika 9d).
Prednost u odnosu na prethodno opisane metode ometanja je to zahtjeva manju snagu
kako bi proizveo isti ili ak i bolji uinak. Posljedice ometanja ovise o snazi emitiranih
pulseva i brzini emitiranja. Ometanje pomou pulseva je jako uinkovito protiv tehnika
proirenog spektra (objanjene u poglavlju 4.1).
3.3.4. Ometanje pomou zvukova
Ovaj nain ometanja umjesto uma, tonova i pulseva koristi snimljene glasove, zvukove ili
glazbu koju modulira na eljenu frekvenciju, pojaava i zatim odailje. Ureaj za ometanje
je relativno jednostavno napraviti, ali uspjenost ometanja moe jako varirati i u pravilu je
loija od prethodno opisanih metoda. Ipak, uz dovoljno jaku snagu signala za ometanje,
moe se izvesti DoS napad.
4. Zatita od ometanja
Zbog estog koritenja ometanja beinih mrea razvijene su neke tehnike zatite od takvog oblika
napada. Te tehnike su danas ukljuene u standarde beinih mrea, ali unato njima, s dovoljno
jakim signalom za ometanje i najbolja zatita od ometanja moe se pokazati nedovoljnom. Na sreu,
ureaji za ometanje koji emitiraju signale s velikom snagom ne mogu dugo raditi.
4.1. Tehnike proirenog spektra
Najpoznatiji oblik zatite od ometanja je koritenje tehnika proirenog spektra. To su tehnike
DSSS i FHSS.(
Kod DSSS tehnike signal d(t) (modulirani signal koji se inae emitira) se prije emitiranja mnoi s
nizom impulsa c(t) koji su dio PN (eng. Pseudorandom Numerical) slijeda kao na slici 11. PN
slijed bi trebao imati osobine uma i njegov spektar bi trebao biti puno iri od poetnog signala
d(t). Nakon mnoenja ova dva signala, spektar dobivenog signala je otprilike jednako irok kao
spektar signala c(t). Izvorni signal je 'sakriven' u umu i za sve prijemnike koji ne znaju da se radi

o DSSS signalu on predstavlja irokopojasni um male snage. Na prijemnoj strani DSSS signal
se ponovo mnoi s istim PN slijedom, a zatim filtrira na irinu izvornog signala d(t) kako bi se
dobio izvorni signal.

Slika 11. Dobivanje DSSS signala
Izvor: zrk.fer.hr
DSSS moe jednostavno ukloniti neeljene signale, ukljuujui signale za ometanje. Kljune
stvari koje treba primijetiti kod DSSS tehnike su sljedee:
1. Mnoenje PN slijedom jednom iri frekvencijski pojas signala.
2. Mnoenje PN slijedom dvaput, uz filtriranje, dovodi do izvornog signala.
3. eljeni signal se mnoi dvaput, a ometajui signal samo jednom!
Sada je jasno zato DSSS tehnika moe sprijeiti ometanje. Na prijemnu stranu e doi DSSS
signal zajedno sa signalom za ometanje, ali mnoenjem s PN slijedom u prijemniku, DSSS signal
e se skupiti, a ometajui signal rairiti u spektru (slika 12). Filtriranjem e samo manji dio
signala za ometanje proi dalje to znai da signal za ometanje nee jako utjecati na izvorni
signal.
Nedostatak DSSS tehnike je to emitira signal male snage to znai da signal za ometanje ne
mora biti jako snaan da nadjaa DSSS signal. irokopojasni um jae snage od DSSS signala
moe vrlo lako izvesti DoS napad.

Slika 12. Obrada DSSS si gnala na prijemnoj strani
Izvor: www.wireless-telecom.com
FHSS tehnika takoer koristi PN slijed, ali u druge svrhe. Kod FHSS tehnike frekvencija nosioca
signala se stalno mijenja, a odabir frekvencije ovisi o PN slijedu. To znai da e se signal svaki

puta prenositi na neto drugaijoj frekvenciji, ali naravno, uvijek u dodijeljenom frekvencijskom
pojasu. Prijemnik mora znati PN slijed kako bi znao gdje se u frekvencijskom podruju nalazi
signal. Dodatno, odailja i prijemnik moraju biti jako dobro sinkronizirani.
Ova tehnika irokog spektra je jako uinkovita protiv ometanja koji je ogranien na samo neke
kanale, a ne na cijeli frekvencijski pojas. Naime, ako ometa ne zna PN slijed, ne moe znati u
kojem dijelu frekvencijskog pojasa se nalazi signal kojeg bi trebao ometati. Ako ga i uspije
pronai, signal e se ubrzo preseliti na neko drugo frekvencijsko podruje i tako izbjei ometanje.
Ipak, ako se koristi irokopojasni um za ometanje, onda FHSS nije toliko uinkovit kao DSSS jer
i manje snage uma mogu ometati FHSS signal vie nego to ometaju DSSS signal. Kada je
signal irokopojasnog uma dovoljno snaan, ni FHSS ni DSSS nee puno pomoi kod
ometanja.
Ometanje pomou tonova daje bolje rezultate od ometanja umom kada se radi o signalu koji
koristi proireni spektar. Ve i ometanje sa samo jednim tonom moe nadjaati DSSS signal, ako
ton titra pravom frekvencijom i dovoljnom snagom. Ako ureaj za ometanje ima ogranienu
snagu emitiranja, onda se bolji rezultati postiu s vie tonova u signalu za ometanje.
4.2. Zatita na razini bitova
Iako tehnike proirenog spektra mogu pruiti dosta dobru zatitu, sve beine mree imaju
dodatnu zatitu na razini bitova. ak i ako ometanje nije dovoljno snano da se izvede DoS
napad i potpuno onemogui razmjena paketa radiovalovima, signal za ometanje moe otetiti
pakete na njihovom putu. Ve jedan krivi bit moe izazvati velike greke prilikom dekodiranja
primljenih podataka ili uzrokovati odbacivanje cijelog paketa. Zbog toga se koriste metode zatite
bitova.
Tehnike koje se koriste dodaju redundantne bitove u pakete koji ne nose korisne informacije, ali
pomau u ispravljanju krivih bitova. Postupak se zove FEC (eng. Forward error correction), a
pomae i kod prirodnih interferencija radiovalova.
Konvolucijski koderi su jedna od tehnika koja se koristi kod FEC postupka, a pomae u
ispravljanju sluajnih pogreaka. Druga esto koritena tehnika je Reed-Solomon postupak kojim
je mogue otkloniti greke u uzastopnim bitovima. Ovi koderi dodaju nekoliko dodatnih bitova, a
to se vie redundantnih bitova doda, to e se vie greaka pri prijenosu moi ispraviti. Najee
se navodi koliki je omjer redundantnih bitova i svih bitova koji se prenose. Omjer od 1:2 je
najrobusniji, ali s druge strane znai da pola prenesenih bitova ne nosi korisnike informacije i
zapravo se brzina prijenosa korisnih podataka smanjuje. Omjer se kod boljih sustava dinamiki
mijenja, ovisno o stanju prijenosnog kanala. Ako su smetnje snane, koristit e se vei broj
zatitnih bitova u kombinaciji s nekom robusnijom modulacijskom metodom poput BPSK. Brzina
prijenosa e svakako biti manja, ali smanjit e se potreba za ponovnim slanjem paketa koji su
odbaeni zbog prevelikog broja krivih bitova koje nije mogue ispraviti. Kada se stanje u kanalu
popravi, bitovi se mogu tititi s manje redundantnih bitova kako bi se omoguile vee brzine
prijenosa korisnik podataka.
Jedna od esto koritenih tehnika kojom se smanjuju posljedice krivo primljenih bitova je
rasprivanje podataka. Kod ove tehnike bitovi se ne odailju onim redoslijedom kojim su nastali,
nego se meusobno izmijeaju prije slanja. Ukoliko doe do greke pri prijenosu najee doe
do promjene nekoliko uzastopnih bitova. Ako se bitovi prije odailjanja raspre, greka pri
prijenosu u nekoliko uzastopnih bitova e se takoer raspriti. Tako se mogu bolje iskoristiti
konvolucijski koderi koji su nemoni ako je nekoliko uzastopnih bitova pogreno.


5. Zakljuak
Beine mree su puno ranjivije na napade od ianih mrea. Jedan od estih oblika napada na
beine mree je ometanje signala ili jamming s ciljem izvoenja DoS napada. Za ometanje potrebno
je poznavati tri stvari o signalu kojeg se eli ometati: frekvenciju na kojoj se emitira, modulacijsku
tehniku koju koristi i njegovu snagu. Ovisno o signalu kojeg se eli ometati, odabire se neki signal za
ometanje, modulira na isti nain i na istu frekvenciju kao i ciljani signal i emitira snagom veom od
napadnutog signala. U svojoj osnovi je ometanje signala vrlo jednostavno. S dovoljno jakim
signalom, primjerice uma, mogue je ometati gotovo sve beine mree.
Ipak, problem je napraviti ureaj za ometanje koji e jako dugo i na velikom podruju emitirati
dovoljno jaki signal za ometanje. Naravno, mogue ga je napraviti, ali krajnja cijena moe biti toliko
velika da nije isplativo raditi takav ureaj. Zbog toga se koriste neke pametnije tehnike za ometanje.
Uz malo vie informacija o signalu kojeg se eli ometati, s istom snagom emitiranog signala za
ometanje, mogu se napraviti puno vee tete.
Tehnike koje bi trebale tititi od ometanja signala postoje, ali one su manje razvijene od tehnika za
ometanje. Problem je to tehnike protiv ometanja signala ili anti-jamming tehnike korisnik ne moe
samo ugraditi u svoj ureaj koji koristi za pristup beinoj mrei. Ne postoji zakrpa koja unaprjeuje
WiFi antenu u prijenosnom ureaju pa da on bude otporniji na smetnje. Tehnike protiv ometanja
signala mora ugraditi proizvoa, a to se ne moe napraviti dok anti-jamming tehnika ne postane dio
standarda za ureaje odreene beine tehnologije. Moe se zakljuiti da su napadai u odreenoj
prednosti.
Za kraj, treba imati na umu da nisu sva ometanja beinog signala namjerna. Kada doe do pada
kvalitete prijema beinog signala ne treba odmah zakljuiti da se radi o napadu ometanjem.
Najvjerojatnije je dolo do problema pri prijenosu beinog signala zbog odreenih atmosferskih
uvjeta ili raspored okolnih objekata nepovoljno utjee na irenje radiovalova. Postoji mogunost da
se negdje u blizini koristi ureaj koji radi na istoj frekvenciji kao ometani ureaj pa dolazi do
interferencije. Ovi sluajevi su vrlo esti kada se radi o beinim tehnologijama koje rade u
besplatnom frekvencijskom pojasu na 2.4 GHz.


6. Leksikon pojmova

DOS napad (Napad uskraivanjem usluge)
Napad na sigurnost na nain da se odreeni resurs optereuje onemoguujui mu normalan rad.
http://searchsoftwarequality.techtarget.com/definition/denial-of-service

Beina pristupna toka (Ureaj koji korisniku omoguuje beini pristup raunalnoj mrei)
Beina pristupna toka (eng. Wireless access point) je ureaj koji omoguuje beinim korisnicima
(ureajima) pristup raunalnoj mrei pomou Wi-Fi, Bluetooth ili slinih standarda. WAP se obino
spaja na usmjeriva i moe prenositi podatke izmeu beinih ureaja i ianih ureaja na mrei.
http://compnetworking.about.com/cs/wireless/g/bldef_ap.htm

3G (Tehnologija tree generacije mobilne telefonije)
Nadogradnja SIM/USIM tehnologije, omoguuje bri prijenos podataka beinim putem. 3G mree
nude nove usluge kao to su prijenos pokretnih slika, pristup globalnoj mrei Internet, mobilna
televizija i video pozivi. Dodatno, omoguuje autentifikaciju mree, to prije nije bilo mogue.
http://searchtelecom.techtarget.com/definition/3G
UMTS (Universal Mobile Telecommuni cations System)
UMTS je trea generacija tehnologije mobilnih telefona za mree temeljene na GSM standardu.
UMTS koristi W-CDMA tehnologiju u pristupnoj mrei kako bi ostvarila bolju spektralnu uinkovitost.
UMTS pokriva cijelu mobilnu mreu: pristupnu mreu (UTRAN), jezgrenu mreu i autentikaciju
korisnika pomou SIM kartica.
http://en.wikipedia.org/wiki/Universal_Mobile_Telecommunications_System
WiMax (Worldwide Interoperability for Microwave Access)
WiMax je beina mrea za irokopojasni pristup Internetu za fiksne ili mobilne korisnike. Trenutana
inaica WiMax standarda omoguuje brzine do 40 Mbit/s. Predstavlja alternativu mobilnim mreama
jer prua vee brzine.
http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0//index.php?id=485


7. Reference

[1] Ryan Winfield Woodings, Mark Gerrior: Avoiding Interference in the 2.4-GHz ISM Band,
http://www.eetimes.com/design/microwave-rf-design/4012556/Avoiding-Interference-in-the-
2-4-GHz-ISM-Band?pageNumber=1, sijeanj 2006.
[2] Wikipedia: Radio jamming,
http://en.wikipedia.org/wiki/Radio_jamming, kolovoz 2011.
[3] Richard Poisel: Modern Communications J amming Principles and Techniques,
Second Edition, 2011.
[4] Gary Wollenhaupt: How Cell Phone J ammers Work,
http://electronics.howstuffworks.com/cell-phone-jammer.htm, oujak 2005.
[5] Kreimir Malari: Zatita radiokomunikacijskih sustava, 2005.

Cis Doc 2011 08 023

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Cis Doc 2011 08 023

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ometanje signala beinih

You might also like