1.

Hardware
Pojam Hardware obuhvaa sve fizike komponente kompjutera. Sam hardware se
najjednostavnije moe podijeliti na glavni i periferni, gdje se glavnim komponentama smatraju
one koje su neophodne za rad kompjutera pro!esor, memorija, matina ploa", a perifernim sve
ostale. Svaka rasprava o hardwerskim komponentama i brzinom njihovog razvoja usko je
povezana sa #ooreovim zakonom koji diktira porast brzine i kompleksnosti mikropro!esora, $to
nadalje diktira razvoj ostalih komponenti.
2. Motherboard ili Matina ploa
#atina ploa je osnova ustroja modernog kompjutera. %na je mjesto ali i sredstvo integra!ije
svih komponenti potrebnih za rad kompjutera. &jeni sastavni dijelovi omoguuju komunika!iju
izme'u razliitih kompjuterskih komponenti, te samim time njihovu integra!iju u funk!ionalnu
!jelinu. (ana$nje matine ploe su ustrojene po zajednikom osnovnom kon!eptu. &a matinoj
ploi se nalaze mjesta za fiziko spajanje raznih komponenti kao npr. utor za pro!esor,
memoriju, vrsti disk, grafiku karti!u, mjesto za spajanje mi$a i tipkovni!e i dr." te ipovi koji
omoguuju prijenos podataka do matine ploe i obrnuto. % funk!ioniranju svih tih komponenti
brinu se dva pro!esora &orthbridge i Southbridge". )strojem se razlikuju od glavnog pro!esora
jer su sastavljeni od dijelova kontrolera" koji imaju ulogu kontrole pojedinih dijelova hardwarea
koje spajamo na matinu plou.
SLIKA 1. Matina Ploa
1
3. Northbridge
) standardnoj strukturi modernih matinih ploa &orthbridge omoguuje i kontrolira
komunika!iju najbrih, a samim tim * najzahtjevnijih perifernih komponenti kompjutera a to su
+P) pro!esor", ,-# radna memorija" i -.P grafika karti!a"".
4. Southbridge
Southbridge je druga kontrolna komponenta matine ploe. %n kontrolira ostale, manje zahtjevne
komponente matine ploe kao $to su P+* sabirni!a, -/- i S-/- port, serijski i paralelni
portovi, )S0, 1thernet 2-&", itd.
5. CPU ili Proceor
+P) 3 Central Pro!essing Unit 3 +entralni pro!esorski ustroj, ili samo 4pro!esor4 je skup
elektronikih sklopova koji su u stanju izvr$iti raunalni program. ) samim zae!ima raunalne
tehnologije, navedeno je bio jedan kompletan ure'aj veliine ormara, te se je s vremenom brzina
izvr$avanja poveavala kako su se uporabljene komponente fiziki smanjivale, od tranzistora pa
do integriranog kruga. #inijaturiza!ija komponenti i sve vei broj logikih sklopova unutar jedne
integrirane !jeline ima za rezultat da su svi potrebni elementi +P) u jednom ipu nazvanom
4mikropro!esor4. Prvotni razvoj +P) bio je usmjeren u poveanju radnog takta glede poveanja
mogunosti obra'enih podataka u jedini!i vremena, dok je dana$nji trend ide u prav!u
uskla'enog rada vi$e +P) jedinki paralelna obrada" izvedeno u okvirima jednog jedinstvenog
kui$ta mikropro!esora do uskla'enog rada skupa raunala.
!. CH"P
(oslovno5 eton. Popularni naziv za elektroniki sklop, odnosno integrirani skup tranzistora
izveden u jednom kui$tu. %vo je osnovni gra'evni element suvremenih raunala, pri emu se
izraz koristi za sve sklopove izvedene u jednom kui$tu bez obzira na njegovu namjenu
pro!esori, memorije, upravljaki sklopovi i slino"
2
#. $"%S
Poda!i koji su potrebni za rad matine ploe smje$teni su u mali ,%# ip koji je odijeljen od
ostatka memorije i tako za$tien od utje!aja programa koje pokreete na kompjuteru. 6ontrola
matine ploe omoguena je preko 0*%S3a 0asi! *nput7%utput S8stem 9 osnovni sistem
ulaza7izlaza" koji je ustvari mali operativni sistem iskljuivo zaduen za kontrolu rada matine
ploe * komponenti spojenih na nju.
&. '%S (Disc Operating System)
(anas ve polako napu$ten oblik operativnog sustava kod kojeg se naredbe zadaju u obliku
teksta. %vaj operativni sustav osnova je razvoja suvremenih raunala, a operativni
sustav (indow izvorno je razvijen kao nadogradnja '%S3a.
). *+P
Poveana snaga grafikih karti!a imala je za posljedi!u i potrebu za poveanjem memorijske
propusnosti i brzine komunika!ije izme'u same grafike karti!e i &orthbridg3a koji ju kontrolira.
:ato je dizajniran poseban utor za grafike karti!e 9 -.P advan!ed graphi!s port" koji je to i
omoguio. #e'utim ni protok koji omoguuje -.P nije dovoljan najnovijoj genera!iji grafikih
karti!a, te se sve vi$e poinje upotrebljavati P+*31;press <=;" utor koji omoguuje skoro etiri
puta veu propusnost memorije oko >.b7sek".
1,. PC" i PC"-./pre
P+* Peripheral +omponent *nter!onne!t" utori su dio matinih ploa ve niz godina i osnovni su
nain spajanja perifernih komponenti kompjutera. ) novoj genera!iji kompjutera njihovu
funk!iju sve vi$e preuzimaju P+*31;press utori <;" zbog svoje poveane brzine * memorijske
propusnosti.
11. 0u1per
?umper 3 Premosnik 3 #ala plastina utini!a s dva otvora namijenjena za elektrino spajanje dva
pin3a utikaa mu$ki izvadak prikljuka". Sastavni dio svake matine ploe, a mjesto kori$tenja je
slino mu$kom konektoru. )obiajeno na mu$kom konektoru stoje oznake 4%&4 i 4%@@4. 4%&4
ukazuje na potrebu da se dva pina premoste i da se uspostavi elektrina veza, a 4%@@4 ukazuje da
navedena veza nije potrebna. (akle, ne$to slino prekidau ali jednostavnije jeftinije". (ana$nje
3
matine ploe sve manje koriste premosnike jer se sva pode$avanja vr$e automatski,
elektronikim premosni!ima, posredstvom programske potpore 0*%S3a.
11. 2%M
,%# ,ead3onl8 memor8" je vrsta memorije koja slui samo za spremanje podataka i njihovo
itanje ali ne i za zapisivanje novih podataka otuda naziv Aread onl8B". %vakva memorija je
prisutna u skoro svim elektronikim ure'ajima jer sadri osnovne podatke ure'aja i, u veini
sluajeva, neki osnovni program u sluaju matine ploe to je 0*%S".
12. 2*M
,-# ,andom a!!ess memor8 9 memorija nasuminog pristupa" je radna memorija kompjutera.
%na sadri sve trenutno aktivne podatke tj. podatke s kojima se ne$to radi ili koji se mijenjaju.
,azlikuje se od vrstih diskova i ostalih, slinih tipova memorije,po svojoj brzini koja je i
nekoliko stotina puta vea, te po injeni!i da su svi poda!i odmah dostupni jer nema ekanja na
neki fiziki dio ure'aja kao npr. magnetska glava unutar vrstog diska 9 otudai termin
AnasuminoB u samom imenu". &o, za razliku od vrstog diska ili dvd3a, ,-# nije trajni medij
za spremanje podataka jer se oni gube iskljuivanjem kompjutera. ,azlog tome je $to se poda!i u
,-# ne spremaju kao neka fizika promjena kao npr. laserska udubljenja na (C(3u" neko
postoje samo kao trenutni elektrini naboj.
13. Hard 'ic
Dvrsta okrugla ploa disk" s magnetizirajuim svojstvima namijenjena pohrani podataka. moe
sadravati vi$e ploa koji okree elektromotor, a smje$tene su u hermetiko kui$te u kojem je
proi$en zrak. #etalne ploe unutar krutog diska su presvuene tankim slojem magnetizirajue
tvari a magnetske glave koje klize tik iznad ploa upravljaju smjerom magnetskih domena i tako
pohranjuju ili oitavaju podatke. )daljenost glava od ploe je manja od veliine molekule dima,
te je jasno za$to je sav mehanizam zatvorenom kui$tu s proi$enim zrakom.
4
14. *3*
-dvan!ed /e!hnolog8 -tta!hment" je primarno suelje za spajanje vrstih diskova unutar
kunih kompjutera. &ajvee ogranienje tehnologije je duina kablova, koje ne mogu prijei E,F
metara, zbog ega je ovaj nain spajanja i ogranien na osobne kompjutere. ) praksi, matine
ploe imaju dva -/- utora ili kanala" te je na svaki utor mogue prikljuiti dva ure'aja.
15. S*3*
Serial -/- predstavlja evolu!iju -/- standarda. :natno je poveana brzina prijenosa i duina
kabela, te je sam kabel smanjen, pa sada svaki ure'aj koristi svoj kabel te tako ne dijeli brzinu sa
drugim ure'ajima. /ako'er je rije$eno i ogranienje kanala koje moe imati matina ploa, a
samim time i je povean i broj ure'aja koji mogu biti spojeni na takvu matinu plou.
1!. "'. (Integrated Device Electronics)
/ehnologija prikljuivanja ure'aja na raunalo. %va tehnologija u prvom je redu namijenjena
prikljuivanju neizmjenjivih magnetnih diskova, no danas se koristi i za prikljuivanje drugih
ure'aja. :ajednika je osobina svih tih ure'aja da su uvijek izvedeni kao sklopovi koji se
ugra'uju u raunalo. Prednost ove tehnologije je mala !ijena potrebne elektronike $to smanjuje
!ijenu ure'aja, a nedostatak je nizak broj podranih ure'aja G po kanalu" i relativno male brzine
prijenosa podataka. Cremenom je ova tehnologija razvila !ijeli niz dodatnih pobolj$anih"
5
standarda kako bi se poveale brzine, no nikada nije otklonjeno ogranienje u pogledu broja
prikljuenih ure'aja
1#. 4*35 4*31! i 4*332
@ile -llo!ation /able @-/" je tabli!a smje$taja datoteka koja se nalazi na poetku diska te sadri
podatke o svim datotekama na disku njihovo ime, fiziku pozi!iju, pozi!iju unutar hijerarhije u
kojem direktoriju se nalazi", itd. &ajvee promjene koje su se dogodile u razvoju ovog
datotenog sistema od @-/ do @-/HG" je koliina podataka koju je mogao opisati tj.
sadravati". /ako je @-/ mogao imati G #b prostora, @-/<= je mogao sadravati HG #0
prostora $to i nije bio toliki problem kad se uzme u obzir da su najvei vrsti diskovi, u vrijeme
kad je uveden, imali kapa!itet od GE #b", a @-/HG koji se jo$ uvijek koristi u velikom broju
kompjutera" moe sadravati <GI.JJ .b najvea mogua veliina jedne datoteke je I .b". &o,
ovaj datoteni s8stem je zastario ba$ zbog ogranienja koliine podataka koje moe sadravati.
<GI.JJ .b zvui puno, no ta je koliina podataka ili bolje reeno koliina slobodnog prostora"
postala premala ak i kunim korisni!ima, dok su potrebe poslovnih i akademskih kompjuterskih
sistema ve odavno pre$le grani!u petabajta. :bog toga su razvijeni novi datoteni sistemi koji
nemaju takva prostorna ogranienja te sadre mnoge dodatne mogunosti manipula!ije i za$tite
podataka.
1&. N34S
&/@S &ew /e!hnolog8 @ile S8stem ili datoteni sistem nove tehnologije" logiki je nasljednik
@-/HG sistema i podrava Kindows &/, Kindows GEEE, Kindows LP operativne sisteme.
.lavne prednosti pred @-/HG sistemno su znatno bolji opis datoteka i praktino neograniena
koliina podataka koju moe opisati.
1). US$
)niversal Serial 0us" je najra$ireniji takav nain spajanja ure'aja jer omoguuje veliku brzinu
prijenosa, vee udaljenosti ure'aja i kompjutera te, zbog svog asimetrinog ustroja, omoguuje
spajanje vi$e )S0 ure'aja na jedan kanal teoretski je mogue spojiti <GM ure'aja". )re'aji koji
se mogu spojiti putem )S03a nisu samo ure'aji za spremanje podataka, nego i svi ostali periferni
ure'aji kao $to su mi$evi, tipkovni!e, printeri, skaneri, itd. )re'aji u nekim sluajevima mogu
imati vlastito napajanje ali oni manje zahtjevni mogu koristiti kompjutersko napajanje jer )S0
kabel moe kontinuirano napajati ure'aje sa J volti.
6
2,. 'e6ice dri6er (driver)
,aunalni program koji se ukljuuje u operativni sustav kako bi se sustavu dodala podr$ka za
neki sklop. %vakav program razvija proizvo'a ure'aja kako bi osigurao udruivost ure'aja s
operativnim sustavom.
21. Mode1
#odem 3 M%dulator3'.Modulator 3 Prijenos digitalnih podataka preko analogne telefonske
linije na nain da se 4E4 i 4<4 zamjene s analognim sinusnim signalom razliite frekven!ije
frekventna modula!ija" unutar govornog spektra kojeg prenose P// ure'aji HEE3HIEE Hz".
Prijenos je half3duple; tipa jer se isti komunika!ijski kanal jedna telefonska pari!a" koristi
izmjenino za oba smjera. 0rzina prijenosa signala uglavnom je ista kod svih standarda prijenosa,
ali je razlika u tome $to napredniji standardi koriste saimanje podataka poslanih od raunala
prije postupka modula!ije te se u prijemu po demodula!iji vr$i raspakiranje saetog sadraja prije
nego se u digitalnoj formi isporue odredi$nom raunalu. %vakav prijenos je jako spor i ova
tehnologija sve se manje koristi jer vi$e ne zadovoljava potrebe prosjenog korisnika.
22. "S'N
*S(& *ntegrated Servi!es (igital &etwork" je istovremeno naziv za nain povezivanja i za skup
protokola koji omoguuju to povezivanje. Problem koji je uvijek bio vezan uz upotrebu modema
je mala brzina prijenosa podataka koja je postala sve oitija za razvojem sve zahtjevnijih
programa" i nemogunosti istovremenog prijenosa podataka i kori$tenja telefonske linije za
razgovor. /o je rije$eno uvo'enjem *S(& tehnologije kojom se digitalni signal vi$e ne pretvara u
analogni nego se on direktno $alje prema drugom kompjuteru. %vakav prijenos podatakaje bri i
stabilniji sa manje gre$aka u prijenosu". Standardna *S(& tehnologija, dakle ona koju
upotrebljavaju kuni korisni!i, u sebi sadri dva kanala za prijenos $to znai da istovremeno
mogu postojati dva prijenosa podataka digitalni prijenos podataka i telefonski razgovor, a
mogue je istovremeno koristiti i oba kanala za prijenos podataka te tako udvostruiti brzinu
prijenosa". Cano je napomenuti da fiziki nema promjene ako usporedimo sa upotrebom
standardnog modema jer se upotrebljavaju iste telefonske i!e. ,azlika je u tome da *S(& ne
7
pretvara digitalni signal u analogni kao $to to radi modem, nego se signal prenosi direktno u
digitalnom obliku, $to omoguuje prijenos puno vi$e podataka kroz isti komad bakra.
23. 'S7
* *S(& i (S2 (igital Subs!riber 2ine" su tehnologije direktnog prijenosa digitalnih podataka,
no za razliku od *S(&, (S2 koristi puno vei raspon frekven!ija te time postie puno bri
prijenos podataka na istom telefonskom kablu. )z ovu poveanu brzinu promijenio se i nain
kori$tenja ovakvih linija. :bog poveane brzine nije vi$e isplativo naplaivati korisni!ima
vrijeme provedeno na internetu nego se naplauje koliina podataka koju korisnik prenese.
Posljedi!a je da se vi$e nije potrebno spajati * odspajati svaki put kad elimo na *nternet, nego je
veza uvijek prisutna i sam kompjuter je uvijek Non3lineA.
24. *'S7
Postoji nekoliko varija!ija (S2 tehnologije, a ona prisutna kod nas se zove -(S2 -s8mmetri!
(igital Subs!riber 2ine". &egativna strana ove varija!ije krije se iza rijei -s8mmetri! koja
oznaava asinkroni nain prijenosa podataka. /o znai da se poda!i ne mogu istovremeno
prenositi na va$ kompjuter download" i sa va$eg kompjutera upload", nego se to doga'a
naizmjenino. ) praksi posljedi!a toga je da kada ne$to $aljete npr. neki mail" brzina downloada
se smanji.
25. .thernet 87*N9
1thernet je tehnologija namijenjena direktnom spajanju kompjutera u lokalne mree 2-& 9
2o!al -rea &etwork". Primarna razlika izme'u spajanja dvaju kompjutera sa modemom ili
*S(& te slinim tehnologijama" i spajanja kompjutera 1thernet teologijom je upravo u spajanju.
6ompjuter se modemom *S(& ili slinom tehnologijom" spaja samo na jedan drugi kompjuter
dok se 1thernet3om povezuje vi$e kompjutera koji su istovremeno svi povezani. 0rzina 1thernet
standarda znatno prema$uje brzine u sluaju ostalih naina spajanja i moe iznositi i nekoliko
.07sek.
2!. (*N
8
(*N wide area network" je $iroko rasprostranjena raunalna mrea jo$ se naziva i globalna
mrea", a doslovno znai raunalna podatkovna mrea. /akva mrea sastavljena je od lokalnih
mrea od kojih svaka ima svoju arhitekturu, a prostire se na veem zemljopisnom
podruju.6oristi se za me'usobno povezivanje udaljenih raunala ili lokalnih mrea 2-&" i
prijenos digitaliziranih informa!ija. &ajpoznatija izvedba globalne mree je *nternet.
2#. 3CP
3CP (Transmission Control Protocol) #reni protokol za razmjenu informa!ija koji je osnova
suvremene komunika!ije na *nternetu. %moguava razmjenu paketa pri emu se nadzire njihov
protok i provjerava ispravnost pojedinog paketa. )potrebljava se kao nadgradnja "P protokola te
stoga naje$e susreemo oznaku 3CP:"P koja oznaava upotrebu oba protokola.
2&. "P
*P jedinstvena etvero3brojana dekadna adresa koja se dodjeljuje svakoj domeni na *nternetu. u
osnovi do je adresa koju *P protokol koristi nakon ini!ijalne uspostave veze izme'u korisnika i ne
mogu u mrei biti dva korisnika s istim *P adresom. 6ako broj korisnika svakim danom sve vi$e
raste broj dostatnih javnih *P adresa sve je manji, te se pribjegava &-/ mehanizmu kod kojeg se
iza jedne javne adrese 4krije4 !jelokupna privatna mrea bilo koje privatne klase. Sav promet
izvan mree vidi se javno kao promet samo s jedne izlazne adrese ure'aja koji implementira
&-/.
2).N*3 (Network Address Translation)
1lektroniki sklop ili raunalni program ija je zadaa prevo'enje *P adresa. %vaj postupak
omoguava prikljuivanje lokalne mree koja koristi vlastiti sustav *P adresa na javnu mreu na
primjer *nternet", pri emu se *P adrese raunala na lokalnoj mrei pravilno prevode na javne *P
adrese $to omoguava nesmetani pristup do *nternet sadraja.
9
3,. 'NS
(&S 3 'omain Name S8stem 3 6omunika!ija izme'u pojedinih raunala u mrei zasniva se na
prin!ipu razmjene *P adresa. :apamtiti $to se krije iza pojedinih brojki vrlo je neuinkovito.
Stoga je osmi$ljen sustav prepoznavanja preko (%#1&- i *#1&- raunala. Svakoj mrei
dodjeljuje se naziv kao 4buzdo.!om4", a raunalima u njoj pridjeljuje se neko ime kao &ada,
,azvoj i slino" prema nekakvoj sistematiza!iji dodjela imena. *menu raunala s domenom
pridjeljuje se njegova *P adresa u (&S tabli!i a posluitelj ovim servisom omoguavaj
prevo'enje istih iz jednog oblika u drugi. +ijeli *nternet, koji je tako'er jedna velika mrea,
koristi (&S mehanizam.
31. U'P
U'P ser Datagram Protocol" je protokol koji se nalazi u delu transportnog nivoa %S* modela,
i kao takav je uz /+P jedan od baznih *nternet protokola. )(P omoguOava slanje kratkih poruka
datagram" izmePu aplika!ija na umreenim raQunarima. ) odnosu na mreni *P" nivo )(P
dodaje samo funk!ije multipleksiranja i proveravanja gre$ke prilikom preno$enja podataka, a
nema moguOnost provere primanja poruke jer ne Quva informa!iju o stanju veze tj. radi na
prin!ipu po$alji i zaboravi". :bog toga se koristi kada je bitnija brzina i efikasnost od
pouzdanosti, npr. za prenos govora u realnom vremenu Co*P telefonija", a takoPe i kada je
potrebno slanje iste poruke na vi$e odredi$ta multi!ast"
32. 2outer
,outer 3 )smjernik 3 ,aunalo posebne namjene, sa spe!ifinom programskom potporom, koje
upravlja komunika!ijom izme'u dvije ili vi$e mrea. )smjernik se usredotouju na krajnje adrese
paketa podataka koji prolaze kroz njega i odluuju kojim putom e ih poslati, odnosno daje
naputak narednom usmjerniku kamo da $alje podatke. ,adi na treem sloju %S* modela.
33 . (orld wide web (!e"# www)
10
#rea koja nastaje me'usobnom povezano$u (eb tranica dostupnih na *nternetu. (anas
sadri milijune strani!a i dnevno se poveava dodavanjem koliina podataka koje prosjean
ovjek ne moe proitati tijekom svog biolo$kog ivota. %groman sustav koji sadri strahovito
puno informa!ija i omoguava upuenom korisniku brz i lagan pristup do nezamislivo velikog
broja razliitih informa!ija.
34. Ser6er
,aunalo koje funk!ionira kao posluitelj. *ako je svako raunalo u mrei u veoj ili manjoj mjeri
posluitelje, jer je mogue da se preko njega daju usluge ispisa bliem okoli$u, pod posluiteljem
se obino misli na raunalo koje okoli$u nudi raznolike usluge i koje je sklopovski kon!ipirano
na nain da radi neprekidno do kvara, te ima ugra'ene redundantne sklopove za kljune funk!ije
kao napajanje, ,-*( diskovni sustav, radna memorija s provjerom pariteta podataka i slino.
(akle i u sluaju otkaza nekog od ure'aja moe nastaviti raditi i ouvati funk!ionalnost.
6valiteta sklopova koji se ugra'uju u posluitelje stoga je za red veliine vea, a s time naravno i
njegova !ijena.
35. Pro/; Ser6er
Pro;8 server je zapravo server koji je postavljen i pode$en tako da se sve opera!ije mogu
obavljati preko njega tako da na internetu ostanete potpuno anonimni. :apravo Pro;8 server slui
da primi ili po$alje informa!ije a zatim iste proslijedi vama. ,e!imo preko pro;8 servera idete na
strani!u www.netakademija.tvz.hr , vi ete se prvo spojiti na pro;8 server koji e pokupiti sve
informa!ije sa navedene strani!e te e ih proslijediti vama. 0itna stvar je da e prilikom tog
postupka u logovima poseta ostati *P adresa pro;8 servera a ne va$a.
3!. <li=ent (client)
%znaka za bilo koji raunalni program koji slui za prihvat i prikaz podataka, odnosno
komunika!iju s raunalom koje ima ulogu servera. ?ednostavnije reeno, klijent oznaava
raunalni program ponekad i raunalo" koje se koristi uslugama servera.
3#. (eb pregledni> (!e" "rowser)
11
Program za pristup (eb tranica1a, odnosno prikaz H3M7 sadraja. %moguava prikaz
informa!ija, pristup do razliitih sadraja na strani!i i kori$tenje veza linkovi" za pristup do
drugih strani!a. &ajpopularniji pregledni!i danas su5
@irefo; 3 besplatan preglednik otvorenog koda
#ozilla 3 imenom #ozilla danas nazivamo spoj @irefo;a i /hunderbirda
%pera 3 besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke %pera
*nternet 1;plorer 3 besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke #i!rosoft
.oogle +hrome 3 besplatan preglednik od .oogle
Svi navedeni su grafiki programi tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadraje". %sim
grafikih postoje i tekstualni pregledni!i koji mogu prikazivati samo tekst npr. RlinksR i Rl8n;R" i
spe!ijalizirani govorni pregledni!i kakve mogu koristiti slijepe osobe.
3&. U27 (ni$orm %eso&rce 'ocator# adresa mre(ni) res&rsa)
6rati!a kojom se oznaava adresa neke strani!e. %bino sadri adresu raunala, a zatim i toan
naziv mape i zapisa u kojima se nalazi traeni dokument.),2 je va$a adresa na internetu tj. kad
se utipka u internet pretraiva, govori mu gdje su smje$tene va$e strani!e kako bi ih mogao
prikazati. ,esurs na koji pokazuje ),2 adresa moe biti H/#2 dokument web strani!a", slika,
ili bilo koja datoteka koja nalazi na odre'enom web serveru. ),2 adresnu sintaksu prvi put je
definirao /im 0erners32ee za primjenu na Kebu, a trenutno kori$teni standardi su definirani
*nternetskim standardom ,@+ <MH>. ),2 je jedna od temeljnih inova!ija u povijesti *nterneta.
Sintaksa ove adrese je smi$ljena kako bi bila generika, pro$iriva, te u mogunosti prikazati
adresu u bilo kojem setu znakova uz uporabu ogranienog seta -S+** znakova".
3). ?e@a (link)
hyperlink" 2ogika struktura na nekoj (eb tranici koja predstavlja spoj s nekim drugim
sadrajem na istoj (eb tranici ili sadrajem neke druge (eb tranice. 6orisnik klikom na
grafiki simbol ili tekst koji predstavlja vezu i sadri adresu odgovarajueg sadraja zapravo
poziva sadraj na koji ukazuje veza. %vo je osnova !ijele strukture Keb3a jer omoguava
12
me'usobno povezivanje razliitih dokumenata pa korisni!i mogu preko pojedinih strani!a
pristupati do drugih strani!a i ponavljati ovaj pro!es kreui se kroz dostupne informa!ije.
4,. 'ownload
Postupak preuzimanja podataka s *nterneta, odnosno prijenos podataka s nekog raunala
prikljuenog na *nternet na raunalo korisnika. 6od nas u literaturi esto se govori i
o SRskidanjuSR podataka ili zapisa.

41. Upload
Prijenos podataka s korisnikovog raunala na neko drugo raunalo naje$e 43P server".
Postupak kojim korisnik $alje podatke na neko drugo mjesto kako bi oni tamo postali dostupni
zainteresiranom korisniku. %vaj postupak provodi se u sluaju kad korisnik na server prenosi
sadraje koje e drugi kasnije vidjeti kao (eb tranice.
42. SA7 (Str&ct&red *&ery 'ang&age)
Poseban programski jezik za pristup bazama podataka, postavljanje uvjeta i pretraivanje baza
podataka. ST2 pripada skupini tzv. nepro!eduralnih upitnih jezika i slui za dohvat, promjenu,
dodavanje i brisanje podataka, kao i za oblikovanje strukture podataka unutar rela!ijskih baza
podataka.
43. PHP (Personal )ome page# oso"na internet stranica)
PHP je programski jezik interpreterskog tipa namjenjen izradi softverskih aplika!ija koje se
izvr$avaju na Kindows ili na )&*L3olikim serverima npr. 2inu;". Podrava i pro!eduralno i
objektno orjentirano programiranje. &aje$e se koristi kao razvojna platforma za interaktivne
*nternet strani!e.
44 .43P (+ile Trans$er Protocol# protokol ,a pri-enos datoteka)
13
Protokol za razmjenu podataka na *nternetu. ,adi na naelu servera koji prepoznaje odre'eni
skup naredbi i omoguava prijenos podataka zapisa" izme'u servera i korisnikovog raunala i to
u oba smjera. :a pristup poda!ima po ovom protokolu koriste se posebni programi @/P klijent".
no suvremeni Keb pregledni!i omoguavaju pristup do @/P sadraja, ali rijetko kada podravaju
prijenos podataka na server. %sobitost @/P3a s obzirom na Keb, odnosno protokol H//P" je u
tome $to podatke ne moemo pregledavati u njihovom izvornom obliku prije nego $to ih
prenesemo u svoje raunalo.
45. Coo>ie (kola.i/)
#anja koliina informa!ija koju server neprimjetno $alje korisniku te na taj nain kod korisnika
uva podatak o posjeti strani!ama. %vi poda!i omoguavaju uvid u to kada je korisnik pristupio,
koliko puta i koje sadraje je pregledao. %sim toga ovo rje$enje omoguava da svaki korisnik
individualno podesi odre'ene postavke za rad s programom. &a primjer, korisnik moe detaljno
odrediti nain upotrebe *nternet pretraivaa. %vakvo rje$enje nailazi na osudu informatikih
krugova koji su zabrinuti zbog razliitih oblika povrede privatnosti i sigurnosti jer oni tvrde da to
autoru strani!a omoguava neovla$teno prikupljanje osobnih podataka o posjetitelju.
4!. e-1ail (e0mail# electronic mail# elektroni.ka po1ta)
(anas bez sumnje najra$ireniji oblik razmjene poruka na *nternetu. %snovna prednost ove
tehnologije je jednostavnost kori$tenja, podr$ka prijenosu razliitih vrsta zapisa i injeni!a da
korisnik poruke ita u trenutku kad on za to ima volje i vremena.
4#. Mail bo1b
:loban postupak kod kojeg se nekom primatelju upuuje velika koliina elektronikih poruka,
esto i znatne duine zatrpavanje elektronikim porukama". %bino su upuene poruke ljutog i
uvredljivog sadraja i odgovor na neije pona$anje ili provoka!ije. %vaj postupak nije dozvoljen
pa poinitelj moe odgovarati za slanje i izgubiti svoj korisniki raun.
4&. Spa1
14
&aziv u argonu" kojim se oznaava sva neeljena po$ta. Pretpostavlja se da ime dolazi od
istoimenog naziva konzerviranog mesnog proizvoda radi toga $to je njegov proizvo'a u -meri!i
u jednom trenutku poduzeo izuzetno agresivnu reklamnu kampanju pa su pojedin!i dobivali i
nekoliko desetaka tiskanih poruka od proizvo'aa.
4). Hac>er
Ha!ker 3 %soba koja je vje$ta u programiranju, osobito u strojnom jeziku i koja potanko poznaje
sve tajne raunalnog sustava. &erijetko svoja znanja koriste i u neprofesionalne svrhe, odnosno
za pisanje mali!ioznog koda kojemu je svrha napraviti nekakvu $tetu. 6oristi se i naziv 4+ra!ker4
koji se odnosi na osobe koji preinakom koda programske potpore nekog proizvo'aa 4zaobilaze4
autoriza!iju i registra!iju izvrtanjem odredi$nih adresa nekog *@3/H1&312S1 ispitivanja na
primjer".
5,. Crac>er
&aziv u argonu" za osobu koja uni$tava za$titu nekog programa ili servera na *nternetu. *deja je
da korisnik izradi najmanju moguu izmjenu u izvornom programu $to e rezultirati potpunim
iskljuivanjem i zanemarivanjem svih oblika za$tite. /o je osnovni postupak koji omoguava
nedozvoljeni pristup sadrajima, odnosno piratsko distribuiranje raunalnih programa.
51. ?iru
,aunalni program napisan u prvom redu kako bi prouzroio $tetu razliitim korisni!ima.
Samostalno se rasprostire tako $to se prikljui nekom programu pa kaemo da je takav program
zaraen. Pokretanje tog programa na raunalu zarazit e i !ijelo raunalo, odnosno virus e se
prikljuiti na veinu programa dostupnih na raunalu, a zatim e ispuniti svoju zadau, na primjer
obrisati ili o$tetiti neke zapise ili na neki drugi nain smetati korisniku. Program moe svoju
$tetnu aktivnost neko vrijeme ograniiti kako bi period mirovanja iskoristio da zarazi razliite
programe i putem njih se pro$iri na druga raunala. *nternet je kao medij posebno pogodan za
$irenje virusa jer korisni!i dosta esto neoprezno razmjenjuju zapise i programe i primljene
15
programe izvr$avaju bez ikakve provjere antivirusnim programom. ) novije vrijeme napisani su i
virusi koji se $ire preko mree kori$tenjem drugih postupaka, na primjer kao cript
52. *nti6iruni progra1i (antivir&s so$tware)
,aunalni program ija je zadaa $tititi raunalo od zaraze virusima i drugim neeljenim
programima. Program provjerava sadraje koji dospijevaju na raunalo i prema unaprijed
zadanom opisu poku$ava prepoznati virus. (anas je praktino nemogue koristiti raunalo
prikljueno na *nternet ako na njega nije instaliran ovakav program
53. (or1 8Cr69
6ompjuterski !rv je program ili skupina programa" koji je sposoban ra$iriti svoje funk!ionalne
kopije ili samo neke segmente na druga raunala. %bino to radi preko mree. +rv na
domainskom raunalu H%S/ K%,#" !jelokupan se nalazi i izvr$ava na tom domainskom
raunalu, a vezu s mreom koristi samo za svoje razmnoavanje na druga raunala. %vaj tip !rva
nakon $to pokrene svoju kopiju na novom infi!iranom raunalu samostalno uni$tava svoju
prvobitnu kopiju. &a taj nain u odre'enom trenutku negdje na mrei uvijek se nalazi samo jedna
kopija tog !rva. &a taj nain !rv neprestano kulja mreom zameui trag za sobom. %vaj tip !rva
naziva se jo$ i Aze!B ,-00*/" upravo zato $to stalno bjei uokolo mreom.
+rvi relativno rijetko posjeduju destruktivan kod namijenjen uni$tavanju podataka, no zbog svoje
sposobnosti neogranienog kreiranja vlastitih kopija, u stanju su zagu$iti promet na pojedinim
segmentima mree.
54. 3ro=an>i <on=
/rojanski konj zapravo nije virus, iako se pod tim pojmom esto podrazumijeva. %n je upravo
ono $to mu govori ime, program koji je u stanju uiniti stvari koje nisu definirane njegovim
spe!ifika!ijama ili dokumenta!ijom. /rojanski konj sam po sebi nije destruktivan, no vrlo esto
sadri kod koji se aktivira nakon $to korisnik pokrene naizgled neki bezazleni program. &pr. s
interneta skinete neki AsharewareB za rad npr. s fontovima. Program je po vama genijalan, s
fontovima inite uda, jedino nakon $to iz izbornika tog programa deset puta izaberete op!iju
-bout...on vam obri$e !ijeli disk. %vaj program nema u sebi ugra'en kod koji mu omoguuje
samostalno razmnoavanje, ali se ipak moe razmnoavati ukoliko netko posudi nekome kopiju
16
na kojoj se nalazi ovaj program. (ana$nji trojanski konji najvi$e se $ire putem peer to peer mrea
ApretvarajuiB se da su trenutno popularni programi ili !ra!kovi za najnovije uslune programe.
5!. $ac>door
0a!kdoor e se uvui u va$e raunalo i npr. omoguiti nekome da se AsluiB va$im raunalom
kada se spojite na internet, kao daljinski upravlja. Ci se spojite na internet, radite $to inae radite
e3mail, vijesti, portali, *+T, vremenska prognoza...", a za to vrijeme netko kopira podatke iz
va$eg raunala na svoje, ili bri$e neke podatke. #oe raditi sa va$im raunalom $ta hoeU
pomi!ati streli!u na ekranu iako va$ mi$ stoji na mjestu", tipkati poruke umjesto vas i slino.
&erijetko se ba!kdoor i trojanski konj koriste u duetu. &pr. pokrenete neki program za koji
mislite da je igri!a, a dok se vi igrate on vam uba!i nekakav Aba!kdoorB u va$e raunalo. &akon
igranja se vi spojite na internet, a onda poinje Aludni!aB. ?edan od najpopularnijih ba!kdoora je
bio" *+T 9 program koji je prebrzo stekao popularnost, a razvojni tim to valjda nije mogao
pratiti , tako da je bio prepun ArupaB.
5#. 'ialer
(ialeri moda ne bi trebali imati poseban pasus, ali su tako !ool da ih moram spomenuti. /o su
programi koji se naje$e instaliraju preko interneta, sa strani!a na kojima se nalazi nekakva
pornografija. 6liknete na sliku nekog golog komada ispod koje pi$e AKliknite ovdje ako elite
vidjeti cijeli filmB. Ci razmi$ljajui krivom glavom" kliknete, ali se na ekranu pojavi upozorenje
ADa biste vidjeli ovaj ultrasuperzanimljiv film morate instalirati program za gledanje filmovaB uz
pitanje ADa li ste sigurni?B. &aravno, vi kliknete na AYesB i pustite instala!iju tog programa,
odgledate <E sekundi filma za ostatak treba platiti" i to je to. Pored programa za gledanje filma
ste instalirali i (ialer. &aime, kada slijedei put poku$ate uspostaviti vezu na internet , bez va$eg
znanja kompjutor nee zvati broj va$eg internet provider3a *skon3a,C*Ponline3a...", nego neki
broj u inozemstvu, iji itav prihod ide na raun nekog $aljivdije. Cama e i dalje internet
vjerojatno raditi normalno, ali e vas iznenaditi raun za telefonske usluge na kraju mjese!a.
5&. Phiing
17
Phising 3 Prevarantski pro!es pomou kojeg se poku$ava dobiti osjetljive informa!ije kao $to su
korisnika imena, lozinke, poda!i o kreditnoj karti!i i slino. (akle, nije izravan napad na
korisnika i obino se obavlja putem e3po$te ili izravne razmjene poruka i utemeljen je na
iskori$tavanju neznanja i naivnosti korisnika *nternet usluga.
5). Sp;ware
Sp8ware3i su programi koji prate va$ rad na raunalu i o tome obavje$tavaju nekog drugog u
pravilu, nepoznatu osobu". Postoje programi koji se namjerno instaliraju po veim" firmama
kako bi direktori" imali uvida u to $to se radi na njihovim raunalima. %ni sp8ware3i o kojima
ovdje pi$em su programi koji prate gdje vi surfate po internetu i o tome izvje$tavaju razne
marketin$ke agen!ije. -ko primjete da surfate npr. po strani!ama proizvo'aa $tampaa, svako
malo e vam na ekranu iskoiti strani!a sa AnajpovoljnijomB ponudom $tampaa. &ekada moe
biti korisno, ali je va$a privatnost debelo naru$ena. *nae, im instalirate #i!rosoft3ove
Kindows3e na va$e raunalo, sa njima na poklon dobijete A-le;uB 9 #i!rosoft3ov sp8ware. /ako
da gotovo sigurno u ovom trenutku imate barem jedan sp8ware na svom raunalu.
!,. *dware
,aunalni program koji je mogue koristiti bez naknade ali zbog toga program povremeno na
ekranu prikazuje reklamu. :loudni program koji na raunalo dospijeva bez znanja korisnika te
nakon toga naje$e pri radu s *nternetom" samostalno na ekranu prikazuje razliite reklame ili
strani!e s reklamnim sadrajima
!1. Malware (2A'icio&s so$t!A%E)
%peniti naziv za zloudni raunalni program. %vakav program obino na raunalo dospijeva bez
znanja korisnika, a u zavisnosti od njegove vrste moe krasti podatke p;ware", prikazivati
neeljene reklame adware" ili initi $tetu 6iru".
!2. 4irewall
18
:a$titno raunalo ili program ija je uloga za$tita mree ili nekog njenog dijela od neeljenog
pristupa. *deja je da korisni!i iza tog za$titnog raunala ili programa imaju nesmetan pristup do
podataka na mrei, ali da nitko s mree ne moe pristupiti do podataka na njihovim raunalima.
2o$a pode$enost i ograniene mogunosti ovog rje$enja esto ometaju odre'ene oblike
komunika!ije, pozivanje sugovornika, video i audio veze i slino. 6od nas se nespretno prevodi
kao vatrozid, a mnogo bolji prijevod bio bi za$titna ograda.

!3. BiCriran=e (encryption)
Postupak izmjene podataka kori$tenjem nekog kljua. /ime se poda!i ine potpuno neitljivim
svakom korisniku osim korisniku koji posjeduje odgovarajui klju za de$ifriranje. ,a$iren i
$iroko prihvaen oblik za$tite sadraja neke poruke.
!4. 'eDiCriran=e (decryption)
Postupak kod kojeg se kori$tenjem $ifre ili kljua poda!i iz neitkog pretvaraju u izvorni,
odnosno itak oblik. Poda!i su u neitak oblik dovedeni radi za$tite privatnosti, odnosno da se
sprijei neovla$teno itanje sadraja.
!5. $ug
(oslovno5 buba, kuka!. ) raunalnoj terminologiji oznaava skrivenu gre$ku u raunalnom
programu ili sklopu" koja se pojavljuje manifestira" samo u odre'enim okolnostima te je zbog
toga te$ko uoljiva i promakla autorima programa.
!!. $ac>up
Periodika izrada sigurnosnih, za$titnih kopija podataka na temelju trenutno zateenih podataka
na originalnom izvoru. ) sluaju da se originalni poda!i o$tete ili izgube, mogu se vratiti poda!i s
posljednje izvr$ene kopije. ) osnovi ovaj postupak nema veze s arhiviranjem. 6opija se moe
raditi na nain da se svaki put obuhvati !jelokupan sadraj izvora full ba!kup", ili se po izradi
!jelokupne kopije nadalje vr$i samo pohrana izmjena in!remental ba!kup". ) naelu ba!kup
podrazumijeva ure'aj s trakom. Prema vanosti sadraja odre'uje se vremenski razmak izme'u
izrade pojedinih za$titnih kopija, a u naelu izvodi se nou.
19
!#. Update
%bnoviti, dopuniti, pobolj$ati, aurirati dodavanjem novih podataka, odnosno izmjenom ili
brisanjem starih podatakaU dodavanjem ili brisanjem zapisa, ime se osigurava da datoteka
osigurava najnoviju situa!iju. Pojam se najvi$e koristi kada je rije o besplatnim dogradnjama
operativnog sustava ili programske potpore iste verzije u svrhu otklanjanja uoenih gre$aka.
Proizvo'a ponekad za ovaj postupak zahtijeva registra!iju ili je provjerava u zapisima
korisnikovog raunala kako bi sprijeio $irenje piratskih verzija.
!&. Upgrade
:amjena postojeeg operativnog sustava ili programske potpore novom inai!om koja ima
dodatne osobitosti u odnosu na prethodnu. Pojam se ne odnosi na kupovinu nove inai!e
programske potpore bez kupljene, registrirane prethodne inai!e. &a navedeni nain registrirani
korisnik ostvaruje popust prilikom kupovine nove programske potpore. &aravno, piratske verzije
programa ne mogu se registrirati a pogotovo se ne moe izvr$iti 4upgrade4.
!). Peer to Peer 8P2P9
Peer to Peer 3 nain razmjene podataka kroz raunalnu mreu pri kojem korisni!i preuzimaju
dijelove datoteka jedni od drugih umjesto s jednog !entralnog posluitelja. PGP kao tehnologija
danas jednostavno prua najbolji i najjeftiniji nain da ogroman broj korisnika do'e do neke
datoteke, a tro$kovi takve komunika!ije postaju relativno mali i dijele se me'u korisni!ima. (a bi
navedeno funk!ioniralo korisni!i moraju zajedni!i staviti na raspolaganje sadraje koje imaju i
koji su svima u mrei momentalno ili neprekidno zanimljivi.
#,. +oogle
?edan od najboljih servisa za automatsko indeksiranje i pretraivanje web strani!a. &ajvea
vrijednost .oogle3a je ogromna koliina sjedi$ta i njihovih strani!a koja su na njega prijavljeni
20
$to ini ogromnu bazu podataka koja korisniku stoji na raspolaganju. &ije bez razloga
ustanovljena uzrei!a VWPitaj .oogle prije nego postavi$ glupo pitanjeWW
.
21