Kulturni i arheoloki turizam

Daniela Angelina Jelini, Institut za meunarodne odnose, daniela@irmo.hr

"Godina je 19!., godina za "oju je #r$ell o%eao da e nam donijeti naj&i'e zla, najgore
(osljedi)e maso&nog dru't&a. *jese) je "olo&oz, a grad je +ariz. , tom mjese)u s&i +ari-ani
na(u'taju s&oj grad, a . samo strani turisti/neznali)e dolaze u (osjet. *jesto je 0i11elo&
toranj. Jedan od tih turista sam i ja. . 2o&ine su (roglasile da je 3turisti"i boom3 za&r'io. ,
godinama "oje su odmah uslijedile, (one'to razoarano dru't&o o'tro se o"renulo (rema se%i,
oso%ito (reis(itujui &lastite 3moderne3 (roiz&ode. Jedan od njih %io je turist4 razuzdan,
onei'i&a, &oajer. 5o' glas o njemu dale"o se (ro'irio i o njemu su (isane radi"alne
"riti"e. 2o, . turizam je i dalje ostao gla&na industrija u (orastu . 6urist nije oti'ao 7
gdje %i i mogao otii a"o ne diljem s&ijeta 7 "a"o %i (o%jegao od s&og (osla !9/tjedana/u/
godini8 +otraga za romantinom egzoti"om jo' je u&ije" -i&a sa s&im s&ojim (rateim
iluzijama i (ogre'"ama. I(a", trendo&i u turizmu (romijenili su smjer. 2a"on trideset godina
(ostojanja, moderni turist (ostao je samou&jereniji. Do" (utni"i agenti (rodaju jedna"i %roj
zra"o(lo&nih "arata, sada (rodaju manje aran-mana. 6urist je s(remniji (uto&ati
samostalno. ,mjetnost, ta &eli"a %an"a imida iz "oje (roizlaze 3ugoda i "ultura3,
dominantno se (oela %a&iti su&remenim i s&a"odne&nim iji je (rosta"i glasan am%lem
"onzer&a juhe And9ja :arhola." 6a"o *a;ine <ei1er o(isuje (ost/turista u s&ojoj "njizi
Tourism in History: From Imperial Rome to the Present.
2a"on maso&nog turizma "oji je s&ima omoguio aro%nu (romjenu lo"aliteta te ujedno i
%ijeg iz st&arnosti, dogaaju se %itne (romjene4 turisti"a se (uto&anja s"rauju, (utuje se
e'e, a interes turista &i'e nije na atra"ti&nosti destina)ije &e je u &ezi s &lastitim interesima.
Is"ust&o, no&ost, a"ti&nost i edu"a)ija osno&ne su odli"e tog no&og ti(a turista. =itno je
do-i&jeti i u-i&jeti se, nauiti ne'to no&o, a (ritom a"ti&no sudjelo&ati u lo"alnim
dogaanjima. , ta"&oj se o"olini raa "ulturni turizam.
2jego&o (ostojanje u turisti"oj industriji odu&ije" je %ilo (risutno. 2aime, i za (utni"e iz
(ret/>olum%o&og do%a mo-e se rei da su %ili "ulturni turisti, jer je osno&ni moti& (uto&anja,
u to do%a, osim rato&anja i &jere, %ilo u(ozna&anje "ultura i destina)ija "oje su drugaije od
&lastite. #sim toga, "ulturu se odu&ije" smatralo (rigodnim (romid-%enim sredst&om u
turizmu ia"o se ona izra&no nije (roda&ala. #%ino je u turisti"im %ro'urama slu-ila "a"o %i
doarala ugoaj destina)ije za turista "oji (utuje naje'e radi odmora.
#samdesetih godina (ro'log stoljea, "ultura iz tr-i'ne ni'e (rerasta u osno&nu turisti"u
(onudu. #dreeni segmenti turisti"e (o(ula)ije (o"azuju interes za "ulturu "ao osno&nu
moti&a)iju "oja ih tjera na (romjenu lo"aliteta i to naje'e &i'e (uta godi'nje u "rat"im,
naje'e &i"end/(eriodima. ?az&ija se ur%ani turizam (ronalazei iz&rstan su-i&ot s
"ulturnom (onudom "oja u"ljuuje i za%a&u tije"om (roduljenih &i"enda. Isto&remeno,
"ultura u (ojedinim destina)ijama i dalje egzistira "ao dodatna turisti"a (onuda nudei
3o(im3 turistima razli"o&nost od ostalih destina)ija. @trategija raz&oja hr&ats"og "ulturnog
turizma na&odi tri osno&na ti(a turista "oji se zanimaju za "ulturu, ali u razliitim
intenzitetima4 turisti privueni kulturom, ija moti&a)ija dolas"a u destina)iju nije &ezana
uz "ulturu, ali u doti)aju s njom us(ut u njoj u-i&ajuA turisti inspirirani kulturom, ija je
moti&a)ija izrazito "ulturna, ali se usmjera&a samo (rema &eli"im "ulturnim dogaajima "oji
su u trenduA te turisti motivirani kulturom, ija je osno&na moti&a)ija za (uto&anje "ultura.
+osljednji ti( turista (risust&uje izrazitim "ulturnim dogaajima i (osjeuje "ulturne atra")ije,
a iz%or destina)ije o%ino o&isi o njego&im s(e)ijaliziranim interesima. I(a", taj ti( turista ne
mora nu-no imati s(e)ijaliziran interes, &e ga mo-e mijenjati, ali mu moti&a)ija u&ije" ostaje
u domeni "ulture jer (oi&a na "ulturnom znanju. #n je (ra&i "ulturni turist.
@&i ti ti(o&i turista imaju (ro1ita%ilni (oten)ijal, no s&ima je, da"a"o, u&ije" najzanimlji&iji
(ra&i "ulturni turist, o&dje naz&an turistom "oji je moti&iran "ulturom. +ro1il ta"&og turista
u"azuje na oso%u "oja ima s(e)i1ine interese, ima &i'i stu(anj o%razo&anja, &i'e zarauje u
domi)ilnoj zemlji, ima &eu (late-nu mo, ostaje du-e u destina)iji i a"ti&niji je od
3(rosjenog3 turista. >ara"terizira ga indi&idualnost 'to se odra-a&a na &lastitu organiza)iju
(uto&anja Btz&. 3uradi/sam3 (rogramiC z%og ega se naje'e "oristi internetom "ao sredst&om
organiza)ije &lastitih (utni"ih itinerara.
+riroda "ulturnog interesa tog ti(a (utni"a, nadalje, dijeli se na njego& o(i interes za "ulturu
i s(e)ijalizirani interes za "ulturu. ?o%ert @te%%ins u s&om lan"u Cultural Tourism as
Serious Leisure o(isuje "a"o se 3"arijera3 o(eg "ulturnog turista raz&ija s a"umuliranjem
njego&ih &lastitih znanja o razliitim zemljama, regijama, grado&ima o "ojima ui i "oje
us(oreuje. @ druge strane, s(e)ijalizirani "ulturni turist "ontinuirano se usredotouje na
jedan lo"alitet ili mali %roj lo"aliteta "a"o %i ga u (ot(unosti 3sa&ladao3 ili se (a" usredotouje
samo na jedan &id umjetnosti, o&isno o &lastitim interesima. #%a ti(a turista iz%jega&aju
"omer)ijaliza)iju (redmeta s&ojih (roua&anja.
@lo-enost interesa "ulturnih turista te mno't&o resursa "oje "ulturni turizam o%uh&aa uzro"
su te'"oa u de1iniranju samog (ojma "ulturnog turizma. *noge de1ini)ije "oje literatura
danas (oznaje "oriste se jedno"ratno "a"o %i autor "oji ih "oristi (omou njih do"azao s&oje
teze. Ia"o s&e zado&olja&aju 1ormu odnosno is(unja&aju s&oje zadat"e u datom o"&iru, esto
im se zamjeraju i (one"i nedosta)i. 2aime, (one"ad se odnose samo na materijalne as(e"te
"ulture za%ora&ljajui nesumnji&u &a-nost nematerijalne "ulture i njen turisti"i (oten)ijal.
6a"oer, de1ini)ije esto izosta&ljaju (ojam za%a&e "oja je osno&na sasta&ni)a turizma
usredotoujui se samo na elemente &iso"e "ulture. Ili se (a" 1o"usiraju samo na 3(ra&e3
"ulturne turiste Bmoti&irane "ulturomC za%ora&ljajui da je "ultura element s&a"og (uto&anja
ia"o mu to nije %ila (r&otna namjera.
@toga, umjesto (otrage za 3jedinom (ra&om3 de1ini)ijom, 'to se ini nemoguim, %olje je
usredotoiti se na susta& "ategorija u de1iniranju "ulturnog turizma "oji (redla-u =o%
*)>er)her i Dilar9 du Eros u s&ojoj "njizi Cultural Tourism: The Partnership between
Tourism and Cultural Heritage Management. 6aj susta& s&rsta&a de1ini)ije "ulturnog turizma
u etiri 'iro"e "ategorije4 de1ini)ije s turisti"om osno&om, moti&a)ijs"e de1ini)ije, is"ust&ene
de1ini)ije i o(erati&ne de1ini)ije.
De1ini)ije s turisti"om osno&om smje'taju "ulturni turizam u 'iri o"&ir turizma, odnosno u
teoriju turisti"og menad-menta do" moti&a)ijs"e de1ini)ije istiu ulogu "ulturne moti&a)ije
u de1iniranju "ulturnog turizma. 2o "ulturni turizam ne u"ljuuje samo moti&a)iju, &e i
is"ust&o odnosno "onta"t s lo"alnom zajedni)om 'to u"ljuuje i odreeno o%razo&anje, ali i
za%a&u. 6a"&e de1ini)ije *)>er)her i Du Eros zo&u is"ust&enim de1ini)ijama do" se
o(erati&ne de1ini)ije naje'e u(otre%lja&aju, a u"ljuuju i o(erati&nu "om(onentu.
Goto&o je nemogue (osta&iti a(solutne (arametre, 'to z%og resursa "ojima se "ulturni
turizam slu-i 'to z%og turista "oji se slu-e resursima. Fa(ra&o, "ulturni je turizam (ostao
"ro&ni termin za 'iro" ras(on a"ti&nosti, "oje u"ljuuju (o&ijesni, etni"i, umjetni"i,
muzejs"i i ostale &rste turizma.
Gto je onda "ulturni turizam8 2e na&esti niti jednu de1ini)iju o(ra&da&ajui se njiho&im
mno't&om inilo %i se neoz%iljnim (a emo, (ragmati"i, (onuditi sljedeu, "oju "oristi i
Strategia ra!"oa hr"ats#og #ulturnog turi!ma, s (ra&om je naz&a&'i o(erati&nom za &lastite
(otre%e4
>ulturni turizam oznaa&a (osjete oso%a odreenoj destina)iji iz&an mjesta
njiho&a stalnog %ora&"a moti&irane u )ijelosti ili djelomino interesom za
(o&ijest, umjetnost, %a'tinu ili stil -i&ota lo"aliteta, regije, zemlje. 6om
de1ini)ijom "ultura o%uh&aa i materijalnu dimenziju 7 muzeje, galerije, "on)erte,
"azali'ta, s(omeni"e i (o&ijesne lo"alitete, ali i nematerijalnu dimenziju 7
o%iaje, tradi)ije, o%rte, &je'tine. 6uristi se smatraju "ulturnim turistima a"o su
%arem djelomi)e moti&irani -eljom za sudjelo&anjem u "ulturnim a"ti&nostima.
+ra&i "ulturni turizam, da"le onaj "oji u"ljuuje (osjetitelje moti&irane "ulturom, us"o je
(odruje. #%raa se maloj s"u(ini (utni"a i ini tr-i'nu ni'u. 2o, a" i u o"&iru ta"o us"og
(odruja mogue su daljnje s(e)ijaliza)ije. , no&ije &rijeme raz&ijaju se tz&. "reati&ni
turizam te ho%i turizam. 6e &rste "ulturnog turizma imaju "reati&nu dimenziju odnosno
izuzetno us"o s(e)ijalizirane interese (utni"a.
Eris(in ?a9mond "reati&ni turizam de1inira "ao o%li" turizma "oji se raz&io iz "ulturnog
turizma, a u"ljuuje uenje oso%ite &je'tine za &rijeme godi'njeg odmora "oja (ri(ada "ulturi
re)e(ti&ne zemlje odnosno zajedni)e. >reati&ni turisti raz&ijaju s&oj "reati&ni (oten)ijal,
(ri%li-a&aju se lo"alnom stano&ni't&u a"ti&no sudjelujui u radioni)ama i o%razo&nim
is"ust&ima "oji o)rta&aju "ulturu odmori'nih destina)ija. ?adi se, da"le o su-enoj tr-i'noj ni'i
unutar "ulturnog turizma "oja je u (ot(unosti u s"ladu s (ostmodernisti"im "on)e(tom
turizma jer (romie is"ust&ene a"ti&nosti.
*noge turisti"e agen)ije danas nude ta"&e "reati&ne (rograme "oji u"ljuuju teaje&e
)rtanjaHsli"anja, izrade (redmeta od "erami"e, "uhanja i sl. 2o, ?a9mondo&a de1ini)ija
"reati&nog turizma inzistira na uenju oso%ite &je'tine "oja (ri(ada "ulturi re)e(ti&ne
zajedni)e 'to s (rethodno na&edenim agen)ijs"im (a"etima esto i nije sluaj. I(a", s&a"i
turisti"i %ora&a" iz&an stalnog mjesta (re%i&ali'ta "oji u"ljuuje &lastitu izradu odreenih
(redmeta ili uenje no&e &je'tine "reati&ni je izraz turista (a ga mo-emo smatrati "reati&nim
turizmom. Arheolo'"i turizam za mnoge (osjetitelje (redsta&lja uenje no&e &je'tine Brad na
is"o(a&anju arte1a"ataC te na taj nain (redsta&lja dimenziju "reati&nosti.
@ druge strane, jo' jedan us"o s(e)ijalizirani o%li" "ulturnog turizma je ho%i turizam. +rema
:i"i(edia/i, ho%i je re"reati&na a"ti&nost u slo%odno &rijeme. #n se (ra"ti)ira iz interesa i
u-i&anja, a ne iz 1inan)ijs"ih (o%uda. +rimjeri)e, to su sa"u(ljanje, izrada, (o(ra&ljanje, s(ort
i o%razo&anje u "asnijoj -i&otnoj do%i. =a&ljenje ho%ijem mo-e raz&iti &a-ne &je'tine, znanja i
is"ust&o, a osno&ni )ilj %a&ljenja ho%ijem je oso%no is(unjenje. Arheolo'"i turizam na isti
nain mo-emo "ategorizirati "ao o%li" ho%i turizma oso%ito stoga 'to ho%i (odrazumije&a i
3o%razo&anje u "asnijoj -i&otnoj do%i3, a &eli"i dio "orisni"a arheolo'"og turizma su starije
oso%e "oje -ele dosanjati s&oj mladala"i san 7 %a&ljenje arheologijom.
, naelu, ho%ijem se %a&i u slo%odno &rijeme "oje se mo-e (o"la(ati i s &remenom godi'njeg
odmora. +ra&i ho%isti s&ojim se (redmetom interesa %a&e u slo%odno &rijeme "ada su "od
"ue, u s&ojoj domi)ilnoj zemlji, a taj ih interes (one"ad nagoni i na (uto&anje (a destina)iju
%iraju u(ra&o (rema (redmetu &lastitog interesa.
Arheolo'"i turizam, (rema tome, esto u"ljuuje ho%isti"e interese, ali i "reati&nost (a ga se
mo-e s&rstati u te us"o s(e)ijalizirane "ategorije "ulturnog turizma.
Arheoturizam ili arheolo'"i turizam o(enito se de1inira "ao alternati&ni o%li" "ulturnog
turizma iji je )ilj (romid-%a strasti za (o&ijesnu arheologiju odnosno za'titu (o&ijesnih
lo"aliteta. ?adi se o zajedni"om radu arheologa, (aleontologa, antro(ologa, (o&jesniara te
strunja"a za (uto&anje "oji (utni"u nude neza%ora&no is"ust&o "roz intenzi&ni teaj o tim
s(e)ijaliziranim mani1esta)ijama ljuds"og znanja. 2a taj nain, (osjetitelj nije samo o%ini
turist &e 'egrt (o&ijesnih znanosti.
6a strast za (ro'lo'u mo-e se u turisti"oj (ra"si mani1estirati "roz (onudu is"o(a&anja jo'
neistra-enih nalaza 'to (utni"u omoguuje izra&no is"ust&o %a&ljenja arheologijom odnosno
uenje no&e &je'tine. @ druge strane, arheolo'"i turizam (odrazumije&a i jednosta&ne (osjete
arheolo'"im lo"alitetima, muzejima, inter(reta)ijs"im )entrima, u(rizorenja (o&ijesnih
dogaanja, 1esti&ale, "azali'te odnosno s&e (roiz&ode &ezane uz (romid-%u arheologije
ja&nosti. 6aj o%li" arheolo'"og turizma (rezenta)ijs"og je ti(a i ne u"ljuuje "reati&nu
dimenziju, ali (o&ea&a a"umula)iju arheolo'"ih znanja turista tj. mo-e %iti i njego&a
ho%isti"a a"ti&nost.
Ijerojatno naj&a-niji lo"aliteti (romid-%e arheolo'"og turizma u s&ijetu danas su @tonehenge
te egi(ats"e (iramide. Ia"o je arheolo'"i turizam (rilino re)entni o%li" turizma, mnoge
zemlje "oriste s&oje arheolo'"e lo"alitete "ao resurse gos(odars"og (rihoda te alternati&nu
a"ti&nost odr-i&og gos(odars"og, ali i dru't&enog raz&oja. 6a"o n(r. Italija (romie +om(eje,
#stiju anti)u ili s&oje etru'ans"e lo"alitete, Gr"a atens"u A"ro(olu, Del1e ili *i"enu,
Jordan +etru, +eru (iramide In"a, a *e"si"o (iramide *aja. ,z%uenje "oje ta"a& o%li"
turizma (ru-a oituje se u (otrazi za ne(oznatim, za no&im saznanjima, a (ro-eto je
mistino'u -i&ota (ro'lih s&jeto&a. *isterij "oji o%ino (ro-ima ta"&e lo"alitete (oslu-io je i
u naju(eatlji&ijoj od s&ih "ulturnih industrija 7 1ilmu. 6a"o Indiana Jones, 5ara Ero1t i
istra-i&ai Jurs"og (ar"a dodatno (oma-u u (romid-%i arheolo'"og turizma "oji je izuzetno
(ogodan za "rea)iju (ria. =ez (ria nema ni no&e &rste turizma, a (ro'lost o%iluje mito&ima i
legendama. 3Arheologija je (otraga za injeni)ama. ne istinom. A"o tra-ite istinu,
(reda&anja Dr. 69ree/ja su na "raju hodni"a3, go&orio je Indiana Jones. 2aime, s&a"i no&i
(ronaeni materijalni do"az (redsta&lja moment "oji mo-e (romijeniti (o&ijest i na'a
saznanja o njoj. 6o arheolo'"i turizam ini oso%ito uz%udlji&om a"ti&nosti "oja (ru-a is"ust&o
"oje se do%ro (laa. 2aime, ta &rsta turizma jedan je od naj%olje (laenih o%li"a "ulturnog
turizma4 za d&otjedne aran-mane esto je (otre%no izd&ojiti i do (etnaesta" tisua ameri"ih
dolara (o oso%iJ ?adi se o izuzetno indi&idualiziranim turama uz oso%ne &odie, esto
do"tore znanosti "oji su s(e)ijalizirali arheologiju ili srodne znanosti "oji (ru-aju 3(ot(uno
uranjanje u arheologiju, (o&ijest i "ulturu (osjeenog (odruja3, "a"o to o(isuje re"lamna
%ro'ura jedne od agen)ija s(e)ijalizirane u(ra&o za tu &rstu turizma. 6a"&i aran-mani
u"ljuuju i &rhuns"e hotele, gastronomiju te "ulturna dogaanja. Arheolo'"e ture (ru-aju
a"ti&ni odmor. 5o"aliteti su o%ino &eli"i i zahtije&aju (uno hodanja (o nera&nom tlu. Kesto
zahtije&aju (enjanje (o stijenama i (uto&ima (o(loanim "amenjem ili &iso"im nejedna"im
ste(eni)ama hramo&a. Iz tog razloga nisu namijenjena 'iro"oj (u%li)i "oja nije u stanju
slijediti "ora" &odia. Ie i ta injeni)a arheolo'"om turistu (ru-a osjeaj 3oda%ranog3 (a i
)ijena "oju za to tre%a (latiti do%i&a razumne osno&e. #sim toga, aran-mani se esto i "roje
u(ra&o (o interesima i -eljama (utni"a 'to dodatno (o&isuje )ijenu.
, turisti"om smislu, done"le je a(surdno 'to ta"o &iso"a )ijena aran-mana u"ljuuje i te-a"
rad. 2aime, osim u%rzanog i na(ornog tem(a "oji je nametnut u o%ilas"u arheolo'"ih
grae&ina, aran-mani esto (odrazumije&aju rano ustajanje te 1izi"i rad na terenu.
Fado&oljst&o ot"ri&enim odnosno nauenim, meutim, nadilazi umor i (ot&ruje &rijednost za
turisti"i no&a). 6o do"azuje i %rojnost agen)ija s(e)ijaliziranih u(ra&o za arheolo'"i turizam
od "ojih (rednjae one ameri"e.
Dr&ats"a se, izmeu ostalog, orijentirala i (rema raz&oju "ulturnog turizma i jedna je od
rijet"ih zemalja "oja u tom smislu (osjeduje i strate'"i do"ument jo' iz LMMN. godine.
#dreeni na(reda" u tom je (odruju (ostignut oso%ito od LMMO. godine na o&amo, meutim
jo' u&ije" nedo&oljno sna-an da %i (ri&u"ao &ee meunarodno tr-i'te. +oma)i "oji su
uinjeni, za "ulturni su se"tor izuzetno znaajni %udui da je s&e manje (rorauns"ih
sredsta&a za "ulturu. , turisti"om smislu -eljeli %ismo jo' &i'e, 'to je uz mno't&o resursa
"oje (osjedujemo realno i mogue. Ia"o se @trategija raz&oja hr&ats"og "ulturnog turizma
(ose%no ne %a&i arheolo'"im turizmom, (oten)ijali "oje on ima te meunarodna is"ust&a "oja
do"azuju njego&u is(lati&ost, (uto"azi su "oji nas usmjera&aju na (os&ei&anje &i'e (a-nje
u(ra&o toj turisti"oj ni'i. *o-da %a' arheolo'"i turizam (redsta&lja &rata za ulaza" hr&ats"og
"ulturnog turizma u "ralje&st&o "ristalne lu%anje.