171

2. Konferencija ODRAVANJE 2012

Zenica, B&H, 13. - 16 juni 2012.


DIJAGNOSTIKA ULJA ZA ZUPASTE PRENOSNIKE U CILJU
UTVRIVANJA KVALITETA I OPTIMALNOG VIJEKA UPOTREBE

TOOTHED GEAR OIL DIAGNOSTICS FOR THE PURPOSE OF
DETERMINING THE QUALITY AND THE OPTIMAL USE


Dr.sci. Fehim Fejzi, dipl.ing.ma.
NCH predstavnitvo Plavi servis
Mostar

Dr.sci. Alija Kari, dipl.ing.ma.
Univerzitet u Tuzli, Mainski fakultet,
Tuzla u Tuzli

Jasmin Fejzi, dipl.ing.ma.
Pivara Tuzla d.d.
Marala Tita 163, Tuzla
Mr.sci. Amir Arnautovi, dipl.ing.ma.
J.U. MS Saobraajna kola, Tuzla
Bosne srebrene br.6, Tuzla


REZIME
U radu je prikazan terotehnoloki pristup aktivnostima podmazivanja zupastih prenosnika od
konstrukcije prenosnika, nabave, skladitenja, eksploatacije, dijagnosticiranje stanja i prikupljanja
otpadnih ulja. Da bi ispotovali sve principe u primjeni maziva neophodno je poznavanje vrste
zupastih prenosnika, preporuenog maziva od strane proizvoaa prenosnika, standardizaciju i
klasifikaciju ove grupe maziva, trinu ponudu maziva i zakonsku regulativu u oblasti ekologije.
U radu je takoe prikazan primjer primjene i efekti primjene kvalitetnijeg ulja. Ulje u toku
eksploatacije mjenja svoje fiziko hemijske karakteristike. Optimiranje vjeka upotrebe ulja, uz sve
mjere regeneracije, moe da se postigne dijagnostikom stanja tokom eksploatacije a ne na bazi
vremena rada ili kalendarskog vremena.

Kljune rijei: podmazivanje, zupasti prenosnici, dijagnostika.


ABSTRACT
The paper discusses terotechnological approach to activities such as lubricating toothed
gears, the gear design, procurement, storage, operation, diagnostics and collection of used
oil. To comply with all principles in the application of lubricant it is necessary to be familiar
with all types of gears, lubricants recommended by the manufacturer of transmission,
standardization and classification of this group of lubricants, market offers and legislation in
the field of ecology. This paper also discuses an example of the application and effects of
higher quality oil. Physical and chemical characteristics of oil change in the process of
exploitation. Applying required diagnostics, rather than taking in consideration running time,
during the process of exploitation oil life optimizes.

Key words: lubrication, toothed gears, diagnostics




172
1. UVOD

Velika primjena i vanost zupastih prenosnika kao i razliiti uslovi rada uticali su na
formulacije veeg broja kategorija maziva za njihovo podmazivanje. Zbog toga je potrebno
izvriti izbor i nabavku odgovarajueg maziva u cilju smanjenja trokova odravanja.
U toku eksploatacije maziva potrebno je vriti njegovo dijagnosticiranje u cilju dobijanja
informacija o stanju prenosnika i maziva bez potrebe zaustavljanja i demontae. Ispitivanje
maziva se vri radi kontrole promjene njegovih fizikih i hemijskih svojstava izazvanih tokom
eksploatacije i uticajem sredine u kojoj radi. Metode ispitivanja su definisane razliitim
standardima ili specifikacijama.
U toku eksploatacije potrebno je provoditi i odgovarajue odravanje ulja. Ovim aktivnostima
se produuje vijek trajanja ulja.
Na kraju eksploatacije iskoriteno ulje se mora odloiti u skladu sa vaeim propisima.


2. ZUPASTI PRENOSNICI I MAZIVA

2.1. Uopte o zupastim prenosnicima
Zupasti prenosnici vre prenos mehanike energije od pogonske ka radnoj maini. U
zavisnosti od mjesta ugradnje dijele se na industrijske prenosnike (reduktore) i prenosnike
motornih vozila i mehanizacije. Druga podjela je na otvorene i zatvorene prenosnike, to
uslovljava i primjenu razliitih maziva i postupaka podmazivanja. Primjena industrijskih
zupastih prenosnika zastupljena je u svim industrijskim granama. Najveu primjenu kod ovih
prenosnika imaju cilindrini, konusni i puni zupanici. Zatvoreni zupasti prenosnici su ei
u upotrebi sa irokim opsegom radnih optereenja, brzina i temperatura. Rade u raznim
uslovima eksploatacije pa su potrebna i posebna maziva za njihovo podmazivanje. Uglavnom
se koriste ulja za podmazivanje. Otvoreni zupasti prenosnici imaju posebnu primjenu kod
rudarske opreme, u cementarama, kranovima, itd. Zupanici kod ovih prenosnika su
sporohodni, a relativno visoko optereeni, tako da se u tim uslovima ostvaruje najee
granino podmazivanje. Zato su za podmazivanje ovih prenosnika potrebna maziva koja
imaju dobra adhezivna svojstva, tena maziva visoke viskoznosti i masti sa aditivima.
U zavisnosti od konstrukcije prenosnika, mogu biti razliiti sistemi podmazivanja.

2.2. Izbor maziva za zupaste prenosnike
Obezbijediti pravilno i dobro podmazivanje zupanika i leaja u zupastim prenosnicima
predstavlja jedan od osnovnih faktora koji obezbjeuju normalnu eksploataciju i pouzdanost.
Racionalan izbor vrste maziva za podmazivanje umanjuje utroak snage na trenje, a
sledstveno tome smanjuje i zagrijavanje prenosnika, obezbjeuje minimalno habanje i
troenje zupanika i leaja. Osim toga mazivo titi elemente prenosnika od korozije i
umanjuje buku pri radu. Bitno je i zaptivanje reduktora da bi se sprijeilo curenje ulja iz
kuita i obezbijedila zatita zupanika i leaja od raznih prljavtina, vode, pare, kiselina,
gasova, itd. Zato za ulje kaemo da je i ono mainski elemenat, da ima svoje dimenzije koje
treba proraunati i dovesti u spregu sa ostalim dijelovima prenosnika.
Najei problemi koji se javljaju kod zupastih prenosnika su [1]:
- Oteenja brtvi koja nastaju usljed oksidacije ulja, ulaska abraziva i stvaranje pjene koji
poveavaju pritisak i dovode do puknua brtvi. Gubitak ulja, zamjena dijelova i zastoji
poveavaju trokove eksploatacije.
- Za vrijeme zastoja, veina ulja se sui na tarnim povrinama zubi zupanika usljed ega
ostaju ne zatieni i dolazi do suhog pogona koji je 80-85% uzrok habanja tih dijelova.
173
- Kontaminacija sa vodom uzrokuje emulziranje ulja, bre troenje i oksidaciju ulja, slabije
podmazivanje i pojavu hre i korozije.
Navedeni problemi se rjeavaju upotrebom odgovarajuih ulja, pri emu je potrebno
razmotriti sljedee faktore konstrukcije i uvjeta rada: vrsta zupanika, radna temperatura,
optereenje, brzina, vrsta pogona i oneienje vodom. Na osnovu navedenih faktora usvaja
se vrijednost viskoziteta ulja kao jedan od najvanijih eksploatacionih pokazatelja.
Klasifikacijom industrijskih ulja prema viskoznosti po ISO 3448 obuhvaeno je podruje
viskoziteta od ISO VG32 do ISO VG2200. To je ustvari vrijednost srednjeg kinematskog
viskoziteta u [mm
2
/s] kod 40
o
C. Ova klasifikacija je prihvaena u veini drava svijeta.
Vano je znati da navedena klasifikacija daje informacije u pogledu kinematske viskoznosti
na 40
o
C, a ne daje kvalitativne nivoe za pojedine gradacije.
Prema standardu ISO 6743/0 maziva se svrstavaju u klasu L sa 18 grupa obzirom na
primjenu. Ulja za zupaste prenosnike svrstana su u grupu C koja su klasificirana prema ISO
6743-6 u 11 podgrupa od kojih su 7 grupa namijenjena zatvorenim zupastim prenosnicima,
tzv. reduktorska ulja (oznake su: CKB, CKC, CKD; CKE, CKS, CKT i CKG), a 4 podgrupe
su za otvorene prenosnike ( sa oznakama: CKH, CKJ, CKL i CKM).
Svaka podgrupa ulja sa svojom oznakom ima odgovarajua svojstva i namjenu.
Specifikacija kvaliteta ulja za zupaste prenosnike izvrena je i prema standardima DIN
51517/3 CLP (Njemake norme) i US STEEL 224 (specifikacija amerikog udruenja
konstruktora na nivou dravne specifikacije).
Da bi se dobila ulja odgovarajuih kvaliteta potrebno je da se baznom ulju dodaju odreeni
dodaci tzv. aditivi. Bazno ulje u odnosu na porijeklo i nain dobijanja moe biti: mineralnog,
sintetikog i biljnog porijekla. Najee su u upotrebi mineralna ulja koja se dobijaju iz nafte.
Aditivi su hemijska jedinjenja kojima se poboljavaju fizika i hemijska svojstva baznih ulja
u cilju dobijanja tenih maziva odreenih karakteristika kako bi objedinili pravilno
podmazivanje i izbjegli naprijed navedene probleme koji se javljaju kod zupastih prenosnika.
Uee aditiva kod novijih tehnologija proizvodnje ulja za podmazivanje je do 40%. Osnovna
fizika svojstva koja se razmatraju pri izboru ulja za podmazivanje su: viskoznost, indeks
viskoznosti, gustina, temperatura paljenja, temperatura teenja, specifini toplotni kapacitet,
toplotna provodljivost, stiljivost, rastvorljivost gasova i pjenjenje. Najvanije hemijske
karakteristike su: hemijska i termika stabilnost, korozivnost, sadraj pepela, koksni ostatak,
kiselinski broj, bazni broj i saponifikacioni broj. Veina ovih svojstava trebala bi biti u
prospektima ponuaa ulja kako bi se potroai mogli odluiti za proizvod koji odgovara
njihovoj potrebi. Proizvoai zupastih prenosnika u uputstvima za rukovanje i odravanje
napiu vrstu maziva, a poneki i proizvoaa i tip maziva. Potroai se pridravaju preporuka
proizvoaa prenosnika, ali praenjem napretka u razvoju kvalitete maziva i njihova
prezentacija od strane drugih proizvoaa maziva, potroai se mogu odluiti za nova maziva
koja e bolje odgovarati eksploatacionim uslovima odreene maine. Primjer je dat u
narednoj tabeli gdje su prikazani pojedinani rezultati praenja dva ulja razliitih proizvoaa
u istom reduktoru. Prvo ulje je preporueno od strane proizvoaa prenosnika, a drugo je
korisnik primijenio nakon prezentacije ulja novog proizvoaa.

Tabela 1. Rezultati praenja dva ulja u istom reduktoru

Temperatura
reduktora
[
o
C]
Jaina struje [A] Potronja
energije
[kWh/god.]
A B C
PRVO ulje 46,0 23,9 23,6 24,0 102.458
DRUGO ulje 34,5 23,2 22,6 22,7 98.145
Razlika 11,5 0,7 1,0 1,3 4.313

174
Usvojeno ulje za zupaste prenosnike kategorije ISO 6743/6 oznake ISO-L-CKC150
(DIN51517/3 CLP). To je mineralno ulje sa poboljanim EP svojstvima za spreavanje
habanja za prenosnike koji rade pri ustaljenoj i normalnoj temperaturi ulja, a poveanim
optereenjem.
Iz prethodne tabele je vidljivo da drugo ulje za dati prenosnik bolje odgovara eksploatacionim
uslovima iako je prvo ulje predloeno od strane proizvoaa prenosnika. Dobijeno je snienje
temperature i manji utroak energije, a time smanjenje habanja dijelova i produenje vijeka
eksploatacije.
U narudbi kupac treba da zahtijeva taan naziv ulja prema standardu i kategoriji, koliinu i
nain pakovanja. Uz isporuku treba da se priloi: uvjerenje o kvaliteti, koje sadri ispitivanja
prema vaeim standardima i sigurnosno-tehniki list. Pri preuzimanju maziva, kupac
kontrolie isporuku na osnovu zahtijeva iz narudbe i vri potrebna ispitivanja.
Ulje treba skladititi u originalnoj ambalai u skladu sa propisima o skladitenju opasnih
materija, prema sigurnosno-tehnikom listu i u odgovarajuem prostoru.


3. OCJENA STANJA ULJA U EKSPLOATACIJI

3.1. Opti pristup dijagnostici ulja
Nakon izbora odgovarajue vrste ulja, sljedei zadatak strunjaka za podmazivanje je
praenje stanja ulja u sistemu tokom rada. Praenje stanja ulja u toku eksploatacije predstavlja
preventivno orue i moe biti klju za odluke. Prednosti koje pokazuje pravilna dijagnostika
maziva, su da se na taj nain dobiju informacije o stanju posmatranog mehanikog sistema i
stanja maziva bez potrebe zaustavljanja maine i njene demontae. Laboratorijska
dijagnostika ulja se moe smatrati dijelom cjelokupnog programa dijagnostike stanja
mehanikog sistema, to predstavlja savremeni pristup odravanju tehnikih sitema. Pored
organizacionih pitanja, program dijagnostike stanja ulja mora da obuhvati selekciju maina i
opreme u kojima e ulje biti predmet stalnih ispitivanja, te predvidjeti i uestalost uzimanja
uzoraka ulja. Odreivanje karakteristika ulja koje treba ispitivati uobiajeno se vri na osnovu
dogovora sa proizvoaem ulja i na osnovu poznavanja promjena koje se oekuju u ulju
tokom upotrebe.

3.2. Promjene u ulju tokom eksploatacije
Ulja u toku eksploatacije u zupastim prenosnicima, a pod uticajem sredine u kojoj se nalaze,
postepeno mijenjaju svoja primarna fizika i hemijska svojstva. U praksi ovaj proces
nazivamo starenje ulja. Promjene koje nastaju u ulju ispoljavaju se kroz:
- hemijske promjene u osnovnom (baznom) ulju,
- promjene u aditivima i
- promjene usljed kontaminacije (prljanja) raznim stranim materijama.
Sve ove promjene se javljaju sa razliitim intenzitetom u zavisnosti od vrste maziva, uslova
eksploatacije i optih uslova odravanja. Kvalitativna i kvantitativna kontrola produkata koji
dolaze u ulje i samog ulja omoguuje da se utvrdi uzrok promjena u ulju. Hemijske promjene
osnovnog ulja nastaju procesom oksidacije, tj. sjedinjavanje ugljikovodika sa kiseonikom iz
zraka. Praktino se ovaj proces javlja u poveanoj mjeri samo na povienim temperaturama.
Kao posljedica oksidacije nastaju kiseline, smole i isparljive materije iz ulja. Aditivi se u toku
rada manje mijenjaju, ali se troe na sve procese protiv kojih djeluju. Tako se npr. inhibitori
oksidacije troe na spreavanje pojave produkata oksidacije, pa e i njihovo troenje biti
utoliko bre ukoliko su uticaji na oksidaciju jai. Trei uticajni faktor na promjene u ulju jeste
kontaminacija razliitim neistoama koje dospijevaju u ulje. Sastav neistoa u ulju je
razliit, i one se mogu definisati kao skup materija koje su u ulju nepoeljne. Od ovih materija
175
najpoznatije su: ostaci materijala upotrebljenog pri izradi i remontu maine (ljevaki pijesak,
opiljci metala, zaptivni materijal, itd.), materijal iz atmosfere ili radne sredine (voda, praina,
razne industrijske neistoe, itd.), materijal nastao habanjem dijelova ili korozijom, prodiranje
neistoa u sistem moemo sprijeiti ili barem umanjiti pravilnim odravanjem zaptivaa,
filtera i drugih elemenata sistema.

3.3. Ispitivanje ulja u eksploataciji
Za ulja smo rekli da je i ono mainski element, da ima svoje dimenzije, fizikalne i hemijske
karakteristike i da se iste mijenjaju tokom rada zbog ega je potrebno kontinuirano pratiti
stanje ulja i procjenjivati njegov vijek trajanja, a ne na bazi vremena rada ili kalendarskog
vremena. Preporuuje se uzimanje uzoraka ulja u odreenim vremenskim intervalima ili po
potrebi i ispitivanje u laboratoriji. Pri uzorkovanju ulja potrebno je pridravati se odreenih
uputstava da bi se za analizu osigurali uvjeti dobijanja reprezentativnog uzorka (ista i suha
ambalaa, toplo stanje ulja, izmjeanost ulja, oznaiti uzorak, itd.). Preporuke za uestalost
uzimanja uzoraka ulja zupastih prenosnika, za tee uslove rada, su 150 do 300 asova rada, a
za lake uslove rada to je 500 do 1000 asova rada [2].
Metode ispitivanja ulja su definisane razliitim standardima ili specifikacijama. Praksa je
pokazala da sljedea ispitivanja slue kao dobar pokazatelj openitog stanja ulja za zupaste
prenosnike: izgled, viskoznost, sadraj vode i deemulzivnost, kiselinski broj, sadraj
neistoa, temperatura paljenja, pjenjenje, vrsta i sadraj prisutnih metala.
Izgled ukljuuje vrijednosti kao to su: miris, boja, providnost i prisutan talog. Ovo je
najjednostavniji komparativni test koji moe ukazati na stanje ulja u eksploataciji, ali se ne
mogu uzeti kao jedino mjerilo kvaliteta ulja. Boja ulja se mijenja tokom vremena upotrebe i
njena kontrola zajedno sa pojavom otrog mirisa indicira na promjene u ulju. Boja ulja se
mijenja sa napredovanjem procesa oksidacije i biva sve vie tamnija u usporedbi sa novim
uljem. Ako se boja ulja malo promijenila i mirie na svjee ulje, a nema drugih znakova na
promjenu ulja, onda se ispituje viskoznost i kiselinski broj.
Viskoznost je najvanija pojedinana karakteristika reduktorskih ulja. Mjeri se
viskozimetrima na odreenoj temperaturi. Promjena viskoznosti tokom eksploatacije ulja
nastaje iz vie razloga. Za oekivati je da se sa vremenom eksploatacije viskoznost poveava,
zbog oksidacionih i drugih procesa. Iskustveni podaci pokazuju da promjena viskoznosti ulja
ne smije izlaziti izvan granica od +/-15% njene poetne vrijednosti.
Sadraj vode u ulju je ne poeljan zbog opasnosti od korozije metala sa kojim dolazi u dodir
i efekta stvaranja emulzije. Kako je u veim uljnim sistemima ei problem prisutnost vode
nego stranih materija u vidu neistoa, za novija ulja se trai da imaju vrlo dobru sposobnost
izdvajanja vode, tj. da imaju dobra deemulziona svojstva. Voda u uljnom punjenju moe vui
porijeklo iz same tehnologije rada postrojenja, neadekvatnog skladitenja i drugih
manipulativnih postupaka sa uljem, kao i usljed kondenzacije vlage iz zraka. Zbog svega
navedenog, vano je sprijeiti prodiranje vode i mehanikih neistoa u ulje, a ako se to i
dogodi, treba na odgovarajui nain vodu i neistoe ukloniti iz ulja i sistema za
podmazivanje. Prema preporukama proizvoaa ulja, a i prema iskustvenim pokazateljima,
kod reduktorskih ulja sadraj vode od 1 do 2% ne uzrokuje znaajne potekoe, ali treba
nastojati da sadraj vode u uljnom punjenju ne prelazi 0,5%.
Kiselinski broj odreuje ukupne organske i anorganske kiseline u ulju. Organske kiseline su
slabe kiseline i one ne uzrokuju koroziju metalnih dijelova. Dio ovih kiselina potie od aditiva
u ulju, pa se zbog toga ukupan neutralizacijski broj ne smije uzeti kao izdvojena vrijednost za
ocjenu kvalitativnih promjena ulja i njegove agresivnosti na metal. Ovisno o namjeni, svjea
ulja mogu pokazivati kiselu ili alkalnu reakciju, u zavisnosti od prisutnih slobodnih kiselina ili
alkalija. Kod veine reduktorskih ulja, poetna vrijednost kiselinskog broja je visoka, to je
uvjetovano dodatkom odreenog paketa aditiva (do 1,7 mg KOH/gr). U toku upotrebe ulja,
176
kiselinski broj pokazuje pad vrijednosti da bi poslije odreenog vremena ta vrijednost poela
da raste. Openito u eksploataciji reduktorskih ulja vrijednost kiselinskog broja ne smije prei
2 mg KOH/gr.
Sadraj neistoa koje se nalaze u koritenom ulju mogu biti prisutna u veoj ili manjoj
koliini, a kao ne poeljni sastojci predstavljaju promotore kvalitativnih promjena u ulju.
Postupak odreivanja sadraja neistoa u ulju se sastoji u tome da se uzorak ulja prvo
centrifugira u propisanim kivetama pri 155
o
/min, dobijeni talog se sui i vee se n-heptonom
i benzolom. Osueni talog predstavlja sadraj nerastvorenih vrstih materija u ulju, kao to su:
koks, praina, metalne estice, smole i druga jedinjenja nastala oksidacijom ulja. Openito
kod reduktorskih ulja, vrijednost netopivog u n-heptanu ne smije prei vrijednost od 0,25%.
Koliina materija prisutnih u ulju, koje su ne topive u benzolu se uzima kao mjera ne topivih
stranih materija u ulju, kao to su kamenac, praina, a, estice habanja i druge estice. U
zavisnosti od naina podmazivanja i vrste ulja ta vrijednost se smije kretati do 0,1 teinski %.
Temperatura paljenja je ona temperatura kod koje se pare ispitivanog ulja prilikom
zagrijavanja u propisanoj aparaturi, kada dou u dodir sa iskrom ili plamenom, prvi put na
trenutak zapale. Ovaj podatak za reduktorska ulja daje i vrlo korisnu informaciju o
isparljivosti ulja. to je taka paljenja via, to je isparljivost ulja nia. Isparljivost ulja dodatno
utie na potronju ulja, a i na utvrivanje odreenih taloga.
Pjenjenje nastaje usljed mijeanja zraka i ulja, tokom rada sistema. Pjenu izaziva poveanje
temperature ulja i ukoliko ulje prelazi iz stanja veeg u stanje manjeg pritiska, tada zrak ima
tendenciju izlaenja iz ulja pri emu se stvaraju mjehurii koji su uzrok pjenjenja. Ova pojava
moe izazvati slabljenje uljnog filma izmeu tarnih povrina, a time i habanje. Neki od uzroka
pjenjenja su konstrukciono-eksploatacione prirode i javljaju se na samom mjestu
podmazivanja, a drugi uzroci pjenjenja mogu biti: pogrean izbor viskoziteta ulja te koliina i
kvalitet ulja.
Odreivanje metala u mazivu vri se razliitim metodama spektografije i ferografije.
Porijeklo metala u ispitivanom uzorku maziva moe biti iz raznih izvora, u zavisnosti od same
konstrukcije mehanizma koji se podmazuje i sistema podmazivanja. Poveana koliina metala
u ulju reduktora ukazuje na odreene nedostatke u samoj konstrukciji ili eksploataciji, te istu
pojavu treba analizirati i donijeti odgovarajua rjeenja za otklanjanje nedostataka.

3.4. Dijagnoza i prognoza
Postupak dijagnoze i prognoze obuhvata, u osnovi, sljedee aktivnosti:
- prikupljanje informacija,
- obradu i analizu i
- donoenje odluke i prognozu.
Sve eventualne veliine i rezultati prethodno nabrojanih karakteristika ispitivanog ulja koriste
se za formiranje baze podataka ijom se obradom i analizom uspostavlja dijagnoza. Obrada
informacija se sastoji iz poreenja izmjerenih vrijednosti sa dozvoljenim ili prethodno
izmjerenim. Analiza obuhvata i uporeenje podataka sa aktivnostima u odravanju, ali i
rezultatima drugih metoda odravanja. Na osnovu tih informacija i analiza utvruju se mjere i
obim radova u cilju uspostavljanja optimalnih uslova rada sistema i spreavanje teih
oteenja i otkaza, kao i naredna ispitivanja i prognoza preostalog vijeka eksploatacije ulja.

3.5. Odravanje ulja za podmazivanje
Odravanje ulja je pravovremeno i korektno tretiranje procesa podmazivanja tokom ivotnog
ciklusa sistema i obuhvata sljedee aktivnosti:
- pravilno skladitenje i rukovanje,
- tana procedura zamjene,
- kontrola radnih parametara ulja (nivo ulja, pritisak, temperatura, itd.),
177
- preiavanje ulja i
- osvjeenje ulja ili dopuna sa aditivima (po potrebi).
Svaka od ovih aktivnosti mora da se obavi uz potivanje svih tehnikih normi. Zajedno sa
ocjenom stanja ulja, aktivnosti na njegovom odravanju treba da doprinesu optimiranju vijeka
upotrebe i smanjenje neeljenih efekata na zupasti prenosnik, kao to su korozija i habanje.
Zamjena ulja vri se istakanjem starog ulja, ienje kuita tj. rezervoara ulja, promjena
preistaa (uloaka) ulja i punjenje sistema novim uljem sa odgovarajuom koliinom. Za
ienje reduktora i njegovih sastavnih elemenata, u novije vrijeme se koriste posebna ulja za
ienje i ispiranje, koja se u odreenoj koliini sipaju u reduktor u staro toplo ulje i tako
odradi odreeno vrijeme, nakon ega se staro ulje isputa iz sistema. Na taj nain reduktor se
oisti od svih produkata starenja ulja. Stanje isputenog, starog ulja daje pokazatelje na
osnovu kojih se definiu neophodne aktivnosti njegovog daljnjeg tretiranja. U prvom redu to
je postupak preiavanja ulja koji je posebno ekonomski opravdan u velikim industrijskim
sistemima. Za preiavanje se obino koriste razliiti filterski sistemi i centrifuge. Osim
toga, sistem preiavanja moe da se odvija periodino (jednokratno) sa djeliminim ili
punim protokom.
Osvjeenje ulja se vri dopunjavanjem ulja u sistemu sa svjeim uljem, ime se trajanje ulja
poveava. Pri tome je naroito znaajno da se ulje nadopunjava uvijek sa istom vrstom i
kvalitetom ulja, jer bi se funkcija nekih aditiva mogla meusobnim reakcijama ponititi. Za
osvjeenje ulja postoje i aditivi koji se dodaju ulju u odreenom omjeru. Ovi aditivi sadre
dodatke protiv habanja, za izrazite pritiske, inhibitore korozije i hranja, te antioksidanse i
komponente prijanjanja. Ovim aktivnostima se produuje radni vijek ulja.


4. UPRAVLJANJE OTPADNIM ULJEM

U radu je navedeno da tokom upotrebe maziva dolazi do promjena u hemijskom sastavu zbog
procesa oksidacije, termike razgradnje, kontaminacije metalnim esticama, vodom,
bakterijama, itd. Dokazano je da rabljena ulja imaju znatno vii kancerogeni potencijal nego
svjea ulja. To nalae poseban oprez u rukovanju sa mazivima, naroito rabljenim, jer kao
takva iskazuju tetna svojstva po ljude i okolinu. Zato se iskoriteno ulje mora odloiti u
skladu sa vaeim pozitivnim propisima. Ne kontrolisano odlaganje otpadnih ulja, osim
zdravstvenih i ekolokih negativnosti, ima i ekonomski uticaj, jer ta ulja predstavljaju korisnu
sekundarnu sirovinu, posebno znaajnu za zemlje uvoznice nafte.


5. ZAKLJUAK

U ovom radu je potvreno da se pravilnim izborom i primjenom ulja na zupastom
prenosniku ostvaruje ekonomski efekat. Situacija na tritu omoguava da se od strane
strunih lica odabere ulje odgovarajue kvalitete za svaki sistem i razliite uslove rada. Na taj
nain, uz pravilno odravanje sistema i dijagnostiku stanja ulja, ostvaruje se normalan rad uz
dui vijek trajanja ulja i dijelova zupastog prenosnika, a time se poveava efikasnost
odravanja i sistema u cjelini.


6. REFERENCE

[1] A. Davison of NCH Corporation Texas SAD, katalog i uputstva.
[2] Roc A.: Maziva i podmazivanje maina, Mainski fakultet, Beograd, 2007.
178