TERMINALI U PROMETU

Terminali su mjesta gdje zapoinje ili zavrava prijevozni proces putnika

ili tereta, odnosno mjesta gdje putnik ili teret najee mijenja prijevozno
sredstvo. Svaka grana prometa ima svoje terminale koji poloajem u prostoru i
opremom koju posjeduju, omoguavaju ostvarenje prijevoznog procesa.
U cestovnom prometu postoje, s obzirom na namjenu, terminali u
prijevozu putnika i prijevozu tereta. Terminali u prijevozu putnika su ona mjesta
gdje zapoinje ili zavrava putovanje putnika. Prostor terminala sastoji se od tri
cjeline: pretprostora, putnike zgrade, operativnih povrina terminala.
Pretprostor putnikog terminala je povrina ispred putnike zgrade namijenjena
za prihvat i otpremu putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada u grad.
Putnika zgrada je izgraeni objekt iji sadraji omiguavaju prijam I otpremu
putnika i drugih korisnika iz pretprostora do operativnih povrina terminala-
perona. Putnika zgrada ima u sebi osnovne sadraje (prodaja karata,
informacije, ekaonica, sanitarni prostori, prostor za prtljagu i radni prostor
slubi na terminalu) i pratee sadraje (ugostiteljstvo, trgovine i manje usluge).

Operativne povrine su mjesta ulaza i izlaza putnika u/iz prijevoznog sredstva i
druge povrine tehnikih operacija. Meu operativne povrine terminala
ubrajamo: prostore za prijam i otpremu autobusa i putnika (peroni), prometnice,
parkiralita za autobuse i objekte odravanja i nadzora ispravnosti autobusa.
Terminal putnikog prometa, s obzirom na veliinu prijama putnika i autobusa
dijelimo na autobusne postaje (pruanje usluga do 100 putnika) i autobusne
kolodvore (pruanje usluga preko 100 putnika). Terminali cestovnog prometa u
prijevozu tereta ili autoteretni kolodvori su mjesta otpreme robe u cestovnom
prometu na vee udaljenosti. Zadae autoteretnog kolodvora su skupljanje
poiljaka, sastavljanje veih teretnih jedinica, ukrcaj-iskrcaj, prekrcaj skupova
cestovnih vozila, doprema tereta, odmor i opskrba voznog osoblja, parkiranje i
uvanje vozila i tereta te odravanje i nadzor ispravnosti vozila. Autoteretne
kolodvore, s obzirom na veliinu parkiralita, dijelimo na: male (do 35 skupova
vozila), srednje (35 do 70 skupova vozila) i velike (preko 70 skupova vozila).
Terminal cestovnog teretnog prometa sadri: prilazne prometnice, parkiralite
osobnih vozila, skladine povrine s pretovarnom mehanizacijom, parkiralite
skupova vozila i vozila mjesnog (locco) prijevoza, objekte odravanje i nadzora
ispravnosti cestovnih vozila, upravnu zgradu, pumpnu postaju, motel i internu
prometnu mreu.
Terminali u eljeznikom prometu su slubena mjesta na prugama, koja
svojom opremom omoguavaju potpuno ili djelomino ostvarenje tehnikih,
robnih, komercijalnih i putnikih operacija u prijevozu tereta i putnika. Tehnike
operacije sastoje se od niza poslova vezanih uz: promet vlakova; sastavljanje i
rastavljanje sastava vlaka; manevarski rad vagonima; prijam i dostavu vagona;
nadzor, odravanje i popravak vagona; opskrbu vunih sredstava i smjenu
operativnog osoblja. Robne operacije sadre niz poslova vezanih uz teret kao
ukrcaj-iskrcaj-prekrcaj robe, razvrstavanje robe i opskrba vagona hladnjaa itd.
Komercijalne operacije su vezane uz: prijam, uvanje i izdavanje robe;
prijevoznu dokumentaciju; naplatu prijevoza te pregled i uvanje vagona i
sastava vlaka. Putnike operacije su poslovi ustroja, izvrenja i nadzora ulaza i
izlaza putnika; prijama, uvanja i izdavanja prtljage; prodaja karata; pruanje
raznih usluga; ukrcaj i iskrcaj pote i obrade putnikih vlakova. Terminali prema
poloaju u eljeznikoj mrei su poetni, zavrni ili meuterminali. Prema
obliku terminali mogu biti: eoni ili prolazni. eljezniki terminali prema
znaaju rada i namjeni su: putniki, teretni, ranirni i tehniki. Putniki terminali
u eljeznikom prometu su mjesta s kojih poinje ili na kojima zavrava
putovanje putnika, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo te
mjesta gdje se obrauju putniki vlakovi, potanske i ekspresne poiljke.
Sadraji putnikog eljeznikog terminala su: pretprostor koji se nalazi ispred
putnike zgrade, putnika zgrada i operativne povine. Putnika zgrada je
izgraeni objekt koji prua usluge otpreme i prijama putnika, pote i ekspresnih
poiljki. Ona je opremljena: osnovnim i prateim sadrajima, slubenim
prostorima radnog osoblja terminala te dodatnim pomonim prostorima.
Operativne povrine eljeznikih putnikih terminala namijenjene su za prijam i
otpremu putnika, prtljage, putnikih vlakova, pote i ekspresnih poiljki.
Sadraji na operativnim povrinama su: peroni, mrea kolosijeka vlakova,
putevi putnika, prtljage i poiljki i pote, objekti obrade putnikih vlakova i
drugi potrebni sadraji. Teretni eljezniki terminali su mjesta prijama i
otpreme, ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe u eljeznikom prometu. Oni su
opremljeni: upravnom zgradom, skladitima, ukrcajnim rampama, kolskim
vagama, ureajima za mjerenje tovarnog profila, pristupnim putevima,
ureajima za odravanje vagona i vunih sredstava, ureajima za ukrcaj, iskrcaj
i prekrcaj tereta te mreom kolosijeka. Ranirni kolodvori su eljezniki objekti
na kojima se obavljaju poslovi sreivanja teretnih vlakova dio tehnikih
operacija (sastavljanje i rastavljanje teretnih vlakova, manevriranje skupinama
vagona ili dijelova sastava vlaka, proputanje direktnih vlakova, smjena voznog
osoblja, zamjena lokomotiva, odravanje i popravci vagona). Dakle, ranirni
terminali su u funkciji teretnih vlakova. Ranirni terminali su opremljeni:
upravnom zgradom, mreom kolosijeka, potisnim dijelom sa sputalicom,
postavnicom i drugim objektima. Mrea kolosijeka na ranirnom terminalu su
podijeljena na prijamnu, ranirnu i otpremnu skupinu. Tehniki terminali su
eljezniki objekti na kojima se obavljaju tehnike operacije u funkciji
putnikog, eljeznikog prometa kao to su: sastavljanje i rastavljanje putnikih
kompozicija; izdvajanje potanskih, slubenih, spavaih vagona i vagona s
ekspresnom robom te oteenih vagona; pranje, ienje, pregled i sitniji
popravci vagona, snabdijevanje vagona vodom, toaletnom opremom i
namirnicama; izmjenama i opremom lokomotiva itd. Od opreme tehniki
terminali trebaju posjedovati: mreu kolosijeka, hale za pranje i ienje vagona
i druge instalacije.
Terminali u prometu na vodi su luke u pomorskom prometu i prometu na
unutarnjim plovnim putevima. Luke su namijenjene za: sklanjanje plovila;
ukrcaj goriva, vode i hrane; pregled i odravanje i popravak plovila; ukrcaj,
iskrcaj i prekrcaj putnika i tereta i odmor posade vozila. Meu opremu luke
ubrajamo: lukobrane, objekte i ureaje za odravanje i popravak plovila i
komunikacije (unutarnji plovni putevi, eljeznike pruge i ceste). Pomorske luke
su ureeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili zavrava pomorski promet
odnosno mjesta zadravanja tijekom plovidbe. Cijeli prostor pomorske luke
dijelimo u etiri dijela: predluka sa sidritem, luki akvatorij, operativne obale
(pristanini teritorij) i kopneni teritorij luke.
Putnika luka u pomorskom prometu je prostor koji je namijenjen za ukrcaj i
iskrcaj putnika i opskrbu plovila. Meu sadraje putnike pomorske luke
ubrajamo: prilazni prostor ispred zgrade, putniku zgradu i pristupne povrine i
opremu izmeu zgrade i plovila. Teretna luka u pomorskom prometu je prostor
na kojem se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje tereta u/iz plovila. S obzirom na
strukturu tereta razlikujemo univerzalne luke i specijalizirane luke
(kontejnerske, za rasute terete, naftu i plin, generalni teret, itarice itd.
U opremu teretne luke ubrajamo: predluku, lukobrane, luki akvatorij, bazene,
gatove, operativne obale, sredstva prekrcaja, skladita i komunikacije kopnenog
prometa.
Luke na unutarnjim plovnim putevima su ureeni i opremljeni terminali, gdje
zapoinje ili zavrava ova grana prometa odnosno mjesto zadravanja tijekom
plovidbe. Prostor rijene ili kanalske luke dijelimo na etiri podruja: ulazni
kanal, akvatorij luke, bazene s operativnim obalama i kopneni teritorij luke.
Osim luka na unutarnjim plovnim putevima postoje kao terminali jo sklonita
za brodove i zimovnici.
Putniki terminali na unutarnjim plovnim putevima, zbog malog uea putnika
u prijevozu, se grade kao operativna obala (pristanite). Ona su opremljena:
prilaznim prostorom ispred operativne obale (pristanita), putnikom zgradom i
kejovima sa silaznim mostovima. Teretni terminali na unutarnjim plovnim
putevima su pristanita i luke namijenjene za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta.
Luke na unutarnjim plovnim putevima su opremljene: prilaznim kanalom,
akvatorijem luke, bazenima, operativnim obalama, sredstvima prekrcaja,
skladitima i komunikacijama kopnenog prometa. S obzirom na strukturu tereta
luke na unutarnjim plovnim putevima dijelimo na: unuverzalne i specijalizirane.
Terminali u zranom prometu (zrakoplovna luka ili aerodrom) je
definirana povrina na zemlji, vodi ili snijegu (ukljuujui zgrade, instalacije ili
opremu), gdje zrakoplovi polijeu ili slijeu, gdje se otpremaju ili primaju
pitnici, prtljaga i pota te prima, smjeta, ukrcava i iskrcava roba, kao i mjesto
gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani za zrani promet. Zrakoplovne luke
dijelimo u pet klasa: A, B, C, D i E. Ona se sastoji od: poletno-sletne staze,
stajanke (platforme), prilaznih zrakoplovnih staza, putnike zgrade, zgrade
robnog terminala, instalacija za nadzor leta, prostora za servisiranje odnosno
odravanje spremanje zrakoplova i opreme zrakoplovne luke (aerodroma).
Poletno-sletna staza je izgraena povrina za polijetanje i slijetanje zrakoplova.
Stajanka (platforma) je izgraena povrina namijenjena za smjetaj zrakoplov
kod ukrcaja i iskrcaja putnika, prtljage, robe, pote, punjenja zrakoplova
gorivom, odravanja i parkiranja zrakoplova. Putnika zgrada je izgraeni
objekt zrane luke (aerodroma) gdje zapoinje odnosno zavrava putovanje
putnika, a opremljena je mjestima za registraciju putnika i prtljage, sortirnicom
prtljage, uslunim sadrajima (ugostiteljstvo, trgovine, druge usluge) i
prostorima drugih slubi zrane luke. Robna skladita su izgraeni objekti gdje
roba zapoinje ili zavrava putovanje zrakom.
Pod terminalima u PT prometu podrazumijevamo jedinice PT mree s
odgovarajuom opremom. Terminali se po svojoj namjeni, kapacitetu,
asortimanu usluga koje obavljaju meusobno bitnu razlikuju. Najvie je jedinica
PT usluga u kojma se pruaju usluge korisnicima. To su: pote, telegrafi,
telefoni, alterske pote I pomone pote. Svaka od ovih jedinica pokriva
odreeno podruje i u pravilu na tom podruju obavlja prijam i uruenje
potanskih poiljki i brzojava te posreduje u obavljanju telefonskih razgovora.
Pote, telegrafi i telefoni obavljaju sve PT usluge, dok alterske i pomone pote
obavljaju ogranien broj usluga. alterske i pomone pote otvaraju se u
mjestima gdje je potrebno na ekonomian nain pribliiti usluge puanstvu, a
nema uvjeta da se otvori pota, telegraf i telefon. Podruje neke pote razlikuje
se prema broju dostava tjedno. U najbliem (uem) podruju poiljke se
dostavljaju svakodnevno, u udaljenim podrujima (ire i najire podruje)
poiljke se dostavljaju dva odnosno tri puta tjedno. alterske pote nemaju svoje
podruje. Svaka pota ima utveni slubeni naziv, broj, ig, lokaciju, poslovni
prostor i slubenu oznaku. Pojedine pote mogu imati i posebne ustrojne
dijelove (pokretnu potu, potansko sabirlite). Sve jedinice PT mree ne
kontaktiraju izravno s korisnicima ve obavljaju odreene zadae u otpremi,
prijevozu i prispjeu poiljaka. To su potanski centri, paketski potanski centri,
glavni potanski centri i izmjenine pote. Posebne jedinice za posredovanje u
obavljanju brzojavno-telefonskih usluga su samostalni telegrafi i telefoni,
odnosno telefonske govornice s posredovanjem (u veim mjestima). Poslovne
zgrade u kojima su smjetene jedinice PT mree moraju zadovoljavati uvjete u
pogledu estetskog izgleda, pristupanosti, arkitekture i funkcionalnog
razmjetaja prostorija.

Skladita su zatvoreni, natkriveni i otvoreni prostori za uvanje robe i
rukovanje s njom. Ona su ujedno i terminali unutarnjeg prijevoza i prijenosa.
Funkcije skladita su: prijam, smjetaj i uvanje robe, operacije s robom i
otprema robe. Za obavljanje svojih funkcija skladita trebaju biti opremljena:
prostorima i povrinama za uskladitenje robe; povrinama za pristup do robe;
prijevoznim I prijenosnim putevima te manevarskim povrinama; prostorima za
prihvat i otpremu robe; opremom za rukovanje robom i drugim prostorima.
Prema nainu graenja razlikujemo: zatvorena, poluotvorena i otvorena
skladita.