Hrvatsko katoliko sveuilite

Kolegij: Svjetska povijest 1914.- 1991.

Seminarski rad: The cultural revolution as legacy and precedent
Profesor: Ivica Mikulin





KINESKA KULTURNA
REVOLUCIJA







Zagreb, 29. prosinca 2011. Studentica: Marta Vojvoda Ivankovi

Nakon viegodinjeg graanskog rata, voenog izmeu dvije struje komunistike,
predvoene Mao Tse-tungom, i republikanske, kojoj je na elu bio i sam predsjednik Sun Yat-
sen, 1949. godine vlast u Kini preuzima Komunistika partija. U iduih e nekoliko
desetljea nova vlast provoditi sustavne, esto nasilne reforme pod kojima e se
podrazumijevati i razni zloini i tzv.istke, a koji e Kini donijeti samo neuspjeh i katastrofe.
Pod krinkom tenje za preobraajem Kine u industrijaliziranu i modernu dravu, odnosno
novu industrijsku velesilu, Mao Tse-tung je u razdoblju od 1966. do 1976. godine ( godine
njegove smrti) provodio neto to se moe opisati kao velika predstava onih koji u tom
razdoblju nadziru cijelo podruje Kine, a svoje su zloinako djelovanje pravdali novom i
prijekopotrebnom kineskom dutvu - Kulturnom Revolucijom.
1966. godine Kinu je potresao novi val nasilja, a nekontrolirani crveni teror je po
rijeima pojedinaca, iz raznih redova kineskog drutva, tresao planine i smrzavao rijeke.
Upravo su tako i mnogi kineski knjievnici opisivali takvu situaciju kao neuvenu nesreu,
provoenu od strane KPK, koja je oduzela ivote milijunima ljudi, razorile brojne obitelji,
palila knjige, ruila drevne graevine i unitila grobove starih intelektualaca, vrei sve vrste
zloina u ime revolucije. Mao Tse-tung je, naprotiv, tu Revoluciju objanjavao kroz
marksistiko-lenjinovo uenje kao kinesku dominatnu ideologiju. Primarno djelovanje je
usmjerio na studente i radnike, dakle mlade i sposobne ljude koji su u stanju izvriti neku
planiranu akciju. No, umjesto revolucije koja bi zemlji donijela blagostanje i sigurnost njenih
graana, Maova je Revolucija Kinu dovela u desetljee kaosa. Po jednoj je, od mnogih
procijena, ivote tada izgubilo vie od milijun Kineza, ivoti 100 milijuna njih bili su
uniteni, a nezanemariva je i brojka da je milijun i vie stanovnika svakodnevno trpjelo javno
omalovaavanje, kritiziranja i samokritiziranje, nepravedne osude zatvorom i razna druga
maltretiranja i krenja ljudskih prava. Zloini koje je Komunistika Partija Kine tada inila u
ime Revolucije, mogu se podijeliti na tri razdoblja te Revolucije. Prvo razdoblje je sam
poetak nasilja, a odnosi se na period od 1966. do 1969. godine. Za to je doba karateristian
najvei broj represija i zabiljeenih zloina koji su poinjeni nad kineskim stanovnitvom.
Drugo razdoblje od 1969. do 1973.godine, vrijeme je u kojem su progoni stanovnitva bili na
vrhuncu. Oko 400.000 gradskih stanovnika bilo je prisiljeno otii na selo, a osim veinski
mlade populacije, meu njima se naao i velik broj visokih dunosnika. Tree i posljednje
razdoblje Revolucije od 1973. do 1976.godine, kada je dominaciju politikim vrhom imala
Banda etvorice, odnosno angajska skupina vladajuih: Maova udovica Jiang Qing, Zhang
Chunqiao, Yao Wenyuan i Wang Hongwen. Upravo su oni okrivljeni za smrt oko 35 tisua
nedunih ljudi i jo mnogo drugih zloina. Kulturna Revolucija zavrila je dvama najvanijim
dogaajima; prvi dogaaj je Maova smrt 1976.godine, a drugi uhienje Bande etvorice.
No, tu nije bio kraj nesrei i nezadovoljstvu kineskog stanovnitva; mnogi jo i danas nisu
potpuno zadovoljni samim uhienjem etvorice, ve ele opravdanje za sve zloine i
tragedije kroz koje su proli oni kao pojedinci i cijele njihove obitelji za ijim lanovima
mnogi jo uvijek tragaju. Ono emu su svi po zavretku Revolucije teili bila je pravednost i
istina. Iako mnotvo Kineza i dalje tvrdi kako nije tako mali broj komunista ( u ovom sluaju
etvorice) mogao poiniti tako strane zloine u tako irokom brojanom razmjeru, ipak
veina nastavlja traganje za istinom, nadajui se kako e to biti pravi primjer ljudima da ne
ponove iste pogreke iz prolosti i kako se ne bi iznova suoavali s takvom patnjom. Upravo
kako bi se postigla takva objektivna istina i iznijelo realno stanje o Revoluciji, provode se
raznih mehanizmi za reviziju o gleditima na Revoluciju. Tu je potrebno omoguiti
dostupnima okolnosti poput: potpune neovisnosti svjedoka, slobodne izjave rtava,
objektivnost i neovisnost komisije i ostalih istraitelja, jasan stav vladajuih, adekvatno
financijsko stanje i dostupnost ostalih resursa te slobodan pristup dokumentima i vladinim
agencijama.
Kulturna Revolucija je period pun krvoprolia, uvreda, ubijanja, gubljenja savjesti i
konfuzije u smisli biranja izmeu pogrenog i ispravnog. Smio se oboavati samo jedan bog,
a taj je bio Mao, bilo je dozvoljeno studirati samo jedan smjer studija, za vrijeme telefoniranja
ili vonjom nekim javnim prijavozom bilo je nareeno recitirat neke od Maovih citata te su
tako beskrajna la i cinizam postali nain ivota kineskog naroda. No, ni nakon 1976. godine
situacija se nije potpuno promijenila, iako tome drutvo tei. KPK nikad nije prestala
proizvoditi sukobe meu ljudima. U ime "odravanja reda i stabiliziranja drutva", Partija je
nastavila mijenjati Ustav, zakone i pravila i progoni kao reakcionare sve koji se ne slau s
vladom.