SESIJA 1.

1. Kako se definira odluivanje?

Odluivanje predstavlja proces izbora izmeu dvije ili vie mogunosti! "oje su
usmjerene na rjeavanje problema.
2. Kako se definira problem?
#roblem predstavlja procjep izmeu $eljenog stanja i trenutnog stanja.
3. Prikaite matricu odluivanja sa faktorima elje i mou!nosti"
#. $bjasnite kontiencijski %situacioni& pristup odluivanju i prikaite a na
matrici sa
faktorima 'te(nika )nanja* i 'salasnost oko ciljeva*"
%ontigencijs"i &situacioni' pristup odluivanju "ombinira dva (a"tora i to)
Saglasnost o"o ciljeva
*e+ni"a znanja o nainu ostvarenja ciljeva
,adi se o procesu odluivanja u "ojem sudjeluje vei broj menad$era - donositelja
odlu"a.
. sluaju da se u odreeni matrini obli" "omparativno stave te+ni"a znanja! odnosno
operativna znanja za realizaciju odreeni+ poslova i operativno dosezanje cilja! i s
druge strane saglasnost o"o ciljeva! u smislu intenziteta navedene dvije varijable mogu
se pojaviti sljedee opcije/
A' . sluaju da postoji veli"a saglasnost o"o ciljeva i da postoji viso" nivo te+ni"i+
znanja za realizaciju odreeni+ poslova odnosno dosezanje ciljeva! deava se sljedea
situacija) mala nesiguranost se pojavljuje "od identi(i"acije problema i isto ta"o "od
rjeavanja problema se pojavljuje mala nesigurnost.
0' . sluaju da postoji veli"a saglasnost o"o ciljeva i nis"a te+ni"a znanja pojavljuje se
mala nesigurnost "od identi(i"acije problema! do" se veli"a nesigurnost pojavljuje "od
1
rjeavanja problema jer postoji veli"i nivo saglasnosti o"o ciljeva! ali ne postoji dovoljno
znanja za realizaciju datog cilja.
. sluaju da postoji izuzetno viso"a saglasnost o"o ciljeva odnosno u tom sluaju se
pojavljuje mala nesigurnost prili"om identi(i"acije problema u oba sluaja. %ada se
pojavljuje mala saglasnost o"o ciljeva u oba sluaja se pojavljuje veli"a nesigurnost
identi(i"acije problema.
1' . sluaju da se "od male saglasnosti o"o ciljeva pojavljuje viso" nivo te+ni"i+
znanja pojavljuje se mala nesigurnost "od rjeavnja problema!
2' . sluaju da su te+ni"a znanja mala "od male saglasnosti o"o ciljeva pojavljuje se
veli"a nesigurnost o"o rjeavanja problema.
,jeavanje problema ve$e se za te+ni"a znanja do" se identi(i"acija problema ve$e za
saglasnost o"o ciljeva odnosno "ompetentnost donosilaca poslovni+ odlu"a. Iz
navedene matrice se mo$e vidjeti)
Situacija A' - mo$e se primjeniti racionalni model odluivanja. 3a"o se de(iniraju
alternative i odabir optimalnog rjeenja
Situacija 1' - postoji su"ob razliiti+ miljenja "oja se meusobno is"ljuuju i pojavljuje
se princip donoenja odlu"a "roz model "oalicija
Situacija 0' - postoji veli"a nesigurnost u rjeavanju problema zbog nis"e razine
te+ni"i+ znanja. Odluivanje na bazi is"ustva je dobar model "oji se ovdje mo$e
primjeniti ali s druge strane! model po"uaja i pogrea"a jeste jedna od opcija "oja se
ovdje mo$e primjeniti.
Situacija 2' - ova situacija za+tijeva odluivanje na bazi intuicije! odnosno u o"viru ovog
modela se mo$e pojaviti model "ante za smee jer se radi "a"o o malim te+ni"im
znanjima ta"o i o maloj saglasnosti o"o ciljeva! odnosno veli"oj nesigurnosti "od
identi(i"acije problema i veli"oj nesigurnosti "od rjeavnaja problema.
+. ,ta su vrijednosti?
4ta nam je va$no i ta nas ini sretnim .... - vrijednosti - interni (o"us
5rijednosti osobe "oja donosi odlu"e su njegovi &njeni' ciljevi "oje $eli da ostvari
6
SESIJA 6
-. .avedite karakteristike autokratsko stila odluivanja"
Jedna osoba ima neograinu vlast i mo
Svi drugi zaposlenici su samo izvrioci odlu"a top7menad$era
. ne"im preduzeima samo (ormalno postoji slo$enija organizacijs"a stru"tura i
stru"tura menad$menta! do" u je u stvarnosti marginalizirana! s obzirom da sve
"ljune odlu"e donosi samojedna osoba.
A"o ne"e ili sve odlu"e menad$era srednjeg nivoa ili prve linije mora autorizirati
top7manager - govorimo o auto"rats"omstilu odluivanja
1azini tipovi organizacije i auto"rats"i stil odluivanja
5eliina preduzea &brojzaposleni+' i auto"rats"i stil odluivanja
Istra$ivanje provedeno 1889. :odine
;<= vremena top7menad$eri potroe na donoenje operativni+ i rutins"i+
odlu"a
61= vremena se potroi na donoenje strate"i+ odlu"a
A"o se top7menad$er bavi samo malo ili ni"a"o strate"im pitanjima pitanje je da
li se i"o bavi strategijom preduzea &odgovor 7 ni"o'
/. .avedite karakteristike demokratsko stila odluivanja"
%ara"terizira ga u"ljuivanje u proces odluivanja i odluivanje ne samo
menad$era srednjeg nivoa i prve linije ve i ostali+ zaposleni"a
S obzirom da saradnici participiraju u procesu donoenja odlu"a ovaj stil se jo
naziva i partcipativno7demo"rats"i stil
#raviti razli"u izmeu ina donoenja odlu"a i procesa odluivanja
2emo"rats"i stil podrazumijeva
#ostojanje vie nivoa odluivanja u preduzeu
#otivanje +ijerar+ije
Jasno razgranienje odlu"a po vrstama na vie i ni$e nivoe menad$menta
....
1azini tipovi organizacije i demo"rats"i stil odluivanja
5eliina preduzea &broj zaposleni+' i demo"rats"i stil odluivanja
0. $d koji( faktora )avisi i)bor stila odluivanja %navedite i ukratko pojasnite&?
2va (a"tora)
1. %oliina in(ormacija "oju menad$er "oristi
>alo in(ormacija
#uno in(ormacija
6. 1roj alternativa
Jedno rjeenje
5ie alternativa
S obzirom na "oliinu in(ormacija "oju $ele imati prili"om donoenja odlu"a
menad$ere dijelimo na
>a"simaliste &tra$e puno in(ormacija i sporo donose odlu"e'
>inimaliste &osobe "oje brzo reagiraju'
%oliina in(ormacija)
9
Oprez - ?ije mogue a priori tvrditi je li bolje odluivati na temelju malo ili puno
in(ormacija
5ie in(ormacija 7 u pravilu! moglo bi se rei "a"o je odluivanje la"e! "valitetnije i
pouzdanije! ali sporije i neto s"uplje
1roj pri"upljeni+ in(ormacija ima svoje granice "ada sva"a daljna in(ormacija mo$e
postati "ontraprodu"tivna i nepotrebno produ$iti proces odluivanja.
,azliite situacije odluivanja za+tijevaju ne samo razliitu "oliinu in(ormacija
potrebni+ za odluivanje! ve i razliiti tip menad$era pogodni+ za pojedine situacije
odluivanja
Situacija "oja tra$i brzu
odlu"u
Sitacija "oja tra$i mnotvo parametara7
Odluivanje na du$e vrijeme >a"simalista >inimalista
,azliite situacije u "ojima se donose odlu"e za+tijevaju ne samo razliitu
"oliinu in(ormacija potrebni+ za odluivanje ve i razliit tip menad$era pogodni+
za pojedine situacije odluivanja &ma"simaliste ili minimaliste'
?ivo odluivanja na odreeni nain opredjeljuje +oe li menad$er na tom nivou
biti ma"simalista ili minimalista u pogledu potrebni+ in(ormacija za odluivanje
Strate"e odlu"e - top menad$ement - potrebna vea "oliina in(ormacija
&e"sterni+ i interni+' 7 ma"simalist
%a"o se sputamo ni$e "a menad$erima prve linije potrebno je sve manje i
manje in(ormacija u prvom redu e"sterni+! a potom i interni+ 7 minimalist
1roj alternativa)
S obzirom na broj alternativa "oje $ele imati na raspolaganju prili"m odluivanja
menad$ere dijelimo na
>a"simaliste
>inimaliste
Oprez 7 ?e"ada samo jedna varijanta ne garantira optimalno rjeenje! ali ne"ada
niti vie varijanti ne garantira oprimalno rjeenje
1. Kako se definira odluka?
Odlu"a je izbor izmeu vie mogunosti! odnosno rezultat procesa izbora izmeu
vie mogunosti rjeenja problema.
Odlu"a predstavlja stanje tj. rezultat procesa odluivanja
Odlu"a predstavlja pravac i smjer &puto"az' djelovanja ili a"cije za onoga "o je
mora implementirati.
@
2
&te"o se
snalazi'
3
&pogodan'
4
&pogodan'
5
&te"o se
snalazi'
16. Kakva odluka mora biti da bi mola djelotvorno rije7iti problem?
2a bi odlu"a mogla djelotvorno rijeiti problem ona mora biti
#rezicna
?edvosmislena
,ealna
Jasna
2onesena na vrijeme
11. Kakva je ra)lika i)me8u proramirani( odluka %odluivanja& i neproramirani(
odluka
%odluivanja&?
Proramirane odluke &programirano odluivanje'
%oriste se za rjeavanje rutins"i+ problema i to u situacijama "oje se ponavljaju.
*emelje se na ustaljenim "riterijima odluivanja. %oraci su poznati s obzirom na ranija
is"ustva
.eproramirane odluke &neprogramirano odluivanje'
#rimjenjuju se u situacijama "oje se ne ponavljaju. ?eprogramirane odlu"e se "oriste u
novim situacijama! "oje se javljaju prvi put. . procesu donoenja neprogramirani+
odlu"a nema poznati+ postupa"a i modela! ve je sva"a situacija sluaj za sebe i treba
je rijeiti individualno
OSO1I?E #,O:,A>I,A?E ?E#,O:,A>I,A?E
Stru"tuiranost 2obro stru"tuirane 3oe stru"tuirane
.estalost Stalno ponavljanje ?ove i neuobiajene
0iljevi Jasni i speci(ini ?ejasni
In(ormacije 3a"o dostupne ?edostupne
#osljedice >anje 5ee
Organizacijs"i
nivo
?i$i nivo 5ii nivo
5rijeme
rjeavanja
%rat"o ,elativno dugo
Osnova rjeenja #ravila odluivanja %reativnost
12. .avedite prednosti i mane pojedinano odluivanja"
#rednost
brz proces jer je pojedinac br$i od grupe
#re(eriranje miljenja jedne osobe &strunja"a'
Izbjegavanje problema grupnog odluivanja
>ana
:eneriranje manjeg broja ideja i alternativa
:rupa! u pravilu! vie zna nego pojedinac &grupa je s"up pojedinaca'
13. .avedite prednosti i mane rupno odluivanja"
#rednosti
;
. principu bolje &"valitetnije' odlu"e
3a"e je implementirati
*e$i i slo$eniji problemi se mogu ralaniti na jednostavnije i dodijeliti lanovima grupe
:eneriranje puno vie ideja
Ideje se mogu bolje prouiti i istra$iti
>otiviranost
5ee znanje
5iedimenzionalnost miljenja
>ane
,elativno spor proces &"anjenje odlu"e'
A:rupnoB odluivanje
?ametanje miljenje pojedinca sa najveim autoritetom i marginaliziranje drugi+
?eslaganje meu lanovima grupe &ne"ada mo$e biti i prednost jer se generiraju nove
ideje'
1#. Kakva )nanja pojedinaca koji uestvuju u rupnom odluivanju mou biti
%navesti
vrste 9 rafiki i( predstaviti&?
1rzina odluivanja ovisi da li su znanja pojedinaca)
%omplementarna
%on"urentna
Istovrsna
1+. Koji koraci ine brainstormin kao te(niku rupno odluivanja?
1. 3ider s"upine objanjava problem
6. Svi dis"utiraju i slobodno iznose ideje
9. 2ozvoljeno je graditi svoju ideju na idejama drugi+
@. ?e"o pie ideje na (lipc+artu ili papiru
;. ?a "raju se zajedni"i ocjenjuju sve ideje i bira najbolja
1-. Koji koraci ine delp(i te(niku kao te(niku rupno odluivanja?
1. #riprema upitni"a u "ojem se prezentira problem "oji se $eli rijeiti
6. .pitnici se alju strunjacima. Clanovima grupe i tra$i se miljenje
9. Obrada prispjeli+ miljena
@. #rezentacija rezultata u obli"u novog upitni"a to se opet alje strunjacima
D
;. Strunjaci odgovaraju i na drugi upitni"
D. %oraci 9. do ;. se ponavaljaju do" se ne postigne "onsensuz
1/. Koji koraci ine te(niku nominalne rupe kao te(niku rupno odluivanja?
1. 3ider opisuje problem "oji treba rijeiti
6. Sva"i lan grupe! neovisno jedan od drugog! generira vlastite ideje za
rjeavanje problema
9. Sva"i lan grupe pojedinano iznosi svoje ideje
@. Sve se ideje popisuju
;. 2is"usija o svim idejama
D. Sva"i lan s"upine rangira ne"oli"o ideja prema vlastitom vienju problema
<. ,asprava o revidiranoj listi ideja
E. Faze D. i <. se ponavaljaju do" se ne donese odlu"a
SESIJA 9
10. $bjasnite intuitivno odluivanje i navedite njeove karakteristike"
Intuitivno odluivanje predstavlja odluivanje na temelju intuicije! odnosno osjeaja
donositelja odlu"e i na ovaj proces poslovnog odluivanja mogu znaajno uticati
individualne "ara"teristi"e osobe "oja predstavlja nositelja procesa poslovnog
odluivanja! "ao to su njegova emocionalna inteligencija! is"ustvo "ao i pojedine
"ara"teristi"e vezane za zrelost osobe.
?a "valitet intuitivnog odluivanja utie)
1roj alternativa za rjeavanje problema
5jerovatnoa nastupanja sva"e od alternativa
Intuitivno odluivanje je dominantan nain odluivanja u privatnom ivotu
. poslovnom odluivanju! gdje je mogu veli"i broj alternativa! odluivanje na
temelju intuicije prua male mou!nosti za izbor najpovoljnije odlu"e
Gbog toga intuitivno odluivanje i u privatnom! a posebno u poslovnom svijetu!
treba svesti na najmanju mou!u mjeru
Intuitivni mislioci su puno fleksibilniji i spontaniji
?a probleme odgovaraju na temelju br)o i lobalno pogleda na situaciju
2obro ga je "oristiti u uvjetima veli"e nesiurnosti
11. $bjasnite odluivanje na temelju prosu8ivanja i navedite njeove
karakteristike"
Ima ve!u vrijednost od intuitivnog odluivanja
1li$i je intuitivnom nego racionalnom odluivanju
%oristi se u situacijama koje se ponavljaju! da"le u programiranom odluivanju
Odluivanje na temelju prosuivanja je odluivanje na temelju raniji+ iskustava i
znanja za iste ili sline situacije
,azli"a izmeu intuitivnog i odluivanja na temelju prosuivanja
>ogunost "oritenja ovisi o tome +oe li se ponovljena odlu"a donositi u istim
ili barem pribli$no istim uvjetima
."oli"o su se o"olnosti bitno i)mijenile u odnosu na prijanje tada nam is"ustvo
nee puno pomoi! pa odluivanje u ta"vim! izmjenjenim uvjetima! ima sve
elemente intuitivnog odluivanja
<
,elativno jeftin i br) metod
Ogranienog dometa jer se odnosi samo na situacije koje se ponavljaju
. novim! izmjenjenim uvjetima odlu"a se donosi na bazi intuicije ili racionalnim
odluivanjem
. poslovnom odluivanju broj odlu"a "oje se odnose na repetitivne situacije je
veli"
. preduzeu je veli"i broj odlu"a "oje se donose temeljem prosuivanja
Jedan od najei+ naina donoenja odlu"a menad$era! a temelji se na
nji+ovom is"ustvu
Odreeni broj odlu"a top7menad$era i sve vei i vei broj odlu"a "oje se donose
na ni$im razinama
26. $bjasnite racionalno odluivanje i navedite njeove karakteristike"
,acionalnom odluivanju pripada najvi7a vrijednost
*emelji se na analitikom postup"u "oji se sastoji od fa)a i "oristi se u
situacijam "oje se ne ponavljaju
Subje"tivna racionalnost - do rjeenja dolazimo na osnovu ogranienog znanja
"oje posjedujemo
,acionalno odluivanje za+tijeva in(ormiranog donositelja odlu"a i najdire"tnije je
povezano sa naunim metodama odluivanja
,elativno spor i skup metod
%oristimo ga u situacijama "ada su tro7kovi ovo naina odluivanja manji od
uinka "oji se posti$e donoenjem odlu"e na ovaj nain
#otrebno je dobro poznavanje cilja
5rijeme! in(ormacije i sredstava "ao ograniavajui (a"tori
21. : kojim situacijama se moe primjenjivati intuitivno odluivanje; u kojim
odluivanje na ba)i prosu8ivanja; a u kojim racionalno odluivanje?
Intiutivno) 2obro ga je "oristiti u uvjetima veli"e nesiurnosti
Odluivanje na bazi prosuivnja) %oristi se u situacijama koje se ponavljaju!
da"le u programiranom odluivanju
,acionalno odluivanje) u situacijama "ada su tro7kovi ovo naina
odluivanja manji od uinka "oji se posti$e donoenjem odlu"e na ovaj nain
22. $bjasnite sredstva kao oranienje u odluivanju"
,aspolo$iva sredstva i elje
A"o su $elje u nesrazmjeru sa mogunostima donositelj odlu"e e izabrati
prioritete budui da sve probleme ne mo$e rijeiti ba zbog nedostat"a
sredstava
Izbor prioriteta ta"oer predstavlja proces odluivanja
*e" na osnovu saznanja sa "ojim sredstvima se raspola$e mo$e se pristupiti
rjeavanju problema
23. $bjasnite informacije kao oranienje u odluivanju"
E"sterne i interne in(ormacije
E
Ga sva"o preduzee va$ne su i interne! a jo vie e"sterne in(ormacije
2anas sve vie uspje+ prduzea zavisi od "valiteta! pravovremenosti i
dostupnosti in(ormacije iz o"ru$enja
*e in(ormacije u znatnoj mjeri odreuju poslovnu politi"u preduzea
In(ormacija je vrlo vrijedan resurs uope! a za odluivanje posebno
1ez pravovremene i odgovarajue in(ormacije te"o je zamisliti racionalan
proces odluivanja
In(ormacija "ao i sva"i drugu resurs ima svoju cijenu "oju treba platiti
2onositelj odlu"a mora biti u stanju procijeniti odnos izmeu vrijednosti
&"orisnosti' in(ormacije i cijene "oja se za tu in(ormaciju treba platiti
?ije pitanje treba li nam in(ormacija! niti da li je treba platiti! ve je pitanje "oliina
in(ormacija "oja je donositelju odlu"a potrebna
3inearan progresivan degresivan
model

2#. $bjasnite vrijeme kao oranienje u odluivanju"
5rijeme je po mnogo emu speci(ian resurs
Jedini resurs "oji se AtroiB neovisno od nae volje
A"o ne odluimo na vrijeme nae odluivanje e esto puta biti nepotrebno
Odluivanje pod pritis"om vremena
>enad$ment vremena &time management'
Stres i vrijeme
Stres menad$ment
*ri razloga zato vremenu treba posvetiti posebnu pa$nju
1. ?e"i su procesi prirodno vremens"i limitirani
6. ?e"ada odlu"u moramo donijeti iznenada i u vremens"oj os"udici
9. In(ormacije sa vremenom zastarjevaju
#ravilno upravljanje vremenom je eliminator stresa
8
S obzirom da smo re"li da treba izbjegavati intuitivno odluivanje! to vidimo iz
pret+odne matrice da vremenu treba posvetiti puno pa$nje &npr. vidjeti "vadrate
Amalo is"ustvaB i uporediti sa malo vremena i puno vremena'
Stoga! odluivanje treba po"uati dovesti u "vadrate sa Apuno vremena
2+. $bjasnite odluivanje u uvjetima siurnosti"
Odluka se donosi u uvjetima sigurnosti kada se tano moe predvidjeti rezultat
svake od mogunosti odnosno alternative rjeavanja problema
2onositelj odlu"e tano zna ta e se dogoditi "ada izabere bilo "oju od
alternativa
>alo se odlu"a donosi u uvjetima sigurnosti
4to se vie udaljavamo od operativni+ odnosno rutins"i+ odlu"a prema ta"ti"im i
strate"im! to su uvjeti odluivanja sve riziniji! odnosno nesigurniji
4to se vie penjemo u +ijerar+iji od ni$i+ prema viim nivoima! to je vei broj
odlu"a "oje se donose na tim viim nivoima u uvjetima rizi"a i nesigurnosti
%reitner 7 Odlu"e u uvjetima sigurnosti - mo$e se rei! donose se u uvjetima
relativne! nego apsolutne sigurnosti
Sigurnost se odnosi na odluivanje u uvjetima i situaciju u "ojima su rezultati
odabarane bilo "oje alternative poznati prije nego to se donese odlu"a.
2-. $bjasnite odluivanje u uvjetima ri)ika"
#oznate su mogue alternative rjeavanja problema! meutim nisu sa sigurnou
poznate posljedice sva"e od alternativa
2onositelj odlu"a mo$e na temelju raspolo$ivi+ in(ormacija procijeniti
vjerovatnou sva"e od mogui+ alternativa
Odluivanje u kojima rezultati nisu sigurni, ali su poznate vjerovatnoe za
razliite rezultate alternativa
Stepen vjerovatnoe da e se ne"i dogaaj desiti rangira se od H do 1! ta"o da je
zbir vjerovatnoa svi+ rezultata 1.
2onositelj odlu"a odredi vjerovatnou za sva"u mogunost
1acanje "oc"e - vjerovatnoa za sva"i broj je ista
5jerovatnoa "oju utvrujemo matemati"im putem! a na osnovu istorijs"i+
podata"a naziva se obje"tivna vjerovatnoa
1H
Subje"tivna vjerovatnoa - procjenom na osnovu bivi+ is"ustava! odnosno
sudova
Rizik se odnosi na odluivanje u uvjetima i situaciji "ada su donosiocu odlu"a
poznate mogue alternative! ali rezultati sva"e od alternativa nisu mu sa
sigurnou poznati. ,ezultati nisu sigurni! ali su poznate vjerovatnoe za razliite
rezultate! odnosno donosilac odlu"e mo$e na temelju raspolo$ivi+ in(ormacija
procijeniti sva"u od mogui+ alternativa.
2/. $bjasnite odluivanje u uvjetima nesiurnosti"
?esigurnu situaciju "ara"terizra nedostata" in(ormacija! nesigurnost dostupni+
in(ormacija! ...
Odlu"a se donosi u uvjetima nesigurnosti "ada se uope ne mogu odrediti
vjerovatnoe sva"e od mogui+ alternativa! odnosno "ada se ne mo$e odrediti
vjerovatnoa za mogue rezultate
*otalna nesigurnost u pra"si je rijet"a
#ostojanje i pouzdanost in(ormacija i &ne'sigurnost
Nesigurnost se odnosi na uvjete i situaciju u "ojima donosilac odlu"e ne zna "oji
e se rezultat odlu"e dobiti "ada se izabere ne"a od alternativa
20. $bjasnite drvo odluivanja i navedite njeove karakteristike i elemente"
Sli"ovita prezentacija situacije odluivanja.
Sastoji se od &"ao i "od matrice odluivanja')
Alternativa
Stanje o"ru$enja
Cvorovi odluivanja i vorovi dogaaja
5jerovatnoe uz stanje o"ru$enja
Isplativost
<=<9>2 #
21. .avedite fa)e interalno procesa odluivanja"
1. Identi(i"acija problema
11
6. 2e(iniranje zadat"a
9. Snimanje i analiza postojeeg stanja
@. :eneriranje alternativa
;. Evaluacija alternativa
D. 2onoenje odlu"e
<. Implementacija odlu"e
E. %ontrola provoenja odlu"e
8. Evaluacija rezultata odluivanja
36. $bjasnite vanost pravilno identificiranja problema kao fa)e interalno
procesa
odluivanja"
5a$nost dobre dijagnoze odnosno precizne i jasne identi(i"acije mogla bi se
uporediti sa sa izborom pravog pravca i smjera na ras"rsnici
A"o se izabere pogrean pravac i smjer neemo stii na $eljenu destinaciju
A"o se pogreno dijagnosticira problem! sve ostalo to slijedi u procesu
odluivanja jedna"o je putovanju u pogrenom pravcu i smjeru.
. tom sluaju mi se bavimo rjeavanjem pogrenog problema
#roblem se mora identi(icirati jasno! sveobu+vatno i cjelovito! tj. u potpunosti!
odnosno ispravno! precizno i jasno.
31. .avedite karakteristike fi)iki( tipova modela odluivanja"
Ima izgled onoga to predstavlja
#redstavljanje stvarno objekta je ta"vo da model treba sadr$avati sve osobine
"oje ima i sam obje"t. &npr. model aviona! graevine su sra)mjerno umanjeni'
#ri"ladni su za pri"az statiki( situacija u speci(inom trenut"u vremena.
*e"o primjenjivi za pri"az dinamine situacije - "ao to je npr. sam rad tvornice'
?isu dobri za istra$ivanje e(e"ata nastali+ usljed promjena u procesu ili sistemu.
?ajee se "oriste u prirodnim naukama i te+nici
: ekonomiji su od manje )naaja
32. .avedite karakteristike analoni( tipova modela odluivanja"
Analogija znai slinost
?pr. te"o je repoducirati geolo"u stru"tura tla na globusu! ali mo$emo "oristiti
boje "oristei pravila trans(ormacije date u legendi.
:ra(ovi - pri"azujemo vrijeme! brzinu! ubrzanje! sile! tro"ove!I
?rafovi su slikoviti prika) realnosti.
3inije! dijagrami! sli"e! ilustracije! sli"e su tipovi gra(i"i+ modela.
2obar je za pri"az dinamini( situacija u procesima i sistemima.
Analogni model je mnogo vie op!i od (izi"og.
33. .avedite karakteristike simbolini( %matematiki(& tipova modela odluivanja"
%omponente i nji+ovi meusobni odnosi dati su pomou simbola.
?ote na muzi"oj s"ali su simbolini modeli zvu"ova &tonova'
1. 5erbalni modeli &sva"odnevni i struni jezi"' &prodava usmeno opisuje
"on"urentnost proizvoda menad$eru prodaje
16
6. >etemati"i modeli
Jezi" matemati"e umjesto rijei "oristi simbole - odnose "oji se mogu
"vanti(icirati ovaj jezi" pri"azuje u obli"u npr. jednaina ili nejednaina i suprotno
rijeima nemaju ni"a"vo materijalno znaenje.
>atemati"i model je najla"i za manipulaciju i naj"orisniji za menad$ment.
?pr. sistem jednaina mo$e biti model "oji opisuje ne"i proces i to je simbolini
&matemati"i' model! do" je "orenspodirajui gra( analogni model
Optimizacija
Matematiki model
>atemati"i model je kvantitativna pre)entacija realnosti.
5eoma su popularni u svim poljima biznisa.
1ilo "oja matemati"a (ormula ili jednaina je model "oji mo$e bit "oriten za
simulaciju ili Ata7a"oB analizu.
>atemati"i model je u ne"u ru"u menaderska laboratorija@ &e"sperimentie
na slian nain "ao i (iziar u laboratoriji'.
#rimjer) (ormula za po"rivanje vlastiti+ tro"ova! za raunanje ta"e "ada su
vlastiti tro"ovi po"riveni)
J K F0L&#75'
:dje su)
J - ta"a "ada su vlastiti tro"ovi po"riveni
# - cijena ili srednji pri+od po proizvodu
5 - varijabilni tro"ovi proizvoda
F0 - u"upni (i"sni tro"ovi.
3#. .avedite prednosti i oranienja kori7tenja modela odluivanja"
#rednosti)
1. :eneralno uzevi lagani su za upotrebu i jeftiniji nego da postupamo u stvarnim
situacijama.
6. Osiguravaju sistematian pristup rjeavanju problema
9. #oveavaju razumijevanje problema
@. Od "orisni"a za+tijevaju da budu odreeni u vezi sa ogranienjima i ciljevima.
;. Slu$e "ao "onzistentan alat za procjenjivanje
D. Osiguravaju standardiziranu (ormu analiziranja problema
<. Omoguuju da se unese snaga matemati"e
E. Omoguuju menad$erima da analiziraju slo$ene situacije uz pomo pitanja Ata
a"oB. &4ta e se desiti sa pro(itom a"o porastu tro"ovi zali+a za 6;='
8. Izrauju se za potrebe menad$era i o+rabruju nji+ov input
1H. ,educiraju vrijeme potrebno za donoenje odlu"e
Ogranienja)
1. ?e"i modeli mogu biti skupi i za+tijevati dosta vremena za razvoj i testiranje
6. >odel je mogue nekorektno primjenjivati! a dobijene rezultate krivo
interpretirati.
9. >ogunost prenala7avanja "vantitativni+ u odnosu na "valitativne in(ormacije
@. Pojednostavljuju se varijable uzete iz realnog svijeta
19
;. Izrada modela mo$e postati sama sebi svr(om
SESIJA ;
9;. Objasnite odluivanje u uvjetima sigurnosti i odreenostiM
9D. Objasnite odluivanje u uvjetima rizi"aM
9<. Objasnite odluivanje u uvjetima neizvjesnostiM
9E. %oje su te+ni"e! posmatrano sa aspe"ta izvjesnosti! primjerene za odluivanje na
nivou top menad$menta a "oje na nivou menad$era prve linijeN
98. ?avedite te+ni"e odluivanja u uvjetima rizi"a i objasnite te+ni"u stabla odluivanjaM
>onte 0arlo te+ni"a
Oe"ivana vrijednost
>atrica &tabela' odluivanja
2rvo odluivanja
1@