Pitomačke Novine BR 3

TZ PITOMAA
2 3
Pitomake novine Pitomake novine
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.3, God. I., Lipanj (Ivanak, Klasen, Roencvet) 2001. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908
e-mail: pitomacke-novine@usa.net
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lau, vl. Tomislav Petri, dr.
Marijan J ergovi i Boo ulo
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: Foto "Begovi" Pitomaa i B. Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj
adresi.
Izdavanje asopisa odobreno je od Vlade Republike
Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
KAJ J E BILO AKTUALNO V
MESECU LIPNJ U -2
STURISTIKE ZAJ EDNICE OPINE PITOMAA - 3
NEKAJ IZ OPINE I POLITIKE - 4-5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 8-9
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 10
SKULTURE - 11-13
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 14-15
RAZGOVORI PRI KAVI I - 16
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 17-18
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 19
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 2.) - 21-23
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 24-27
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (lipanj -
srpanj) - 28
"BB-art" Pitomaa
S
T
U
R
I
S
T
I
K
E

Z
A
J
E
D
N
I
C
E

O
P
I
N
E

P
I
T
O
M
A
A
Tjedan opine Pitomaa
ukratko
ako i svake godine tako je i ove u Pitomai
obiljeen Tjedan opine Pitomaa, poev sa 9.
lipnjom sakupljanjem uzoraka vina za 22.
izlobu vina Pitomaa 2001. i zakljuno sa 17. lipnjom
prireivanjem Smotre folklora 2001. godine.
U toku tjedna odrano je niz priredbi i raznih
sveanosti, od ega je kulminacija postignuta
prireivanjem festivala Pjesme Podravine i podravlja
15. i 16. lipnja.
U srijedu, 13. lipnja ponovo je stavljena u
funkciju stara renovirana skela na Banovom brodu,
nakon ega je u Krinici obiljeeno Antunovo i tom
prigodom posveena zastava RK "Smu" Krinica
kojoj je kumovao Ivan Begovi iz Pitomae. Istog je
dana u 19 sati odrana i zavrna priredba Osnovne
kole Petra Preradovia u kino sali u Pitomai.
Narednog dana, u predvorju kino sale u Pitomai,
otvorena je 22. izloba vina, dok su odlija podjeljena
na samo Vidovo, 15. lipnja, ujedno i prvog dana
festivala Pjesme Podravine i podravlja 2001. Istog je
dana odigrana i prijateljska nogometna utakmica, na
nogometnom igralitu u Pitomai, i to veterana
Pitomae i urevca (rez.5:1). U veernjim satima 14.
lipnja otvorena je i izloba slika slikara pitomakog
kruga i to u MALSS centru u Pitomai.
Kulminacija se zbila u subotu, u dvorani
osnovne kole, kada je prireena zavrna veer
festivala sa poetkom u 21 sat, to se moglo pratiti
izravnim prijenosom HRT-a na drugom programu.
Tjedan opine je zavrio tradicionalnom Smotrom
folklora u nedjelju, 17. lipnja sa nastupom 10.-ak
folklornih skupina.
.B.
K
A
J

J
E

B
I
L
O

A
K
T
U
A
L
N
O

V

M
E
S
E
C
U

L
I
P
N
J
U
URA (crta i pie Stiv)
K
ijetko se koje mjesto u Podravini moe
pohvaliti, kao Pitomaa, da je ve prije 50.-ak
godina imalo organizaciju, odnosno drutvo
koje se bavilo promidbom turizma. Tim vie, Turistiko
drutvo Pitomaa ve 1969. godine izdaje prvi turistiki
vodi (tehniki opremila akad. slikar Zorka Forko) u
kojem se navode sve zanimljivosti pitomakog kraja
(nakon 1969. nije bilo mnogo kataloga?).
Na kraju navedenog vodia stoji slijedee:
"Podravci s ushienjem i zanosom govore o svom
zaviaju, kao najdraem na svijetu tom. Ali zbog
svoje ljepote, bogatstva i tradicionalne gos-
toljubivosti, ovaj kraj predstavlja izvanrednu
turistiku zanimljivost i postaje jednako drag i
gostima koji ga sve ee posjeuju. Organizaciju
boravka u Pitomai i njenoj okolini - ukljuujui
smjetaj i prehranu kao i sve obavijesti daje
Turistiko drutvo Pitomaa preko Obrtnike
tedno kreditne zadruge u Pitomai, Gajeva ulica
20, telefon broj 22.
Pitomaa Vas zove i oekuje. Doete li
jednom samo u na kraj, i Vi ete zavoljeti ravnu
Podravinu."
A danas?
Tako je bilo
nekada. Dakle ve u to
vrijeme ovaj je kraj
imao znaajnu turis-
tiku ponudu. A kako je
danas.
Za tih 30.-ak
godina stvari su se
neto promijenile. Po-
etkom 1990.-ih osni-
va se na temeljima
navedenog drutva
Turistika zajednica
obnovljene opine Pi-
tomaa. Kroz nekoliko
godina turistika po-
nuda se poveala. Sve
se vie propagira se-
oski turizam. Sve je za-
nimljivija ponuda koju
nudi rijeka Drava: bo-
gat sportski ribolov,
odmor u tiini i istoj
prirodi... Razne se-
zonske sadraje nudi
Sve informacije u vezi turistike ponude
na podruju opine Pitomaa moete
dobiti sva-kodnevno kod predsjednika
Turistike zajednice opine Pitomaa
Branka Tkaleca (restoran Zlatni klas
Otrovanec), odnosno na tel: 033/714-
114.
samo mjesto Pitomaa: festival Pjesme Podravine i
Podravlja, Tjedan Opine Pitomaa sa raznim
kulturnim i drutvenim sadrajima, tradicionalnom
Smotrom folklora, izlobom vina... Ovdje se nudi i
mnotvo jednodnevnih ponuda, kao npr. restoran
Zlatni klas Otrovanec nudi, pored ostalog, jahanje
konja, vonje koijama i drugo.
No postoje i razni problemi. Prvenstveno to
je pitanje viednevnog smjetaja u Pitomai i
okolici. Osim toga potrebno je to skorije povezati
dva razliita ambijenta, odnosno Bilogoru i rijeku
Dravu, koji nude raznovrsne sadraje. Na rijeci
Dravi, odnosno Krinici (oekuje se da se taj dio
proglasi Zatienim krajolikom Krinica) postoji
samo jedna legalna Kua za odmor, dok
organizirani boravak za pojedinane goste mogu
je jo samo i u vinogradima podno Bilogore (Aranj,
Otrovanski breg).
Tako je na primjer povodom Tjedna opine
Pitomaa i to 16. lipnja ove godine organizirana, za
veleposlanike nekoliko drava u RH, vonja koijom
Zlatnog klasa Otrovanec uz posjetu Lipici i
vinogradima (detalj na naslovnoj stranici), nakon
ega su bili gosti na zavrnoj veeri festivala
Pjesme Podravine i podravlja..., ime je svakako
dokazano da se ovdje ima to pokazati i da mi to
znamo - a oni e to sigurno prenijeti dalje.
B.T.
Prva strana kataloga
iz 1969. godine.
Pitomaa je ve 1950.-ih
godina imala Turistiko
drutvo Pitomaa -
jedno od najstarijih u Podravini
R
J
e
d
a
n

o
d

n
e
k
o
l
i
k
o

n
o
v
i
j
i
h

k
a
t
a
l
o
g
a

T
Z

P
i
t
o
m
a
a
.
TZ PITOMAA
2 3
"PITOMAKE NOVINE"
Mjeseni asopis Pitomae i okolice
Br.3, God. I., Lipanj (Ivanak, Klasen, Roencvet) 2001. g.
Nakladnik, grafika priprema
i tisak:
Galerija - grafika priprema - nakladnitvo
vl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60
tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189
MB: 2206966315908
e-mail: pitomacke-novine@usa.net
http://pitomacke-novine.tripod.com
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Begovi
Ureivaki odbor:
prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lau, vl. Tomislav Petri, dr.
Marijan J ergovi i Boo ulo
Lektura i korektura: eljka Begovi
Fotografije: Foto "Begovi" Pitomaa i B. Begovi
Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u
mjesecu i ne vraaju se.
Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,
reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na
navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj
adresi.
Izdavanje asopisa odobreno je od Vlade Republike
Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01
Kazalo str.
KAJ J E BILO AKTUALNO V
MESECU LIPNJ U -2
STURISTIKE ZAJ EDNICE OPINE PITOMAA - 3
NEKAJ IZ OPINE I POLITIKE - 4-5
GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7
DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 8-9
NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - 10
SKULTURE - 11-13
IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJ A - 14-15
RAZGOVORI PRI KAVI I - 16
KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI -
ZANIMLJ IVOSTI - 17-18
OEK ZA DECU (I RODITELJ E) - RAZNO - 19
MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20
PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena
obitelji u Pitomai i okolici 2.) - 21-23
REKLAME, OGLASI I OBAVIJ ESTI - 24-27
VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (lipanj -
srpanj) - 28
"BB-art" Pitomaa
S
T
U
R
I
S
T
I
K
E

Z
A
J
E
D
N
I
C
E

O
P
I
N
E

P
I
T
O
M
A
A
Tjedan opine Pitomaa
ukratko
ako i svake godine tako je i ove u Pitomai
obiljeen Tjedan opine Pitomaa, poev sa 9.
lipnjom sakupljanjem uzoraka vina za 22.
izlobu vina Pitomaa 2001. i zakljuno sa 17. lipnjom
prireivanjem Smotre folklora 2001. godine.
U toku tjedna odrano je niz priredbi i raznih
sveanosti, od ega je kulminacija postignuta
prireivanjem festivala Pjesme Podravine i podravlja
15. i 16. lipnja.
U srijedu, 13. lipnja ponovo je stavljena u
funkciju stara renovirana skela na Banovom brodu,
nakon ega je u Krinici obiljeeno Antunovo i tom
prigodom posveena zastava RK "Smu" Krinica
kojoj je kumovao Ivan Begovi iz Pitomae. Istog je
dana u 19 sati odrana i zavrna priredba Osnovne
kole Petra Preradovia u kino sali u Pitomai.
Narednog dana, u predvorju kino sale u Pitomai,
otvorena je 22. izloba vina, dok su odlija podjeljena
na samo Vidovo, 15. lipnja, ujedno i prvog dana
festivala Pjesme Podravine i podravlja 2001. Istog je
dana odigrana i prijateljska nogometna utakmica, na
nogometnom igralitu u Pitomai, i to veterana
Pitomae i urevca (rez.5:1). U veernjim satima 14.
lipnja otvorena je i izloba slika slikara pitomakog
kruga i to u MALSS centru u Pitomai.
Kulminacija se zbila u subotu, u dvorani
osnovne kole, kada je prireena zavrna veer
festivala sa poetkom u 21 sat, to se moglo pratiti
izravnim prijenosom HRT-a na drugom programu.
Tjedan opine je zavrio tradicionalnom Smotrom
folklora u nedjelju, 17. lipnja sa nastupom 10.-ak
folklornih skupina.
.B.
K
A
J

J
E

B
I
L
O

A
K
T
U
A
L
N
O

V

M
E
S
E
C
U

L
I
P
N
J
U
URA (crta i pie Stiv)
K
ijetko se koje mjesto u Podravini moe
pohvaliti, kao Pitomaa, da je ve prije 50.-ak
godina imalo organizaciju, odnosno drutvo
koje se bavilo promidbom turizma. Tim vie, Turistiko
drutvo Pitomaa ve 1969. godine izdaje prvi turistiki
vodi (tehniki opremila akad. slikar Zorka Forko) u
kojem se navode sve zanimljivosti pitomakog kraja
(nakon 1969. nije bilo mnogo kataloga?).
Na kraju navedenog vodia stoji slijedee:
"Podravci s ushienjem i zanosom govore o svom
zaviaju, kao najdraem na svijetu tom. Ali zbog
svoje ljepote, bogatstva i tradicionalne gos-
toljubivosti, ovaj kraj predstavlja izvanrednu
turistiku zanimljivost i postaje jednako drag i
gostima koji ga sve ee posjeuju. Organizaciju
boravka u Pitomai i njenoj okolini - ukljuujui
smjetaj i prehranu kao i sve obavijesti daje
Turistiko drutvo Pitomaa preko Obrtnike
tedno kreditne zadruge u Pitomai, Gajeva ulica
20, telefon broj 22.
Pitomaa Vas zove i oekuje. Doete li
jednom samo u na kraj, i Vi ete zavoljeti ravnu
Podravinu."
A danas?
Tako je bilo
nekada. Dakle ve u to
vrijeme ovaj je kraj
imao znaajnu turis-
tiku ponudu. A kako je
danas.
Za tih 30.-ak
godina stvari su se
neto promijenile. Po-
etkom 1990.-ih osni-
va se na temeljima
navedenog drutva
Turistika zajednica
obnovljene opine Pi-
tomaa. Kroz nekoliko
godina turistika po-
nuda se poveala. Sve
se vie propagira se-
oski turizam. Sve je za-
nimljivija ponuda koju
nudi rijeka Drava: bo-
gat sportski ribolov,
odmor u tiini i istoj
prirodi... Razne se-
zonske sadraje nudi
Sve informacije u vezi turistike ponude
na podruju opine Pitomaa moete
dobiti sva-kodnevno kod predsjednika
Turistike zajednice opine Pitomaa
Branka Tkaleca (restoran Zlatni klas
Otrovanec), odnosno na tel: 033/714-
114.
samo mjesto Pitomaa: festival Pjesme Podravine i
Podravlja, Tjedan Opine Pitomaa sa raznim
kulturnim i drutvenim sadrajima, tradicionalnom
Smotrom folklora, izlobom vina... Ovdje se nudi i
mnotvo jednodnevnih ponuda, kao npr. restoran
Zlatni klas Otrovanec nudi, pored ostalog, jahanje
konja, vonje koijama i drugo.
No postoje i razni problemi. Prvenstveno to
je pitanje viednevnog smjetaja u Pitomai i
okolici. Osim toga potrebno je to skorije povezati
dva razliita ambijenta, odnosno Bilogoru i rijeku
Dravu, koji nude raznovrsne sadraje. Na rijeci
Dravi, odnosno Krinici (oekuje se da se taj dio
proglasi Zatienim krajolikom Krinica) postoji
samo jedna legalna Kua za odmor, dok
organizirani boravak za pojedinane goste mogu
je jo samo i u vinogradima podno Bilogore (Aranj,
Otrovanski breg).
Tako je na primjer povodom Tjedna opine
Pitomaa i to 16. lipnja ove godine organizirana, za
veleposlanike nekoliko drava u RH, vonja koijom
Zlatnog klasa Otrovanec uz posjetu Lipici i
vinogradima (detalj na naslovnoj stranici), nakon
ega su bili gosti na zavrnoj veeri festivala
Pjesme Podravine i podravlja..., ime je svakako
dokazano da se ovdje ima to pokazati i da mi to
znamo - a oni e to sigurno prenijeti dalje.
B.T.
Prva strana kataloga
iz 1969. godine.
Pitomaa je ve 1950.-ih
godina imala Turistiko
drutvo Pitomaa -
jedno od najstarijih u Podravini
R
J
e
d
a
n

o
d

n
e
k
o
l
i
k
o

n
o
v
i
j
i
h

k
a
t
a
l
o
g
a

T
Z

P
i
t
o
m
a
a
.
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
4 5

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
Ispred Opine Pitomaa vijenci na obiljeja i grobove
poginulih branitelja poloeni 29. svibnja, dok je HDZ
opine Pitomaa polaganje organizirao 30. svibnja?
Kako se odrava groblje u Velikoj renjevici?
Sudei prema zateenoj situaciji 30. svibnja,
prilikom polaganja vijenaca na grobove poginulih
branitelja groblje u Velikoj renjevici ini se nitko ne
odrava, ne kosi travu i sl. Zateena je vrlo visoka trava,
hrpe smea i drugo. Prema prianju mjetana to je
dunost Komunalnog Pitomaa, a budui da groblje nitko
ne kosi i ne odvozi suho cvijee i slino, to rade sami
mjetani i ljute se. Na kraju se svi pitaju tko je nadlean,
ali je injenica da je prilikom polaganja vijenaca zateeno
u vrlo neurednom i zaputenom stanju (?).
rigodno proslavi Dana dravnosti Opina Pitomaa organizirala je, kao i svake godine, polaganje vijenaca
na grobove poginulih branitelja, te na spomen obiljeja braniteljima Domovinskog rata. To se dogodilo ove
godine izvanredno 29. svibnja (svake godine se to dogaalo30. 05.). Opinska organizacija HDZ-a
smatrala je da to nije u redu, pa je ponovila polaganje vijenaca upravo 30. svibnja na sve grobove i sva obiljeja
braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.
B.B.
Odavanje poasti na groblju u
Velikoj renjevici 30. svibnja.
Polaganje vijenaca ispred spomena
poginulim braniteljima u centru
Pitomae 29. svibnja 2001. g.
P
Da li e Otrovanec ikada
dobiti asvalt?
vakako je za pohvalu novoj (staroj) vlasti
asvaltiranje dionice neasvaltiranih
naseljenih (i poljskih) puteva u
Starogradakom Marofu koje je sveano
zavreno tri dana prije lokalnih izbora i dva dana
prije poetka izborne utnje. Sada emo imati
neto manje neasvaltiranih cesta, i to oko 2
kilometra, koliko je asvaltirano u Stgr. Marofu, a
stanovnici 20 kua manje blata za kinih i
snijenih perioda. E, jo je ostalo samo 950
metara neasvaltiranih cesta u Otrovancu, pa e se
tako i stanovnici 60 kua u Otrovancu valjda
nekada rijeiti blata u vrijeme kinih i snijenih
perioda. Samo se svi pitaju kada?
B.B.
S
Rezultati popisa stanovnitva
provedenog u travnju 2001.
godine
ako smo obeali u proteklim brojevima tek
ovih dana moemo iznijeti, ali samo
osnovne podatke koje smo dobili u Uredu za
statistiku Virovitica. Opina Pitomaa ukupno broji
prema popisu od 31. oujka 2001. godine 10486
stanovnika. Sama Pitomaa broji 5732, a podruna
mjesta: Dinjevac 491, Grabrovnica 468, Kladare 528,
Krinica 123, Mala renjevica 205, Otrovanec 646,
Sedlarica 377, Stari Gradac 725, Starogradaki Marof
355, Turnaica 394 i Velika renjevica 542
stanovnika. U odnosu na posljednji popis stanovnitva
od 1991. godine broj stanovnitva same Pitomae
smanjio se. Te je godine Pitomaa imala 5942 itelja.
B.B.
Obiljeena godinjica
smrti Stjepana Sulimanca
Ve sedmi put po redu u rodnom
mjestu prvog podpredsjednika Sabora RH
obiljeena je godinjica smrti polaganjem vijenaca
na grob na mjesnom groblju. Osim izaslanika iz
Sabora RH i opinskih, te upanijskih dunosnika
polaganju vijenca prisustvovala je i nekolicina
mjetana Pitomae i okolnih sela.
Neto je ranije ista prostorija nanovo
okreena i na zid stavljena zastava - to se na
trenutak inilo sasvim normalno - Stjepan Blaini,
inae iz Turnaice uspio je primjetiti da je sve u redu
osim da nedostaje uokvirena slika Stjepana
Sulimanca. Ona je inae stajala do tada na jednom
od zidova. Krivac je, navodno, pronaen, a sve je
zavreno zakuskom i komentarima o tome kako je
Turnaica inae imala dosta koristi od gospodina
Stjepana Sulimanca, ako ne druge - dobila je novu
kolu.
B.B.
Turnaici,
K
Opinska priznanja zaslunim iteljima
a sveanoj sjednici Opinskog poglavarstva koja je odrana povodom Dana opine Pitomaa u
nazonosti upana Ivana Horvata naelnik opine Zdravko Dijakovi podijelio je zaslunim iteljima
opine opinska priznanja - Povelje s likom Petra Preradovia. N
Izabrani vijenici u Opinsko vijee Opine Pitomaa
akon izbora lokalne samouprave konstituirano je Opinsko vijee Opine
Pitomaa. Situacija je slijedea: HSS u Vijeu ima 7 lanova (Branko
Vranek, Tomo Filipovi, J osip Poljak, Pavao Filjak, eljko Gucek, Draen
Bogovi i Franjo Rui), HDZ 4 lana (Ivan Erhati, Ivan Branko Majstor, Mato
Dent i eljko Grgai), HSLS 2 lana (Branko Giba i Marijan J agar), SDP 1 lana
(Darko Kolo) i HNS takoer 1 lana (dr. Radovan Galeev).
Za naelnika opine izabran je ponovo Zdravko Dijakovi sa liste
Hrvatske seljake stranke.
B.B.
N
Zdravko Dijakovi, ponovo naelnik
Opine Pitomaa.
Prigodno dodjeli Povelja zaslunim iteljima
opine
e elim omalovaavati niiji rad ni zalaganje na bilo
kojem polju djelovanja, ali proitavi nagraena
imena, ne mogu a da ne reagiram, poznavajui u
dobroj mjeri Pitomau i okolicu.
Gospodo, da li ste ikada uli za gospodina Marka
Bijuka, koji je odgojio desetine generacija mladih sportaa.
J este li uli za gosp. dr. Marijana J ergovia koji nesebino ve
godinama radi na pitomakim kulturnim dogaanjima ili, pak,
za Branka Begovia koji je napisao nekoliko knjiga i mnotvo
lanaka o, kako on kae, "svojoj Pitomai" i koji prolost
Pitomae i zbivanja u njoj zna napamet i kad je najbolje pijan?
Ovdje sam spomenula upravo ove osobe zbog toga
to znam da njima ta priznanja ne bi bila ni nagrada ni poticaj
za daljnji rad, jer i do sad su to radili za srce i duu i nije ih
nagraivala ni jedna vlast, ali narod zna i pamti, a djela ostaju i
govore sama za sebe.
Vjerujem da ima jo zaslunih Pitomaana koji rade
u sjeni nekih trenutnih dogaanja i nadam se da e doi i
njihovo vrijeme.
.B.
N
Za kontinuiran i plodonosan rad u promicanju
kulture, tehnike kulture i odgoju mladih Povelju je
dobio Luka Hrvati, za uspjean rad u Astronomskog
drutvu Povelje su dobili Branislav Novosel i Miroslav
Horvatinovi, za uzorno zalaganje u promicanju i
ouvanju kulturne batine Povelju je dobila Ivka
Skender, za predan rad u razvoju porta i okupljanju
mladih Povelju je dobio Antun Oberan, za postignute
uspjehe i nesebian doprinos u razvoju porta
Povelju je dobio Ivan Kostelac dok je Mihaela Baran
Povelju dobila za izvanredne uspjehe u kuglakom
portu.
Na zavrnoj priredbi uenika osnovne kole
opinska priznanja - Priznanja s likom Petra
Preradovia uruena su odlinim uenicima osmih
razreda. Ova Priznanja dobilo je 31 od ukupno 96
uenika "osmaa" to je veoma dobar rezultat
uenika, ali istovremeno priznanje i njihovim
uiteljima.
Z.C.
N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
4 5

N
E
K
A
J

I
Z

O
P
I
N
E

I

P
O
L
I
T
I
K
E
Ispred Opine Pitomaa vijenci na obiljeja i grobove
poginulih branitelja poloeni 29. svibnja, dok je HDZ
opine Pitomaa polaganje organizirao 30. svibnja?
Kako se odrava groblje u Velikoj renjevici?
Sudei prema zateenoj situaciji 30. svibnja,
prilikom polaganja vijenaca na grobove poginulih
branitelja groblje u Velikoj renjevici ini se nitko ne
odrava, ne kosi travu i sl. Zateena je vrlo visoka trava,
hrpe smea i drugo. Prema prianju mjetana to je
dunost Komunalnog Pitomaa, a budui da groblje nitko
ne kosi i ne odvozi suho cvijee i slino, to rade sami
mjetani i ljute se. Na kraju se svi pitaju tko je nadlean,
ali je injenica da je prilikom polaganja vijenaca zateeno
u vrlo neurednom i zaputenom stanju (?).
rigodno proslavi Dana dravnosti Opina Pitomaa organizirala je, kao i svake godine, polaganje vijenaca
na grobove poginulih branitelja, te na spomen obiljeja braniteljima Domovinskog rata. To se dogodilo ove
godine izvanredno 29. svibnja (svake godine se to dogaalo30. 05.). Opinska organizacija HDZ-a
smatrala je da to nije u redu, pa je ponovila polaganje vijenaca upravo 30. svibnja na sve grobove i sva obiljeja
braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.
B.B.
Odavanje poasti na groblju u
Velikoj renjevici 30. svibnja.
Polaganje vijenaca ispred spomena
poginulim braniteljima u centru
Pitomae 29. svibnja 2001. g.
P
Da li e Otrovanec ikada
dobiti asvalt?
vakako je za pohvalu novoj (staroj) vlasti
asvaltiranje dionice neasvaltiranih
naseljenih (i poljskih) puteva u
Starogradakom Marofu koje je sveano
zavreno tri dana prije lokalnih izbora i dva dana
prije poetka izborne utnje. Sada emo imati
neto manje neasvaltiranih cesta, i to oko 2
kilometra, koliko je asvaltirano u Stgr. Marofu, a
stanovnici 20 kua manje blata za kinih i
snijenih perioda. E, jo je ostalo samo 950
metara neasvaltiranih cesta u Otrovancu, pa e se
tako i stanovnici 60 kua u Otrovancu valjda
nekada rijeiti blata u vrijeme kinih i snijenih
perioda. Samo se svi pitaju kada?
B.B.
S
Rezultati popisa stanovnitva
provedenog u travnju 2001.
godine
ako smo obeali u proteklim brojevima tek
ovih dana moemo iznijeti, ali samo
osnovne podatke koje smo dobili u Uredu za
statistiku Virovitica. Opina Pitomaa ukupno broji
prema popisu od 31. oujka 2001. godine 10486
stanovnika. Sama Pitomaa broji 5732, a podruna
mjesta: Dinjevac 491, Grabrovnica 468, Kladare 528,
Krinica 123, Mala renjevica 205, Otrovanec 646,
Sedlarica 377, Stari Gradac 725, Starogradaki Marof
355, Turnaica 394 i Velika renjevica 542
stanovnika. U odnosu na posljednji popis stanovnitva
od 1991. godine broj stanovnitva same Pitomae
smanjio se. Te je godine Pitomaa imala 5942 itelja.
B.B.
Obiljeena godinjica
smrti Stjepana Sulimanca
Ve sedmi put po redu u rodnom
mjestu prvog podpredsjednika Sabora RH
obiljeena je godinjica smrti polaganjem vijenaca
na grob na mjesnom groblju. Osim izaslanika iz
Sabora RH i opinskih, te upanijskih dunosnika
polaganju vijenca prisustvovala je i nekolicina
mjetana Pitomae i okolnih sela.
Neto je ranije ista prostorija nanovo
okreena i na zid stavljena zastava - to se na
trenutak inilo sasvim normalno - Stjepan Blaini,
inae iz Turnaice uspio je primjetiti da je sve u redu
osim da nedostaje uokvirena slika Stjepana
Sulimanca. Ona je inae stajala do tada na jednom
od zidova. Krivac je, navodno, pronaen, a sve je
zavreno zakuskom i komentarima o tome kako je
Turnaica inae imala dosta koristi od gospodina
Stjepana Sulimanca, ako ne druge - dobila je novu
kolu.
B.B.
Turnaici,
K
Opinska priznanja zaslunim iteljima
a sveanoj sjednici Opinskog poglavarstva koja je odrana povodom Dana opine Pitomaa u
nazonosti upana Ivana Horvata naelnik opine Zdravko Dijakovi podijelio je zaslunim iteljima
opine opinska priznanja - Povelje s likom Petra Preradovia. N
Izabrani vijenici u Opinsko vijee Opine Pitomaa
akon izbora lokalne samouprave konstituirano je Opinsko vijee Opine
Pitomaa. Situacija je slijedea: HSS u Vijeu ima 7 lanova (Branko
Vranek, Tomo Filipovi, J osip Poljak, Pavao Filjak, eljko Gucek, Draen
Bogovi i Franjo Rui), HDZ 4 lana (Ivan Erhati, Ivan Branko Majstor, Mato
Dent i eljko Grgai), HSLS 2 lana (Branko Giba i Marijan J agar), SDP 1 lana
(Darko Kolo) i HNS takoer 1 lana (dr. Radovan Galeev).
Za naelnika opine izabran je ponovo Zdravko Dijakovi sa liste
Hrvatske seljake stranke.
B.B.
N
Zdravko Dijakovi, ponovo naelnik
Opine Pitomaa.
Prigodno dodjeli Povelja zaslunim iteljima
opine
e elim omalovaavati niiji rad ni zalaganje na bilo
kojem polju djelovanja, ali proitavi nagraena
imena, ne mogu a da ne reagiram, poznavajui u
dobroj mjeri Pitomau i okolicu.
Gospodo, da li ste ikada uli za gospodina Marka
Bijuka, koji je odgojio desetine generacija mladih sportaa.
J este li uli za gosp. dr. Marijana J ergovia koji nesebino ve
godinama radi na pitomakim kulturnim dogaanjima ili, pak,
za Branka Begovia koji je napisao nekoliko knjiga i mnotvo
lanaka o, kako on kae, "svojoj Pitomai" i koji prolost
Pitomae i zbivanja u njoj zna napamet i kad je najbolje pijan?
Ovdje sam spomenula upravo ove osobe zbog toga
to znam da njima ta priznanja ne bi bila ni nagrada ni poticaj
za daljnji rad, jer i do sad su to radili za srce i duu i nije ih
nagraivala ni jedna vlast, ali narod zna i pamti, a djela ostaju i
govore sama za sebe.
Vjerujem da ima jo zaslunih Pitomaana koji rade
u sjeni nekih trenutnih dogaanja i nadam se da e doi i
njihovo vrijeme.
.B.
N
Za kontinuiran i plodonosan rad u promicanju
kulture, tehnike kulture i odgoju mladih Povelju je
dobio Luka Hrvati, za uspjean rad u Astronomskog
drutvu Povelje su dobili Branislav Novosel i Miroslav
Horvatinovi, za uzorno zalaganje u promicanju i
ouvanju kulturne batine Povelju je dobila Ivka
Skender, za predan rad u razvoju porta i okupljanju
mladih Povelju je dobio Antun Oberan, za postignute
uspjehe i nesebian doprinos u razvoju porta
Povelju je dobio Ivan Kostelac dok je Mihaela Baran
Povelju dobila za izvanredne uspjehe u kuglakom
portu.
Na zavrnoj priredbi uenika osnovne kole
opinska priznanja - Priznanja s likom Petra
Preradovia uruena su odlinim uenicima osmih
razreda. Ova Priznanja dobilo je 31 od ukupno 96
uenika "osmaa" to je veoma dobar rezultat
uenika, ali istovremeno priznanje i njihovim
uiteljima.
Z.C.
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
SAVJ ETI I ZV
E
A
I
J
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Stigli novi poticaji za voare i vinogradare
ove godine Ministarstvo poljoprivrede i
umarstva donijelo je odluku o dodjeli
novanog poticaja za sadnju novih
vonjaka i vinograda.
Naoj upaniji odobrene su kvote od:
jabuka 25 ha, kruke 3 ha, ljiva 3 ha, breske 8
ha, vinje 1 ha, trenje 3 ha, orah 4 ha, lijeska 3
ha. to u konanici znai da je to poveanje
odobrenih povrina za gotovo 30% u odnosu
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
na prolu godinu.
Isto tako odobreno nam je za sadnju
vinograda 25 ha, a to je poveanje od 25%.
To nam govori da je u naoj upaniji
suradnja savjetodavne slube i proizvoaa voa i
vina vrlo dobra te da sve informacije brzo dolaze
do proizvoaa, a oni pokazuju sve vei interes za
voarstvo i vinogradarstvo.
J avni natjeaj za dodjelu novanih poticaja
za podizanje novih nasada vonjaka i vinograda
objavljen je 24. svibnja 2001. godine i otvoren 60
dana. Na natjeaj se mogu javiti sve pravne i
fizike osobe, a za sve detaljnije informacije
obratite se u Savjetodavnu slubu u Pitomai.
Izvjee prognozne slube
Za voare
Uestale kie potaknule su novu infekciju
kod voaka. Zbog toga savjetujemo da izvrite
zatitu protiv krastavosti i pepelnice odmah po
prestanku oborina.
Preporuamo upotrebu preparata sa
kontaktnim djelovanjem Ditman M-45 ili Polyram
DF +Thiovit ili Chromosul. Ako koristite sumporni
preparat vodite brigu o temperaturi zraka.
Za vinogradare
Cvatnja je zavrila u svim vinogradima to
znai da moramo pristupiti zatiti vinograda od
peronospore koja se pojavila na listovima u nekim
vinogradima. Takoer je prisutna infekcija i na
pepelnicu, a slijedi i obavezno prvo tretiranje protiv
bohytisa.
Od preparata preporuamo upotrebu
Quadris KS ili Antracol combi +Tilt 250 EC +
Mythos SC.
I
Stari zanati - jo uvijek su neki od njih
prijeko potrebni i nezamjenjivi
Posljednji kovaki majstor u
opini
edan od niza zanata koji su na podruju
upanije Virovitiko-podravske i same
pitomake opine na izumiranju je kovaki
obrt bez kojeg se, do nedavno, jedno mjesto nije
moglo zamisliti. Danas je na ovom podruju svega
jedan takav obrtnik i to Marijan Trstenjak u Velikoj
renjevici, kao trea generacija kovaa iz ove
familije
Danas se kovaki obrt ne temelji samo na
klasinim nainima obrade eljeza, ve se tu upliu i
bravarske komponente. No, neke stvari se ne mogu bez
mijeha i nakovala i ostalog pribora i alata koji je u upotrebi bio
jo i prije stotinjak godina - spominje Marijan Trstenjak.
Njegova je radionica svakako gotovo muzejski primjerak, a on
se nada da e i dalje imati posla i da e njegov zanat biti i u
budunosti neophodan.
B.B.
J
Sto godina
star
nakovanj
na kojem je
radio i Mari-
janov djed
poetkom
XX.-og
stoljea.
Bez jake vatre
koja se moe
napraviti jedino
na ovakvom
loitu
raspirivanjem
mijehom nemogu-
e je uariti
eljezo.
Kako treba izgledati etiketa za vino -
osobna iskaznica vina?
anas dosta vinogradara pitomakog kraja
mui muku kada je u pitanju izrada etikete
za svoje vino, kako ona treba izgledati, to
na njoj pisati itd. Posebno je to problem kod
vinogradara koji trebaju prijaviti prodaju vina radi
dobivanja analize vina i ovjeravanja etikete.
Naime, vinogradari koji raspolau sa
koliinama vina za prodaju, a proizvedena su u
Aranju, Otrovanskom i Kladarskom bregu i oko njih,
odnosno podbilogorskim podrujima kod Pitomae
mogu svoja vina prijaviti u dvije varijante i to kao
stolno bijelo i stolno crno vino.
Oznaivanje kontroliranog podrijetla vina i
proizvoda od vina i groa regulirano je u toki III.
stavcima 9.-27. Pravilnika o vinu Ministarstva
poljoprivrede i umarstva, na temelju lanka 56.
stavka 1. Zakona o vinu (Narodne novine br.34/95),
Narodne novine br.96/15.11.1996. (Opirnije vidi
"Zakon o vinu", Zagreb 1996., str.22-27.).
Prema ovom pravilniku etiketa koja ujedno i
ukraava bocu mora sadravati (nama vane)
obavezne i neobavezne (fakultativne) oznake.
Obavezne oznake:
1. Tvrtka, ime proizvoaa
2. Kakvoa: stolno, kvalitetno i uveno vino
3. Zatieno ime
4. Zemljopisno (geografsko) podrijetlo
5. Sadraj alkohola u vol%
6. Sadraj eera, izraen na etiketi kao: suho,
polusuho, poluslatko i slatko vino
7. Godina berbe
8. Koliina vina u boci u litrama
9. Oznaka serije i broj boce u seriji
10. Broj rjeenja ministarstva kojim se dozvoljava
stavljanje vina u promet
"Dizajn na boci - etiketi mora biti bitno vezan
s vrstom vina, podrujem i vinogorjem iz kojeg
potjee."
Dakle, vinogradari pitomakih vinograda
koji elite prodavati svoje vino na etiketi morate imati
elemente koje moete vidjeti na primjeru etikete
Marijana Sulimanca iz Pitomae.
Na izlobama vina, kao to je
ovogodinja 22. izloba vina u Pitomai, inae se
ocjenjuju, osim stolnog crnog i bijelog vina i razna
sortna vina kao frankovka, shardonay i dr., a koje
uspjevaju u ovom kraju.
B.B.
PROIZVEDENO U HRVATSKOJ
Proizvedeno i odnjegovano
u vinogradu i podrumu
obitelji Sulimanac Marijana
(A. Mihanovia 23c Pitomaa)
Berba: 2000.g. Kol. 1 l. Vol. %
Stolno
bijelo
vino
Gdje je proizvedeno.
Vrsta vina (bijelo ili
crno stolno).
Proizvoa.
Berba.
Koliina.
Alkohola vol%.
D
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
G
O
S
P
O
D
A
R
S
K
E

C
R
T
I
C
E

I

N
O
V
O
S
T
I
6 7
S
V
E
I
Z
A
J
T
I I
VJ E
A
savjetodavne
slube za poljoprivredu
Stigli novi poticaji za voare i vinogradare
ove godine Ministarstvo poljoprivrede i
umarstva donijelo je odluku o dodjeli
novanog poticaja za sadnju novih
vonjaka i vinograda.
Naoj upaniji odobrene su kvote od:
jabuka 25 ha, kruke 3 ha, ljiva 3 ha, breske 8
ha, vinje 1 ha, trenje 3 ha, orah 4 ha, lijeska 3
ha. to u konanici znai da je to poveanje
odobrenih povrina za gotovo 30% u odnosu
Pie: dipl. ing. Marijan
Lincmajer, savjetnik HZPSS
na prolu godinu.
Isto tako odobreno nam je za sadnju
vinograda 25 ha, a to je poveanje od 25%.
To nam govori da je u naoj upaniji
suradnja savjetodavne slube i proizvoaa voa i
vina vrlo dobra te da sve informacije brzo dolaze
do proizvoaa, a oni pokazuju sve vei interes za
voarstvo i vinogradarstvo.
J avni natjeaj za dodjelu novanih poticaja
za podizanje novih nasada vonjaka i vinograda
objavljen je 24. svibnja 2001. godine i otvoren 60
dana. Na natjeaj se mogu javiti sve pravne i
fizike osobe, a za sve detaljnije informacije
obratite se u Savjetodavnu slubu u Pitomai.
Izvjee prognozne slube
Za voare
Uestale kie potaknule su novu infekciju
kod voaka. Zbog toga savjetujemo da izvrite
zatitu protiv krastavosti i pepelnice odmah po
prestanku oborina.
Preporuamo upotrebu preparata sa
kontaktnim djelovanjem Ditman M-45 ili Polyram
DF +Thiovit ili Chromosul. Ako koristite sumporni
preparat vodite brigu o temperaturi zraka.
Za vinogradare
Cvatnja je zavrila u svim vinogradima to
znai da moramo pristupiti zatiti vinograda od
peronospore koja se pojavila na listovima u nekim
vinogradima. Takoer je prisutna infekcija i na
pepelnicu, a slijedi i obavezno prvo tretiranje protiv
bohytisa.
Od preparata preporuamo upotrebu
Quadris KS ili Antracol combi +Tilt 250 EC +
Mythos SC.
I
Stari zanati - jo uvijek su neki od njih
prijeko potrebni i nezamjenjivi
Posljednji kovaki majstor u
opini
edan od niza zanata koji su na podruju
upanije Virovitiko-podravske i same
pitomake opine na izumiranju je kovaki
obrt bez kojeg se, do nedavno, jedno mjesto nije
moglo zamisliti. Danas je na ovom podruju svega
jedan takav obrtnik i to Marijan Trstenjak u Velikoj
renjevici, kao trea generacija kovaa iz ove
familije
Danas se kovaki obrt ne temelji samo na
klasinim nainima obrade eljeza, ve se tu upliu i
bravarske komponente. No, neke stvari se ne mogu bez
mijeha i nakovala i ostalog pribora i alata koji je u upotrebi bio
jo i prije stotinjak godina - spominje Marijan Trstenjak.
Njegova je radionica svakako gotovo muzejski primjerak, a on
se nada da e i dalje imati posla i da e njegov zanat biti i u
budunosti neophodan.
B.B.
J
Sto godina
star
nakovanj
na kojem je
radio i Mari-
janov djed
poetkom
XX.-og
stoljea.
Bez jake vatre
koja se moe
napraviti jedino
na ovakvom
loitu
raspirivanjem
mijehom nemogu-
e je uariti
eljezo.
Kako treba izgledati etiketa za vino -
osobna iskaznica vina?
anas dosta vinogradara pitomakog kraja
mui muku kada je u pitanju izrada etikete
za svoje vino, kako ona treba izgledati, to
na njoj pisati itd. Posebno je to problem kod
vinogradara koji trebaju prijaviti prodaju vina radi
dobivanja analize vina i ovjeravanja etikete.
Naime, vinogradari koji raspolau sa
koliinama vina za prodaju, a proizvedena su u
Aranju, Otrovanskom i Kladarskom bregu i oko njih,
odnosno podbilogorskim podrujima kod Pitomae
mogu svoja vina prijaviti u dvije varijante i to kao
stolno bijelo i stolno crno vino.
Oznaivanje kontroliranog podrijetla vina i
proizvoda od vina i groa regulirano je u toki III.
stavcima 9.-27. Pravilnika o vinu Ministarstva
poljoprivrede i umarstva, na temelju lanka 56.
stavka 1. Zakona o vinu (Narodne novine br.34/95),
Narodne novine br.96/15.11.1996. (Opirnije vidi
"Zakon o vinu", Zagreb 1996., str.22-27.).
Prema ovom pravilniku etiketa koja ujedno i
ukraava bocu mora sadravati (nama vane)
obavezne i neobavezne (fakultativne) oznake.
Obavezne oznake:
1. Tvrtka, ime proizvoaa
2. Kakvoa: stolno, kvalitetno i uveno vino
3. Zatieno ime
4. Zemljopisno (geografsko) podrijetlo
5. Sadraj alkohola u vol%
6. Sadraj eera, izraen na etiketi kao: suho,
polusuho, poluslatko i slatko vino
7. Godina berbe
8. Koliina vina u boci u litrama
9. Oznaka serije i broj boce u seriji
10. Broj rjeenja ministarstva kojim se dozvoljava
stavljanje vina u promet
"Dizajn na boci - etiketi mora biti bitno vezan
s vrstom vina, podrujem i vinogorjem iz kojeg
potjee."
Dakle, vinogradari pitomakih vinograda
koji elite prodavati svoje vino na etiketi morate imati
elemente koje moete vidjeti na primjeru etikete
Marijana Sulimanca iz Pitomae.
Na izlobama vina, kao to je
ovogodinja 22. izloba vina u Pitomai, inae se
ocjenjuju, osim stolnog crnog i bijelog vina i razna
sortna vina kao frankovka, shardonay i dr., a koje
uspjevaju u ovom kraju.
B.B.
PROIZVEDENO U HRVATSKOJ
Proizvedeno i odnjegovano
u vinogradu i podrumu
obitelji Sulimanac Marijana
(A. Mihanovia 23c Pitomaa)
Berba: 2000.g. Kol. 1 l. Vol. %
Stolno
bijelo
vino
Gdje je proizvedeno.
Vrsta vina (bijelo ili
crno stolno).
Proizvoa.
Berba.
Koliina.
Alkohola vol%.
D
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Poetkom svibnja bio je slijedei poredak Tree upanijske
nogometne lige: Buetina 26, Podravec i Sloga po 24, BNK 23,
Otrovanec 21, Turnaica 12, Mladost 9, Aranj 5, Croatia II. 2
boda. .B.
ISPRAVAK IZ PROLOG BROJ A
I ove godine odrana
tradicionalna 22. izloba vina
o dvadesetidrugi puta odrana je 15. lipnja,
u predvorju kino sale u Pitomai, Izloba
vina 2001. Izlobu je organizirala Udruga
vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa
pod pokroviteljstvom Opine Pitomaa. Ocje-
njivaka komisija sastavljen od poznatih hrvatskih
enologa, a pod vodstvom Dubravke Premui
ovako je ocijenila uzorke vina: dodjeljeno je ukupno
116 odlija (od ukupno 128 uzoraka), tri uzorka je
dobilo priznanje, a ukupno 9 je odbaeno.
Dodjeljeno je zlatnih odlija 14, srebrnih 73, a
bronanih 29. Na izlobi je bilo izloeno ukupno 14
vrsta uzoraka i to stolno bijelo, graevina, silvanac
zeleni, malvazija, shardonay, rajnski rizling, pinot,
bouvier, souvignon, traminac, rose, crno stolno,
frankovka i kupinovo vino. Najzastupljenije je bilo
stolno bijelo vino, sa ukupno 67 uzoraka, ali je
najvie zlata dobiveno od graevine (ukupno 4).
ampion ove izlobe bio je Ivan Koren iz Klotra
Podravskog, ali koji ima vinograd u Aranju, tzv. Vilu
Anicu, sa vinom frankovka (18,7 bodova). Drugi po
redu, sa 18,5 bodova, bio je Ivan Maljak iz
Pitomae, takoer sa frankovkom.
B.B.
Nogometni klub "Turnaica"
odrao je svoju izvanrednu
izbornu skuptinu dana 3. lipnja
drutvenim prostorijama u Turnaici NK
"Turnaica" imao je svoju izvanrednu
skuptinu. Dotadanji predsjednik eljko
Oslovan dao je neopozivu ostavku iz nekoliko
razloga, a prvenstveno iz politike nepodobnosti,
budui da je iz HDZ-a (k tome Ratni vojni invalid) i, kako
kae, vladajua stranka spreavala je redovnu dotaciju
iz opinskog budeta, odnosno sumnjivo odugovlaila
isplatu klubu prijeko potrebnih sredstava, a radilo se o
oko samo 1000 kuna koje mu pripadaju iz prorauna.
Za novog predsjednika izabran je Ivica
Martinui, dok je Oslovan i dalje ostao trener kluba i
ovom prigodom obavijestio nazone lanove kluba i
goste o radu i rezultatima kluba, te naglasio da je NK
"Turnaica" u proljetnom dijelu prvenstva 3. upanijske
nogometne lige upisao 7 bodova.
B.B.
Ocjenjivaka komisija i organizacijski odbor izlo-
be vina nakon obavljenog posla - ocjenjivanja vina.
U
Lovstvo u Pitomai ima dugu tradiciju. O
njemu govoriti u kratkim crtama gotovo je
nemogue, a budui da ima i znaajnu
gospodarstvu osnovu u narednim brojevima
Pitomakih novina prikazat emo povijest
lovstva u Pitomai, a posebno Lovake udruge
"Fazan" Pitomaa, najstarijeg pitomakog
lovakog udruenja, to e ujedno posluiti za
izradu monografije o lovstvu Pitomae.
Ova tematika moe se podijeliti na tri
osnovna dijela: 1. Lovstvo do osnivanja Lovake
udruge (drutva) "Fazan" 1945. godine, 2.
Djelovanje lovake udruge "Fazan" 1945.-1990.
te 3. Od 1990. do 2000. godine - razdoblja kada se
osnivaju i nove lovake udruge i lovake
povrine daju ponovo u zakup.
Za dobar dio poznavanja povijesti lovstva
moemo zahvaliti Dragutinu Tariju, koji je u
razdoblju od 1961. do 1985. godine sastavio
kronologiju o lovstvu u Pitomai pod nazivom
Kronologija lovakog drutva "Fazan" Pitomaa
1945.-1952. god. (rukopis). Pored toga tu je i
Povijest Lovakog drutva "Fazan" iz Pitomae u
rukopisu autora Ivana imunovia, te brojna
dokumentacija iz arhiva pitomakih lovakih
udruga, posebice Lovake udruge "Fazan"
Pitomaa.
Pie: Branko Begovi
1. Lovstvo na podruju Pitomae do 1945. godine
oetkom XIX. stoljea, po tadanjim urbarskim
zakonima, takozvana "manja kraljevska prava"
(krmarenje, lov, ribolov, ptiarenje i
mesarenje) uivala su iskljuivo vlastela, odnosno
zapovjednici i upravitelji krajikih zapovjednitava.
Pitomaa je spadala u Bjelovarsko-krievaku krajiku
pukovniju. Strogi i nemilosrdni zakoni krajikog
ureenja, eljezna disciplina koja je zadirala u sve pore
ivota krajinika, onemoguila je svaki pokuaj
krivolova. Velike povrine starih uma praumskog tipa
bile su idealno stanite za visoku divlja, tako da se
lovom smatrao samo lov na jelene, srne, divlje svinje,
divlje make, kune i vukove. O tome, kakav je odnos bio
prema niskoj divljai nema konkretnih podataka.
Donoenjem prvog Zakona Hrvatskog
sabora od 1848. godine spomenuto je u lanu 27.
stavka "" lovstvo samo u jednoj reenici: "Lov je
takoer svakome slobodan, samo ne u umi
vlasteoskoj iliti alodijalskoj." Tim su Zakonom
takozvana "manja kraljevska prava" prela na
Opine, koje su ta prava mogle davati u najam, kako
je navedeno "od ureva do Miholja" (23.5. do
29.9.).
Razvojaenjem Vojne krajine, koje je
poelo 1871. godine i trajalo punih deset godina na
cijelom teritoriju Krajine, krajinici su stekli prava
slobodnih vlasnika dodjeljenog im zemljita i
imovinskih prava u umama Imovne opine.
Razvojaenje u Pitomai je izvreno 1872. godine i
osnovana civilna opinska vlast. Tako se navedeni
Zakon od 1848. godine poeo primjenjivati i u
Pitomai.
Poputanjem vojnike discipline po
ukidanju krajikih vojnikih pravila lovstvo je ostalo
bez kontrole, dolazi do nereda i masovnog ubijanja
divljai. Tim povodom osniva se 1881. godine
Drutvo za zatitu lova Kraljevine Hrvatske i
Slavonije - to je temelj organiziranog lovstva.
Nad lovom od tada nadletvo preuzima
Kotar, a vlasnici lovita postaju Opine i umarije. U
Pitomai su bile organizirane dvije umarije:
Dravna umarija i umarija br.VII. Imovne opine
urevake, dok se licitacije lovnih prava vrilo u
Kotaru, a prihodi su ili u blagajnu Opine, tj.
umarijama. Sve do 1922. ovdje, u nekadanjem
urevakom kotaru, nema lovakih drutava, ve
su postojale tzv. ekskluzivne lovake grupe, koje su
"in solidum" zakupljivale odreena podruja lovita.
U te je grupe bilo teko ui, pa se pravo lova
prenosilo iz generacije na generaciju. Naravno, u
njima nije bilo mjesta za siromaniji sloj
stanovnitva.
Na podruju Pitomae zakupci lovnih
podruja bili su uglavnom imuni obrtnici i trgovci,
veleposjednici i inovnici. Dragutin Tari navodi neke
obitelji kao zakupce lovita: Gtz, Kos, Steiskal,
Beker, Baant i Ambroi, zatim grof Prinke u
Krinici. Spominje se i to da je u postkrajikom
razdoblju zakupac na imovinskom zemljitu bio ing.
Miki, upravitelj umske uprave I.O. urevake.
(nastavak u narednom broju)
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
P
Zakupci Bolto Nemet i Pavao Brada
(1925-1939.). Nemet je bio zakupac
prostora izmeu Pitomae, Otrovanca,
Turnaice i Starog Graca (rlene
Klise - Sv. Helene), a Brada prostora
oko Male renjevice i Bilogore. U
to vrijeme poznat je i zakupac Antun
Renac koji je imao u zakupu Malu
renjevicu, Kozarevac i Grabrovnicu
do kue Petra Preradovia.
P
Odran 2. memorijalni kup eljka
Tomljanovia 2001.
Na ribikom takmienju odranom 16.
lipnja u ast poginulog branitelja i ribia eljka
Tomljanovia iz Pitomae ostvareni su ovi rezultati:
pojedinano je pobijedio Vlado Pregiban iz RK
"Peski" urevac, dok je ekipno raspored bio
slijedei; 1. RK "Peski" urevac, 2. RK
"Toplica" Daruvar" i 3. RK "tuka" Ferdinandovac.
B.B.
NK "Otrovanec" po 5. put priredio je 17. lipnja memorijalni
turnir posveen Marijanu Oberanu. Sudjelovale su 3 ekipe
(NK Kladare, NK Stari Gradac i NK Otrovanec), a na gol
razliku pobijedio je NK Otrovanec.
B.B.
Uspjena godina pitomakih kuglaica
uglaice KK "Duhanprodukt" takmie se u 1B hrvatskoj
kuglakoj ligi-sjever u kojoj se takmii jo 13 ekipa, pa je to
najbrojnija kuglaka liga u Hrvatskoj. Nakon odigranih 26
kola pitomake kuglaice zauzele su odlino 4 mjesto, iza ekipa INA-
Sisak, "Kra" Zagreb i "Elektra-Calcia" Zagreb. To je poslije 1995.
godine, kada je "Duhanprodukt" osvojio 1. mjesto i plasirao se u
najvii rang natjecanja 1A HK ligu najvei uspjeh ekipe.
Osim ekipnog natjecanja nae kuglaice postizale su
odline rezultate na pojedinanim i parovnim natjecanjima. Prvak
upanije je pitomaka igraica Duanka Golubi, druga je Mihaela
Baran, etvrta Duanka Vukevi, peta Ladislava J ergovi, esta
tefica Kaa, jedanaesta Andreja Kaa i trinaesta Kristina Begovi.
Par Golubi-Baran takoer su prvakinje upanije, a D.
Vukevi i L. J ergovi osvojile su drugo mjesto, dok A. i . Kaa peto.
Na pojedinanom prvenstvu regije istok u akovu od 42 kuglaice
Pitomaanke su zauzele: 7. mjesto M. Baran, 13. L. J ergovi, B.
ari, 15. D. Golubi 17, dvadeset i trea je . Kaa i 33. A. Ka.
Veliki uspjeh i bronanu medalju na parovnom prvenstvu
regije istok u Osijeku osvojio je na par . Kaa i D. Golubi.
Najuspijenija igraica KK "Duhanprodukt" je i ove godine bila
Mihaela Baran, koja je kao lanica juniorske reprezentacije
Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kopru osvojila ekipno srebro, t.j.
2. mjesto na svijetu.
I na kraju izvjea zamolili smo trenericu Ladislavu
J ergovi da ocijeni ovogodinje rezultate u klubu: "Zadovoljna sam
rezultatima koje smo moje igraice i ja postigle ove godine. Veseli me
da smo pravi sportski kolektiv prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj.
Prijatelji na kuglani i izvan nje upornim amaterskim radom i
zajednitvom postiemo rezultate. Na kraju ove sezone zahvalile bih
naem predsjedniku kluba Marijanu Bajsaru, te igraicama koje su
deset mjeseci svaki vikend provele na kuglani: Mihaeli Baran,
Kristini Begovi, Rui Bajsar, Duanki Golubi, Andreji Kaa, tefici
Kaa, Dubravki Saboli, Branki ari i Duanki Vukevi.
.B.
K
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
D
E
L
A
L
A

S
U

I

D
R
U
T
V
A

I

K
L
U
B
O
V
I
8 9
Poetkom svibnja bio je slijedei poredak Tree upanijske
nogometne lige: Buetina 26, Podravec i Sloga po 24, BNK 23,
Otrovanec 21, Turnaica 12, Mladost 9, Aranj 5, Croatia II. 2
boda. .B.
ISPRAVAK IZ PROLOG BROJ A
I ove godine odrana
tradicionalna 22. izloba vina
o dvadesetidrugi puta odrana je 15. lipnja,
u predvorju kino sale u Pitomai, Izloba
vina 2001. Izlobu je organizirala Udruga
vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa
pod pokroviteljstvom Opine Pitomaa. Ocje-
njivaka komisija sastavljen od poznatih hrvatskih
enologa, a pod vodstvom Dubravke Premui
ovako je ocijenila uzorke vina: dodjeljeno je ukupno
116 odlija (od ukupno 128 uzoraka), tri uzorka je
dobilo priznanje, a ukupno 9 je odbaeno.
Dodjeljeno je zlatnih odlija 14, srebrnih 73, a
bronanih 29. Na izlobi je bilo izloeno ukupno 14
vrsta uzoraka i to stolno bijelo, graevina, silvanac
zeleni, malvazija, shardonay, rajnski rizling, pinot,
bouvier, souvignon, traminac, rose, crno stolno,
frankovka i kupinovo vino. Najzastupljenije je bilo
stolno bijelo vino, sa ukupno 67 uzoraka, ali je
najvie zlata dobiveno od graevine (ukupno 4).
ampion ove izlobe bio je Ivan Koren iz Klotra
Podravskog, ali koji ima vinograd u Aranju, tzv. Vilu
Anicu, sa vinom frankovka (18,7 bodova). Drugi po
redu, sa 18,5 bodova, bio je Ivan Maljak iz
Pitomae, takoer sa frankovkom.
B.B.
Nogometni klub "Turnaica"
odrao je svoju izvanrednu
izbornu skuptinu dana 3. lipnja
drutvenim prostorijama u Turnaici NK
"Turnaica" imao je svoju izvanrednu
skuptinu. Dotadanji predsjednik eljko
Oslovan dao je neopozivu ostavku iz nekoliko
razloga, a prvenstveno iz politike nepodobnosti,
budui da je iz HDZ-a (k tome Ratni vojni invalid) i, kako
kae, vladajua stranka spreavala je redovnu dotaciju
iz opinskog budeta, odnosno sumnjivo odugovlaila
isplatu klubu prijeko potrebnih sredstava, a radilo se o
oko samo 1000 kuna koje mu pripadaju iz prorauna.
Za novog predsjednika izabran je Ivica
Martinui, dok je Oslovan i dalje ostao trener kluba i
ovom prigodom obavijestio nazone lanove kluba i
goste o radu i rezultatima kluba, te naglasio da je NK
"Turnaica" u proljetnom dijelu prvenstva 3. upanijske
nogometne lige upisao 7 bodova.
B.B.
Ocjenjivaka komisija i organizacijski odbor izlo-
be vina nakon obavljenog posla - ocjenjivanja vina.
U
Lovstvo u Pitomai ima dugu tradiciju. O
njemu govoriti u kratkim crtama gotovo je
nemogue, a budui da ima i znaajnu
gospodarstvu osnovu u narednim brojevima
Pitomakih novina prikazat emo povijest
lovstva u Pitomai, a posebno Lovake udruge
"Fazan" Pitomaa, najstarijeg pitomakog
lovakog udruenja, to e ujedno posluiti za
izradu monografije o lovstvu Pitomae.
Ova tematika moe se podijeliti na tri
osnovna dijela: 1. Lovstvo do osnivanja Lovake
udruge (drutva) "Fazan" 1945. godine, 2.
Djelovanje lovake udruge "Fazan" 1945.-1990.
te 3. Od 1990. do 2000. godine - razdoblja kada se
osnivaju i nove lovake udruge i lovake
povrine daju ponovo u zakup.
Za dobar dio poznavanja povijesti lovstva
moemo zahvaliti Dragutinu Tariju, koji je u
razdoblju od 1961. do 1985. godine sastavio
kronologiju o lovstvu u Pitomai pod nazivom
Kronologija lovakog drutva "Fazan" Pitomaa
1945.-1952. god. (rukopis). Pored toga tu je i
Povijest Lovakog drutva "Fazan" iz Pitomae u
rukopisu autora Ivana imunovia, te brojna
dokumentacija iz arhiva pitomakih lovakih
udruga, posebice Lovake udruge "Fazan"
Pitomaa.
Pie: Branko Begovi
1. Lovstvo na podruju Pitomae do 1945. godine
oetkom XIX. stoljea, po tadanjim urbarskim
zakonima, takozvana "manja kraljevska prava"
(krmarenje, lov, ribolov, ptiarenje i
mesarenje) uivala su iskljuivo vlastela, odnosno
zapovjednici i upravitelji krajikih zapovjednitava.
Pitomaa je spadala u Bjelovarsko-krievaku krajiku
pukovniju. Strogi i nemilosrdni zakoni krajikog
ureenja, eljezna disciplina koja je zadirala u sve pore
ivota krajinika, onemoguila je svaki pokuaj
krivolova. Velike povrine starih uma praumskog tipa
bile su idealno stanite za visoku divlja, tako da se
lovom smatrao samo lov na jelene, srne, divlje svinje,
divlje make, kune i vukove. O tome, kakav je odnos bio
prema niskoj divljai nema konkretnih podataka.
Donoenjem prvog Zakona Hrvatskog
sabora od 1848. godine spomenuto je u lanu 27.
stavka "" lovstvo samo u jednoj reenici: "Lov je
takoer svakome slobodan, samo ne u umi
vlasteoskoj iliti alodijalskoj." Tim su Zakonom
takozvana "manja kraljevska prava" prela na
Opine, koje su ta prava mogle davati u najam, kako
je navedeno "od ureva do Miholja" (23.5. do
29.9.).
Razvojaenjem Vojne krajine, koje je
poelo 1871. godine i trajalo punih deset godina na
cijelom teritoriju Krajine, krajinici su stekli prava
slobodnih vlasnika dodjeljenog im zemljita i
imovinskih prava u umama Imovne opine.
Razvojaenje u Pitomai je izvreno 1872. godine i
osnovana civilna opinska vlast. Tako se navedeni
Zakon od 1848. godine poeo primjenjivati i u
Pitomai.
Poputanjem vojnike discipline po
ukidanju krajikih vojnikih pravila lovstvo je ostalo
bez kontrole, dolazi do nereda i masovnog ubijanja
divljai. Tim povodom osniva se 1881. godine
Drutvo za zatitu lova Kraljevine Hrvatske i
Slavonije - to je temelj organiziranog lovstva.
Nad lovom od tada nadletvo preuzima
Kotar, a vlasnici lovita postaju Opine i umarije. U
Pitomai su bile organizirane dvije umarije:
Dravna umarija i umarija br.VII. Imovne opine
urevake, dok se licitacije lovnih prava vrilo u
Kotaru, a prihodi su ili u blagajnu Opine, tj.
umarijama. Sve do 1922. ovdje, u nekadanjem
urevakom kotaru, nema lovakih drutava, ve
su postojale tzv. ekskluzivne lovake grupe, koje su
"in solidum" zakupljivale odreena podruja lovita.
U te je grupe bilo teko ui, pa se pravo lova
prenosilo iz generacije na generaciju. Naravno, u
njima nije bilo mjesta za siromaniji sloj
stanovnitva.
Na podruju Pitomae zakupci lovnih
podruja bili su uglavnom imuni obrtnici i trgovci,
veleposjednici i inovnici. Dragutin Tari navodi neke
obitelji kao zakupce lovita: Gtz, Kos, Steiskal,
Beker, Baant i Ambroi, zatim grof Prinke u
Krinici. Spominje se i to da je u postkrajikom
razdoblju zakupac na imovinskom zemljitu bio ing.
Miki, upravitelj umske uprave I.O. urevake.
(nastavak u narednom broju)
Lovstvo u Pitomai
Lovstvo u Pitomai
P
Zakupci Bolto Nemet i Pavao Brada
(1925-1939.). Nemet je bio zakupac
prostora izmeu Pitomae, Otrovanca,
Turnaice i Starog Graca (rlene
Klise - Sv. Helene), a Brada prostora
oko Male renjevice i Bilogore. U
to vrijeme poznat je i zakupac Antun
Renac koji je imao u zakupu Malu
renjevicu, Kozarevac i Grabrovnicu
do kue Petra Preradovia.
P
Odran 2. memorijalni kup eljka
Tomljanovia 2001.
Na ribikom takmienju odranom 16.
lipnja u ast poginulog branitelja i ribia eljka
Tomljanovia iz Pitomae ostvareni su ovi rezultati:
pojedinano je pobijedio Vlado Pregiban iz RK
"Peski" urevac, dok je ekipno raspored bio
slijedei; 1. RK "Peski" urevac, 2. RK
"Toplica" Daruvar" i 3. RK "tuka" Ferdinandovac.
B.B.
NK "Otrovanec" po 5. put priredio je 17. lipnja memorijalni
turnir posveen Marijanu Oberanu. Sudjelovale su 3 ekipe
(NK Kladare, NK Stari Gradac i NK Otrovanec), a na gol
razliku pobijedio je NK Otrovanec.
B.B.
Uspjena godina pitomakih kuglaica
uglaice KK "Duhanprodukt" takmie se u 1B hrvatskoj
kuglakoj ligi-sjever u kojoj se takmii jo 13 ekipa, pa je to
najbrojnija kuglaka liga u Hrvatskoj. Nakon odigranih 26
kola pitomake kuglaice zauzele su odlino 4 mjesto, iza ekipa INA-
Sisak, "Kra" Zagreb i "Elektra-Calcia" Zagreb. To je poslije 1995.
godine, kada je "Duhanprodukt" osvojio 1. mjesto i plasirao se u
najvii rang natjecanja 1A HK ligu najvei uspjeh ekipe.
Osim ekipnog natjecanja nae kuglaice postizale su
odline rezultate na pojedinanim i parovnim natjecanjima. Prvak
upanije je pitomaka igraica Duanka Golubi, druga je Mihaela
Baran, etvrta Duanka Vukevi, peta Ladislava J ergovi, esta
tefica Kaa, jedanaesta Andreja Kaa i trinaesta Kristina Begovi.
Par Golubi-Baran takoer su prvakinje upanije, a D.
Vukevi i L. J ergovi osvojile su drugo mjesto, dok A. i . Kaa peto.
Na pojedinanom prvenstvu regije istok u akovu od 42 kuglaice
Pitomaanke su zauzele: 7. mjesto M. Baran, 13. L. J ergovi, B.
ari, 15. D. Golubi 17, dvadeset i trea je . Kaa i 33. A. Ka.
Veliki uspjeh i bronanu medalju na parovnom prvenstvu
regije istok u Osijeku osvojio je na par . Kaa i D. Golubi.
Najuspijenija igraica KK "Duhanprodukt" je i ove godine bila
Mihaela Baran, koja je kao lanica juniorske reprezentacije
Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kopru osvojila ekipno srebro, t.j.
2. mjesto na svijetu.
I na kraju izvjea zamolili smo trenericu Ladislavu
J ergovi da ocijeni ovogodinje rezultate u klubu: "Zadovoljna sam
rezultatima koje smo moje igraice i ja postigle ove godine. Veseli me
da smo pravi sportski kolektiv prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj.
Prijatelji na kuglani i izvan nje upornim amaterskim radom i
zajednitvom postiemo rezultate. Na kraju ove sezone zahvalile bih
naem predsjedniku kluba Marijanu Bajsaru, te igraicama koje su
deset mjeseci svaki vikend provele na kuglani: Mihaeli Baran,
Kristini Begovi, Rui Bajsar, Duanki Golubi, Andreji Kaa, tefici
Kaa, Dubravki Saboli, Branki ari i Duanki Vukevi.
.B.
K
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
10 11
Portret jednog umjetnika
Ivan Lovrekovi - Draen J osip
Pavi
edan lan poznatog hrvatskog slikarskog
tandema Lovrekovi-Pavi, i to onaj prvi,
Ivan Lovrekovi podrijetlom je upravo iz
Pitomae, gdje je roen 1959. i zavrio osnovno
obrazovanje. O ovom tandemu do danas je
dovoljno reeno, a najvie o njima govore njihovi
radovi. Danas ivi i radi u Koprivnici i Zagrebu,
dok je lan HDLU-a i HZSU-a. U ovo vrijeme
(lipanj) Lovrekovi-Pavi predstavljeni su javnosti
u galeriji ULRICH u Zagrebu sa velikom izlobom
portreta Bezvremena kreativna bia na kojoj je
izloeno pedesetak portreta osoba iz hrvatske
kulturne i povijesne scene.
B.B.
J
mj etnos t
i o b r t
esto kroz
povijest idu zajedno i
to u razliitim var-
ijantama. J edno dru-
go esto dopu-njava
kako bi od-reeni
proizvod, odnosno
umjetniki rad doao
vie do izraaja.
Tako to u pito-
makom kraju radi
poznati slikar i kipar
J osip imi u suradnji sa klesarom Ivanom Brankom
Majstorom. imi klee razne, najee, sakralne motive,
a klesar Majstor dorauje mramorne ploe na
zadovoljstvo probirljivih kupaca. Inae J osip imi ivi i
radi u Pitomai ve dvadesetak godina i jedan je od
poznatijih podravskih slikara i kipara koji esto uvruje
etnografske elemente u svoje radove. Samouk je, ali je
odavno prevaziao naivnu maniru. Uglavnom radi u
svojem ateljeu na Banovom brodu pored rijeke Drave.
B.B.
U
"Aranj 2001." - jo jedna
likovna kolonija koju je
organizirala obitelj Bokan
iz Pitomae
a u Pitomai ne nedostaje raznih
kulturnih sadraja tokom godine lijepo
nam svjedoi i organiziranje druge po
redu likovne kolonije "Aranj" u Pitomai.
Organizator kolonije 26. svibnja bila je obitelj
Bokan (Ankica i Ivan) u svojem vinogradu gdje
se okupilo desetak umjetnika iz cijele Hrvatske,
od kojih i nekoliko poznatijih kao to je Mirko
Horvat, Vladimir Mlinjari i drugi. Koloniju je
financirala obitelj Bokan, pa su radovi
napravljeni na ovoj koloniji ostali u zbirci iste
obitelji.
B.B.
D
Blagdan Presvetog Trojstva
lagdan Presvetog Trojstva slavi se
prvu nedjelju nakon blagdana Duhovi.
Ove godine Presveto Trojstvo bilo je
10.lipnja. Na taj blagdan upa Turnaica slavi
svoj glavni upski blagdan, jer je upna crkva
posveena Presvetom Trojstvu, a time i cijela
upa kojoj pripadaju tri naselja: Turnaica,
Sedlarica i Vukosavljevica.
Svetu misu za taj blagdan u 11 sati
predvodio je i propovijedao vl. Stjepan
Musteak, upravitelj upe Stari Gradac, vl.
Tomislav Petri, kapelan u upi Pitomaa i
domai upnik Branko vogor. Svetom misom
zahvalili su Bogu tj. Presvetom Trojstvu za sva
dobroinstva i milosti koja su od Boga primili, te
da ih dalje prati i vodi Duh Boji.
Prva sveta priest
Dana 27. svibnja u upi Turnaica bila
je Prva sveta priest (poev od 10,30 sati) u
upnoj crkvi Presvetog Trojstva. Ove godine
bilo je ukupno 20 prvopriesnika: iz Turnaice
9., 5. iz Vukosavljevice i 6. iz Sedlarice.
Prvopriesnici su na poetku svete mise u
procesiji od upnog dvora doli u crkvu sa
roditeljima i ministrantima te upnikom. U crkvi
su priesnici, u svojem kratkom nastupu,
recitiranjem pozdravili i zahvalili prije svega
Bogu, Majci Bojoj, roditeljima i svima onima
koji su ih vodili kroz ivot do trenutka Prve svete
priesti. Za svetu priest pripremao ih je mjesni
upnik vl. Branko vogor.
Sveta potvrda u Turnaici
Iz rimokatolike upe Presvetog Trojstva u Turnaici
Ove godine Sveta potvrda bila je u subotu 2. lipnja
2001. godine u 10 sati. Predvoditelj svete mise i djelitelj
svete potvrde bio je msgr. J osip Devi i generalni vikar
poeke biskupije koji je ovom prigodom doao u turnaiku
upu u ime poekog biskupa. U upama Turnaici, Stari
Gradac i pii Bukovica kroz godinu ima manji broj
krizmenika stoga su se ove tri upe ujedinile za dan sve
potvrde. Svake godine krizma se odrava u drugoj upi a
mjesni sveenik - upnik pripravlja svoje upljane za svetu
potvrdu. Ove godine je ona bila upravu u upi Presvetog
Trojstva. Iz same upe bilo je 9 krizmanika. Uz predvoditelje
misnog slavlja bili su prisutni sveenici iz upe Stari Gradac
vl. Stjepan Musteak, upe pii Bukovica fra. Oktavijan
Neki i mjesni upnik Branko vogor, kao i svi ostali upnici
Virovitikog dekanata sa dekanom vl. Ivanom Saka, inae
upraviteljem upe u Lukau. Iz navedenih triju upa,
Turnaice, pii Bukovice i Starog Graca bilo je ukupno 76
krizmanika.
vl. Branko vogor, upnik u Turnaici
B
P
r
v
a

p
r
i
e
s
t

u

T
u
r
n
a
i
c
i

2
7
.

s
v
i
b
n
j
a

2
0
0
1
.

g
o
d
i
n
e
.
P
r
i
e
s
n
i
c
i

i
z

t
u
r
n
a
k
e

u
p
e
.
S
v
e
t
a

p
o
t
v
r
d
a

2
.

l
i
p
n
j
a
u

t
u
r
n
a
k
o
j

u
p
i
.

K
r
i
z
m
a
n
i
c
i
i
z

u
p
e

P
r
e
s
v
e
t
o
g

T
r
o
j
s
t
v
a
.
Spoj umjetnosti i
klesarskog obrta
Poznati hrvatski slikar Oton
Ivekovi oslikao zidove upne
crkve sv. Vida
edan od najpoznatijih hrvatskih slikara
slikao je i u Pitomai. Naime, godine
1902. godine, u vrijeme kada je upnik u
Pitomai bio J osip Kovai (upnik od 1891. do
1908.) zidove upne crkve oslikavao je slikar
Oton Ivekovi, poznat po brojnim slikama iz
hrvatske povijesti. U to vrijeme bio je profesor
na Obrtnoj koli u Zagrebu, a radio je slike za
tadanjih 700 forinti. Ukupno je naslikao 5 slika.
etiri slike evanelista i jednu sliku iz ivota
svetog Vida iznad ulaza u sakristiju. Ista se slika
mjetanima nije svidjela, pa su naruili
soboslikara Matoa iz Zagreba da ju dodatno
dekorira. Te su slikarije stajale u crkvi sve do
1932. godine, kada je upnik Pero Mihini dao
prebojati ove radove. teta.
B.B.
J
N
E
K
A
J

V
A
M

O
E

R
E
I

V
E
L
E
A
S
N
I
S
K
U
L
T
U
R
E
10 11
Portret jednog umjetnika
Ivan Lovrekovi - Draen J osip
Pavi
edan lan poznatog hrvatskog slikarskog
tandema Lovrekovi-Pavi, i to onaj prvi,
Ivan Lovrekovi podrijetlom je upravo iz
Pitomae, gdje je roen 1959. i zavrio osnovno
obrazovanje. O ovom tandemu do danas je
dovoljno reeno, a najvie o njima govore njihovi
radovi. Danas ivi i radi u Koprivnici i Zagrebu,
dok je lan HDLU-a i HZSU-a. U ovo vrijeme
(lipanj) Lovrekovi-Pavi predstavljeni su javnosti
u galeriji ULRICH u Zagrebu sa velikom izlobom
portreta Bezvremena kreativna bia na kojoj je
izloeno pedesetak portreta osoba iz hrvatske
kulturne i povijesne scene.
B.B.
J
mj etnos t
i o b r t
esto kroz
povijest idu zajedno i
to u razliitim var-
ijantama. J edno dru-
go esto dopu-njava
kako bi od-reeni
proizvod, odnosno
umjetniki rad doao
vie do izraaja.
Tako to u pito-
makom kraju radi
poznati slikar i kipar
J osip imi u suradnji sa klesarom Ivanom Brankom
Majstorom. imi klee razne, najee, sakralne motive,
a klesar Majstor dorauje mramorne ploe na
zadovoljstvo probirljivih kupaca. Inae J osip imi ivi i
radi u Pitomai ve dvadesetak godina i jedan je od
poznatijih podravskih slikara i kipara koji esto uvruje
etnografske elemente u svoje radove. Samouk je, ali je
odavno prevaziao naivnu maniru. Uglavnom radi u
svojem ateljeu na Banovom brodu pored rijeke Drave.
B.B.
U
"Aranj 2001." - jo jedna
likovna kolonija koju je
organizirala obitelj Bokan
iz Pitomae
a u Pitomai ne nedostaje raznih
kulturnih sadraja tokom godine lijepo
nam svjedoi i organiziranje druge po
redu likovne kolonije "Aranj" u Pitomai.
Organizator kolonije 26. svibnja bila je obitelj
Bokan (Ankica i Ivan) u svojem vinogradu gdje
se okupilo desetak umjetnika iz cijele Hrvatske,
od kojih i nekoliko poznatijih kao to je Mirko
Horvat, Vladimir Mlinjari i drugi. Koloniju je
financirala obitelj Bokan, pa su radovi
napravljeni na ovoj koloniji ostali u zbirci iste
obitelji.
B.B.
D
Blagdan Presvetog Trojstva
lagdan Presvetog Trojstva slavi se
prvu nedjelju nakon blagdana Duhovi.
Ove godine Presveto Trojstvo bilo je
10.lipnja. Na taj blagdan upa Turnaica slavi
svoj glavni upski blagdan, jer je upna crkva
posveena Presvetom Trojstvu, a time i cijela
upa kojoj pripadaju tri naselja: Turnaica,
Sedlarica i Vukosavljevica.
Svetu misu za taj blagdan u 11 sati
predvodio je i propovijedao vl. Stjepan
Musteak, upravitelj upe Stari Gradac, vl.
Tomislav Petri, kapelan u upi Pitomaa i
domai upnik Branko vogor. Svetom misom
zahvalili su Bogu tj. Presvetom Trojstvu za sva
dobroinstva i milosti koja su od Boga primili, te
da ih dalje prati i vodi Duh Boji.
Prva sveta priest
Dana 27. svibnja u upi Turnaica bila
je Prva sveta priest (poev od 10,30 sati) u
upnoj crkvi Presvetog Trojstva. Ove godine
bilo je ukupno 20 prvopriesnika: iz Turnaice
9., 5. iz Vukosavljevice i 6. iz Sedlarice.
Prvopriesnici su na poetku svete mise u
procesiji od upnog dvora doli u crkvu sa
roditeljima i ministrantima te upnikom. U crkvi
su priesnici, u svojem kratkom nastupu,
recitiranjem pozdravili i zahvalili prije svega
Bogu, Majci Bojoj, roditeljima i svima onima
koji su ih vodili kroz ivot do trenutka Prve svete
priesti. Za svetu priest pripremao ih je mjesni
upnik vl. Branko vogor.
Sveta potvrda u Turnaici
Iz rimokatolike upe Presvetog Trojstva u Turnaici
Ove godine Sveta potvrda bila je u subotu 2. lipnja
2001. godine u 10 sati. Predvoditelj svete mise i djelitelj
svete potvrde bio je msgr. J osip Devi i generalni vikar
poeke biskupije koji je ovom prigodom doao u turnaiku
upu u ime poekog biskupa. U upama Turnaici, Stari
Gradac i pii Bukovica kroz godinu ima manji broj
krizmenika stoga su se ove tri upe ujedinile za dan sve
potvrde. Svake godine krizma se odrava u drugoj upi a
mjesni sveenik - upnik pripravlja svoje upljane za svetu
potvrdu. Ove godine je ona bila upravu u upi Presvetog
Trojstva. Iz same upe bilo je 9 krizmanika. Uz predvoditelje
misnog slavlja bili su prisutni sveenici iz upe Stari Gradac
vl. Stjepan Musteak, upe pii Bukovica fra. Oktavijan
Neki i mjesni upnik Branko vogor, kao i svi ostali upnici
Virovitikog dekanata sa dekanom vl. Ivanom Saka, inae
upraviteljem upe u Lukau. Iz navedenih triju upa,
Turnaice, pii Bukovice i Starog Graca bilo je ukupno 76
krizmanika.
vl. Branko vogor, upnik u Turnaici
B
P
r
v
a

p
r
i
e
s
t

u

T
u
r
n
a
i
c
i

2
7
.

s
v
i
b
n
j
a

2
0
0
1
.

g
o
d
i
n
e
.
P
r
i
e
s
n
i
c
i

i
z

t
u
r
n
a
k
e

u
p
e
.
S
v
e
t
a

p
o
t
v
r
d
a

2
.

l
i
p
n
j
a
u

t
u
r
n
a
k
o
j

u
p
i
.

K
r
i
z
m
a
n
i
c
i
i
z

u
p
e

P
r
e
s
v
e
t
o
g

T
r
o
j
s
t
v
a
.
Spoj umjetnosti i
klesarskog obrta
Poznati hrvatski slikar Oton
Ivekovi oslikao zidove upne
crkve sv. Vida
edan od najpoznatijih hrvatskih slikara
slikao je i u Pitomai. Naime, godine
1902. godine, u vrijeme kada je upnik u
Pitomai bio J osip Kovai (upnik od 1891. do
1908.) zidove upne crkve oslikavao je slikar
Oton Ivekovi, poznat po brojnim slikama iz
hrvatske povijesti. U to vrijeme bio je profesor
na Obrtnoj koli u Zagrebu, a radio je slike za
tadanjih 700 forinti. Ukupno je naslikao 5 slika.
etiri slike evanelista i jednu sliku iz ivota
svetog Vida iznad ulaza u sakristiju. Ista se slika
mjetanima nije svidjela, pa su naruili
soboslikara Matoa iz Zagreba da ju dodatno
dekorira. Te su slikarije stajale u crkvi sve do
1932. godine, kada je upnik Pero Mihini dao
prebojati ove radove. teta.
B.B.
J
12 13
S
K
U
L
T
U
R
E
S
K
U
L
T
U
R
E
Predstavljene knjige M. J ergo-
via "Pjesme moje Podravine" i
M.J ergovia-R.Stilinovia "Nae
pjesme, nai snovi".
rinaestog svibnja ove godine, uz prisustvo stotinjak
gostiju, predstavljene su u restoranu Duhanprodukta,
pod pokroviteljstvom iste firme, dvije knjige poznatog
pitomakog skladatelja Marijana J ergovia, te tekstopisca
Rajka Stlinovia. Knjige je javnosti predstavio prof. Ivan
Zelenbrz. Slubeni dio bio je popraen glazbom Podravskih
muikaa i drugih poznatih sastava, dok su autori tekstova koje
je uglazbio dr. J ergovi sami recitirali svoje pjesme.
B.B.
T
Hrvatske televizije pod ravnanjem maestra Sinie
Leopolda izveli ukupno 20 skladbi. Interesantno je
naglasiti da je upravo u Pitomai na zavrnoj
festivalskoj veeri legenda tamburake glazbe
Krunoslav Kio Slabinac proslavio 40. obljetnicu
uspje{nog nastupanja na hrvatskoj glazbenoj sceni.
Povodom tog vrijednog jubileja umjetniki ravnatelj
festivala dr. Marijan J ergovi uruio je popularnom Kii
tamburicu, rad svjetski poznatog graditelja glazbala iz
Pitomae, eljka Kosa.
Kako je ovogodinji festival zbog izravnog televizijskog
prijenosa zavrne veeri imao natjecateljski karakter
tako je struna prosudbena komisija izabrala i najbolje
stihove, glazbu i aranman. Za najbolju skladbu
proglaena je pjesma "Gude svirci" skladatelja Sinie
Doronjgija, a u izvo|enju Tomislava Braje, za najbolji
aranman pjesma "Tiho, tiho zasvirajte ice" Vladimira
Felkera u izvoenju ire Gaparca, a za najbolji tekst
pjesma "Meimurska stara hia" Rajka Stilinovia
koju je izvela najmlaa sudionica festivala te kao
takva dobitnica plakete Veernjeg lista Maja Zeko.
Ovogodinji festival je zavren, no naalost
mnogobrojnih gostiju ove godine nije kao i ranijih
bilo velikog atora Panonske pivovare gdje su se
posjetitelji mogli "stopiti" s izvoaima i zajedno
veseliti. No, vano je napomenuti da niti jedan
glazbeni festival u Hrvatskoj ne udomljuje glazbene
zvijezde kao Pitomaa, i ba zato se uvijek rado
vesele dolasku na slijedei festival. Na godinu e se
u Pitomai odrati jubilarni, 10 glazbeni festival pa
se nadamo da e dr. Marijan J ergovi i Rajko
Stilinovi sa svojom uigranom i vrijednom ekipom
organizatora dovesti neku novu estradnu zvijezdu i
pripremiti jo poneko iznenaenje za mnogobrojne
ljubitelje ove vrste glazbe.
Z. Ciprijanovi
U DVIJ E FESTIVALSKE VEERI 9. GLAZBENOG
FESTIVALA "PJ ESME PODRAVINE I PODRAVLJ A"
BILO VIE OD 2000 POSJ ETITELJ A
Krunoslav Kio Slabinac na festivalu
proslavio 40. obljetnicu nastupanja na
glazbenoj sceni.
Na godinu jubilarni festival.
a ovogodinjem 9. Glazbenom festivalu
"Pjesme Podravine i Podravlja" u dvije
festivalske veeri bilo je preko 2000
posjetitelja, a kao uvijek za festival se traila karta i
vie. U prvoj festivalskoj veeri odranoj na sam
blagdan sv. Vida, dan opine Pitomaa mali tamburaki
sastavi izveli su ukupno 19 skladbi. Glazbeni urednici
radio postaja za najbolju skladbu prve veeri koja je
stekla pravo izvoenja i na zavrnoj proglasila je
skladbu "Teci, teci rijeka Dravo" koju su izveli
urevaki "Fakini".
Na drugoj veeri u nazonosti pokrovitelja Hrvatskog
Sabora Zlatka Tomia, ministara Vladimira Strugara i
eljka Peceka te mnogobrojnih drugih uglednika i
gostiju nastupila su najeminentnija imena hrvatske
narodne glazbe koja su u pratnji tamburakog orkestra
Osvrt na festival Pjesme Podravine i podravlja 2001. godine
Zaista je bilo veliko udo kada ni 15., a ni 16. lipnja ove godine nije padala u Pitomai kia koja redovno na te dane
pada stoljeima. PETAK, 15. lipnja, tamburaki orkestar HRT pod ravnanjem maestra Sinie Leopolda, mnotvo publike i
izvoaa u portskoj dvorani Osnovne kole Petra Preradovia, a iri u vruoj i sparnoj atmosferi izabire najbolju pjesmu za
zavrnu, sutranju veer festivala. SUBOTA, 16. lipnja, iako je nekoliko dana prije poetka zavrne veeri sa 20,00 sati
poetak pomaknut na 21,00 sat Rosanda Kokanovi i Branko Uvodi najavili su, na prekrasnoj pozornici (autor pokojni Ante
imi) i u prepunoj dvorani izvanredne urevice. Tako je zapoeo ovogodinji drugi dan festivala kojeg je veina Pitomaana
(domaina) mogla vidjeti na izravnom prijenosu na HRT-u i utedjeti 30 kuna po osobi (ako bi uope i dobila kartu - jer je ove
godine bila posebno velika potranja za kartama).
J ergoviev raspored, inae oca ovog festivala kako je to kasnije lijepo rekla voditeljica sa Pitomog radija Ines Giba,
ini se da je bio odlian. No, neki su se pitali gdje je iro Gaparac. On je, naime iznenada morao otii u Kanadu, pa je njegovu
pjesmu otpjevao eljko Barba.
Moemo rei i to da su vjerovatno bili najsretniji nagraeni koji su dobili prekrasne plakete od srebra i pozlaene
mijedi, ukraene cirklonima izraene u poznatoj zlatarnici Baran u Pitomai. J edino je Vladimir Felker bio iznenaen to je
dobio malu umjesto velike, no i to se ispravilo nakon to su se pronale velike. ini se da su svi sudionici bili najzadovoljniji
dijelom Festivala koji se odrao u prostorijama KTC restorana, nakon slubenog dijela programa gdje su mogli vidjeti i
predsjednika Sabora RH i dva ministra, (jednog, leernog Pitomaana) u okruenju lokalne vlasti sa suprugama. ini se da
nikog od gostiju, izvoaa, ekipe HTV-a, ukupno stotinjak prisutnih, nije uvrijedila separacija uglednika (koje je besprijekorno
sluila posluga KTC-a) budui da su neumorno ekali u redu ispred anka gdje su se dijelile porcije pljeskavice ili kotleta. Neki,
kao to su na primjer voditeljiba i nisu bili zainteresirani za veeru jer nisu bili gladni, ali ni edni, moda zato to im se nije
ponudilo isto ono vino koje se pilo za stolom uglednika. No gosp. Felke r inae je vie za pivo. No, takav je bio protokol.
Na kraju krajeva nitko se ne moe poaliti na Podravske muikae koji su neumorno svirali u punom sastavu domau
glazbu gotovo bez prekida, a za sve ono to kotoboe i nije bilo u redu ili je bilo izvanredno u redu pripisati e se dr. Marijanu
J ergoviu i Rajku Stilinoviu (jer se zna da su oni - festival u Pitomai), to je u odreenim situacijama i alosno jer dobro znamo
tko je to radio na ovogodinjem festivalu. Vidimo se do godine, jubilarnog 10.-og festivala. B.B.
N
Detalji sa ovogodinjeg festivala Pjesme
Podravine i podravlja Pitomaa 2001.
Otvorena u MALSS centru izloba radova
slikara pitomakog kruga
MALSS centru u Pitomai otvorena je 14.
lipnja, povodom Vidova, izloba radova
slikara pitomakog kruga. Izlobu je
otvorio tajnik Opine Pitomaa g. Branko Giba, a
izloeno je ukupno desetak radova pitomakih
slikara. Izloba e ostati postavljena u tokucijelog
lipnja ove godine. Inae MALSS centar u Pitomai
jedino je mjesto gdje pitomaki umjetnici mogu
izlagati svoje radove.
B.B.
U
Ivka Skender,
dobitnica op-
inskog priz-
nanja za uzor-
no zalaganje
u promicanju
i ouvanju kul-
turne batine
ovodom Tjedna opine Pitomaa
podjeljena su priznanja zaslunim
iteljima opine. J edan od dobitnika je i
Ivka Skender, koja je inae osniva KUD-a
"Pitomaanke" i uvijek vezana za dogaaje oko
ouvanja kulturne batine pitomakog kraja od
1960.-ih godina. Inae sa puno entuzijazma
biljei narodne obiaje, izvorne pjesme, skuplja
narodne nonje i sve ono to se tie etnografije
ovog kraja. U posljednje je vrijeme odluila
sauvati tradiciju po okolnim mjestima, pa tako
vodi etnografske skupine u Starogradakom
Marofu i Starome Gracu. Izmeu ostalog vlasnik
je najstarije pitomake poculice (izraena oko
1860. godine) za iju restauraciju nastoji sakupiti
potrebit novac - a to je oko 10.000 kuna.
B.B.
P
12 13
S
K
U
L
T
U
R
E
S
K
U
L
T
U
R
E
Predstavljene knjige M. J ergo-
via "Pjesme moje Podravine" i
M.J ergovia-R.Stilinovia "Nae
pjesme, nai snovi".
rinaestog svibnja ove godine, uz prisustvo stotinjak
gostiju, predstavljene su u restoranu Duhanprodukta,
pod pokroviteljstvom iste firme, dvije knjige poznatog
pitomakog skladatelja Marijana J ergovia, te tekstopisca
Rajka Stlinovia. Knjige je javnosti predstavio prof. Ivan
Zelenbrz. Slubeni dio bio je popraen glazbom Podravskih
muikaa i drugih poznatih sastava, dok su autori tekstova koje
je uglazbio dr. J ergovi sami recitirali svoje pjesme.
B.B.
T
Hrvatske televizije pod ravnanjem maestra Sinie
Leopolda izveli ukupno 20 skladbi. Interesantno je
naglasiti da je upravo u Pitomai na zavrnoj
festivalskoj veeri legenda tamburake glazbe
Krunoslav Kio Slabinac proslavio 40. obljetnicu
uspje{nog nastupanja na hrvatskoj glazbenoj sceni.
Povodom tog vrijednog jubileja umjetniki ravnatelj
festivala dr. Marijan J ergovi uruio je popularnom Kii
tamburicu, rad svjetski poznatog graditelja glazbala iz
Pitomae, eljka Kosa.
Kako je ovogodinji festival zbog izravnog televizijskog
prijenosa zavrne veeri imao natjecateljski karakter
tako je struna prosudbena komisija izabrala i najbolje
stihove, glazbu i aranman. Za najbolju skladbu
proglaena je pjesma "Gude svirci" skladatelja Sinie
Doronjgija, a u izvo|enju Tomislava Braje, za najbolji
aranman pjesma "Tiho, tiho zasvirajte ice" Vladimira
Felkera u izvoenju ire Gaparca, a za najbolji tekst
pjesma "Meimurska stara hia" Rajka Stilinovia
koju je izvela najmlaa sudionica festivala te kao
takva dobitnica plakete Veernjeg lista Maja Zeko.
Ovogodinji festival je zavren, no naalost
mnogobrojnih gostiju ove godine nije kao i ranijih
bilo velikog atora Panonske pivovare gdje su se
posjetitelji mogli "stopiti" s izvoaima i zajedno
veseliti. No, vano je napomenuti da niti jedan
glazbeni festival u Hrvatskoj ne udomljuje glazbene
zvijezde kao Pitomaa, i ba zato se uvijek rado
vesele dolasku na slijedei festival. Na godinu e se
u Pitomai odrati jubilarni, 10 glazbeni festival pa
se nadamo da e dr. Marijan J ergovi i Rajko
Stilinovi sa svojom uigranom i vrijednom ekipom
organizatora dovesti neku novu estradnu zvijezdu i
pripremiti jo poneko iznenaenje za mnogobrojne
ljubitelje ove vrste glazbe.
Z. Ciprijanovi
U DVIJ E FESTIVALSKE VEERI 9. GLAZBENOG
FESTIVALA "PJ ESME PODRAVINE I PODRAVLJ A"
BILO VIE OD 2000 POSJ ETITELJ A
Krunoslav Kio Slabinac na festivalu
proslavio 40. obljetnicu nastupanja na
glazbenoj sceni.
Na godinu jubilarni festival.
a ovogodinjem 9. Glazbenom festivalu
"Pjesme Podravine i Podravlja" u dvije
festivalske veeri bilo je preko 2000
posjetitelja, a kao uvijek za festival se traila karta i
vie. U prvoj festivalskoj veeri odranoj na sam
blagdan sv. Vida, dan opine Pitomaa mali tamburaki
sastavi izveli su ukupno 19 skladbi. Glazbeni urednici
radio postaja za najbolju skladbu prve veeri koja je
stekla pravo izvoenja i na zavrnoj proglasila je
skladbu "Teci, teci rijeka Dravo" koju su izveli
urevaki "Fakini".
Na drugoj veeri u nazonosti pokrovitelja Hrvatskog
Sabora Zlatka Tomia, ministara Vladimira Strugara i
eljka Peceka te mnogobrojnih drugih uglednika i
gostiju nastupila su najeminentnija imena hrvatske
narodne glazbe koja su u pratnji tamburakog orkestra
Osvrt na festival Pjesme Podravine i podravlja 2001. godine
Zaista je bilo veliko udo kada ni 15., a ni 16. lipnja ove godine nije padala u Pitomai kia koja redovno na te dane
pada stoljeima. PETAK, 15. lipnja, tamburaki orkestar HRT pod ravnanjem maestra Sinie Leopolda, mnotvo publike i
izvoaa u portskoj dvorani Osnovne kole Petra Preradovia, a iri u vruoj i sparnoj atmosferi izabire najbolju pjesmu za
zavrnu, sutranju veer festivala. SUBOTA, 16. lipnja, iako je nekoliko dana prije poetka zavrne veeri sa 20,00 sati
poetak pomaknut na 21,00 sat Rosanda Kokanovi i Branko Uvodi najavili su, na prekrasnoj pozornici (autor pokojni Ante
imi) i u prepunoj dvorani izvanredne urevice. Tako je zapoeo ovogodinji drugi dan festivala kojeg je veina Pitomaana
(domaina) mogla vidjeti na izravnom prijenosu na HRT-u i utedjeti 30 kuna po osobi (ako bi uope i dobila kartu - jer je ove
godine bila posebno velika potranja za kartama).
J ergoviev raspored, inae oca ovog festivala kako je to kasnije lijepo rekla voditeljica sa Pitomog radija Ines Giba,
ini se da je bio odlian. No, neki su se pitali gdje je iro Gaparac. On je, naime iznenada morao otii u Kanadu, pa je njegovu
pjesmu otpjevao eljko Barba.
Moemo rei i to da su vjerovatno bili najsretniji nagraeni koji su dobili prekrasne plakete od srebra i pozlaene
mijedi, ukraene cirklonima izraene u poznatoj zlatarnici Baran u Pitomai. J edino je Vladimir Felker bio iznenaen to je
dobio malu umjesto velike, no i to se ispravilo nakon to su se pronale velike. ini se da su svi sudionici bili najzadovoljniji
dijelom Festivala koji se odrao u prostorijama KTC restorana, nakon slubenog dijela programa gdje su mogli vidjeti i
predsjednika Sabora RH i dva ministra, (jednog, leernog Pitomaana) u okruenju lokalne vlasti sa suprugama. ini se da
nikog od gostiju, izvoaa, ekipe HTV-a, ukupno stotinjak prisutnih, nije uvrijedila separacija uglednika (koje je besprijekorno
sluila posluga KTC-a) budui da su neumorno ekali u redu ispred anka gdje su se dijelile porcije pljeskavice ili kotleta. Neki,
kao to su na primjer voditeljiba i nisu bili zainteresirani za veeru jer nisu bili gladni, ali ni edni, moda zato to im se nije
ponudilo isto ono vino koje se pilo za stolom uglednika. No gosp. Felke r inae je vie za pivo. No, takav je bio protokol.
Na kraju krajeva nitko se ne moe poaliti na Podravske muikae koji su neumorno svirali u punom sastavu domau
glazbu gotovo bez prekida, a za sve ono to kotoboe i nije bilo u redu ili je bilo izvanredno u redu pripisati e se dr. Marijanu
J ergoviu i Rajku Stilinoviu (jer se zna da su oni - festival u Pitomai), to je u odreenim situacijama i alosno jer dobro znamo
tko je to radio na ovogodinjem festivalu. Vidimo se do godine, jubilarnog 10.-og festivala. B.B.
N
Detalji sa ovogodinjeg festivala Pjesme
Podravine i podravlja Pitomaa 2001.
Otvorena u MALSS centru izloba radova
slikara pitomakog kruga
MALSS centru u Pitomai otvorena je 14.
lipnja, povodom Vidova, izloba radova
slikara pitomakog kruga. Izlobu je
otvorio tajnik Opine Pitomaa g. Branko Giba, a
izloeno je ukupno desetak radova pitomakih
slikara. Izloba e ostati postavljena u tokucijelog
lipnja ove godine. Inae MALSS centar u Pitomai
jedino je mjesto gdje pitomaki umjetnici mogu
izlagati svoje radove.
B.B.
U
Ivka Skender,
dobitnica op-
inskog priz-
nanja za uzor-
no zalaganje
u promicanju
i ouvanju kul-
turne batine
ovodom Tjedna opine Pitomaa
podjeljena su priznanja zaslunim
iteljima opine. J edan od dobitnika je i
Ivka Skender, koja je inae osniva KUD-a
"Pitomaanke" i uvijek vezana za dogaaje oko
ouvanja kulturne batine pitomakog kraja od
1960.-ih godina. Inae sa puno entuzijazma
biljei narodne obiaje, izvorne pjesme, skuplja
narodne nonje i sve ono to se tie etnografije
ovog kraja. U posljednje je vrijeme odluila
sauvati tradiciju po okolnim mjestima, pa tako
vodi etnografske skupine u Starogradakom
Marofu i Starome Gracu. Izmeu ostalog vlasnik
je najstarije pitomake poculice (izraena oko
1860. godine) za iju restauraciju nastoji sakupiti
potrebit novac - a to je oko 10.000 kuna.
B.B.
P
14 15
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
Vinogradarstvo pitomakog
kraja nekada
Vinogradarstvom na podruju
Podravine zauzima posebno mjesto
gledano iz svih moguih stajalita.
Vinovi lozu ovdje ovijek uzgaja
oduvijek i posveuje joj posebnu
panju i moemo sasvim slobodno
rei da si ne bih mogao zamisliti ivot
bez njezinog proizvoda - vina. Stoga
emo u ovom, i slijedeem, broju rei
poneto o vinogradarstvu na
pitomakom podruju u prolim
vremenima, budui da se o tome
inae rijetko, odnosno vrlo turo
govori ili pie.
Poznato je da da se vinova loza na
podruju sjeverozapadne Hrvatske uzgajala jo u
antiko doba. Gotovo sa sigurnou moemo
tvrditi da su ljudi vinovu lozu uzgajali i vino pili na
podruju dananjeg Aranja (na obroncima
Bilogore) u II. i III. stoljeu - prije oko 2000. godine -
na toj lokaciji pronaeno je rimskog novca i rimske
keramike iz tih stoljea. Nadalje, rimski novac je
pronaen u na obroncima oko susjedne Turnaice,
to svakako govori da je ove lokacije ovijek
obitavao - antiko doba je poznato kao doba ljubavi
prema vinu.
U srednjem vijeku svako vlastelinsko
imanje, da li ono bilo malo ili veliko, imalo je svoju, i
to najmanje po jednu, tzv. pivnicu, odnosno vinski
podrum (celario). Budui da se nakon propasti
Rimskog carstva ovo podruje nastanjuje Hrvatima
otprilike u IX. stoljeu vjerovatno se ve od tada
obnavljaju mjesta starih nasada vinove loze na
rubnim dijelovima Bilogore - a znamo da su i stari
Hrvati bili ljubitelji vinske kapljice. Od sredine XVI.
stoljea (od oko 1550.- ih) vinogradi se zbog sve
jaih turskih napada ( onda, konano okupacije
susjednih podruja od strane Turaka) zaputaju.
Ne obrauju se sve do kraja XVII. i poetka XVIII.
stoljea, odnosno obnavljanja starih i osnivanja
novih naselja, ubrajajui tu i Pitomau.
Poetkom XVIII. stoljea ve je bilo dosta
vinograda u Aranju i oko njega, a najvee su imali
upnici (pitomaki i turnaiki). Pitomaki upnici
imaju svoj vinograd zahvaljujui drugom po redu
pitomakom upniku Nikoli Ledinskom. On je bio
upnik od 1715. do 1730. godine i imao je sve to
vrijeme svoj vinograd u Aranju, ali kojega je
oporuno ostavio upi. Dakle, ili ga je oko 1715.
godine zasadio ili ga je kupio. Nalazi se tamo gdje
je i danas upnikov vinograd u srcu Aranja.
Turnaiki pak upnici imaju svoj vinograd od
sredine XVIII. stoljea na oko 500 metara juno od
crkve, a pored kojega su upljani krajem 1790.-ih
godina podigli kameni pil sa skulpturom sv. Vendela ili
Vendelina (zatitnika, izmeu ostaloga, i od tue) koji
jo i danas uva upni vinograd, iako je dotrajao od
zuba vremena i bio oteen od metaka iz drugog
svjetskog rata.
U osamnaestom i devetnaestom stoljeu u
podnoju Bilogore, izmeu Turnaice i Sedlarice, ali i
na, otprilike, sredini prostora izmeu Pitomae i
Turnaice, na rlenoj Klisi, bilo je mnogo vinograda,
ali svi su oni bili dosta mali - u odnosu na prosjenu
veliinu dananjih vinograda. U to vrijeme oni se sade
i na breuljcima zapadno od Pitomae, prostoru oko
tzv. dananje Brennerove vile. Veliina vinograda sve
do kraja XIX. stoljea mjerila se sa brojem motika koje
su ga mogle za jedan dan okopati. Dakle, vinograd od
dvije motike, bio je tako velik da su ga dva kopaa
mogli za jedan dan okopati. Spomenuti vinogradi na
rlenoj klisi, odnosno tzv. Klisnom bereku ili Brezju
danas vie ne postoje, ali ih je bilo jo i sve do prije 30-
ak godina dok se danas ponovo (budui da je zemljite
pjeano i povoljno za uzgoj vinove loze), poinju na
tim mjestima saditi novi nasadi. Osim navedenoga,
oko Aranja (potjee od maarskog Arshany - lokacija
u Maarskoj) vinova loza se uzgaja, i to takoer od
XVIII. stoljea, i na drugim okolnim bregovima od kojih
su najpoznatiji tzv. Kladarski i Otrovanski breg (dobili
imena zbog vlasnika vinograda koji su potjecali
najee iz Otrovanca i Kladara).
Nekada su ovdje uzgajane hibridne sorte - tzv.
tudum dok se danas sade sortne vrste vinove loze, a
koje se u podnoju Bilogore sade ve od poetka XX.
stoljea, nakon to se zapoelo uzgojem, u to vrijeme
vrlo propagirane i popularne tzv. amerike loze.
Svakako je, sve do otprilike 30-ak godina, bila
najpoznatija sve to vrijeme tzv. kadarka, koje danas
gotovo da i nema, iako ju mnogi smatraju dosta
kvalitetnom sortom, dosta jednostavnom za uzgoj, a
pogodnom za kvalitetan gemit.
Na podruju Aranja i susjednih bregova
sadnja i uzgoj vinove loze iz desetljea u desetljee se
poveavalo. Tako je, na primjer, Aranj bio napuen
klijetima gotovo u dananjoj mjeri - jasno zato, kad je
najpogodniji za uzgoj vinove loze. No, dosta podruja
jo je do prije 30-ak godina bilo obraslo akacijevom
umom, a tako je bilo i nekada. A kako je to
podruje izgledalo prije XVII.-og stoljea, odnosno
prije dolaska bagremova drveta i u ovaj dio Europe,
moemo samo nagaati. Danas imamo malo
sauvanih starih klijeti. Najvei dio onih najstarijih
potjee iz poetka 1900.-tih godina (pa do 1930.-
ih). Danas najstarija, za koju pouzdano znamo
vrijeme gradnje je upna klijet ( koja se nalazi
otprilike na mjestu gdje je bio vinograd pitomakih
upnika u XVIII. stoljeu) na kojoj je i na tzv. anti
upisana 1913. godina - Delano godine 1913.
Godine 1983. sruena je u Aranju jedna klijet na
kojoj je na tramu (noseoj gredi) bila urezana 1797.
godina, to je vjerovatno bila posljednja klijet iz
vremena osamnaestog stoljea.
Vino je bilo vana stavka u ivotu ovih ljudi i
u ta vremena. Stoga emo na primjeru obitelji Giba
iz Pitomae (ta je obitelj nosila kuni broj jedan i
vrijedi za jednu od najstarijih pitomakih obitelji),
koji su imali vinograd u Aranju, lijepo vidjeti kakav
mu se znaaj pridavao kod podjele krajike
istoimene kune zadruge iz 1873. godine, dok se
stariji Pitomaani jo uvijek sjeaju da je najtee
bilo podijeliti zemlju i vinograd: "Ostajui dio
zaderi kakti...1 lagev (8 veder), 2 lagva (6 veder),
3 brenke po 1 akov, 1 lagva (7 veder)...Izlazui dio
dobije kakti...1 klet u vinogradu...1 pecanu...1
lagva (12 veder), 1 brenku (2 vedra), 1 brenku (pol
akova) 1 lagva (5 veder), 1 rakinskog kotla, 1
barila..."
B. Begovi
Kako su nekada izgledale stare klijeti u
Aranju
Danas najstarija sauvana klijet pitomakog upnika u
Aranju u vrijeme izgradnje bila je vjerovatno najvea graevina
tog tipa u ovom dijelu pitomakih vinograda. Sve je ovisilo o
imunosti vlasnika vinograda, ali su sve one svakako bile relativno
male graevine sa, uglavnom, tri osnovne prostorije: stajom ili
talom za krave ili konje, prostorijom za preanje, odnosno
trupanje groa ili uvanje vina (podrumom), orua i alata, te
jednom sobom u kojoj se moglo prespavati, odmoriti ili sakriti od
kie. Ukupna veliina uglavnom nije bila vea od 6-7 x 3 metra, dok
se poljski WC (kojeg danas ima svaka klijet) nije gradio sve do,
otprilike, etrdesetak godina. Klijeti su se pokrivale slamom, a sve
su uglavnom bile izraene na pocekima, opletene drvenim ibama
zidane blatom, a imale su vrlo male prozore kroz koje se ovijek
nije mogao provui - zatita od lopova - dok su ulazna vrata uvijek
bila vrsta i dobro su se zakljuavala. Na podu je bila nabijena
zemlja. Zbog zatite od vremenskih neprilika i takoer od lopova
na prozore su se stavljale drvene ili limene ploe privrene na
pante.
U prostoriji koja je sluila kao prostorija u kojoj se moglo
prespavati obino se nalazio manji stol, jedna klupa i poneki tokrl.
Obavezno je bio krevet (postelj), te zidana pe. Nala se tu i
poneka posuda u kojoj se na brzinu moglo neto pripremiti za jelo,
te po koja zemljana aa i srabljivec za dranje vina. U staji je
uvijek bilo sijena i neto zobi, a pod je bio nastrt slamom.
B.B.
J edna od posljednjih ljepotica iz
pitomakih vinograda nalazi se
u Kladarskom bregu.
14 15
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
I
Z

P
R
O
L
O
S
T
I

P
I
T
O
M
A
K
O
G

K
R
A
J
A
Vinogradarstvo pitomakog
kraja nekada
Vinogradarstvom na podruju
Podravine zauzima posebno mjesto
gledano iz svih moguih stajalita.
Vinovi lozu ovdje ovijek uzgaja
oduvijek i posveuje joj posebnu
panju i moemo sasvim slobodno
rei da si ne bih mogao zamisliti ivot
bez njezinog proizvoda - vina. Stoga
emo u ovom, i slijedeem, broju rei
poneto o vinogradarstvu na
pitomakom podruju u prolim
vremenima, budui da se o tome
inae rijetko, odnosno vrlo turo
govori ili pie.
Poznato je da da se vinova loza na
podruju sjeverozapadne Hrvatske uzgajala jo u
antiko doba. Gotovo sa sigurnou moemo
tvrditi da su ljudi vinovu lozu uzgajali i vino pili na
podruju dananjeg Aranja (na obroncima
Bilogore) u II. i III. stoljeu - prije oko 2000. godine -
na toj lokaciji pronaeno je rimskog novca i rimske
keramike iz tih stoljea. Nadalje, rimski novac je
pronaen u na obroncima oko susjedne Turnaice,
to svakako govori da je ove lokacije ovijek
obitavao - antiko doba je poznato kao doba ljubavi
prema vinu.
U srednjem vijeku svako vlastelinsko
imanje, da li ono bilo malo ili veliko, imalo je svoju, i
to najmanje po jednu, tzv. pivnicu, odnosno vinski
podrum (celario). Budui da se nakon propasti
Rimskog carstva ovo podruje nastanjuje Hrvatima
otprilike u IX. stoljeu vjerovatno se ve od tada
obnavljaju mjesta starih nasada vinove loze na
rubnim dijelovima Bilogore - a znamo da su i stari
Hrvati bili ljubitelji vinske kapljice. Od sredine XVI.
stoljea (od oko 1550.- ih) vinogradi se zbog sve
jaih turskih napada ( onda, konano okupacije
susjednih podruja od strane Turaka) zaputaju.
Ne obrauju se sve do kraja XVII. i poetka XVIII.
stoljea, odnosno obnavljanja starih i osnivanja
novih naselja, ubrajajui tu i Pitomau.
Poetkom XVIII. stoljea ve je bilo dosta
vinograda u Aranju i oko njega, a najvee su imali
upnici (pitomaki i turnaiki). Pitomaki upnici
imaju svoj vinograd zahvaljujui drugom po redu
pitomakom upniku Nikoli Ledinskom. On je bio
upnik od 1715. do 1730. godine i imao je sve to
vrijeme svoj vinograd u Aranju, ali kojega je
oporuno ostavio upi. Dakle, ili ga je oko 1715.
godine zasadio ili ga je kupio. Nalazi se tamo gdje
je i danas upnikov vinograd u srcu Aranja.
Turnaiki pak upnici imaju svoj vinograd od
sredine XVIII. stoljea na oko 500 metara juno od
crkve, a pored kojega su upljani krajem 1790.-ih
godina podigli kameni pil sa skulpturom sv. Vendela ili
Vendelina (zatitnika, izmeu ostaloga, i od tue) koji
jo i danas uva upni vinograd, iako je dotrajao od
zuba vremena i bio oteen od metaka iz drugog
svjetskog rata.
U osamnaestom i devetnaestom stoljeu u
podnoju Bilogore, izmeu Turnaice i Sedlarice, ali i
na, otprilike, sredini prostora izmeu Pitomae i
Turnaice, na rlenoj Klisi, bilo je mnogo vinograda,
ali svi su oni bili dosta mali - u odnosu na prosjenu
veliinu dananjih vinograda. U to vrijeme oni se sade
i na breuljcima zapadno od Pitomae, prostoru oko
tzv. dananje Brennerove vile. Veliina vinograda sve
do kraja XIX. stoljea mjerila se sa brojem motika koje
su ga mogle za jedan dan okopati. Dakle, vinograd od
dvije motike, bio je tako velik da su ga dva kopaa
mogli za jedan dan okopati. Spomenuti vinogradi na
rlenoj klisi, odnosno tzv. Klisnom bereku ili Brezju
danas vie ne postoje, ali ih je bilo jo i sve do prije 30-
ak godina dok se danas ponovo (budui da je zemljite
pjeano i povoljno za uzgoj vinove loze), poinju na
tim mjestima saditi novi nasadi. Osim navedenoga,
oko Aranja (potjee od maarskog Arshany - lokacija
u Maarskoj) vinova loza se uzgaja, i to takoer od
XVIII. stoljea, i na drugim okolnim bregovima od kojih
su najpoznatiji tzv. Kladarski i Otrovanski breg (dobili
imena zbog vlasnika vinograda koji su potjecali
najee iz Otrovanca i Kladara).
Nekada su ovdje uzgajane hibridne sorte - tzv.
tudum dok se danas sade sortne vrste vinove loze, a
koje se u podnoju Bilogore sade ve od poetka XX.
stoljea, nakon to se zapoelo uzgojem, u to vrijeme
vrlo propagirane i popularne tzv. amerike loze.
Svakako je, sve do otprilike 30-ak godina, bila
najpoznatija sve to vrijeme tzv. kadarka, koje danas
gotovo da i nema, iako ju mnogi smatraju dosta
kvalitetnom sortom, dosta jednostavnom za uzgoj, a
pogodnom za kvalitetan gemit.
Na podruju Aranja i susjednih bregova
sadnja i uzgoj vinove loze iz desetljea u desetljee se
poveavalo. Tako je, na primjer, Aranj bio napuen
klijetima gotovo u dananjoj mjeri - jasno zato, kad je
najpogodniji za uzgoj vinove loze. No, dosta podruja
jo je do prije 30-ak godina bilo obraslo akacijevom
umom, a tako je bilo i nekada. A kako je to
podruje izgledalo prije XVII.-og stoljea, odnosno
prije dolaska bagremova drveta i u ovaj dio Europe,
moemo samo nagaati. Danas imamo malo
sauvanih starih klijeti. Najvei dio onih najstarijih
potjee iz poetka 1900.-tih godina (pa do 1930.-
ih). Danas najstarija, za koju pouzdano znamo
vrijeme gradnje je upna klijet ( koja se nalazi
otprilike na mjestu gdje je bio vinograd pitomakih
upnika u XVIII. stoljeu) na kojoj je i na tzv. anti
upisana 1913. godina - Delano godine 1913.
Godine 1983. sruena je u Aranju jedna klijet na
kojoj je na tramu (noseoj gredi) bila urezana 1797.
godina, to je vjerovatno bila posljednja klijet iz
vremena osamnaestog stoljea.
Vino je bilo vana stavka u ivotu ovih ljudi i
u ta vremena. Stoga emo na primjeru obitelji Giba
iz Pitomae (ta je obitelj nosila kuni broj jedan i
vrijedi za jednu od najstarijih pitomakih obitelji),
koji su imali vinograd u Aranju, lijepo vidjeti kakav
mu se znaaj pridavao kod podjele krajike
istoimene kune zadruge iz 1873. godine, dok se
stariji Pitomaani jo uvijek sjeaju da je najtee
bilo podijeliti zemlju i vinograd: "Ostajui dio
zaderi kakti...1 lagev (8 veder), 2 lagva (6 veder),
3 brenke po 1 akov, 1 lagva (7 veder)...Izlazui dio
dobije kakti...1 klet u vinogradu...1 pecanu...1
lagva (12 veder), 1 brenku (2 vedra), 1 brenku (pol
akova) 1 lagva (5 veder), 1 rakinskog kotla, 1
barila..."
B. Begovi
Kako su nekada izgledale stare klijeti u
Aranju
Danas najstarija sauvana klijet pitomakog upnika u
Aranju u vrijeme izgradnje bila je vjerovatno najvea graevina
tog tipa u ovom dijelu pitomakih vinograda. Sve je ovisilo o
imunosti vlasnika vinograda, ali su sve one svakako bile relativno
male graevine sa, uglavnom, tri osnovne prostorije: stajom ili
talom za krave ili konje, prostorijom za preanje, odnosno
trupanje groa ili uvanje vina (podrumom), orua i alata, te
jednom sobom u kojoj se moglo prespavati, odmoriti ili sakriti od
kie. Ukupna veliina uglavnom nije bila vea od 6-7 x 3 metra, dok
se poljski WC (kojeg danas ima svaka klijet) nije gradio sve do,
otprilike, etrdesetak godina. Klijeti su se pokrivale slamom, a sve
su uglavnom bile izraene na pocekima, opletene drvenim ibama
zidane blatom, a imale su vrlo male prozore kroz koje se ovijek
nije mogao provui - zatita od lopova - dok su ulazna vrata uvijek
bila vrsta i dobro su se zakljuavala. Na podu je bila nabijena
zemlja. Zbog zatite od vremenskih neprilika i takoer od lopova
na prozore su se stavljale drvene ili limene ploe privrene na
pante.
U prostoriji koja je sluila kao prostorija u kojoj se moglo
prespavati obino se nalazio manji stol, jedna klupa i poneki tokrl.
Obavezno je bio krevet (postelj), te zidana pe. Nala se tu i
poneka posuda u kojoj se na brzinu moglo neto pripremiti za jelo,
te po koja zemljana aa i srabljivec za dranje vina. U staji je
uvijek bilo sijena i neto zobi, a pod je bio nastrt slamom.
B.B.
J edna od posljednjih ljepotica iz
pitomakih vinograda nalazi se
u Kladarskom bregu.
16 17
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
I stranaki elnici pitomake
opine posjetili su 30. svibnja na odrani
organizirani domjenak povodom Dana
dravnosti i uz dobro peenu ribu, fi
i gula vjerovatno razgovarali o tekuim
problemima u opini Pitomaa.
alo je onih u Pitomai, oko nje i u gotovo cijeloj
Hrvatskoj koji nisu uli za baku Soku (Sofiju) iz
Otrovanca. A malo je i onih koji nisu barem
jednom zatraili njezinu pomo. Iako u poodmakloj dobi
(davno je prola sedamdesetu) ona je jo uvijek vitalna i
uvijek spremna pomoi (ako ikako moe) svojim
savjetima ili svojim poznavanjem alternativne medicine,
odnosno svojim rukama, pogotovo ako ste iaili koji
zglob, ako ste imali ikakvih problema sa ekstremitetima ili
ako vam svi mogui doktori nisu pomogli pomoi na
nijedan nain.
Ako u Pitomai nekoga pitate to da radi, jer
nevalja m vam ovo ili ono, svatko e vam odgovoriti
"otiite k baki Soki".
No, njezini su ivotni savjeti vrlo jednostavni:
budite umjereni u svemu, pazite na svoje jedino zdravlje,
uvajte se hladnoe, propuha, nepotrebnog skakanja,
ivciranja, obiite ponekad svojeg lijenika, mjerite svoj
tlak, jedite samo toliko da utaite glad, a pijte samo toliko
da utaite e, ne pijte puno lijekova, ne muite
organizam...A, svaki ovijek sasvim sigurno zna ega mu
je previe , a ega premalo - poruuje baka Soka, i tada
ete se sigurno dobro osjeati i biti zdravi, osim toga
vjerujte u Boga, jer sve je na kraju konca u Njegovim
rukama.
.B.
U Pitomai i oko nje postoji niz zgrada u vrlo loem stanju,
a za koje se gotovo i ne zna pravi vlasnik. Za njih se nitko ne
brine, pa one iz godine u godinu sve vie propadaju. Tako
je i sa zgradom koju ljudi zovu "vaktarna", a koja se nalazi
na raskru puteva za Malu i Veliku renjevicu, te
Grabrovnicu. Prava svrha izgradnje nije nikada sasvim
razjanjena, samo se znade da su u tome uestvovali
nekadanji vlasnici rudnika ugljena koji se nalazio u
podnoju Bilogore. Njezina sudbina je zaga-rantirana -
sama e se sruiti - a mogla bi posluiti u razne korisne
gospodarske svrhe? B.B.
Kako itomaani
obiljeavaju Dan dravnosti
ridesetog svibnja ove godine je obiljeen
Dan dravnosti polaganjem vijenaca na
grobove i obiljeja poginunih branitelja
domovinskog rata. Dan kasnije, na sam dan Opina
Pitomaa u suradnji sa Lovakim i ribikim
udrugama poastila je mjetane opine na odrani
P (izmeu ostalog)
besplatnom izvrsno peenom ribom, fiom i paprikaom
od divljai (pie se je kupovalo) - tako su mjetani mogli
lake zaboraviti mukotrpne nedavno odrane izbore na
kojima je pobijedila Hrvatska seljaka stranka.
B.B.
T
Kako su nai stari pripremali i puili
duhan?
dlazak podravskih krajinika na razne frontove
irom Europe vremenom je i u svoj domicilni
kraj rezultirao sve veom pojavom uivanja
duhana i u Pitomai. Kako je drava ustanovila da od
duhana moe imati velike materijalne koristi (jer se o
njemu postaje ovisan) pretvorila je sadnju duhana u
monopol. Stoga su ljudi kriomice, sve i do poslije II.
svjetskog rata, sadili duhan za vlastite potrebe i to
sakriveno negdje u kukuruzi, lanu ili konoplji - budui da
su kazne za prekritelje bile ogromne.
Obrani duhan, najee tzv. arnaut ili, rijee,
ravnjak ili otland suio se u skrivenim kutovima tavana.
Kad se osuio manji svenjevi duhana umotali bih se u
laneno platno i stavili na zemlju ispod noge od kreveta
da se ovlai (jer su podovi kue uglavnom bile od
nabijene zemlje).
Sve je to bila posebna procedura koja se
izvodila sa puno panje i opreza. Zatim se (kad se
duhan dobro navlaio i kad su ga mievi zapiali) dobro
nabrusila tzv. varba (tesarska sjekira), a duhan,
zajedno sa korijenom to sitnije, na kokvome panju,
narezao. to je duhan bio jai to je bio bolji.
Frkale su se, ako se nije imala lula, debele i
dugake cigarete napravljene od novinskog ili tzv. golub
papira. Samo puenje je bio pravi ritual, jer se nije puilo
kao danas (kada se za ritual nema vremena). Puilo se
svega nekoliko cigareta na dan, a esto i niti jedna.
Narezani duhan se uvao u duhan kesi napravljenoj od
svinjskog mjehura, koji se dobro oien (poslije
zimskog kolinja) i osoljen suio negdje u kutu pored
pei.
Tako je to bilo prije 50.-ak i vie godina, dok se
nai stariji sumjetani rado sjeaju odlazak djedovima u
vinograd sa kolima i konjima ili kravama - djed je
zafrknuo i zapalio cigaretu na Gredi (ulica M.P.Mikine u
Pitomai) i puio sve do vinograda u Aranju, tako je bila
velika.
B.B.
Stare stvari kod staroga Franje Kralja
u Sedlarici
ako je nekada Austro-ugarska monarhija
imala svoga kralja Franju, tako i Sedlarica
ima svojeg Kralja Franju, ali ne kralja u
doslovnom smislu rijei ve izvrsnog majstora
bravara i tokara, ali danas u mirovini na kbr. 113, a
roenoga 1934. g. Malo je u ovom kraju zanimljivih
osoba kao to je on. Nadasve zanima ga sve i
svata, pa tako i sakuplja sve i svata, dok je i
izvanredni poznavatelj povijesti ovog kraja,
zaljubljenik u vino i Sedlaricu.
Osim toga, bavi se izradom raznih izuma za
svakodnevnu upotrebu, odlian je vodovodni
majstor, pa zatim mehaniar, oruar...
J edna od njegovih raznih mini kolekcija je i
zbirka starog oruja, koje potjee uglavnom od
njegovih predaka, koje su donijeli iz ratova kao
trofeje. Tu moemo vidjeti srednjevjekovnu
helebardu, razne puke kremenjae, a posebno se
istie prekrasna kubura koja potjee jo od njegovog
prapadjede. Ne izostaje ni oruje iz vremena
poetka XX. stoljea, a posebno se ponosi
topovskom kuglom iz, vjerovatno, XVI. stoljea
pronaenom na tzv. u Sedlarici (ostaci
srednjevjekovne gradine sa opkopima jo iz
vremena sredine XIII. st.) .
Gospon Kralj je i izvanredan vinogradar i
malo e tko izai iz njegovog dvorita, a da ne bude
poaen aicom kvalitetne graevine, iako ete ga
moda zatei (pri dolasku) u obavljanju kojekakvih
kunih poslova u krugu svoje obitelji, kao na primjer
ienju prologodinjih oraha, a za koju je prigodu
napravio i jedan poseban stroj za lupanje oraha.
B.B.
ancu
K
p
o
je
U

s
ti
Krtena zastava RD "Smu" Krinica
a sam dan sv. Antuna u mjesnoj kapelici u
Krinici koja nosi ime ovog sveca odrana je
sveta misa koju su sluili sveenici Branko
vogor i Tomislav Petri. U tijeku mise obavljeno je i
krtenje zastave mjesnog novoosnovanog portsko
ribolovnog drutva "Smu", a nakon toga domaini su za
sve goste pripremili ukusno pripremljen fi paprika te
izvrsno peenu dravsku ribu.
Z.C.
Savjetuje
vas baka
Soka iz
Otrovanca
M
O
N
Putena u promet reno-virana skela
etodnevno obiljeavanje Dana opine
Pitomaa koji su se odravali pod
nazivom "Dani kruha, vina i pjesme"
zapoeli su putanje u prometovanje renovirane
skele na rijeci Dravi. U nazonosti itelja Krinice i
Pitomae naelnik opine Zdravko Dijakovije
presjecanjem vrpce, te razbijanjem ampanjca u
truplo skele sveano pustio u promet ovu skelu
koju su zajedno blagoslovili pitomaki kapelan i
turnaiki upnik Tomislav Petri i Branko vogor.
Z.C.
P
Koliko ovjeka moe potresti gubitak kunog ljubimca moemo
vidjeti kod obitelji Sui iz Dravske ulice u Pitomai, to je sasvim
prirodno i ljudski. Naime, Petar Sui, inae poznati pitomaki
autoprijevoznik i kum poznatog slikara I. Lackovia Croate,
vozei u rikverc, svojim je kamionom neki dan pregazio svojeg 5.
godina starog ljubimca, njemakog ovara Falka. Pomoi mu
nisu mogli ni svi veterinari u okolici, pa je u obitelji Sui nastupila
velika alost. Rijetko se dogodi da gazda nenamjerno usmrti
svog ljubimca, ali se to nedavno dogodilo i bratu Perine supruge
(gostioniaru) Branku Gregureku koji je pak pregazio, u vlastitom
dvoritu, svojeg Hona. Tako je to u ivotu. B.B.
16 17
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
R
A
Z
G
O
V
O
R
I

P
R
I

K
A
V
I

I
I stranaki elnici pitomake
opine posjetili su 30. svibnja na odrani
organizirani domjenak povodom Dana
dravnosti i uz dobro peenu ribu, fi
i gula vjerovatno razgovarali o tekuim
problemima u opini Pitomaa.
alo je onih u Pitomai, oko nje i u gotovo cijeloj
Hrvatskoj koji nisu uli za baku Soku (Sofiju) iz
Otrovanca. A malo je i onih koji nisu barem
jednom zatraili njezinu pomo. Iako u poodmakloj dobi
(davno je prola sedamdesetu) ona je jo uvijek vitalna i
uvijek spremna pomoi (ako ikako moe) svojim
savjetima ili svojim poznavanjem alternativne medicine,
odnosno svojim rukama, pogotovo ako ste iaili koji
zglob, ako ste imali ikakvih problema sa ekstremitetima ili
ako vam svi mogui doktori nisu pomogli pomoi na
nijedan nain.
Ako u Pitomai nekoga pitate to da radi, jer
nevalja m vam ovo ili ono, svatko e vam odgovoriti
"otiite k baki Soki".
No, njezini su ivotni savjeti vrlo jednostavni:
budite umjereni u svemu, pazite na svoje jedino zdravlje,
uvajte se hladnoe, propuha, nepotrebnog skakanja,
ivciranja, obiite ponekad svojeg lijenika, mjerite svoj
tlak, jedite samo toliko da utaite glad, a pijte samo toliko
da utaite e, ne pijte puno lijekova, ne muite
organizam...A, svaki ovijek sasvim sigurno zna ega mu
je previe , a ega premalo - poruuje baka Soka, i tada
ete se sigurno dobro osjeati i biti zdravi, osim toga
vjerujte u Boga, jer sve je na kraju konca u Njegovim
rukama.
.B.
U Pitomai i oko nje postoji niz zgrada u vrlo loem stanju,
a za koje se gotovo i ne zna pravi vlasnik. Za njih se nitko ne
brine, pa one iz godine u godinu sve vie propadaju. Tako
je i sa zgradom koju ljudi zovu "vaktarna", a koja se nalazi
na raskru puteva za Malu i Veliku renjevicu, te
Grabrovnicu. Prava svrha izgradnje nije nikada sasvim
razjanjena, samo se znade da su u tome uestvovali
nekadanji vlasnici rudnika ugljena koji se nalazio u
podnoju Bilogore. Njezina sudbina je zaga-rantirana -
sama e se sruiti - a mogla bi posluiti u razne korisne
gospodarske svrhe? B.B.
Kako itomaani
obiljeavaju Dan dravnosti
ridesetog svibnja ove godine je obiljeen
Dan dravnosti polaganjem vijenaca na
grobove i obiljeja poginunih branitelja
domovinskog rata. Dan kasnije, na sam dan Opina
Pitomaa u suradnji sa Lovakim i ribikim
udrugama poastila je mjetane opine na odrani
P (izmeu ostalog)
besplatnom izvrsno peenom ribom, fiom i paprikaom
od divljai (pie se je kupovalo) - tako su mjetani mogli
lake zaboraviti mukotrpne nedavno odrane izbore na
kojima je pobijedila Hrvatska seljaka stranka.
B.B.
T
Kako su nai stari pripremali i puili
duhan?
dlazak podravskih krajinika na razne frontove
irom Europe vremenom je i u svoj domicilni
kraj rezultirao sve veom pojavom uivanja
duhana i u Pitomai. Kako je drava ustanovila da od
duhana moe imati velike materijalne koristi (jer se o
njemu postaje ovisan) pretvorila je sadnju duhana u
monopol. Stoga su ljudi kriomice, sve i do poslije II.
svjetskog rata, sadili duhan za vlastite potrebe i to
sakriveno negdje u kukuruzi, lanu ili konoplji - budui da
su kazne za prekritelje bile ogromne.
Obrani duhan, najee tzv. arnaut ili, rijee,
ravnjak ili otland suio se u skrivenim kutovima tavana.
Kad se osuio manji svenjevi duhana umotali bih se u
laneno platno i stavili na zemlju ispod noge od kreveta
da se ovlai (jer su podovi kue uglavnom bile od
nabijene zemlje).
Sve je to bila posebna procedura koja se
izvodila sa puno panje i opreza. Zatim se (kad se
duhan dobro navlaio i kad su ga mievi zapiali) dobro
nabrusila tzv. varba (tesarska sjekira), a duhan,
zajedno sa korijenom to sitnije, na kokvome panju,
narezao. to je duhan bio jai to je bio bolji.
Frkale su se, ako se nije imala lula, debele i
dugake cigarete napravljene od novinskog ili tzv. golub
papira. Samo puenje je bio pravi ritual, jer se nije puilo
kao danas (kada se za ritual nema vremena). Puilo se
svega nekoliko cigareta na dan, a esto i niti jedna.
Narezani duhan se uvao u duhan kesi napravljenoj od
svinjskog mjehura, koji se dobro oien (poslije
zimskog kolinja) i osoljen suio negdje u kutu pored
pei.
Tako je to bilo prije 50.-ak i vie godina, dok se
nai stariji sumjetani rado sjeaju odlazak djedovima u
vinograd sa kolima i konjima ili kravama - djed je
zafrknuo i zapalio cigaretu na Gredi (ulica M.P.Mikine u
Pitomai) i puio sve do vinograda u Aranju, tako je bila
velika.
B.B.
Stare stvari kod staroga Franje Kralja
u Sedlarici
ako je nekada Austro-ugarska monarhija
imala svoga kralja Franju, tako i Sedlarica
ima svojeg Kralja Franju, ali ne kralja u
doslovnom smislu rijei ve izvrsnog majstora
bravara i tokara, ali danas u mirovini na kbr. 113, a
roenoga 1934. g. Malo je u ovom kraju zanimljivih
osoba kao to je on. Nadasve zanima ga sve i
svata, pa tako i sakuplja sve i svata, dok je i
izvanredni poznavatelj povijesti ovog kraja,
zaljubljenik u vino i Sedlaricu.
Osim toga, bavi se izradom raznih izuma za
svakodnevnu upotrebu, odlian je vodovodni
majstor, pa zatim mehaniar, oruar...
J edna od njegovih raznih mini kolekcija je i
zbirka starog oruja, koje potjee uglavnom od
njegovih predaka, koje su donijeli iz ratova kao
trofeje. Tu moemo vidjeti srednjevjekovnu
helebardu, razne puke kremenjae, a posebno se
istie prekrasna kubura koja potjee jo od njegovog
prapadjede. Ne izostaje ni oruje iz vremena
poetka XX. stoljea, a posebno se ponosi
topovskom kuglom iz, vjerovatno, XVI. stoljea
pronaenom na tzv. u Sedlarici (ostaci
srednjevjekovne gradine sa opkopima jo iz
vremena sredine XIII. st.) .
Gospon Kralj je i izvanredan vinogradar i
malo e tko izai iz njegovog dvorita, a da ne bude
poaen aicom kvalitetne graevine, iako ete ga
moda zatei (pri dolasku) u obavljanju kojekakvih
kunih poslova u krugu svoje obitelji, kao na primjer
ienju prologodinjih oraha, a za koju je prigodu
napravio i jedan poseban stroj za lupanje oraha.
B.B.
ancu
K
p
o
e
U

s
j
ti
Krtena zastava RD "Smu" Krinica
a sam dan sv. Antuna u mjesnoj kapelici u
Krinici koja nosi ime ovog sveca odrana je
sveta misa koju su sluili sveenici Branko
vogor i Tomislav Petri. U tijeku mise obavljeno je i
krtenje zastave mjesnog novoosnovanog portsko
ribolovnog drutva "Smu", a nakon toga domaini su za
sve goste pripremili ukusno pripremljen fi paprika te
izvrsno peenu dravsku ribu.
Z.C.
Savjetuje
vas baka
Soka iz
Otrovanca
M
O
N
Putena u promet reno-virana skela
etodnevno obiljeavanje Dana opine
Pitomaa koji su se odravali pod
nazivom "Dani kruha, vina i pjesme"
zapoeli su putanje u prometovanje renovirane
skele na rijeci Dravi. U nazonosti itelja Krinice i
Pitomae naelnik opine Zdravko Dijakovije
presjecanjem vrpce, te razbijanjem ampanjca u
truplo skele sveano pustio u promet ovu skelu
koju su zajedno blagoslovili pitomaki kapelan i
turnaiki upnik Tomislav Petri i Branko vogor.
Z.C.
P
Koliko ovjeka moe potresti gubitak kunog ljubimca moemo
vidjeti kod obitelji Sui iz Dravske ulice u Pitomai, to je sasvim
prirodno i ljudski. Naime, Petar Sui, inae poznati pitomaki
autoprijevoznik i kum poznatog slikara I. Lackovia Croate,
vozei u rikverc, svojim je kamionom neki dan pregazio svojeg 5.
godina starog ljubimca, njemakog ovara Falka. Pomoi mu
nisu mogli ni svi veterinari u okolici, pa je u obitelji Sui nastupila
velika alost. Rijetko se dogodi da gazda nenamjerno usmrti
svog ljubimca, ali se to nedavno dogodilo i bratu Perine supruge
(gostioniaru) Branku Gregureku koji je pak pregazio, u vlastitom
dvoritu, svojeg Hona. Tako je to u ivotu. B.B.
18 19
E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O

j
O
no kaj ba
i ni e
d
zgo
no za rei
Tokom lipnja moemo brati brojne vrste
gljiva
jesec lipanj je mjesec kada i ljubitelji gljiva
ve pomalo mogu birati vrste ele li ih ubrati
i prirediti za jelo. Tada nalazimo ve desetak
vrlo kvalitetnih gljiva. Naa najbogatija podruja, a
to su ume juno od Turnaice, Sedlarice, Velike i
Male renjevice, zatim ume oko uretine i
anatog Polja, a za neke vrste i bagremove ume
svugdje oko Pitomae i okolnih sela, ve u svibnju i
lipnju nude sunanice, lisiice, peurke, velike
gnojitarke, a moe se pronai i proljetni vrganj, te
neke druge, manje poznate jestive vrste. Ove
godine ve dosta rano dola je izvanredno ukusna
lisiica, te golubaa (Russula virescens) koja se
moe jesti i sirova i koja raste sve do kasno u jesen,
Najljepa naa gljiva, a i najvea je sunanica.
a teko se moe zamjeniti sa zelenom pupavkom jer je najee sivozelene
boje i ispucanog klobuka nagrienog od raznih ivotinja. Spomenimo da je
golubaa vrlo ukusna pohana ili samo preprena na vruem ulju.
Na kraj ve od ovog vremena obiluje i sunanicama (Makrolepiota
procera), po nekima najljepom gljivom na hrvatskom podruju. Mnogo je
nalazimo uz rubove bagremovih, listopadnih, a i crnogorinih uma kojih
imamo i na obroncima Bilogore, na tzv. Babianki. Sunanice, koje su esto i
vrlo velike (pa ih se ljudi esto boje brati) rastu najee po dvije ili tri, a
nerijetko ih se pronae i po desetak. Najukusnije su prene na malo vrele
masti ili ulja i to moraju biti suhe, budui da apsorbiraju mnogo masti, no
izvanredne su i pohane i dinstane. Teko ih je zamjeniti za neku nejestivu
vrstu, osim kada je mlada pa je klobuk zatvoren. Klobuk joj je obavezno
pokriven smeom ljuskastom prevlakom, dok je cijela gljiva svijetlosmee
boje. Struak je tvrd i visok, a ispod klobuka ima pokretni prsten. Moe se
brati tokom cijele godine, do kasne jeseni.
.B.
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
avnateljica djejeg vrtia iz Pitomae g.
J adranka Ciprijanovi, otvorila je i pozdravila
24. svibnja u 18,00 sati, sve nazone u kino
dvorani u Pitomai na zavrnoj priredbi Djejeg vrtia
Pitomaa.
Na priredbi su te veeri nastupile sve 4
odgojne skupine. Nositelj programa bila je starija
skupina igrokazom "Svaa u cvijetnjaku", te recitalima
vezanim uz Majin dan.
Srednja grupa se je predstavila recitacijama i
pjesamam uz Majin dan, te igrom s pjevanjem
"Avanture maloga J uju".
Mlaa grupa se pojavila u kostimima pilia, a
zapaene su bile i dvije pjesmice. Na kraju se
predstavila i najmlaa grupa - jaslice, najprije
srameljivo, a zatim sve otvorenije i hrabrije. Cijeli
program je bio prigodno kostimiran, ve prema likovima
iz igrokaza.
U programu je uestvovalo 92. djeteta, a
pripremale su ih njihove "tete" ura, Marija, Boica,
Ivana, Vesna, Kristina, Boica i Kristina. Nagrade za
uloeni trud i rad tijekom cijele godine i djeci i "tetama"
bio je izlet u Naice.
.B.
Zavrna sveanost Osnovne
kole u drutvenom domu u
Pitomai
povodu zavretka kolske godine u
prepunoj pitomakoj kino dvorani 13. lipnja
upriliena je sveanost za roditelje i
prijatelje uenika O Petra Preradovia Pitomaa i
svih podrunih kola. Da su se svi vrijedno pripremili
vidjeli smo i sami iz bogatog programa.
Oduevljenje nisu mogli sakriti ni prema pantomi-
miarima iz Turnaice, ni prema rasplesanim
"Plavuama" iz Otrovanca, a ni prema svim onim
krasnim kostimima i narodnim nonjama koje su
djeca nosila u igrokazima i plesnim tokama. Nakon
ovog oputajueg dijela programa, ravnateljica
kole gosp. Katarina imi i naelnik opine g.
Zdravko Dijakovi uruili su nagrade naim malim
rukometaima za osvojeno tree mjesto na
dravnom prvenstvu. Za najuenicu proglaena je
Ivana Mlinjari, a bili su spomenuti i svi uenici koji
su sudjelovali na natjecanjima iz pojedinih
predmeta.
Na kraju sveanosti g. Dijakovi uruio je
odlikaima osmih razreda diplome.
.Begovi
M
Rijetko je koji voza, a koji vozi due vrijeme
proao bez plaanja i najmanje kazne za krivo
parkiranje, brzu vonju ili slino. J edan od poznatih
pitomakih vozaa koji voze sigurno i sporo je i
poznati pitomaki nastavnik i slikar Boidar Puka.
Meutim i njemu se dogodilo da je jednom
zgodom morao potjerati malo bre od dozvoljenog,
pa je tako ipak morao i kaznu platiti za brzu vonju.
No, prekoraenje brzine je bilo minimalno, recimo
umjesto 50 vozio je 65, to nije sprijeilo Bou da se
pohvali da je i on vozio "kao strela" i da i on zna brzo
voziti i da je mogao jo bre. Cijeli dogaaj oko ove
vonje razveselio je i sve njegove poznanike i
prijatelje.
B.B.
Liker od oraha - Ovo je vrijeme zelenih plodova oraha. Iako
ove godine ima malo oraha radi proljetnog mraza i zime koji je
unitio cvijetove i oraha ipak je poneto ostalo. Liker od oraha,
odnosno orahovac esto se radi i u pitomakom kraju. J edan
od recepata je i slijedei: Zeleni plodovi oraha izreu se na
ploke i stave u bocu od 2 ili 5 lit. (ovisno o koliini koju elimo
sloiti), zaliju rakijom komovaom do vrha, te doda oko 20%
krist. eera. To se sve skupa izmjea da se eer rastopi i
ostavi da ovako odstoji najmanje 2 mjeseca dobro zatvoreno.
Nakon toga se ulije u boce po elji. Prema narodnoj medicini
orahovac pomae kod eluanih i probavnih tegoba.
B.B.
"Kladarci" nabolji u upaniji
a 5. upanijskom natjecanju vatrogasnog
podmlatka odranog u Zdencima
sudjelovale su 33 ekipe iz 18 dobrovoljno
vatrogasnih drutava. U mukoj konkurenciji 12 do
16 godina sudjelovalo je 10 ekipa, a prvo mjesto i
zlatne medalje osvojila je vatrogasna mlade DVD
Kladara. Drugo mjesto u istoj konkurenciji osvojila je
vatrogasna mlade DVD Vukosavljevice, a tree
DVD Velike renjevice.
Z.C.
N
Godinja, izborna skuptina Udruge
prijatelja
dobrog vina "Peharnik"
Pitomaa
rugog lipnja Udruga prijatelja dobrog vina
"Peharnik" imala je svoju petu, izbornu
godinju skuptinu. Za predsjednika, je umjesto
dosadanjeg Miroslava Horvatinovia, koji je bio
predsjednik dva uzastopna mandata od po dvije godine
izabran Branko Begovi, za dopredsjednika Ivan Velian,
zatim tajnika Miroslav Horvatinovi, te blagajnika uro
Slaviek. Izabran je i novi Upravni odbor sastavljen od 7
lanova i to: Ivana Veliana, Branka Begovia, Miroslava
Horvatinovia, ure Slavika, Miljenka Prodanovia,
Zvonimira Slavika i Davora Pavlia. Osim toga izabran je i
Nadzorni odbor u sastavu Sinie Fritza, eljka J anea i
Branka Tiljarca.
B.B.
D
U
R
Priredba djece Djejeg
vrtia u Pitomai
povodom zavretka
godine
18 19
E
K

Z
A

D
E
C
U

(
I

R
O
D
I
T
E
L
J
E
)

-

R
A
Z
N
O
O

j
no
kaj ba
i ni e
d
zgo
no za rei
Tokom lipnja moemo brati brojne vrste
gljiva
jesec lipanj je mjesec kada i ljubitelji gljiva
ve pomalo mogu birati vrste ele li ih ubrati
i prirediti za jelo. Tada nalazimo ve desetak
vrlo kvalitetnih gljiva. Naa najbogatija podruja, a
to su ume juno od Turnaice, Sedlarice, Velike i
Male renjevice, zatim ume oko uretine i
anatog Polja, a za neke vrste i bagremove ume
svugdje oko Pitomae i okolnih sela, ve u svibnju i
lipnju nude sunanice, lisiice, peurke, velike
gnojitarke, a moe se pronai i proljetni vrganj, te
neke druge, manje poznate jestive vrste. Ove
godine ve dosta rano dola je izvanredno ukusna
lisiica, te golubaa (Russula virescens) koja se
moe jesti i sirova i koja raste sve do kasno u jesen,
Najljepa naa gljiva, a i najvea je sunanica.
a teko se moe zamjeniti sa zelenom pupavkom jer je najee sivozelene
boje i ispucanog klobuka nagrienog od raznih ivotinja. Spomenimo da je
golubaa vrlo ukusna pohana ili samo preprena na vruem ulju.
Na kraj ve od ovog vremena obiluje i sunanicama (Makrolepiota
procera), po nekima najljepom gljivom na hrvatskom podruju. Mnogo je
nalazimo uz rubove bagremovih, listopadnih, a i crnogorinih uma kojih
imamo i na obroncima Bilogore, na tzv. Babianki. Sunanice, koje su esto i
vrlo velike (pa ih se ljudi esto boje brati) rastu najee po dvije ili tri, a
nerijetko ih se pronae i po desetak. Najukusnije su prene na malo vrele
masti ili ulja i to moraju biti suhe, budui da apsorbiraju mnogo masti, no
izvanredne su i pohane i dinstane. Teko ih je zamjeniti za neku nejestivu
vrstu, osim kada je mlada pa je klobuk zatvoren. Klobuk joj je obavezno
pokriven smeom ljuskastom prevlakom, dok je cijela gljiva svijetlosmee
boje. Struak je tvrd i visok, a ispod klobuka ima pokretni prsten. Moe se
brati tokom cijele godine, do kasne jeseni.
.B.
K
A
J

S
E

Z
G
O
D
N
O
G
A

D
O
G
O
D
I
L
O

V

P
I
T
O
M
A
I

-

Z
A
N
I
M
L
J
I
V
O
S
T
I
avnateljica djejeg vrtia iz Pitomae g.
J adranka Ciprijanovi, otvorila je i pozdravila
24. svibnja u 18,00 sati, sve nazone u kino
dvorani u Pitomai na zavrnoj priredbi Djejeg vrtia
Pitomaa.
Na priredbi su te veeri nastupile sve 4
odgojne skupine. Nositelj programa bila je starija
skupina igrokazom "Svaa u cvijetnjaku", te recitalima
vezanim uz Majin dan.
Srednja grupa se je predstavila recitacijama i
pjesamam uz Majin dan, te igrom s pjevanjem
"Avanture maloga J uju".
Mlaa grupa se pojavila u kostimima pilia, a
zapaene su bile i dvije pjesmice. Na kraju se
predstavila i najmlaa grupa - jaslice, najprije
srameljivo, a zatim sve otvorenije i hrabrije. Cijeli
program je bio prigodno kostimiran, ve prema likovima
iz igrokaza.
U programu je uestvovalo 92. djeteta, a
pripremale su ih njihove "tete" ura, Marija, Boica,
Ivana, Vesna, Kristina, Boica i Kristina. Nagrade za
uloeni trud i rad tijekom cijele godine i djeci i "tetama"
bio je izlet u Naice.
.B.
Zavrna sveanost Osnovne
kole u drutvenom domu u
Pitomai
povodu zavretka kolske godine u
prepunoj pitomakoj kino dvorani 13. lipnja
upriliena je sveanost za roditelje i
prijatelje uenika O Petra Preradovia Pitomaa i
svih podrunih kola. Da su se svi vrijedno pripremili
vidjeli smo i sami iz bogatog programa.
Oduevljenje nisu mogli sakriti ni prema pantomi-
miarima iz Turnaice, ni prema rasplesanim
"Plavuama" iz Otrovanca, a ni prema svim onim
krasnim kostimima i narodnim nonjama koje su
djeca nosila u igrokazima i plesnim tokama. Nakon
ovog oputajueg dijela programa, ravnateljica
kole gosp. Katarina imi i naelnik opine g.
Zdravko Dijakovi uruili su nagrade naim malim
rukometaima za osvojeno tree mjesto na
dravnom prvenstvu. Za najuenicu proglaena je
Ivana Mlinjari, a bili su spomenuti i svi uenici koji
su sudjelovali na natjecanjima iz pojedinih
predmeta.
Na kraju sveanosti g. Dijakovi uruio je
odlikaima osmih razreda diplome.
.Begovi
M
Rijetko je koji voza, a koji vozi due vrijeme
proao bez plaanja i najmanje kazne za krivo
parkiranje, brzu vonju ili slino. J edan od poznatih
pitomakih vozaa koji voze sigurno i sporo je i
poznati pitomaki nastavnik i slikar Boidar Puka.
Meutim i njemu se dogodilo da je jednom
zgodom morao potjerati malo bre od dozvoljenog,
pa je tako ipak morao i kaznu platiti za brzu vonju.
No, prekoraenje brzine je bilo minimalno, recimo
umjesto 50 vozio je 65, to nije sprijeilo Bou da se
pohvali da je i on vozio "kao strela" i da i on zna brzo
voziti i da je mogao jo bre. Cijeli dogaaj oko ove
vonje razveselio je i sve njegove poznanike i
prijatelje.
B.B.
Liker od oraha - Ovo je vrijeme zelenih plodova oraha. Iako
ove godine ima malo oraha radi proljetnog mraza i zime koji je
unitio cvijetove i oraha ipak je poneto ostalo. Liker od oraha,
odnosno orahovac esto se radi i u pitomakom kraju. J edan
od recepata je i slijedei: Zeleni plodovi oraha izreu se na
ploke i stave u bocu od 2 ili 5 lit. (ovisno o koliini koju elimo
sloiti), zaliju rakijom komovaom do vrha, te doda oko 20%
krist. eera. To se sve skupa izmjea da se eer rastopi i
ostavi da ovako odstoji najmanje 2 mjeseca dobro zatvoreno.
Nakon toga se ulije u boce po elji. Prema narodnoj medicini
orahovac pomae kod eluanih i probavnih tegoba.
B.B.
"Kladarci" nabolji u upaniji
a 5. upanijskom natjecanju vatrogasnog
podmlatka odranog u Zdencima
sudjelovale su 33 ekipe iz 18 dobrovoljno
vatrogasnih drutava. U mukoj konkurenciji 12 do
16 godina sudjelovalo je 10 ekipa, a prvo mjesto i
zlatne medalje osvojila je vatrogasna mlade DVD
Kladara. Drugo mjesto u istoj konkurenciji osvojila je
vatrogasna mlade DVD Vukosavljevice, a tree
DVD Velike renjevice.
Z.C.
N
Godinja, izborna skuptina Udruge
prijatelja
dobrog vina "Peharnik"
Pitomaa
rugog lipnja Udruga prijatelja dobrog vina
"Peharnik" imala je svoju petu, izbornu
godinju skuptinu. Za predsjednika, je umjesto
dosadanjeg Miroslava Horvatinovia, koji je bio
predsjednik dva uzastopna mandata od po dvije godine
izabran Branko Begovi, za dopredsjednika Ivan Velian,
zatim tajnika Miroslav Horvatinovi, te blagajnika uro
Slaviek. Izabran je i novi Upravni odbor sastavljen od 7
lanova i to: Ivana Veliana, Branka Begovia, Miroslava
Horvatinovia, ure Slavika, Miljenka Prodanovia,
Zvonimira Slavika i Davora Pavlia. Osim toga izabran je i
Nadzorni odbor u sastavu Sinie Fritza, eljka J anea i
Branka Tiljarca.
B.B.
D
U
R
Priredba djece Djejeg
vrtia u Pitomai
povodom zavretka
godine
- STABLO OBITELJ I BAJ SAR -
(doselili iz Kladara - vidi u nastavku Status an.)
Ana r. Tambola
r.1909.
vj.1929.
Kata r. Klini
r.1844. vj.1862.
+1903.
vj. 1816.
(kbr.74 Kladare)
1. J ela r. Kraljek
r.1878. vj.1878.
+1901.
2.Kata r.kudar
r.1883.vj.1902.
+1979.
Mato
r.1934.
Marijan
Ivan
r.1906.
J elka
r.1919.
Roza
r.1887.
Danica
r.1916.
Marija
r.1913.
Lovro
r.1876.
Nada, Terezija
r.1940.
Zlatko
J osip
r.1911.
J akov
r.1903.
Mijo
r.1872.
Bla
r.1817.
Mato
r.1837.
Ivan
r.1843.
J osip
r.1798.
X Bajsar
r. oko 1779.
P
R
I
L
O
G
20 21
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A,
OBITELJ SKA STABLA
I
PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 3
(B) nastavak iz br.2, str.24
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Grafiki prikaz
Budui da dosta itatelja pita to
je sa obiteljima koje ive u podrunim
mjestima opine Pitomaa, napo-
minjemo da se tekui dio obrade
rodoslovlja, odnosno prezimena od-
nosi iskljuivo na Pitomau. Ostala
naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari
Gradac, Krinica, Starogradaki Marof,
Sedlarica, Turnaica, Velika i Mala
renjevica, Grabrovnica, Dinjevac i
uretina biti e obraena po zavretku
obrade Pitomae.
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
Bazga ili bedzeg (dijal.) - izvanredna je osnova za kuhanje sokova i
ajeva, a bere se upravo u svibnju i lipnju
Ovu biljku moemo pronai svagdje, po umama, vrtovima, oko kua, zaputenim vonjacima i drugdje.
Nekada je prava napast u bagremovim umama, no jedna je od niza biljaka od koje moemo imati viestruke koristi.
Raste u gustom grmu ili kao drvo 3 do 9 metara visoko. Listovi bazge izbijaju ve u rano proljee, a mirisavi
bijeli do ukasti cvjetovi sa 5 latica u svibnju i lipnju. Plodovi su okrugle, crnoljubiaste kotunjave bobe, sa 3
smekaste sjemenke i crvenim sokom.
Cvijetovi sadre malu koliinu eterinog ulja, neto saponina, glikozida i sluzi, a upotrebljavaju se kao aj za
znojenje. S prehrambenog gledita bobe su mnogo vanije. Sadre vitamin C, neto karotina, te vitamina B i E, eera,
neto organskih kiselina, treslovina, gorkih tvari, te tragova eterinog ulja. Svjee nisu za jelo, a najbolje su za
pravljenje pekmeza, soka, vina, kompota. Vano je napomenuti da se kod branja ne kidaju bobe, nego ree cijeli titac.
Listovi bazge su otrovni. I u nezrelim bazginim plodovima ima glikozida koji cijepanjem oslobaa cijanovodik. Kora
korijen i pupovi bazge slue u narodnoj medicini (detaljnije - u bilo kojem priruniku o ljekovitom bilju). Svakako je
vrijedno iskoristiti sve ono to nam daje priroda, pa i divlju biljku bazgu.
eljka Begovi
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
Glazbeni
djelatnik
Smiljani
Poz. pjesma
Podravskih
muikaa
16. i
23 slovo
Osobna
zamjenica
Osobna
zamjenica
Fosfor
Knjiga o
Pitomai-
"...dobro-
dolica"
Od njega
se umire
Kisik
Prvo slovo
Veznik
21. i
28. slovo
U redu
I danju i
nou
Lopata
Domaa
ivotinja
Teretno
Nije lijepo
(dijal.)
Vlas
Njemaka
...prije
(dijal.)
Europa
Krug
Egip.
bog sunca
J edna
rijeka
Austrija
Dva
samo-
glasnika
Knjiev.
Hasel
Duik
esto
ime
za psa
Veselje
Grabe
Staro slovo
Vinorodni
kraj kod
Pitomae
Najstariji tamburaki zbor na
podruju dananje opine
Pitomaa
o prije nekog vremena mislili smo da je
najstariji tamburaki sastav na podruju
dananje opine Pitomaa bio osnovan
1908. godine i to u Pitomai. Meutim, to nije
tono. Godine 1904. osnovan je slian
tamburaki sastav, pod nazivom "Sedlariki
tamburaki zbor". Danas imamo sauvanu
fotografiju sedlarikih tamburaa i to u zbirci
Franje Kralja iz Sedlarice, slikanu 25.veljae
1905., koju je netko iz Maarske poslao Luki
Torbainoviu u Sedlaricu. Na pozadini slike stoji
slijedei natpis: "tovanom Gospodinu - Luka
Torbainovi - Selo Sedlarica zadnja pota
Pitomaa - Hrovacien" Na prednjoj strani slike
pie slijedee: " (25.2.1905.) Sedlariki
tamburaki zbor" zatim su neitka imena osoba
na slici, ali znamo tko su (s lijeva): Mato
Torbainovi, Lovrekovi ?, Pejnovi (uitelj),
Mijo Kova, Ivica Torbainovi (poginuo u I. sv.
ratu) i Malec ?. Slika se nalazi u vlasnitvu
Franje Kralja iz Sedlarice i u dosta je loem
stanju.
B.B.
o
e
n
o
..
S
p
m
im
.
D
Osim Status animaruma koji se vodio slubeno i
dosta nejasno dopunjavanjem podataka moemo
prikazati i jasniju sliku obiteljskih stabala pitomakim
obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi jasnije slike
dopuna Status animarumu biti e i grafiki prikazi
pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si itatelji
sami mogli to jednostavnije posloiti svoje
rodoslovlje.
- STABLO OBITELJ I BAJ SAR -
(doselili iz Kladara - vidi u nastavku Status an.)
Ana r. Tambola
r.1909.
vj.1929.
Kata r. Klini
r.1844. vj.1862.
+1903.
vj. 1816.
(kbr.74 Kladare)
1. J ela r. Kraljek
r.1878. vj.1878.
+1901.
2.Kata r.kudar
r.1883.vj.1902.
+1979.
Mato
r.1934.
Marijan
Ivan
r.1906.
J elka
r.1919.
Roza
r.1887.
Danica
r.1916.
Marija
r.1913.
Lovro
r.1876.
Nada, Terezija
r.1940.
Zlatko
J osip
r.1911.
J akov
r.1903.
Mijo
r.1872.
Bla
r.1817.
Mato
r.1837.
Ivan
r.1843.
J osip
r.1798.
X Bajsar
r. oko 1779.
P
R
I
L
O
G
20 21
PRILOG
eljka i Branko Begovi
RODOSLOVLJ A,
OBITELJ SKA STABLA
I
PREZIMENA
OBITELJ I U PITOMAI
I OKOLICI - 3
(B) nastavak iz br.2, str.24
Obiteljska stabla
(Pitomaa)
Grafiki prikaz
Budui da dosta itatelja pita to
je sa obiteljima koje ive u podrunim
mjestima opine Pitomaa, napo-
minjemo da se tekui dio obrade
rodoslovlja, odnosno prezimena od-
nosi iskljuivo na Pitomau. Ostala
naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari
Gradac, Krinica, Starogradaki Marof,
Sedlarica, Turnaica, Velika i Mala
renjevica, Grabrovnica, Dinjevac i
uretina biti e obraena po zavretku
obrade Pitomae.
M
A
L
O

S
E

R
A
Z
O
N
O
D
I
T
E

-

R
A
Z
N
O
Bazga ili bedzeg (dijal.) - izvanredna je osnova za kuhanje sokova i
ajeva, a bere se upravo u svibnju i lipnju
Ovu biljku moemo pronai svagdje, po umama, vrtovima, oko kua, zaputenim vonjacima i drugdje.
Nekada je prava napast u bagremovim umama, no jedna je od niza biljaka od koje moemo imati viestruke koristi.
Raste u gustom grmu ili kao drvo 3 do 9 metara visoko. Listovi bazge izbijaju ve u rano proljee, a mirisavi
bijeli do ukasti cvjetovi sa 5 latica u svibnju i lipnju. Plodovi su okrugle, crnoljubiaste kotunjave bobe, sa 3
smekaste sjemenke i crvenim sokom.
Cvijetovi sadre malu koliinu eterinog ulja, neto saponina, glikozida i sluzi, a upotrebljavaju se kao aj za
znojenje. S prehrambenog gledita bobe su mnogo vanije. Sadre vitamin C, neto karotina, te vitamina B i E, eera,
neto organskih kiselina, treslovina, gorkih tvari, te tragova eterinog ulja. Svjee nisu za jelo, a najbolje su za
pravljenje pekmeza, soka, vina, kompota. Vano je napomenuti da se kod branja ne kidaju bobe, nego ree cijeli titac.
Listovi bazge su otrovni. I u nezrelim bazginim plodovima ima glikozida koji cijepanjem oslobaa cijanovodik. Kora
korijen i pupovi bazge slue u narodnoj medicini (detaljnije - u bilo kojem priruniku o ljekovitom bilju). Svakako je
vrijedno iskoristiti sve ono to nam daje priroda, pa i divlju biljku bazgu.
eljka Begovi
PITOMAKE
NOVINE
B.B.
Glazbeni
djelatnik
Smiljani
Poz. pjesma
Podravskih
muikaa
16. i
23 slovo
Osobna
zamjenica
Osobna
zamjenica
Fosfor
Knjiga o
Pitomai-
"...dobro-
dolica"
Od njega
se umire
Kisik
Prvo slovo
Veznik
21. i
28. slovo
U redu
I danju i
nou
Lopata
Domaa
ivotinja
Teretno
Nije lijepo
(dijal.)
Vlas
Njemaka
...prije
(dijal.)
Europa
Krug
Egip.
bog sunca
J edna
rijeka
Austrija
Dva
samo-
glasnika
Knjiev.
Hasel
Duik
esto
ime
za psa
Veselje
Grabe
Staro slovo
Vinorodni
kraj kod
Pitomae
Najstariji tamburaki zbor na
podruju dananje opine
Pitomaa
o prije nekog vremena mislili smo da je
najstariji tamburaki sastav na podruju
dananje opine Pitomaa bio osnovan
1908. godine i to u Pitomai. Meutim, to nije
tono. Godine 1904. osnovan je slian
tamburaki sastav, pod nazivom "Sedlariki
tamburaki zbor". Danas imamo sauvanu
fotografiju sedlarikih tamburaa i to u zbirci
Franje Kralja iz Sedlarice, slikanu 25.veljae
1905., koju je netko iz Maarske poslao Luki
Torbainoviu u Sedlaricu. Na pozadini slike stoji
slijedei natpis: "tovanom Gospodinu - Luka
Torbainovi - Selo Sedlarica zadnja pota
Pitomaa - Hrovacien" Na prednjoj strani slike
pie slijedee: " (25.2.1905.) Sedlariki
tamburaki zbor" zatim su neitka imena osoba
na slici, ali znamo tko su (s lijeva): Mato
Torbainovi, Lovrekovi ?, Pejnovi (uitelj),
Mijo Kova, Ivica Torbainovi (poginuo u I. sv.
ratu) i Malec ?. Slika se nalazi u vlasnitvu
Franje Kralja iz Sedlarice i u dosta je loem
stanju.
B.B.
p
o
m
e
n
m
o
...
S
i
D
Osim Status animaruma koji se vodio slubeno i
dosta nejasno dopunjavanjem podataka moemo
prikazati i jasniju sliku obiteljskih stabala pitomakim
obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi jasnije slike
dopuna Status animarumu biti e i grafiki prikazi
pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si itatelji
sami mogli to jednostavnije posloiti svoje
rodoslovlje.
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
22 23
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BARAN -
Ivka Miki r. egregur
r.1918. vj.2.put 1952.
1.put sa Petrom Miki
(r.23.6.1914.) vj.1933.
J elka r. Filipovi
r.1918. vj.1934.
2.put vj.1947.
udana za Miju Baran
kbr.570 vj.19918.
Vjekoslava r.Koar
r.1905.
vj.1905.
1935. udana 2 put
za Ivana Vranek
r.1909.
Marija r. op
r.1912. vj.1930.
2. put 1933.
vj. 1829.
J ela r. Meurean
r.1876.
vj.1894.
vj. 1874.
supruga ?
(kbr.146 Pitomaa) (kbr.147 Pitomaa)
Franjo
r.1936.
Ivan
r.1924.
Franjo
r.1901.+1935.
Stjepan
r.1916.+1945.
Marija
r.1895.
J osip
r.1899.+1908.
J osip
r.1938.
Matija
r.1926.+1927.
Ivan
r.1875.
Mijo
r.1907.+1932.
Vjekoslav
r.1945.
Marija
r.1922.
J osip
r.15.3.1935.
eljko
Katarina
r.1942.
Veronika
r.1929.
Bartol Baran
r.1848.
Mirko
r.1867.
Tomo
r.1861.
Marko Baran
r. 1837.
Stjepan Baran
r.1851.
(kbr.381)
2. brak
1. brak
J osip Baran
r.1819.
J akob Baran
r.1820.
J ala r. Matan
r.1823.
vj.1861.
X Baran
r. 1798.
Marija
r. 8.5.1875.
vj.8.5.1893.
Ana
r.30.7.1882.
J ela
r.29.7.1884.
Andro
r.25.11.1904.
Valentin
r.11.2. 1887.
Ivka
r. 2.6.1913.
Kata
r.23.11.1879.
Kata
r.22.3.1907.
Antun Bedekovi
17.1.1943.
Ivan Bedekovi
28.12. 1938.
Boidar Bedekovi
29.10.1941.
Slava,Branka
15.3.1940.
Vinko Bedekovi
25.5.1947.
Pavao
r.25.1.1877
.+29.5.1921.
Roza
r. 11.11.1901.
Stjepan Bedekovi
r.10.8.1872.+18.10.1917.
Mirko Bedekovi
30.10.1915
Ana r. Golubi
r.25.7.1880.
vj.22.11.1897.
J elka ro. Ivanic
r.9.1.1920.
vj.24.11.1937.
Roza r.Feri
r.1852.+30.1.1925.
vj.17.11.1869.
Marija r.1819.
vj. 1840.
?
vj. 1817.
?
vj. oko 1797.
Mato Bedekovi
r. 1798.
Stjepan Bedekovi
r.1818.
Mato Bedekovi
r.1850.+13.12.1915.
Ivan Bedekovi
29.1.1841.+2.5.1899.
X Bedekovi
oko 1778.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEDEKOVI (imac) -
Franjo Begovi
r. 9.10. 1908.
Ivan Begovi
r. 22.7.1912.
VilimBegovi
r. 15.4. 1915.
Ivka Begovi
r. 24.6. 1916.
J ela Begovi
r. 7.3. 1920.
Marijan Begovi
tevo Begovi
17.8. 1955.
Ivan Begovi
26.2. 1953.
J elka Begovi
1.6.1941.-21.6.1941.
Pavao Begovi
31.1.1928.
Petar Begovi
4.6.1930.-4.8.1930.
Mara Begovi
23.5.1931.
uro Begovi
23.4. 1890.
Tomo Begovi
11.12. 1863
Ivan Begovi
30.4. 1900.-15.8.1903.
Gabriel Begovi
24.3.1893.
J osip Begovi
r. 1846.
Ana Begovi
3.5.1902.-8.8.1903.
J akov Begovi
3.7. 1895.
Franjo Begovi
r. 1841.
Roza Begovi
24.8. 1905.-8.1.1923.
Klara Begovi
5.7. 1898.
Ivan Begovi
r. 1854.
Ivan Begovi
r. 1798.
X Begovi
r. oko 1779.
Barbara Begovia
14.9.1907. - 2.11.1907.
Slava r. Kolar
26.2. 1907.
vj.11.1. 1928.
Ana ro. Koari
r.13.3. 1935
vj.6.2. 1952.
Mara ud. Kalenik ro. Gregurek
11.3. 1880.
vj.2.2. 1908. +29.11. 1930. (2brak)
J ela ro. Kovai
28.11.1868.-26.4. 1945.
vj. 26.11. 1884. (1brak)
vj. 1840.
vj. 1820.
vj. 1797.
(kbr. 285 Pitomaa)
(kbr. 285 Pitomaa)
(kbr. 383 Pitomaa) (kbr. 524 Pitomaa)
(kbr. 735 Pitomaa)
(kbr. 735 Pitomaa)
Mato Begovi
ro. 1823.
Michel (Mijo) Begovi
r. 1821.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI -
Ivan Begovi
23.6. 1923.
J elka Begovi
8.2. 1926.
Branko J osip Begovi
3.3. 1930.
Zlata Begovi
3.3. 1930.
Ivan Begovi
4.3. 1889.
Lucija Begovi
5.12. 1902.
Marta Begovi
22.6. 1905.
Vjekoslav Begovi
20.5.1908.-17.61908.
Ana Begovi
18.9. 1900.- 24.11.1915.
Marija Begovi
6.11. 1892-6.11.1892.
Franjo Begovi
2.5. 1935.
Stjepan Begovi
10.10. 1931. jo 7 djece Petar Miroslav
25.10. 1949.
Marija
31.1. 1955
J osip Begovi
5.3. 1895. - 3.4. 1945.
Vjekoslava r. Filipovi
20.2. 1928.
vj. 12.1. 1949.
Kata r. J akupec
r. 29.3. 1894.
vj. 6.11. 1911.
Franca ro. Paa
9.3. 1900.
vj. 6.1. 1919.
J ela ro. Kovai
28.11.1868.-26.4. 1945.
vj. 26.11. 1884.
Marija ro. Bedekovi
r. 19.1. 1838.
vj. 1865.
?
vj. 1829.
?
vj. oko 1786.
Kata ro. Velian
ro. 1789.
vj. 1808
(kbr. 598 Pitomaa)
(kbr. 281 Pitomaa)
Bara ro. Kova
r. 17.6. 1843.-22.1.1900.
vj.20.2. 1876.
Stjepan Begovi
10.7. 1866.
Marko Begovi
ro. 1837.
Ivan Begovi
ro. 1809.
uro Begovi
ro. 1788.
X Begovi
ro. oko 1769.
Gjuro Begovi
23.4. 1830. 4.2. 1907.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI (Frici) -
J osip Begovi
24.11. 1941. Mato Begovi
19.9.1938.+20.9.1938.
Vjekoslava Begovi
10. 12. 1944.
Damir Begovi Draen Begovi
Ivan Begovi
r.24.12. 1912.
J ela Begovi
r.1907.
Ana Begovi
r.1909
vj. 27.11. 1929..
Elizabeta Begovi
r.1906.
Boidar Begovi
16.8. 1914.-1989.
Martin Begovi
r. 15.11. 1939.-1990.
Marija Begovi
22.6. 1945.
Ivan Begovi
22.8. 1941.-1990.
J elena Begovi
27.12. 1937.-4.6. 1938.
Treza ro. Paa
r. 22.9. 1913.
vj. 25.11. 1931.
Ana r. J akupec
r. 7.3. 1919.
vj. 14.1. 1936.
Kata ro. erepinko
r. 1.4. 1886. - 25.1.1960.
vj.16.11. 1904.
Dora r. urtan
ro. 9.1.1869- 12.10.1937.
vj. 21.11. 1877.
Marija r. Reetar
r. 1828.
vj. 1854.
vj. 1802.
vj. 1826.
(kbr. 382 Pitomaa)
(kbr. 185 Pitomaa)
(kbr. 830 Pitomaa)
Marija r. Kova
ro. 1873.
Stjepan Begovi
6.8. 1881.-28.3. 1955.
Roza Begovi
26.8. 1886.
J osip Begovi
7.3. 1891-12.3.1915.
Nikola Begovi
6.9. 1894-13.9.1894.
Antun Begovi
r. 1855.-29.11.1935.
Mirko Begovi
ro. 1827.
Franjo Begovi
ro. 1831.
Mijo Begovi
ro. 1815.- oko 1870.?
uro Begovi
ro. 1830.
Stjepan Begovi
r. 1803.
J osip Begovi
ro. 1784.
X Begovi
ro. oko 1763.
Mato Begovi
r. 1865.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI (Fric) -
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BOKAN -
1.Apolonija r. Kostadinovi
r.1893. vj.1913.+1928.
2.Kata r.Brlas
r.1898.vj.1928.+1932.
Bara r. Kova
r.1925.vj.1942.
J ela r. aki
r.1813. vj.1834.
Ana r. Lukai
r.erepec
r.1837. vj.1862.
Marija r. Reetar
r.1844.vj.1876.
udana za J osipa
elimbera r.1846
Ana r.J akupec
r.1854.vj.1875.
Terezija r. Varga
r.1856. vj.1878.
Franjo
r.1924.
Ivan
r.1943.
Tomo
r.1889.
J osip
r. 1887.
Petar
r.1901.
Marija
r. 1846.+1893.
Mato
r. 1897.
J ala
r.1892.
J elka
r.1922.
Marija
r.1930.
Marija
r.1945-+1945
Stjepan
r.1882.
uro
r.1835.
Ivan
r.1856.
J ela
r.1905.
Anela
r.1919.
Mijo
r.1894.
Dora
r.1837.+1893.
Mato
r.1853.
imun
r.1841.
(kbr.552)
(kbr.74)
(kbr.283)
(kbr.271)
Franjo Bokan
r.1811.
X Bokan
r. 1793.
Antun erepinko
r.1903.
Adamerepinko
r.1881.
Ivan erepinko
r.1910.
imun erepinko
r.1888.
Ana erepinko
r.1920.
Ivan erepinko
r.1891.
J osip erepinko
r.1908.
Kata erepinko
r.1886.
Tomo erepinko
r.1938.
Katica erepinko
r.1941.
J ela erepinko
r.1906.
Stjepan erepinko
r.1896.
Mirko erepinko
r.1879.
Vjekoslav erepinko
r.1912.
Treza r. Osmanovi
r. 1882.
vj.1901.
Ivka r. ivko
r.1921.
vj.1936
Marija ro. varbi
r.1856.
vj. 1879.
? (1brak)
r.1832.
vj. 1856.
1dijete 1dijete
?
vj. 1824.
?
vj. oko 1804.
(kbr.202 Pitomaa)
(kbr.202 Pitomaa)
(kbr.149 Pitomaa)
(kbr.149 Pitomaa)
(kbr.489 Pitomaa)
(kbr.874 Pitomaa)
Mato erepinko
r.1857.
Marko erepinko
r.1830.
Ivan erepinko
r. 1861.
Dora erepinko
r.1882.
uro erepinko
r. 1826.
Mijo erepinko
r.1825.
Imbro erepinko
r. 1806.
Mato erepinko
r. 1788.
X erepinko
r. oko 1769.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I EREPINKO -
(2brak)
J ela r. Bokan
r.1845.
vj.1872.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I DIJ AKOVI -
vj. 1829.
(kbr. 1 Otrovanec)
(kbr. 1 Otrovanec)
(kbr. 113 Otrovanec)
(kbr. 88 Otrovanec)
(kbr. 3 Otrovanec)
J ela r. Tiljar
r. 1883.
vj.1902.
Ana r. Mihokovi
r. 1909.
vj.1926.
Ivka r. Makvi
vj. 1957.
2. brak
Franca r. imi
r. 1865.
vj.1897.
1. brak
Kata r. Sesvean
r. 1845.
vj. 1864.
Martin
r. 1871.
Kata
r. 1904.
Marica
r. 1928.
uro
r. 1883.
Marko
r. 1907.
J osip
r.1937.
Ivan
r. 1877.
Veronika
r. 1915.
Dragica
r.1930.
Zdravko
Marija
r. 1879.
Anelka
r. 1925.
Anelka
r. 1931.
Marija
(u Sedlarici)
J akob
r. 1851.
Mato
r. 1843.
Mijo
r. 1845.
Ivan
r.1821.
X Dijakovi
r. 1803.
P
R
I
L
O
G
P
R
I
L
O
G
22 23
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BARAN -
Ivka Miki r. egregur
r.1918. vj.2.put 1952.
1.put sa Petrom Miki
(r.23.6.1914.) vj.1933.
J elka r. Filipovi
r.1918. vj.1934.
2.put vj.1947.
udana za Miju Baran
kbr.570 vj.19918.
Vjekoslava r.Koar
r.1905.
vj.1905.
1935. udana 2 put
za Ivana Vranek
r.1909.
Marija r. op
r.1912. vj.1930.
2. put 1933.
vj. 1829.
J ela r. Meurean
r.1876.
vj.1894.
vj. 1874.
supruga ?
Franjo
r.1936.
Ivan
r.1924.
Franjo
r.1901.+1935.
Stjepan
r.1916.+1945.
Marija
r.1895.
J osip
r.1899.+1908.
J osip
r.1938.
Matija
r.1926.+1927.
Ivan
r.1875.
Mijo
r.1907.+1932.
Vjekoslav
r.1945.
Marija
r.1922.
J osip
r.15.3.1935.
eljko
Katarina
r.1942.
Veronika
r.1929.
Bartol Baran
r.1848.
Mirko
r.1867.
Tomo
r.1861.
Marko Baran
r. 1837.
Stjepan Baran
r.1851.
(kbr.381)
2. brak
1. brak
J osip Baran
r.1819.
J akob Baran
r.1820.
J ala r. Matan
r.1823.
vj.1861.
X Baran
r. 1798.
Marija
r. 8.5.1875.
vj.8.5.1893.
Ana
r.30.7.1882.
J ela
r.29.7.1884.
Andro
r.25.11.1904.
Valentin
r.11.2. 1887.
Ivka
r. 2.6.1913.
Kata
r.23.11.1879.
Kata
r.22.3.1907.
Antun Bedekovi
17.1.1943.
Ivan Bedekovi
28.12. 1938.
Boidar Bedekovi
29.10.1941.
Slava,Branka
15.3.1940.
Vinko Bedekovi
25.5.1947.
Pavao
r.25.1.1877
.+29.5.1921.
Roza
r. 11.11.1901.
Stjepan Bedekovi
r.10.8.1872.+18.10.1917.
Mirko Bedekovi
30.10.1915
Ana r. Golubi
r.25.7.1880.
vj.22.11.1897.
J elka ro. Ivanic
r.9.1.1920.
vj.24.11.1937.
Roza r.Feri
r.1852.+30.1.1925.
vj.17.11.1869.
Marija r.1819.
vj. 1840.
?
vj. 1817.
?
vj. oko 1797.
Mato Bedekovi
r. 1798.
Stjepan Bedekovi
r.1818.
Mato Bedekovi
r.1850.+13.12.1915.
Ivan Bedekovi
29.1.1841.+2.5.1899.
X Bedekovi
oko 1778.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEDEKOVI (imac) -
Franjo Begovi
r. 9.10. 1908.
Ivan Begovi
r. 22.7.1912.
VilimBegovi
r. 15.4. 1915.
Ivka Begovi
r. 24.6. 1916.
J ela Begovi
r. 7.3. 1920.
Marijan Begovi
tevo Begovi
17.8. 1955.
Ivan Begovi
26.2. 1953.
J elka Begovi
1.6.1941.-21.6.1941.
Pavao Begovi
31.1.1928.
Petar Begovi
4.6.1930.-4.8.1930.
Mara Begovi
23.5.1931.
uro Begovi
23.4. 1890.
Tomo Begovi
11.12. 1863
Ivan Begovi
30.4. 1900.-15.8.1903.
Gabriel Begovi
24.3.1893.
J osip Begovi
r. 1846.
Ana Begovi
3.5.1902.-8.8.1903.
J akov Begovi
3.7. 1895.
Franjo Begovi
r. 1841.
Roza Begovi
24.8. 1905.-8.1.1923.
Klara Begovi
5.7. 1898.
Ivan Begovi
r. 1854.
Ivan Begovi
r. 1798.
X Begovi
r. oko 1779.
Barbara Begovia
14.9.1907. - 2.11.1907.
Slava r. Kolar
26.2. 1907.
vj.11.1. 1928.
Ana ro. Koari
r.13.3. 1935
vj.6.2. 1952.
Mara ud. Kalenik ro. Gregurek
11.3. 1880.
vj.2.2. 1908. +29.11. 1930. (2brak)
J ela ro. Kovai
28.11.1868.-26.4. 1945.
vj. 26.11. 1884. (1brak)
vj. 1840.
vj. 1820.
vj. 1797.
(kbr. 285 Pitomaa)
(kbr. 285 Pitomaa)
(kbr. 383 Pitomaa) (kbr. 524 Pitomaa)
(kbr. 735 Pitomaa)
(kbr. 735 Pitomaa)
Mato Begovi
ro. 1823.
Michel (Mijo) Begovi
r. 1821.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI -
Ivan Begovi
23.6. 1923.
J elka Begovi
8.2. 1926.
Branko J osip Begovi
3.3. 1930.
Zlata Begovi
3.3. 1930.
Ivan Begovi
4.3. 1889.
Lucija Begovi
5.12. 1902.
Marta Begovi
22.6. 1905.
Vjekoslav Begovi
20.5.1908.-17.61908.
Ana Begovi
18.9. 1900.- 24.11.1915.
Marija Begovi
6.11. 1892-6.11.1892.
Franjo Begovi
2.5. 1935.
Stjepan Begovi
10.10. 1931. jo 7 djece Petar Miroslav
25.10. 1949.
Marija
31.1. 1955
J osip Begovi
5.3. 1895. - 3.4. 1945.
Vjekoslava r. Filipovi
20.2. 1928.
vj. 12.1. 1949.
Kata r. J akupec
r. 29.3. 1894.
vj. 6.11. 1911.
Franca ro. Paa
9.3. 1900.
vj. 6.1. 1919.
J ela ro. Kovai
28.11.1868.-26.4. 1945.
vj. 26.11. 1884.
Marija ro. Bedekovi
r. 19.1. 1838.
vj. 1865.
?
vj. 1829.
?
vj. oko 1786.
Kata ro. Velian
ro. 1789.
vj. 1808
(kbr. 598 Pitomaa)
(kbr. 281 Pitomaa)
Bara ro. Kova
r. 17.6. 1843.-22.1.1900.
vj.20.2. 1876.
Stjepan Begovi
10.7. 1866.
Marko Begovi
ro. 1837.
Ivan Begovi
ro. 1809.
uro Begovi
ro. 1788.
X Begovi
ro. oko 1769.
Gjuro Begovi
23.4. 1830. 4.2. 1907.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI (Frici) -
J osip Begovi
24.11. 1941. Mato Begovi
19.9.1938.+20.9.1938.
Vjekoslava Begovi
10. 12. 1944.
Damir Begovi Draen Begovi
Ivan Begovi
r.24.12. 1912.
J ela Begovi
r.1907.
Ana Begovi
r.1909
vj. 27.11. 1929..
Elizabeta Begovi
r.1906.
Boidar Begovi
16.8. 1914.-1989.
Martin Begovi
r. 15.11. 1939.-1990.
Marija Begovi
22.6. 1945.
Ivan Begovi
22.8. 1941.-1990.
J elena Begovi
27.12. 1937.-4.6. 1938.
Treza ro. Paa
r. 22.9. 1913.
vj. 25.11. 1931.
Ana r. J akupec
r. 7.3. 1919.
vj. 14.1. 1936.
Kata ro. erepinko
r. 1.4. 1886. - 25.1.1960.
vj.16.11. 1904.
Dora r. urtan
ro. 9.1.1869- 12.10.1937.
vj. 21.11. 1877.
Marija r. Reetar
r. 1828.
vj. 1854.
vj. 1802.
vj. 1826.
(kbr. 382 Pitomaa)
(kbr. 185 Pitomaa)
(kbr. 830 Pitomaa)
Marija r. Kova
ro. 1873.
Stjepan Begovi
6.8. 1881.-28.3. 1955.
Roza Begovi
26.8. 1886.
J osip Begovi
7.3. 1891-12.3.1915.
Nikola Begovi
6.9. 1894-13.9.1894.
Antun Begovi
r. 1855.-29.11.1935.
Mirko Begovi
ro. 1827.
Franjo Begovi
ro. 1831.
Mijo Begovi
ro. 1815.- oko 1870.?
uro Begovi
ro. 1830.
Stjepan Begovi
r. 1803.
J osip Begovi
ro. 1784.
X Begovi
ro. oko 1763.
Mato Begovi
r. 1865.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BEGOVI (Fric) -
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I BOKAN -
1.Apolonija r. Kostadinovi
r.1893. vj.1913.+1928.
2.Kata r.Brlas
r.1898.vj.1928.+1932.
Bara r. Kova
r.1925.vj.1942.
J ela r. aki
r.1813. vj.1834.
Ana r. Lukai
r.erepec
r.1837. vj.1862.
Marija r. Reetar
r.1844.vj.1876.
udana za J osipa
elimbera r.1846
Ana r.J akupec
r.1854.vj.1875.
Terezija r. Varga
r.1856. vj.1878.
Franjo
r.1924.
Ivan
r.1943.
Tomo
r.1889.
J osip
r. 1887.
Petar
r.1901.
Marija
r. 1846.+1893.
Mato
r. 1897.
J ala
r.1892.
J elka
r.1922.
Marija
r.1930.
Marija
r.1945-+1945
Stjepan
r.1882.
uro
r.1835.
Ivan
r.1856.
J ela
r.1905.
Anela
r.1919.
Mijo
r.1894.
Dora
r.1837.+1893.
Mato
r.1853.
imun
r.1841.
(kbr.552)
(kbr.74)
(kbr.283)
(kbr.271)
Franjo Bokan
r.1811.
X Bokan
r. 1793.
Antun erepinko
r.1903.
Adamerepinko
r.1881.
Ivan erepinko
r.1910.
imun erepinko
r.1888.
Ana erepinko
r.1920.
Ivan erepinko
r.1891.
J osip erepinko
r.1908.
Kata erepinko
r.1886.
Tomo erepinko
r.1938.
Katica erepinko
r.1941.
J ela erepinko
r.1906.
Stjepan erepinko
r.1896.
Mirko erepinko
r.1879.
Vjekoslav erepinko
r.1912.
Treza r. Osmanovi
r. 1882.
vj.1901.
Ivka r. ivko
r.1921.
vj.1936
Marija ro. varbi
r.1856.
vj. 1879.
? (1brak)
r.1832.
vj. 1856.
1dijete 1dijete
?
vj. 1824.
?
vj. oko 1804.
(kbr.202 Pitomaa)
(kbr.202 Pitomaa)
(kbr.149 Pitomaa)
(kbr.149 Pitomaa)
(kbr.489 Pitomaa)
(kbr.874 Pitomaa)
Mato erepinko
r.1857.
Marko erepinko
r.1830.
Ivan erepinko
r. 1861.
Dora erepinko
r.1882.
uro erepinko
r. 1826.
Mijo erepinko
r.1825.
Imbro erepinko
r. 1806.
Mato erepinko
r. 1788.
X erepinko
r. oko 1769.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I EREPINKO -
(2brak)
J ela r. Bokan
r.1845.
vj.1872.
GRAFIKI PRIKAZ
- STABLO OBITELJ I DIJ AKOVI -
vj. 1829.
(kbr. 1 Otrovanec)
(kbr. 1 Otrovanec)
(kbr. 113 Otrovanec)
(kbr. 88 Otrovanec)
(kbr. 3 Otrovanec)
J ela r. Tiljar
r. 1883.
vj.1902.
Ana r. Mihokovi
r. 1909.
vj.1926.
Ivka r. Makvi
vj. 1957.
2. brak
Franca r. imi
r. 1865.
vj.1897.
1. brak
Kata r. Sesvean
r. 1845.
vj. 1864.
Martin
r. 1871.
Kata
r. 1904.
Marica
r. 1928.
uro
r. 1883.
Marko
r. 1907.
J osip
r.1937.
Ivan
r. 1877.
Veronika
r. 1915.
Dragica
r.1930.
Zdravko
Marija
r. 1879.
Anelka
r. 1925.
Anelka
r. 1931.
Marija
(u Sedlarici)
J akob
r. 1851.
Mato
r. 1843.
Mijo
r. 1845.
Ivan
r.1821.
X Dijakovi
r. 1803.
24 25
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
Reklame, oglasi
i obavijesti
Svi kupu-
jemo u
KIOSKU
"ABAC"
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Prodajem 3/4 jutra oranice na Gredi. Upitati na
tel: 714-553 ili 098/1723-189
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru
u Pitomai. Informacije na tel: 782-179.
- Iznajmljujem poslovni prostor u starom
poslovnom centru u Pitomai ili prodajem
povoljno. Tel: 783-486.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u
Pitomai. Tel: 782-922.
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016..
- Prodajemo pilie za klanje i primamo narudbe
za vee koliine. Tel: 783-306.
- Prodajem kuu u Vinogradskoj ulici u Pitomai.
Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.
Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. J eftino.
Tel: 782-767.
Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.
- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u
Pitomai kbr.64. Informacije na tel: 783-058.
- Prodajem kuu u Vinogradskoj ulici u Pitomai
kbr. 7. Upitati susjede.
- Iznajmljujem lokal na poetku Vinogradske
ulice - Pitomaa. Tel: 01/2010-293.
- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomai
(Saraja). Upitati na tel: 782-234.
- Prodajem kuu sa podkunicom i gospodarskim
objektima u Dravskoj ulici u Pitomai. Tel:782-300
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
nudi vam uitak sportskog
ribolova na svojim ribama
bogatim vodama
na Staroj Dravi u Krinici -
pogotovo na tzv."Grabi".
Sve informacije na
tel. 091/512-0490
PORTSKORIBOLOVNI KLUB
"SMU"
KRINICA
RK
"Smu"
Krinica
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I KULTIVATORA
- IZRAUJ EM SVE POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH DIJ ELOVA BESPLATNA
Tomislav Ban
apunivi svega 51. godinu ivota ovih nas
je dana zauvijek napustio roditelj i prijatelj
Tomislav Ban iz Otrovanca. Bio je roen
1.1. 1950. u Dinjevcu, ali je najvei dio ivota
proveo u Otrovancu. Mjetani ga se sjeaju kao
aktivnog lana DVD Otrovanec (bio preko 30.
godina) te kao jednog od prvih lanova HDZ-a.
Pamte ga kao pravog domoljuba, dok je bio i
aktivan lan NK "Otrovanec". Preminuo je nakon
duge i teke bolesti i pokopan na mjesnom groblju
u Otrovancu.
Oaloeni prijatelji i svi poznanici
N
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
ove
di e
vi
ou
go
n
sla
sv j
. u obje ni u
50 -
l t c
SOBOSLIKARSKA
RADNJ A
SOBOSLIKARSKA
RADNJ A
Lovro ipalo
KLOTAR PODRAVSKI
Gajeva 66
098/706-582
048/816-489
24 25
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
Lovaka udruga
"FAZAN"
Pitomaa
Sve informacije
na tel: 033/782-322
Reklame, oglasi
i obavijesti
Svi kupu-
jemo u
KIOSKU
"ABAC"
PITOMAA
na trgu kralja Tomislava
- Prodajem gradilite kod eljeznike stanice u
Pitomai. Odlina lokacija i dobra cijena. Upitati
Mariju Filjak (u lokalu Bolji ivot)
- Prodajem 3/4 jutra oranice na Gredi. Upitati na
tel: 714-553 ili 098/1723-189
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru
u Pitomai. Informacije na tel: 782-179.
- Iznajmljujem poslovni prostor u starom
poslovnom centru u Pitomai ili prodajem
povoljno. Tel: 783-486.
- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u
Pitomai. Tel: 782-922.
- Caffe bar i slastiarnica "Srk" Pitomaa
prima narudbe za peenje kolaa i torti za sve
prigode. Narudbe na tel: 781-016..
- Prodajemo pilie za klanje i primamo narudbe
za vee koliine. Tel: 783-306.
Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.
Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. J eftino.
Tel: 782-767.
Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.
- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u
Pitomai kbr.64. Informacije na tel: 783-058.
- Prodajem kuu u Vinogradskoj ulici u Pitomai
kbr. 7. Upitati susjede.
- Iznajmljujem lokal na poetku Vinogradske
ulice - Pitomaa. Tel: 01/2010-293.
- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomai
(Saraja). Upitati na tel: 782-234.
- Prodajem kuu sa podkunicom i gospodarskim
objektima u Dravskoj ulici u Pitomai. Tel:782-300
PITOMAA,
Gajeva 34
Tel: 033/782-258
i 782-308
PRVA OBRTNO
TEDNO
KREDITNA
ZADRUGA
PITOMAA
NAKOB
Pitomaa
Vl. Ivan Bokan
PITOMAA
Tina Ujevia 108 Tel&fax:033/782-634
nudi vam uitak sportskog
ribolova na svojim ribama
bogatim vodama
na Staroj Dravi u Krinici -
pogotovo na tzv."Grabi".
Sve informacije na
tel. 091/512-0490
PORTSKORIBOLOVNI KLUB
"SMU"
KRINICA
RK
"Smu"
Krinica
KOVAKA
RADNJ A
KOVAKA
RADNJ A
Marijan Trstenjak
VELIKA RENJ EVICA 125
033/714-035
POPRAVAK PLUGOVA I KULTIVATORA
- IZRAUJ EM SVE POTRONE DIJ ELOVE -
MONTAA KUPLJ ENIH DIJ ELOVA BESPLATNA
Tomislav Ban
apunivi svega 51. godinu ivota ovih nas
je dana zauvijek napustio roditelj i prijatelj
Tomislav Ban iz Otrovanca. Bio je roen
1.1. 1950. u Dinjevcu, ali je najvei dio ivota
proveo u Otrovancu. Mjetani ga se sjeaju kao
aktivnog lana DVD Otrovanec (bio preko 30.
godina) te kao jednog od prvih lanova HDZ-a.
Pamte ga kao pravog domoljuba, dok je bio i
aktivan lan NK "Otrovanec". Preminuo je nakon
duge i teke bolesti i pokopan na mjesnom groblju
u Otrovancu.
Oaloeni prijatelji i svi poznanici
N
ZLATARSKA RADNJA
Vl. Edvarda Barana
PITOMAA
Gajeva 7 033/782-478
ove odi e avi
ou
g
n
sl
sv j
0. u obje ni u
5
-
l t c
SOBOSLIKARSKA
RADNJ A
SOBOSLIKARSKA
RADNJ A
Lovro ipalo
KLOTAR PODRAVSKI
Gajeva 66
098/706-582
048/816-489
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
26 27
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA 033/782-149
Autoservis
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla za podruje cijele Republike
Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =220,00 kn
d) A4 =490,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
9
3
,
5

M
h
z

P
I
T
O
M
I

R
A
D
I
O
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
0 godina
5
skustva
i
"GRGAI"
"GRGAI"
Pitomaa
Gajeva 33
tel:781-001
Frizerski salon
VESNA
PITOMAA, P. Kreimira IV. 6d
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
F
o
t
o

"
B
e
g
o
v
i
"
T
r
g

k
r
a
l
j
a

T
o
m
i
s
l
a
v
a

1
8

i

b
b
P
i
t
o
m
a
a
F
o
t
o

B
e
g
o
v
i

1

t
e
l
:
7
8
2
-
3
4
0
F
o
t
o

B
e
g
o
v
i

2

t
e
l
:
7
8
3
-
4
6
7
U ovim ljetnim
danima osvjeite
se u Cafe baru
u starom
poslovnom centru
Bakhusu
Iz urednitva Pitomakih novina
ragi itatelji i vi koji ete to tek postati eljeli bi smo vas, sa nekoliko reenica, upoznati
sa Pitomaim novinama.
Ovaj tekst je nastao kao reakcija na vae telefonske pozive i na reakcije nekih itatelja.
elimo vam rei da je ideja o Pitomakim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka
Begovia, a sav posao od tekstova do grafike pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomaa
(galerija-grafika priprema-nakladnitvo), Otrovanec 60 (vl. eljka Begovi), to znai da mi
nemamo nikakve veze ni sa Opinom Pitomaa, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i
odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politiki neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato
se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni
ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li
je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju
istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a
narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.
I na kraju, pozivamo sve itelje opine Pitomaa koji imaju to rei, da nam se jave na
nae telefone ili na nau adresu, te tako postanu nai suradnici. Hvala vam to ste kupnjom
Pitomakih novina ukazali nam svoje povjerenje.
Za Pitomake novine
eljka Begovi
D
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
26 27
Vl. Branko elimber
Tina Ujevia 52
PITOMAA 033/782-149
Autoservis
GALERIJ A - GRAFIKA PRIPREMA
vl. eljka Begovi
Otrovanec 60 tel:033/714-553
Izraujemo rodoslovlja - obiteljska
stabla za podruje cijele Republike
Hrvatske.
"BB-art" Pitomaa
Kotovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa
prostora u Pitomakim novinama
1. Unutranje stranice - 1 boja:
a) A7 =70,00 kn
b) A6 =130,00 kn
c) A5 =220,00 kn
d) A4 =490,00 kn
2. Posljednja vanjska stranica:
a) A7 =205,00 kn
b) A6 =410,00 kn
c) A5 =820,00 kn
d) A4 =1.640,00 kn
Broj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta,
iznad 6 do 12 objava 30% popusta.
Cijena pojedinanog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.
INFORMACIJ E O REKLAMNOM I OGLASNOM
PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomakim
novinama moete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-
189, odnosno na adresi Otrovanec 60.
A7
A7
A6
A5
A4
9
3
,
5

M
h
z

P
I
T
O
M
I

R
A
D
I
O
"GRGAI"
mesarsko-kobasiarska radnja
Vl. eljko Grgai
PITOMAA, Trg kralja Tomislava 18
Tel: 033/782-321
0 godina
5
iskustva
"GRGAI"
"GRGAI"
Pitomaa
Gajeva 33
tel:781-001
Frizerski salon
VESNA
PITOMAA, P. Kreimira IV. 6d
R
E
K
L
A
M
E
,

O
G
L
A
S
I

I

O
B
A
V
I
J
E
S
T
I
F
o
t
o

"
B
e
g
o
v
i
"
T
r
g

k
r
a
l
j
a

T
o
m
i
s
l
a
v
a

1
8

i

b
b
P
i
t
o
m
a
a
F
o
t
o

B
e
g
o
v
i

1

t
e
l
:
7
8
2
-
3
4
0
F
o
t
o

B
e
g
o
v
i

2

t
e
l
:
7
8
3
-
4
6
7
U ovim ljetnim
danima osvjeite
se u Cafe baru
u starom
poslovnom centru
Bakhusu
Iz urednitva Pitomakih novina
ragi itatelji i vi koji ete to tek postati eljeli bi smo vas, sa nekoliko reenica, upoznati
sa Pitomaim novinama.
Ovaj tekst je nastao kao reakcija na vae telefonske pozive i na reakcije nekih itatelja.
elimo vam rei da je ideja o Pitomakim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka
Begovia, a sav posao od tekstova do grafike pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomaa
(galerija-grafika priprema-nakladnitvo), Otrovanec 60 (vl. eljka Begovi), to znai da mi
nemamo nikakve veze ni sa Opinom Pitomaa, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i
odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politiki neopredjeljeni, piemo za nae itelje. Zato
se obraamo svima onima koji se prepoznaju ili nau u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeeni
ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne svia, razmislite da li
je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kaete svoju
istinu. Budimo poteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a
narod je znao i uvijek e znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.
I na kraju, pozivamo sve itelje opine Pitomaa koji imaju to rei, da nam se jave na
nae telefone ili na nau adresu, te tako postanu nai suradnici. Hvala vam to ste kupnjom
Pitomakih novina ukazali nam svoje povjerenje.
Za Pitomake novine
eljka Begovi
D

Pitomačke Novine BR 3

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pitomačke Novine BR 3

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TZ PITOMAA

You might also like