SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

BARTONIEK KREIMIR, JUSUP IVAN
POLOAJ TURIZMA NA MEUNARODNOM TRITU USLUGA
SEMINARSKI RAD










OPATIJA, 2014.
SVEUILITE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA









POLOAJ TURIZMA NA MEUNARODNOM TRITU USLUGA
SEMINARSKI RAD






Kolegij: Meunarodno poslovanje Studenti: Bartoniek Kreimir 20948/10
Mentor: dr.sc. Ana Vizjak Jusup Ivan 20914/10




Opatija, travanj 2014.
I

SADRAJ
II

UVOD

Tema ovog seminarskog rada je poloaj turizma na meunarodnom tritu usluga.
Seminarski rad e biti podijeljen na uvod, pet toki, zakljuak i literaturu. Kroz seminarski rad
prikazati e se kako se turizam ponaa na meunarodnom tritu usluga, takoer prikazati e
se kako se mjeri meunarodna turistika potranja kroz koju se odvija sami turizam i
ekonomski utjecaj turizma na meunarodno trite. Nadalje, rei e se neto o predvianju
turistike potranje i na koji se nain ona predvia. Iza toga slijedi analiza faktora koji utjeu
na turistiku potronju i na samome kraju neto o odrednicama koje umanjuju turistiku
potranju.
Prva toka seminarskog rada otkriva neto o meunarodnoj turistikoj potranji, kako
se mjeri meunarodni turistiki promet, koje se sve stavke statistiki obuhvaaju kod mjerenja
turistike potranje, kako se rauna broj posjetitelja i metode statistikog mjerenja.
Druga toka govori o ekonomskom utjecaju turizma, kao i njegovom utjecaju na
meunarodno trite usluga. Govori se o meunarodnom turizmu u nekim odabranim
zemljama, o ovisnosti o turizmu i o turistikim satelitskim bilancama. U tim turistikim
satelitskim bilancama prikazat e se i jedna tablica koja usporeuje meunarodne prihode od
turizma i meunarodnu turistiku potronju u pojedinim zemljama
U treoj toki seminarskog rada govori se o predvianju turistike potranje i
odrednicama koji odreuju turistiku potranju. Takoer govori se o imbenicima zbog kojih
se pojedinac odluuje na putovanje i samim time na turistiku potranju.
etvrta toka govori o analizi faktora koji utjeu na turistiku potranju. Ovdje se
pojavljuje STEP analiza utjecaja, koja obuhvaa socijalne, tehnoloke, ekonomske i politike
faktore.
Peta toka seminarskog rada donosi odrednice koje umanjuju turistiku potronju.
Ovdje se obrauju, odnosno navode razlozi, zbog kojih se umanjuje turistika potronja, jer
nekima, ona u najmanju ruku predstavlja luksuz, jer ne mogu svi putovati i ostvarivati
turistiku potronju.



1

1. MEUNARODNA TURISTIKA POTRANJA

U zadnjih dvadesetak, tridesetak godina, svjetski turizam, gledajui globalno doivio
je jednu veliku ekspanziju. Na taj nain porasla su turistika kretanja iz jedne zemlje u drugu.
Upravo zbog toga, vre se mjerenja turistikih kretanja i ona postaju sve vanija zbog efekata
koji proizlaze iz turistikih aktivnosti na gospodarstvo, a posebice na platnu bilancu zemlje.
Platna bilanca predstavlja dio dravnog financijskog rauna, odnosno onaj dio koji pokazuje
odnose s inozemstvom. Stoga je vrlo vano poznavati i pratiti kretanje novca na platnoj
bilanci pojedine zemlje. Vano je napomenuti da turizam ima utjecaj na bilancu
meudravnih plaanja putem troenja meunarodnih turista, koji posjeuju druge zemlje.
Primjer utjecaja na bilancu moe se ogledati kroz dva primjera nevidljivim uvozom i
nevidljivim izvozom. Stanovnici zemlje X, koji putuju u inozemstvo, troe novac u
inozemstvu. Ovo ima negativni efekt na platnu bilancu drave X, i pozitivan efekt na platnu
bilancu drave koje posjeuju. U odnosu na kretanje novca, ovo se tretira kao uvoz to se tie
zemlje X. To se najee naziva nevidljivi uvoz, budui da nema povezanog opipljivog dobra
koji ulazi u zemlju (kao naprimjer automobil ili tednjak). to se tie nevidljivog izvoza,
stanovnici strane zemlje, iz koje dolaze turisti koji su posjetili zemlju X, troe novac u zemlji
X. Ovo ima pozitivni efekt na platnu bilancu zemlje X (i odgovarajue negativne efekte na
bilancu plaanja zemlje iz koje dolaze turisti). to se tie zemlje X, utjecaj ovih troenja ima
karakter izvoza, a takvu potronju najee nazivamo nevidljivim izvozom.
Prethodno navedena dva primjera, ona nevidljivig uvoza i izvoza, komponente su
(pod)bilance rauna putovanja odreene zemlje ili turistike bilance, kao kombinacije izvoza i
uvoza iz osnova putovanja. Pozitivni raun putovanja ili turistika bilanca zemlje, znai da
troenje turista koji dolaze u posjet, inozemnih turista, premauje troenje domaih stanovnika
u inozemstvu koji tamo odlaze kao turisti, a ta razlika, taj saldo, to je efekt koji koristi bilanci
meunarodnih plaanja.
Vlade zemalja koje se bave turizmom nastoje paljivo mjeriti kretanje meunarodnog
turizma, a posebno uvoza i izvoza od turizma, jer se time ostvaruje odgovarajua ekonomska
korist. Ovdje valja istaknuti da postoji i odreeni broj jo nekih drugih vanih razloga, zbog
kojih je nuno pratiti kretanje turistikog prometa, kao to su:
Slubeni statistiki podaci mogu ukazivati na trendove razvoja tijekom odreenog
vremena. Na taj nain mogu se pratiti ili planirati marketinke aktivnosti na
nacionalnoj razini, i prilagoditi odreene promotivne kampanje koje pokuavaju
privui posjetitelje iz odreene zemlje
Informacije o porijeklu posjetitelja, njihovim nekim putnim navikama i stavovima,
mogu se upotrijebiti u marketingu ili planiranju. Ovo se takoer odnosi i na turistike
organizacije na regionalnoj i lokalnoj razini, pod uvjetom da su podaci prikupljeni o
meunarodnom prometu pouzdani, ako se dezagregiraju na niim razinama od
nacionalne
2

Neke komercijalne organizacije mogu imati koristi od meunarodne statistike. Putni
agenti, touroperatori ili veletrgovci, na primjer, trebaju pratiti turistike trendove, kako
bi prilagodili programe. Jednako tako, meunarodni i nacionalni lanci hotela prate
promjene u potranji kao dio njihove informacijske aktivnosti, kako bi se mogli
prilagoavati promjenama
1

Mjerenje potranje najee ukljuuje statistike o traenim koliinama, financijskim
vrijednostima i profilima traitelja, o emu e biti govora u nastavku. Prilikom prikupljanja
ovih podataka od posjetitelja, takoer se esto prikupljaju i podatci o miljenju i stavovima
posjetitelja. Tako se dolazi do statistikih informacija o:
a) koliinskim vrijednostima (posjetiteljima) potranji
b) financijskim vrijednostima potranje (potronji posjetitelja) te o
c) stavovima i motivima posjetitelja
Ukupan broj meunarodnih turistikih dolazaka putnika i posjetitelja u zemlju i
ukupan broj meunarodnih turistikih odlazaka iz odreene zemlje, kljuni su za mjerenje
turistike potranje. Ova se mjerenja temelje na podatcima o putovanju, koja su prethodno
definirana, a pokazuju zbroj pojedinaca koji putuju. Meutim, isti poslovni ovjek koji 20
puta posjeti zemlju, biti e evidentiran kao posjetitelj, iako se radi o istoj osobi. S obzirom na
ovu navedenu injenicu, broj putovanja pojedine osobe i broj posjetitelja neke zemlje,
destinacije mogu se povezati jednadbom:
broj posjetitelja=broj pojedinaca koji putuju x prosjean broj poduzetih putovanja po
pojedincu
Procjene za bilo koju od ove dvije varijable u jednadbi, osnova su za procjenu tree.
Jednadba je openita, te stoga moe biti primjenjena na bilo koju grupu turista. Jedan
primjer, broj putovanja poduzetih od njemakih graana u zemlji xy u godini 2005. Biti e
jednak umnoku broja ukljuenih pojedinaca, koji su putovali i prosjenog broja putovanja
koje pojedinac poduzima u zemlji xy odnosne godine.
Turistike statistike koje se odnose na meunarodni turizam obino su procjene prije
nego tono utvrene veliine. Razlozi za ovo uglavnom proizlaze iz injenice da promatranje
i mjerenje onoga to se povremeno dogaa da je sloeno, a poglavito kad se radi o kretanju
ljudi, te postoji mogunost pogreke. Ovo moemo najjednostavnije razumjeti kada
razmatramo problem detaljnog profila posjetitelja ili kada elimo utvrditi njegovu potronju.
ak i kontrole na meunarodnim granicama i kontrole valuta obino nisu tako obuhvatne da
pruaju tone informacije o kretanju putnika. Za kraj ovog poglavlja moe se rei da su
meunarodne turistike sporedan proizvod procesa kontrole putovanja i putnika, a ne
glavni cilj ove evidencije.



1
Cooper C., Fletcher J,. Fyall A., Gilbert D., Wanhill S., Ekonomija turizma, naela i praksa, Split, 2008., str. 67.
3

2. EKONOMSKI UTJECAJ TURIZMA NA MEUNARODNO TRITE

Turizam, kao glavni element ekonomije usluga, hvaljen je radi svog neprekidnog i
naglog razvoja, ali ak ni njegovi najvei zagovornici nisu mogli predvidjeti koliko je on
(turizam) u stvari sposoban podnijeti pritiske globalnih ekonomskih recesija pa ak i onih
recesija koje su ozbiljno natetile rastu mnogih glavnih svjetskih industrija. Svijet je posrtao u
nekoliko recesija u posljednja dva, tri desetljea i ak su i moni industrijski divovi (kao
naprimjer IBM i Ford) bili prisiljeni racionalizirati svoje poslovne aktivnosti.
Gospodarski znaaj turizma odreen je ne samo razinom turistike aktivnosti koja se
odvija, ve i tipom i prirodom gospodarstva koje se razmatra. Znaaj turizma moe se
promatrati u odnosu na udio ukupnih svjetskih posjetitelja koji posjeuju pojedinu zemlju, jer
se time moe procijeniti razmjerna vanost pojedine zemlje u odreivanju opsega putovanja u
svijetu. S druge strane, znaaj turizma se moe ispitati s obzirom na vanost turistike
aktivnosti za gospodarstvo svake pojedine destinacije.
Dogaaji koji su se dogaali 1990-ih i ranih 2000-ih, imali su snaan utjecaj na
strukturu meunarodnog turizma. Koliko e se dugo osjeati uinci ovih dogaaja, ovisit e u
velikoj mjeri o buduoj ekonomskoj i politikoj stabilnosti u svijetu. Financijske krize koje su
pogodile gospodarstvo zemalja tigrova, utjecale si ne samo na tok turistike strukture, nego
i na strukturu.












4

Tablica 1: Najvanije zemlje generatori turistike potronje, 1986-2002: (turistika potronja
u milijardama USA $)
2


Zemlja

1986

1990

1995

2002

Njemaka

18,3

29,5

50,7

53,2

SAD

26,0

37,4

45,9

58,0

Japan

7,2

24,9

37,0

26,7

Velika Britanija

8,9

19,1

24,7

40,4

Francuska

6,5

12,4

16,3

19,5

Prvih 5 zemalja

66,9

123,3

174,6

197,8

Ostatak svijeta

59,1

119,9

182,3

276,2
Svijet ukupno
125,0

243,2

356,9

474,0
Prvih 5 zemalja kao %
od svijeta ukupno


53,5


50,7


48,9


41,7
Izvor: Izvedeno iz WTO, 1988; 1992; 1997; 2003
Tablica 1 prikazuje najvanije zemlje generatore turista (emitivne) s obzirom na razinu
njihove meunarodne turistike potronje, tijekom vremenskog perioda od 1986. do 2002.
Kroz tablicu se moe vidjeti da je, tijekom godina udio u ukupnoj svjetskoj turistikoj
potronji koji se pripisuje najvanijim emitivnim zemljama, fluktuirao oko razine od 50% do
druge polovice 1990-ih, s vrhuncem od preko 54% u 1988., dok je taj udio u 2002. pao na
41,7%. Unato dogaajima od 11. Rujna, SAD su prestigle Njemaku da bi povratile svoju
poziciju glavnog generatora turistike potronje. Velika Britanija je nastavila snano rasti, dok
je suprotno tome, Japan, uslijed ekonomskih kriza, doivio pad turistike potronje od 27% u
odnosu na ostvarene 1995. godine.
Kada se gleda ovisnost jedne zemlje o turizmu, tada se javljaju dva glavna problema.
Odnosi se na to ako se prave meunarodne usporedbe turistike potronje i prihoda. To su
openito izraavanja financijskih postotaka u tekuim cijenama i US dolarima. Problemi
stvoreni ovim nainom prikazivanja, koji ne uzima u obzir uinke inflacije i promjene
vrijednosti valutnog teaja dolara (koje su bile i este i dramatine tijekom prolog
desetljea), menifestirat e se kao promjene u lokalnih vrijednosti turistikih prihoda i
potronje.


2
Cooper C., Fletcher J,. Fyall A., Gilbert D., Wanhill S., op. cit. str. 118
5

Jedan nain pristupa za odreivanje ekonomskog znaaja turizma za gospodarstvo
zemlje je sastavljanje turistikih satelitskih bilanci. Ovu metodologiju su usvojili i odobrili
Ujedinjeni narodi (UN) i Svjetska turistika organizacija (WTO), u 2000.godini. Da bi bile
upotrebljive, turistike satelitske bilance, moraju biti izggraene na input-output modelu. Za
razliku od pristupa usmjerenog na ponudu (supply-oriented), u input-output modelima, pristup
je usmjeren na potranju. Kao to ime turistike satelitske bilance (TSAs) govori, radi se o
skupu bilanci koje mogu biti koritene za odreivanje opsega ili znaenja turizma unutar
gospodarstva, ali ne i za odreivanje utjecaja turizma.
Tablica 2: Turistike bilance za deset zemalja najveih turistikih potroaa, 2002.
3


Zemlja
Meunarodni
prihodi od turizma
(USA $ mlrd)
Meunarodna
turistika potronja
(USA $ mlrd)
Bilanca (USA $
mlrd)
SAD 66,5 58,0 8,5
Njemaka 19,2 53,2 -34,0
Velika Britanija 17,8 40,4 -22,6
Japan 3,5 26,7 -23,2
Francuska 32,3 19,5 12,8
Italija 26,9 16,9 10,0
Kina 20,4 15,4 5,0
Nizozemska 7,7 12,9 -5,2
Hong Kong 10,1 12,4 -2,3
Ruska Federacija 4,2 12,0 -7,8
Izvor: Izvedeno iz WTO, Tourism Highlights 2003.
Iz tablice broj 2 vidljivo je da su SAD vodee po prihodima od turizma. Stavke se
mjere u milijardama dolara. Turistika potronja im je manja nego potronja, te je njihova
bilanca pozitivna. Najvee odstupanje ima sljedea zemlja u tablici, a to je Njemaka. U
Njemakoj su prihodi od turizma manji za 34 milijardi dolara nego to je turistika potronja.
Najpozitivniju bilancu ima Francuska, onu od 12,8 milijardi dolara.



3
Cooper C., Fletcher J,. Fyall A., Gilbert D., Wanhill S., op. cit. str. 122
6

3. PREDVIANJE TURISTIKE POTRANJE

Aktivnosti koje potie turistika potranja znaajne su s aspekta generiranja i
multipliciranja dodatnih prihoda, iako je mjerenje toga utjecaja dvojbeno u najboljem sluaju,
a ponekad i potpuno neadekvatno. Budui da se u mnogim zemljama koje usavravaju
turistike statistike, podaci prikupljaju kao sporedan proizvod tj. podaci se prikupljaju za
druge svrhe koje nisu turistike, istraivanja temeljena na statistici meunarodnog i domaeg
turizma moraju se interpretirati i koristiti s oprezom i osjetljivou.
Unato potekoama, mjerenje turistikog prometa, potranje u dolasku ili odlasku,
vano je prvenstveno iz gospodarskih i komercijalnih razloga. Dodatno mjerenje turistike
aktivnosti, a vezano s tim i razumijevanje turistike motivacije i profila, prua bogatstvo
informacija za planiranje, upravljanje i marketing turizma na odreditu i uvaavanje
ponaanja potroaa u turizmu,te u svrhu poloaja turizma na tritu usluga.
Kada govorimo o predvianju turistike potranje onda se fokusiramo na kljune
odrednice potranje za turizmom odnosno na razumijevanje tih temeljnih utjecaja, koji
omoguuju predvianje potranje za turizmom. Zaista je teko generalizirati odrednice
potranje. Primjerice, neki konkretan problem moe se promatrati na razliitim aspektima i
instancama. Naime, u sklopu ovoga rada pokazat e se da zemlje na visokoj razini
gospodarskog razvoja, te stabilnom urbanom populacijom predstavljaju glavne generatore
potranje za turizmom.
Iako pojedinac moe biti motiviran da putuje, njegova sposobnost da poduzme
putovanje ovisi o nizu faktora povezanim s njegovim uvjetima i ponudom u njegovoj okolini.
Ove faktore moemo nazvati odrednicama potranje, jer oni daju parametre mogunosti
pojedninca. ak i u zemljama razvijenog svijeta neki ljudi iz odreenih razloga ne mogu
sudjelovati u turizmu. Primjerice, odreena razina slobodnog dohotka potrebna je da bi se
moglo sudjelovati u turizmu, a na taj dohodak, kao i na sam nain sudjelovanja, utjeu
imbenici poput vrste zanimanja, dob, spol, godine, obitelj, mobilnost, razina obrazovanja, te
sposobnost.
4

U trenutku kada je odluka o putovanju donesena, sposobnost da se krene na put, te
priroda putovanja bit e odreena a vie meusobno povezanih imbenika, a oni se mogu
podijeliti u dvije grupe:
1. U prvu ulaze imbenici koje nazivamo stilom ivota, te ukljuuje dohodak, zaposlenje,
pravo na godinji odmor, obrazovanje i mobilnost.
2. drugu grupu moemo nazvati ivotnim ciklusom pri emu dob i obiteljska situacija
pojedinca utjee i na koliinu i vrstu turistike potranje
Naravno, ovi su imbenici meusobno povezani i komplementarni. U zapadnim
drutvima, visoko-rangirana zanimanja redovito se povezuju s pojedincima srednje dobi,

4
Cooper C., Fletcher J,. Fyall A., Gilbert D., Wanhill S., op. cit. str. 88.
7

visokih primanjima, natprosjenim pravima vezanim za godinji odmor, viim obrazovanjem i
mobilnou.
4. ANALIZA POJEDINIH FAKTORA UTJECAJA NA TURISTIKU POTRONJU

Kada se kupovni obrasci pojedinaca, i ono to na njih utjee, promatraju na
nacionalnoj razini, mogue je jasnije uoiti utjecaje na globalne obrasce ponaanja potranje
za turizmom na meunarodnom tritu usluga.Postoji pristup poznat kao STEP analiza
utjecaja, te obuhvaa sljedee faktore utjecaja:
S- socijalni faktori
T- tehnoloki faktori
E- ekonomski faktori
P- politiki faktori
Socijalni faktori govore da razina populacije, njezin razvoj, distribucija i gustoa,
utjeu na sklonost putovanju. Gustoa populacije ima manje utjecaja na sklonost putovanju od
distribucije populacije izmeu urbanih i ruralnih sredina. Nacije s gustim populacijama mogu
imati male sklonosti putovanjima zbog niskog stupnja razvoja, te zbog jednostavne injenice
da je takvo stanovnitvo uglavnom ovisno o poljoprivredi kako bi preivjelo, te nema niti
vremena niti sredstava za putovanja. S druge strane, gusto naseljena urbana podruja obino
ukazuju na razvijeno gospodarstvo s odgovarajuom kupovnom moi potroaa, to potie
sklonost putovanjima, te bijeg iz urbane okoline.
Tehnoloki faktori naglaavaju da nema sumnje da je tehnologija bila glavni
pokretaki faktor koji je ukljuio tzv. potencijalnu turistiku potranju u efektivnu. Ovo je
posebice sluaj s tehnologijom prometa, gdje je razvoj mlaznog motora kasnih 1950.-tih
omoguio da zrakoplovi dostignu brzinu i duljinu putovanja, koja je stimulirala zvoenje
raznih turistikih odredita na meunarodnom tritu, a to je potaknulo potranju za
meunarodnim putovanjima. Slinu funkciju ima i razvoj informacijske tehnologije, te
konkretno Interneta, to se smatra vrlo bitnim pokretakim faktorom u smislu potranje za
turizmom. Openito, tehnologija djeluje tako da povea dostupnost turizma sve irem krugu
potroaa, te smanji troak nabave turistikih dobara.
Ekonomski faktori spadaju u onu grupu imbenika, koji pokazuju da je razina
ekonomskog razvoja drutva iznimno bitna odrednica koja definira obujam potranje za
turizmom, a poznato je da gospodarstvo utjee na mnoge kljune i meusobno povezane
drutvene procese. Analiza tog utjecaja moe se izvoditi jednostavnim pristupom, prema
kojem se podjela svetskog gospodarstva vri na a) bogati sjever gdje su zemlje koje su glavni
generatori i korisnici meunarodnog i domaeg turizma, te b) siromanijeg juga. Na jugu neke
zemlje postaju generatori meunarodnog turizma, ali potiu domai, kojem se esto
pridruuje meunarodni promet turista.
8

Politiki faktori istiu da politika utjee na sklonost putovanju na razliite naine.
Primjerice stupanj ukljuenosti vlade u promoviranje turizma i osiguranje sredstava koja
koristi turizam ovisi o politikoj odluci vlade. Vlade koje potiu slobodno trite, mogu
stvoriti okruenje u kojem turistiko trite moe cvjetati, za razliku od administracija zemalja
koje su direktno ukljuene u razvoj turizma. Takoer vlade u uvjetima krize i recesije mogu
kontrolirati valute i rast inflacije kontrolom koliine strane valute, koja se moe iznijeti iz
zemlje. I naravno, nestabilni politiki reimi, gdje postoje graanski nemiri, ratovi i sl. mogu
rezultirati zabranama onih putovanja, koja se ne smatraju nunim, a to iznimno loe utjee na
inozemni turizam.

9



















10

5. ODREDNICE KOJE UMANJUJU TURISTIKU POTRANJU

Iako smo ve obradili sve faktore koji utjeu na turistika kretanja, turizam i dalje
predstavlja nedostupan luksuz za veinu svjetske populacije, ne samo u nerazvijenim
zemljama, ve i u zemljama u razvoju, te za mnoge stanovnike razvijenih zemalja. Razloge
zato ljudi ne putuje treba utvrditi analizama i odreenim istraivanjima. Dakle razlozi mnogu
biti broji, poput:
- Putovanje je skupo te zahtijeva odreenu razinu dohotka prije nego to ljudi mogu ui na
turistiko trite. Pored toga za raspoloivi dohodak pojedinca i domainstva, natjeu se i
druga dobra.
- Manjak vremena je problem za pojedince koji ne mogu ostvariti dovoljno velike blokove
slobodnog vremena za odlazak od kue. Razlozi mogu biti brojni, od poslovnih do obiteljskih.
- Fizika ogranienja (poput loeg zdravlja) vaan su razlog zbog kojeg mnogi ljudi ne putuju.
Posebice srane bolesti te mentalna/psihika nestabilnost djeluju kao glavno ogranienje
putovanja.
- Obiteljska situacija, poput one samohranih roditelja, moe sprijeiti putovanja.
- Vladine restrikcije, poput kontrola valute i viza mogu biti prepreka putovanjima unutar i
izvan drave za stanovnike neke zemlje.
- Manjak interesa ili strah, takoer su realne prepreke putovanju za odreene pojedince.
5

Nije rijetko da se neki ljudi susreu s kombinacijom od dvije ili vie navedenih
prepreka. Primjerice, samohrani roditelj moe imati manjak dohotka i vremena u kombinaciji
s obiteljskom situacijom to ga prijei u turistikom putovanju. Oni koji imaju najvie koristi
od planiranja odmora i turizma, najvie su zainteresirana na identificiraju ova ogranienja i
prepreke, te da se osmisli nain ili program koji moe ohrabriti na putovanje i one koji u
turizmu ne sudjeluju. Jedna od ideja je primjer socijalnog turizma, koji se bavi mogunostima
sudjelovanja u putovanju onih ljudi koji imaju neki oblik invalidnosti ili tjelesne/mentalne
mane, te trae mjere koje e ohrabriti ovaj dio populacije da sudjeluje u turistikim
kretanjima.





5
Mato Bartoluci, Nevenka avlek i suradnici, Turizam i sport-razvojni aspekti, 2007, Zagreb, str. 94.
11

ZAKLJUAK

U ovom smo radu obuhvatili prikaz odrednica i faktora turistike potranje na
individualnoj i agregiranoj razini, odnosno prikazali poloaj turizma sa stajalita turistike
potranje na meunarodnom tritu usluga.
Turistika dobra uslunog su karaktera i kao takva su nepostojana s obzirom da ne
mogu biti pohranjena, uskladitena. Dodatno, zbog osjetljivosti sektora i promjenjivih uvjeta
u pojedinim zemljama i svijetu, vano je da turistiki manageri i radnici u turizmu primjenjuju
tehnike predvianja buduih kretanja turistike potranje, kao utjecaja na poloaj turizma na
meunarodnom tritu usluga, te time kontroliraju procese poslovanja.
Pri tome uz numerike kvantitativne procjene vjerojatne budue turistike aktivnosti,
treba koristiti i kvalitativne metode i tehnike procjene. Potekoe vezane za predvianje i
koritenje odreenih kvantitativnih ili kvalitativnih modela moemo pronai identificirati u
injenici da potranju za turizmom na skupnoj, nacionalnoj i svjetskoj razini karakterizira
nestabilnost i osjetljivost na dogaaje koje se ne moe kontrolirati.
Za upravljanje turistikim sektorom vano je da moemo predvidjeti budua kretanja i
trendove potranje, a moda najbolji pristupi ili metode za vjerojatna predvianja su one koje
kombiniraju kvantitativne i kvalitativne pristupe.
Na samom kraju treba naglasiti da je poloaj turizma uz sva ogranienja i probleme
kojima je okruen itekako visoko-rangiran i u veini sluajeva predstavlja trend, koji se ne
mijenja. Potrebno je samo uiniti ga dostupnijim i fleksibilnijim za onu populaciju koja se
njime ne koristi, primjerice kroz onu ideju o socijalnom obliku turizma. Takoer drava i
vlada je ta koja na simptomatian nain utjeu na nacionalni turizam, a poticanjem i
podravanjem slobodnog turistikog trita mogu uivati u plodovima turizma, ali pri tome ne
smijemo zanemariti odrivi razvoj turistikih destinacija i sprjeavanje pojave fenomena
masovnog turizma, koji degradira i trajno teti turistikom proizvodu.









12

LITERATURA

Cooper C., Fletcher J,. Fyall A., Gilbert D., Wanhill S., Ekonomija turizma, naela i praksa
Mato Bartoluci, Nevenka avlek i suradnici, Turizam i sport-razvojni aspekti