Mi i tipkovnica

Kako se koriste?
Mi
Ups,
sorry!
Ovo se
ne odnosi
na mene.
S donje strane se
nalazi kuglica
Lijeva tipka
Desna tipka
Hrapava
podloga
Pravilno dranje mia
Donji dio dlana poiva na podlozi
Kaiprst je na lijevoj tipki, srednji prst na
desnoj tipki
Korisni potezi miem
Pomicanje mia
Klik lijevom tipkom
Dvostruki klik lijevom tipkom
Klik desnom tipkom
Povuci i spusti
Pomicanje mia
Pomicanjem mia po podlozi mie se
strelica po ekranu
Klik lijevom tipkom
Stisnemo i otpustimo lijevu tipku mia
Dupli klik lijevom tipkom
Dvaput BRZO kliknemo lijevom tipkom
mia
Klik desnom tipkom
Umjesto lijevom kliknemo desnom tipkom
(rjee se koristi)
Povuci i spusti
Drei lijevu tipku stisnutu, pomaknemo
mia i kad je strelica dola na odredite,
pustimo
Tipkovnica
Alfanumeriki dio
Posebne tipke
Numerika
tipkovnica
Operativni sustav (OS)
Operativni sustav je SKUP PROGRAMA
ija je svrha:
omoguiti ovjeku da jednostavno i brzo
upravlja raunalom te da pokree ostale
programe
pregledno organizirati programe koji su
pohranjeni na hard disku
paziti da svi ureaji u raunalu dobro
funkcioniraju i javljati eventualne kvarove
PONAVLJANJE
ukljuivanje pritiskom na gumb On/Off
mogue greke
- raunalo uope ne reagira => provjeriti kablove (struja, monitor, veze...)
Osnove rada s raunalom
- poruka invalid system disk... => izvui cd iz drivea
- greka prilikom podizanja Windowsa =>najee vezane uz nepravilno
gaenje raunala, pratiti upute sistema
PONAVLJANJE
login (prijava) autorizacija korisnika i dodjela korisnikih prava
(pouzdano samo kod novijih Windowsa)
- dozvola pristupa sistemu
Osnove rada s raunalom
- dodjela korisnikih prava
administrator (admin)

korisik (user)

gost (guest)
mogue greke
- sistem nas ne eli pustiti => - da li koristimo ispravni username / pass
- provjeriti da li su ukljuena velika slova
- da li je ukljuen mreni kabel
- nakon ulaska ne moemo raditi neke stvari (instalirati nove programe,
mijenjati sistemske vrijednosti, pristupiti nekim postavkama sistema
=> najvjerojatnije nam nisu dana odgovarajua korisnika prava
PONAVLJANJE
Osnove rada s raunalom
OS = operativni sistem: Windows, Linux, MacOS, UNIX...
a njegova svrha jest:

- omoguiti ovjeku da jednostavno i brzo upravlja raunalom te da
pokree ostale programe
- pregledno organizirati programe koji su pohranjeni na hard disku
- paziti da svi ureaji u raunalu dobro funkcioniraju i javljati
eventualne kvarove
Altair - prvo osobno
raunalo. Nije imao OS
- svatko tko ga je htio
koristiti morao je znati
programirati.
Apple i prvi IBM PC su
imali OS ali je u njemu
bilo naporno raditi jer
se raunalu nareivalo
tipkanjem
kobasiastih naredbi.
Poetkom osamdesetih
nastaje prvi GRAFIKI
OS u kojem raunalu
nareujemo pomou
mia i sliica.
90-ih Microsoft kopira
postojeu ideju i
nastaju prvi Windows.
1995 - nastaje
Windows 95 - danas
najpopularniji OS na
osobnim raunalima.
C:\DOS>copy c:\windows\command\*.* a:\backup
POVIJEST OS-a
Ikone
Taskbar
Gumb Start
Indikatori
DESKTOP
DESKTOP
podjela desktopa:
-wallpaper
-ikone
-taskbar
-start meni
-systray (idikatori)
-tijelo taksbara
Folderi: ikone koje sadre odnosno organiziraju druge ikone
DESKTOP
Datoteke (fileovi): ikone koje predstavljaju dokumente, programe,
dijelove programa...
wallpaper; pozadina desktopa
ikone; oznake elemenata OS-a, a mogu biti
- Sistemske: ikone koje oznaavaju pojedine servise Windowsa
DESKTOP
taskbar; alatna traka Windowsa
- start meni
- systray
- tijelo taskbara (odabir pokrenutih prozora)
RADNJA

OPIS

pomicanje mia
po podlozi



click

stiskanje i otputanje lijeve
tipke BEZ istovremenog
pomicanja

double click

dvostruki klik, dvaput brzo
kliknemo lijevu tipku mia

povlaenje (drag)
/ otputanje
(drop)

Stisnemo lijevu tipku i
pomiemo mia bez da
putamo tipku / otpustimo tipku

click desnom
tipkom

Stiskanje i otputanje desne
tipke BEZ istovremenog
pomicanja pojavljuje se meni

KORITENJE MIEM
PROZOR
ime prozora
minimize / restore / close
scroll bar
naslovna traka (title bar)
traka menija
NASLOVNA TRAKA
Pomou njega skrivamo prozor
Da bismo skriveni prozor ponovo vidjeli, kliknemo na taskbaru
MINIMIZE (smanjivanje)
Pomou njega poveamo prozor do maksimuma
Da bismo ga vratili na prijanju veliinu, stisnemo isti gumb
MAXIMIZE (poveavanje)
Pomou njega vraamo prozor na veliinu prije maksimiziranja
RESTORE (vraanje na vel. prije poveavanja)
Kad je strelica mia na rubu prozora, moemo poveavati ili smanjivati
dimenzije prozora
RUBOVI PROZORA (podeavanje dimenzija)
Pomou nje moemo pomicati prozor po radnoj povrini
Dijelovi raunala
Ulazne jedinice
- tipkovnica
- mi
- mikrofon
- itd.
Sistemska jedinica
za obradu podataka

- kuite
- matina ploa
- procesor
- memorija
- dodatne kartice
- itd.
Izlazne jedinice
- monitor
- pisa
- zvunici
- itd.
Sredinji dio
Periferni dio
Osnovni
dijelovi PC
raunala:
Ulazne jednice raunala
Tipkovnica
Mi

Igraa palica


Ulazne jednice raunala
Skener



Grafika Tabla


TIPKOVNICA
TAB tipka se koristi za prijelaz iz jednog polja u drugo (bez unosa podataka). Ako
je ukljuena tipka CAPS LOCK ili drite pritisnutu tipku SHIFT i pritisnete TAB
tipku, pokaziva e se pomaknuti za polje koje je predhodilo trenutanom polju.
TAB tipka slui za premjetanje kontrole po dijelovima programa ( to moe biti
premjestanje kontrole sa jednog gumba ili sa jednog polja za unos na drugo polje
ili kombinacije polja za unos i gumba). pritiskanje ove tipke nema nikakve
posljedice sve dok se ne pritisne tipka ENTER .


TIPKOVNICA
ENTER tipka slui za potvrivanje odabranog unosa ili za
pokretanje odreenog gumba (koji je oznaen) ili za
potvrivanje izabranog pojma iz PADAJUEG IZBORNIKA, a
u nekim sluajevima u prohramu funkcionira kao TAB, tk.
koristi se za prijelaz iz jednog u drugo polje u koje je mogue
upisivati podatke.


tipka za brisanje: brie znak koji se nalazi za jedno mjesto u lijevo od
trenutane pozicije pokazivaa.
TIPKE ZA POMAK KAZALJKI (pokazivaa
Strelice za kretanje koriste se pri odabiru kod PADAJUEG
IZBORNIKA , a odabir se potvruje pritiskanjem tipke ENTER.


Tipke PAGE UP i PAGE DOWN slue obino za listanje stranica i to da
pritiskanjem tih tipki dobivamo slijedeu ili prethodnu stranicu. U ovom
programu tipke PageUp i PageDown se koriste za pregledavanje
elemenata zaglavlja dokumenata i djeluju na HORIZONTALNU
POMAKNICU kao da se miemo po njoj.
TIPKOVNICA
Tipke Home i End (POS1 i ENDE) nam omoguavaju brzi prelazak na prvu
poziciju u redu u kojem se nalazimo (Home tipka - POS1), dok nam tipka End -
ENDE omoguuje skok na zadnju upisanu poziciju u redu u kojem se nalazimo.
Tipka SHIFT djeluje kada je pritisnuta jo neka tipka, odnosno daje nam
mogunost pisanja odredjenog slova kao malo ili kao veliko slovo (ovisno
da li je ukljuena tipka CAPS LOCK)


Tipka CAPS LOCK - kada je ukljuena pritiskanjem slova sa tastature
dobivaju se velika slova i to bez dranja tipke SHIFT, a uz pritisnutu i tipku
SHIFT dobijemo mala slova.
tipka Esc (Escape) koristi se za izlazak iz nekog prozora (kada je to dozvoljeno)


funkcijske tipke - programski je odreena funkcija koju ima odreena tipka (openito:
to su tipke na tipkovnici koje se koriste za aktiviranje gumba), osim tipke "F1" kojoj je u
ovom programu dodijeljena funkcija pokretanja Help programa.
MI
Mi je ulazna jedinica na raunalu koji pretvara
pokret ruke u dvije dimenzije u pokret
pokazivaa na zaslonu raunala. Mi je izum
Douglasa Engelbarta iz 1963., i nastao je kao
dio njegovog rada na problemima ljudskog
meusklopa s raunalima na Stanford Research
Institute. Mi je prijevod od engleske rijei
"mouse", naziv je dobio po tome to ima izgled i
veliinu mia (dananji ba i nemaju kao prije).
MI optomehaniki(unutranjost)
MI optiki(funkcioniranje)
SKENER
Skener je ulazni ureaj za digitalizaciju, tj.
za neposredan unos slika, crtea ili teksta,
najee sa papira u raunalo.
SKENER Nain rada
Nain rada
Princip rada skenera zasniva se na pretvorbi
svjetlosti, koja se odbije od predmeta skeniranja
(npr. papira) u elektrine impulse. Slika koja se
eli unijeti u raunalo osvjetljava se ugraenim
izvorom svjetlosti. Zrake svjetlosti koje se odbiju
o predmet usmjeravaju se sustavom lea i
ogledala prema senzorima svjetlosti za
pretvorbu u elektrinu struju. Slika se pri tom
postupku dijeli u toke i to je vie tih toaka, to
e slika biti vee kvalitete. Broj oitanih toaka
naziva se razluivost ili rezolucija. Postupak
uitavanja podataka skenerom u raunalo zove
se skeniranje.
SKENER - Vrste
Vrste :
Postoje tri glavne vrste skenera: runi, stolni s
nepominim i stolni sa pominim papirom.
Premda se u veini sluajeva prenose podaci sa
papira, pomou skenera je mogue prenijeti u
raunalo i sliku tvrdog predmeta, to je mogue
pomou 3D skenera. Najrairenija vrsta su stolni
skeneri s nepominim papirom koji slie
fotokopirnom stroju.
Izlazne jednice raunala
Monitor
( LCD, CRT )

Pisa
Laserski, tintni ( inkjet )

MONITOR
Raunalni monitor je ureaj koji slui za prikaz
slike stvorene raunalom.Glavni dio monitora je
zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru
ti nazivi esto koriste i za cijeli ureaj.
Slova, te pokretne i nepokretne slike koje se
prikazuje obino se tvore u grafikoj kartici,
dijelu raunala kojemu je funkcija stvaranje i
obnavljanje slike.
Tehnologije
katodna cijev - (engleska kratica CRT - catode ray tube) - prva
poznata tehnologija, poznata jo od crno-bijelih televizora, ali
pomalo nepraktina radi pomalo izobliene slike koju stvara
zaobljena cijev. Frekvencija osvjeavanja iznosi 50-100 Hz. Korak
naprijed je napravljen pojavom Trinitron ili Diamondtron katodnih
cijevi, koje su ravne po vertikali, pa je rad s takvim zaslonom
ugodniji.
zaslon s tekuim kristalima - (engleska kratica LCD - liquid cristal
display) - od 2004. zamjenjuje CRT zaslone raunala, a iza toga i
televizora.
plazma-zaslon
videoprojektor

MONITOR - Tehnologije
MONITOR - Boje
crno-bijela
monokromna
boja (color)
Piksel na color monitoru sadri podpiksele osnovnih komponenti boja:
crvenu, zelenu i plavu tokicu. Dojam o rezultirajuoj nijansi zavisi od
intenziteta osvijetljenosti pojedinih podpiksela. Dubina boja je sinonim za
brojnost nijansi. Standardizirani su slijedei stupnjevi dubine boja:
4 nijanse ("crno-bijeli" zasloni ukljuuju crnu, sivu, bijelu i intenzivno bijelu)
16 (monokromni zaslon, boje prevodi u nijanse sivoga))
16 nijansi, color
256 nijansi, color
16 bitna boja (sadri tisue nijansi), color
24 bitna boja (sadri 16 miliona nijansi), color
Siromanija paleta boja daje stepeniaste prelaze pri pretapanju nijansi i
suvie jake kontraste boje.
MONITOR - Rezolucija
Rezolucija zaslona
Razluivost' ili rezolucija' je broj tokica
(piksela) od kojih je nainjena slika na
zaslonu.
MONITOR - Rezolucija
Broj piknjica od kojih je sastavljena slika definiran je razluivou.
Proizvoa definira optimalnu i maksimalnu razluivost zaslona, a ostale
mogue standardne razluivosti zavise od grafike kartice. Vea razluivost
rezultira preciznijim razlaganjem detalja, veom otrinom crtanja, veim
obuhvatom objekata koji e stati u prostor zaslona i veom "izvornom
veliinom" (100%) slike. Za dojam otrine bitna je veliina piknjice, odnosno
razmak izmeu dijagonalno susjednih piknjica (istog kanala). Ta se
vrijednost kree oko 0,25 mm (manje je bolje). Ipak, na dojam otrine utjeu
i druge okolnosti.
Kod LCD zaslona optimalna je maksimalna razluivost, tj. kod najvee
razluivosti najvea je jasnoa slike. Kod manje razluivosti zaslona od
"nominalnog" vrijednost pinjice se interpolira, to zamuuje sliku, tj. slika na
LCD zaslonu ima najbolju otrinu jedino na najveoj rezoluciji.
Dobavljeno iz
"http://hr.wikipedia.org/wiki/To%C4%8Dka_(ra%C4%8Dunalna_grafika)"
MONITOR rezolucija zaslona
PISA(Printer)
Pisa ili tiska (engl. printer) je izlazni
ureaj kojim se ispisuje ili tiska
(kolokvijalno "printa") zapis sa raunala na
papir. Zapis moe biti slika ili slova/brojevi.
S nailaskom digitalnih fotoaparata pojavili
su se pisai koji ne trebaju raunalo za
ispisivanje slika, nego je mogue birati
koju sliku iz memorije fotoaparata elite
ispisati.
PISA - Vrste
1. Iglini
2. Laserski
3. Tintni
4. Termalni
Pisa - Iglini
Iglini (matrini) pisa radi ispis pomou iglica,
koje preko trake s bojom udaraju u papir.
Najkorisniji je u ispisivanju dokumenata, poto
moe ispisati vie od jedne kopije odjednom
(iglice udaraju u papir). No zbog dosta velike
buke koju proizvodi i sporosti, ovaj oblik pisaa
je danas u sve manjoj opoj upotrebi, dok ga i
dalje koristimo za ispis dokumenata kad
trebamo vie identinih kopija npr. uplatnice.
Iglini pisai ispisuju monokromatski, u boji trake
koju koristimo.
Pisa - Laserski
laserski pisai ispisuje na papir uz pomo lasera, koji
osvjetljava bubanj i time elektriki nabije povrinu
bubnja. Potom bubanj prolazi kroz toner gdje se na
nabijene dijelove bubnja love fine estice tinte u prahu, a
potom papir prelazi preko bubnja i poslije prolaska
papira kroz grija tinta je zalijepljena na papiru.
Najkorisniji je u ispisivanju tekstova, jer postie bitno
vee brzine od iglinih pisaa (od 4-20 stranica u minuti
u kategoriji kunih pisaa). Moe ispisivati i u boji, no
investicija za laserski pisa u boji je reda veliine 2.500
kuna (prosinac 2005.)
Pisa - Tintni
Ink-jet (tintni) pisa ispisuje na papir tako
to iz spremnika tinte (koji se zove na
engleskom zove cartridge) trca (ili
pljucka) male kapljice tinte. Tinta moe biti
u raznim bojama. Najkorisniji u ispisivanju
slika, jer se ink-jet pisai u boji mogu kupiti
ve za nekoliko stotina kuna (no oni
najjeftiniji naravno imaju skupe spremnike
s bojom koji se brzo troe)
Pisa - Termalni
direkt termal pisai kreiraju ispis zagrijavanjem papira koji mijenja
boju pod utjecajem topline. Primjer koji svi znamo direkt termal
pisaa su telefax ureaji (u zadnje vrijeme postali su raireni i ink-jet
telefax ureaji), jer faksovi koji su ispisani na papiru osjetljivom na
toplinu s vremenom blijede, pa ih je bilo potrebno fotokopirati, to
zbog blijeenja ispisa, to zbog toga to se papir za njih prodavao
namotan u rolama, pa je nepraktino dobivene faksove u rolama
arhivirati u registratore. Takoer bankovni odresci koje potpisujemo
pri novanim transakcijama u bankama ispisuju se na ovakvim
pisaima.
termal transfer pisai kreiraju ispis zagrijavanjem ribona koji na
mjestima gdje je zagrijan ostavlja trag na papiru koji prolazi kroz
grijau glavu. Ovakvi pisai najee se koriste u trgovinama ili
tvornicama za ispis etiketa na proizvodima.
Za ispis slika veeg formata koristi se ureaj, dakle po namjeni
slian pisaima, kojeg zovemo crtalo ili ploter.
K R A J