D) Pomono (sekundarno)

postrojenje
Omoguuje:

nadzor stanja

glavnog (primarnog) postrojenja (signalizacija
poloaja, stanja i alarma, te mjerenje)

obradu informacija

o stanju (grupni optiki i zvuni signali, te
zapisi, odnosno registracija)

davanje automatskih (zatita i lokalna automatizacija) ili voljnih
naloga za izmjene stanja

(upravljanje ili komanda, blokada, te
regulacija):
-lokalno
-daljinski (samo nadzor ili nadzor+upravljanje)

komunikaciju

s centrom i/ili susjednim postrojenjem

napajanje vlastitih potreba elektrinom energijom i eventualno
stlaenim zrakom

samokontrolu.
Podsustavi pomo.postrojenja

Signalizacija (poloaja, stanja, alarmna)

Mjerenje

Zatita

Upravljanje i blokada

Regulacija

Lokalna automatizacija

Automatska registracija

Daljinsko voenje

Telekomunikacije

Napajanje elektrinom energijom
IEC-oznaavanje elemenata
Oznake aparata u gl.postrojenju
-W1
-W2
=E1 =E2 =Em =En
-Q1 -Q2
-Q1 -Q2 -Q1 -Q2 -Q1 -Q2
-Q0 -Q0 -Q0 -Q0
-T1...-T3 -T1...-T3 -T2 -T1...T3
-W7
-Q8
-Q7
-Q7
-Q9
-L1
-C1
-T5...-T7
=T1
-Q9
-Q7
-Q8
-F1...-F3
Simboli pogona skl.aparata
(Elektromagnetski) relej
Simboli kontakata releja

(uz neuzbuen svitak releja)
stari simboli: IEC:
radni
mirni
prolazni
izmjenini, preklopni
svitak releja
Signalizacija poloaja
Signalizacija (dojava) poloaja prua obavijetenost o
uspostavljenom poloaju aparata glavnog postrojenja
(ponekad i kljunih aparata pomonog postrojenja).
Velika veina sklopnih aparata (prekidai, rastavljai..)
ima dva mogua poloaja (ukljueno i iskljueno) a neki
vie poloaja (regulacijske sklopke, npr.) te se razlikuje:

signalizacija poloaja dvopoloajnih

aparata
-signalizacija samo jednog od ta dva poloaja
-signalizacija oba poloaja

signalizacija poloaja viepoloajnih

aparata.
Poticajni i pokazni elementi

Poticajni elementi signalizacije poloaja dvopoloajnih

aparata su
uklopni

i isklopni

kontakti signalnih preklopki

koje su u mehanikoj
vezi s poloajem primarnih elemenata aparata.

Pokazni elementi signalizacije poloaja su:
-pokazivai poloaja
-signalne arulje
-tipkala sa aruljicama
-komandno-potvrdne preklopke
-mehanike zastavice (meh.pokazivai, bez elektrikog
posredovanja, npr.na

prekidaima ili na rastavljaima u oklopljenim
plinom izoliranim postrojenjima, gdje je poloaj noeva rastavljaa
nedostupan pogledu)
-ekranski prikazi na monitoru.
Primjer signalizacije poloaja
Signalizacija stanja
O spontanom nastupu nekih dogaaja u postrojenju, koji inae nisu
neobini ili kritini, moe biti korisna ili ak nuna obavijetenost.
Nastup (ili/i prestanak) takvih stanja javlja signalizacija stanja.
Primjeri u elektrinim postrojenjima:
-dio postrojenja pod naponom -

bez napona
-opruga u motorno-oprunom mehanizmu prekidaa nategnuta -

nije
nategnuta (te se prekida

ne moe ukljuiti)
-neki kljuni element postrojenja ukljuen -

iskljuen
-neki rezervni ureaj automatskim nalogom stavljen u pogon
-otvaranje ulaznih vrata (ulazak) u postrojenje
-voenje pogona nekog polja ili itavog postrojenja oduzeto s
lokalnog mjesta vioj razini voenja
-kakvo spremite (rezervoar) na gornjoj -

donjoj razini napunjenosti.
Primjer signalizacije stanja
P
N
Alarmna signalizacija
Alarmna signalizacija osigurava trenutnu obavjetenost

o
nastupu alarmnih, kritinih stanja, osobito:
-ako je dolo do zastoja dijela primarnog, glavnog
postrojenja, djelovanjem zatite (te je mogu

izostanak
opskrbe elektrinom energijom)
-ako je neka veliina ili neko stanje primarnog postrojenja
takvo da prijeti zastoj, ako se pravodobno ne intervenira
-ako je u sekundarnom, pomonom postrojenju neto u
zastoju.
Poticaj, prikaz i grupiranje

Poticaj za alarm moe biti:
-trenutni (npr.iskljuenje

zatitom)
-trajni (npr.nestanak

pomonog napona ispadom
osiguraa).

Nastup alarmnog stanja najee je signaliziran
dvostruko:
-zvuno (akustiki) -

znai da se neto dogodilo
-vidno (optiki) -

iskazuje to se dogodilo.

Zvuna i vidna alarmna signalizacija esto se grupira.
Uobiajeni nain grupiranja zvunog alarma je u dvije
grupe:
-alarm 1 (A1) -

zastoj se zbio (zvuk trubom)
-alarm 2 (A2) -

zastoj prijeti (zvuk zvonom).
Prihvat alarmnih signala

Uobiajena obrada alarmnih signala (i signala stanja) je
svrstavanje u grupu za zvuni signal i aktiviranje
zvunog ureaja, te svrstavanje u grupu i prikaz ili prikaz
pojedinanog vidnog signala.

Signali moraju trajati sve dok nadzorno osoblje ne
potvrdi da ih je prihvatilo, neovisno o tome da li je poticaj
bio trenutni ili i dalje traje. Nakon alarmiranja nadzornog
osoblja, zvuni se signal ponajprije mora moi prekinuti
("kvitirati") i po tom se treba pristupiti sagledavanju
aktiviranih vidnih signala. Ti se moraju moi takoer
potvrditi, nakon ega "nestaju" na elementima vidnog
prikaza, ako im je poticaj bio trenutni ili ostaju prikazani
ako poticaj jo

uvijek traje.
Primjer obrade alarmnih signala
P2
-K2 -S2
-K3
-S4
-K2 -K3
-S1 -H1
-S3 -H2
N2
-K1
-T1
U
V
u
v
L1
L2
L3
=K7
Nadzor stanja (signali i mjerenja)
Mjerenje

Mjerenje u postrojenjima omoguuje utvrivanje
vrijednosti pogonskih elektrinih i neelektrinih veliina,
radi sagledavanja pogonskog stanja postrojenja -

kako
elektrine mree u kojoj je to postrojenje vorite, tako i
ureaja u postrojenju, samih za sebe.

Elektrine veliine koje se mjere: struja, napon, djelatna i
jalova snaga, faktor djelatne snage, djelatna i jalova
energija, frekvencija. Najee neelektrine veliine koje
se mjere u postrojenjima su temperatura i tlak (kojim se
mjerenjem utvruje stanje pojedinih elemenata
postrojenja). Mjerenje neelektrinih veliina moe biti
elektriko (npr.temperature

termoelementom

ili tlaka
piezoelektrinim

elementom).
Vrste mjerenja i izvori

Mjerenje moe biti pokazno (iskazuje tekuu vrijednost
veliine), registracijsko (pamti ostvarene tekue
vrijednosti u prethodnom razdoblju) i integracijsko
(integrira ostvarenja tijekom proteklog vremena).
Mjerenje elektrine energije moe biti za pogonske ili za
obraunske (kupoprodajne) potrebe.

Izvor elektrinih mjernih veliina u elektrinim
visokonaponskim postrojenjima su mjerni naponski i
strujni transformatori, a u niskonaponskim postrojenjima
prikljuak mjernih instrumenata moe biti neposredan,
no pri veim strujama i tu je nuna primjena strujnih
mjernih transformatora. U razvodu istosmjerne struje,
mjerenje napona je neposredno, a mjerenje veih struja
ostvaruje se mjerenjem napona na serijskom mjernom
otporniku (entu).
Mjerenje struje, napona i energije
A
V
SMT, NMT i A/D pretvornici

Jezgre strujnih mj.transformatora

na koje se prikljuuje mjerenje
treba da su s malim nadstrujnim

brojem, odnosno malim faktorom
sigurnosti (uobiajeno 5), kako bi se mjerni instrumenti zatitili od
prevelike struje pri primarnom kratkom spoju.

Prilagoenje konvencionalnih mjernih ureaja na uobiajenu
sekundarnu nazivnu struju mjernih transformatora od 1 ili 5 A,
odnosno sekundarni nazivni napon od 100 V, pokazalo se
neprikladnim za ureaje u elektronikoj ili mikroprocesorskoj izvedbi.

Stoga se primjenjuju mjerni pretvornici struje, napona i snage, koji
spomenute nazivne vrijednosti struja i napona pretvaraju u analogne
vrijednosti struja, najee u granicama 0...10 mA

ili -5 mA...0...+5
mA.

Na ulazima ureaja koji obavljaju numeriku obradu mjernih
vrijednosti postavljaju se analogno/digitalni mjerni pretvornici

(A/D
pretvornici).
Prikaz mjernih vrijednosti

Konvencionalni ureaji za prikaz i oitanje mjernih vrijednosti su
pokazni instrumenti (voltmetri, ampermetri, vatmetri, varmetri), s
kazaljkom ili digitalni. Prikaz mjernih vrijednosti, u postrojenju
opremljenom raunalom je na ekranu monitora, u tablinom formatu
ili u (prikladnijem) prikazu na jednopolnoj shemi.

Registracijski instrumenti u konvencionalnoj izvedbi su s papirnom
trakom; registriraju i pokazuju trend.

Numerika obrada mjernih veliina raunalom omoguuje prikaze
trenda na ekranu monitora a pamenje na magnetskom sredstvu
(trake, diskete).

Brojila, vatmetri

i varmetri

moraju biti s poznatim smjerom mjerenja
(prema sabirnicama ili od sabirnica; polje prikljueno na postrojenje
"daje" ili "prima"), ako su mogua oba smjera u pogonu onda ti
instrumenti moraju biti za dva smjera ili se mora primjeniti

slog dva
jednosmjerna instrumenta. Osobita izvedba brojila je s pokazivaem
(registratorom) maksimalne snage; taj pokazuje (i registira) najveu
snagu u poznatom proteklom razdoblju ili periodiki u svakih 15 ili
60 minuta.
Pokazni voltmetar i ampermetar
Zapis i kontrola pragova

Mjerne vrijednosti se moraju cikliki zapisivati, runo -

makar
jednom godinje ili u nekim razumnijim navratima ili svakog sata.
Ako se zapisuju automatski, obino se to obavlja u satnom ciklusu
(kronoloki zapis mjerenja). Ako se automatski zapis ostvaruje
primjenom mikroprocesora, moe biti samo lokalno sauvan na
magnetskom sredstvu koje se periodiki prikuplja, radi uvida, obrade
i pohranjivanja na sredinjem mjestu.

Osobita obrada mjernih vrijednosti je kontrola pragova. Za pojedine
veliine, stanovite njihove vrijednosti predstavljaju pragove o ijem
prelasku je korisna obavijetenost (npr.postizanje 90% nazivne
struje ili 110% nazivnog napona). Ureaj za kontrolu pragova
usporeuje tekuu vrijednost s namjestivim

pragom i prelaskom
praga formira signal koji se tretira kao alarmni (kritino male ili
kritino velike vrijednosti) ili signal stanja.
Oprez!

Pojedini mjerni krugovi moraju imati jednu toku uzemljenu

radi
sigurnosti. Prikljuci moraju biti tono izvedeni, obzirom na oznake
prikljunica (k-

strujnih mj.transformatora, odnosno u-x naponskih
mj.transformatora); to je presudno za vatmetre, varmetre

i brojila.
Brojilima mora biti doveden napon onog sabirnikog

sistema, u
postrojenjima s viestrukim sabirnicama, na koji je pojedino polje
trenutno prikljueno.

Osigurati se treba od nesmotrenog otvaranja k-

prikljunica strujnih
mj.transformatora. Ako sve jezgre nisu iskoritene, prikljunice
neiskoritenih jezgara treba kratkospojiti

prije putanja u
pogon. Ako naponski mj.transformator

snabdijeva obraunsko
brojilo mjernim naponom, korisno je da njegova automatska zatitna
sklopka ima signalizaciju ispada, inae moe doi do dugotrajnog
neregistriranja

utroene energije.
Prikljuak mjernih ureaja

Svi se mjerni ureaji prikljuuju paralelno na isti sekundarni namot

naponskih mj.transformatora

odnosno serijski u mjerni krug iste
jezgre strujnih mj.transformatora.

Ponekad, mora se dodati u mjerne krugove umjetno optereenje,
kako bi se uspostavilo ukupno optereenje mjernih transformatora u
granicama u kojima su oni u klasi tonosti, ako je potronja mjernih
instrumenata i spojnih vodia u mjernom krugu znatno manja od
snage mj.transformatora.

Mjerni krugovi treba da su to manje izloeni elektromagnetskim
smetnjama iji su izvori neizbjeni u postrojenju. To su: magnetska
polja pogonskih i kratkospojnih

struja pogonske frekvencije,
elektrina polja radi pogonskog napona na dijelovima postrojenja,
elektromagnetska polja visoke frekvencije kod razvoja elektrinog
luka pri manipulacijama sklopnim aparatima, te galvanski utjecaji
radi struje kroz izolaciju.
Djelovanje elektrinog polja
maks d C = = min
Takoer: uzemljeni oblog oko kabela!
Djelovanje magnetskog polja
min min min = = =
=

=
a A e
A
dt
dB
dt
d
e
i
i
Zatita

Zatita sprjeava posljedice predugog trajanja
izloenosti dijelova mree ili/i postrojenja neprihvatljivo
velikim (ili malim) vrijednostima pogonskih veliina,
iskljuivanjem odgovarajuih dijelova mree/postrojenja
iz pogona.

Temeljni element zatite je elektromagnetski relej,
elektroniki ili mikroprocesorski mjerni lan koji daje izlaz
ako je mjerena veliina na njegovu ulazu prekoraila (na
vie ili na nie) podeenu vrijednost.
Primarna i sekundarna zatita

Primarna (npr.nadstrujna, podnaponska) zatita djeluje
na primarni udesivi

poticaj, ako se takav poticaj dogodi -

izolacijskim polujem

zatitni ureaj djeluje na okida

prekidaa.

Sekundarna zatita djeluje na veliine struje ili/i napona
sa sekundara strujnih i naponskih mj.transformatora

i
ako se prekorai udesiva

vrijednost, pomou tih struja i
napona (rjee) ili posredovanjem pomonog
istosmjernog napona (uobiajeno) daje elektriki nalog
okidau prekidaa za isklop.
Nadstrujna

zatita

Najrairenija i neobilazna

je nadstrujna

zatita, njezinom
proradom sprijeava

se termiko djelovanje prevelike
struje na elemente mree/postrojenja kojima bi ona tekla
predugo (ubrzano starenje ili potpuna termika
degradacija).

Moe biti sa strujno ovisnim ili strujno neovisnim
vremenom iskljuenja, vremenskim zatezanjem
iskljuenja. Dodavanje vremenskog zatezanja nuno je
radi sprijeavanja

djelovanja na zanemarivo kratkotrajna
prekoraenja struje i radi omoguenja vremenskog
usklaivanja prorada nadstrujnih

zatita na pojedinim
razinama u mrei.

Za vrlo velike struje nadstrujna

zatita moe biti bez
vremenskog zatezanja, s neposrednim izlaznim nalogom
za okida

prekidaa.
Nadstrujna

zatita s vrem.zatez.
P
N
>I
t
IS
IS
Nadstrujna

zatita sa zatitom od KS
Karakteristike nadstrujne

zatite

a) s vremenskim zatezanjem

b) s vrem.zatezanjem

i isklopom

KS bez zatezanja

c) termika nadstrujna

zatita
t
t
z
1
I/I
n
t
t
z
1
I/I
n
5
t
0
1
I/I
n
5
10
100
1000
t(s)
Neke ostale zatite

Usmjerena nadstrujna

zatita

Termika (nadstrujna) zatita

Diferencijalna (strujna) zatita

Zemljospojna

zatita i signalizacija

Zatita od nulte struje

Distantna

(podimpedantna) zatita

Podfrekvencijska

zatita

Automatsko ponovno ukljuenje, brzo i sporo
Jezgre SMT za zatitu
Jezgre strujnih mjernih transformatora na koje se
prikljuuje zatita trebaju imati veliki granini faktor
tonosti (15...40), kao bi pri velikim prekoraenjima
primarne struje (kratki spoj), vrijednost na sekundarnoj
strani bila zadovoljavajue tona. Ako je prikljuena
diferencijalna zatita (djeluje na razliku struja na ulazu i
izlazu iz transformatora ili voda, koja razlika je u
ispravnom stanju tiene jedinice jednaka nuli), tada je
osobito vana usklaenost pogreki svih strujnih mjernih
transformatora.
Upravljanje (komanda)

Upravljanje (ili komanda) je davanje naloga za promjenu
sklopnog poloaja aparata (nalog za uklop, nalog za
isklop).

Upravljanje moe biti provedeno runim mehanizmom ili
elektrotehnikim, uljnohidraulikim

i pneumatskim
mehanizmom. Nalog za promjenu uklopnog

stanja moe
se dati voljom osoblja za voenje pogona (obino se
kae runi nalog), ureajima zatite ili automatskim
ureajima.
Lokalno i daljinsko upravljanje
Nalog se moe dati lokalno, iz blizine aparata kojim se
upravlja, ili daljinski, s ponekad vrlo velike udaljenosti od
upravljanog aparata. Rjeenja moraju biti takva da se
trenutno moe upravljati samo s jednog od moguih
mjesta; izbor tog mjesta mora biti uvijek na nioj razini, s
te razine mora se moi omoguiti/onemoguiti
upravljanje vioj razini.
Lokalno upravljanje s polja
Sigurnost upravljanja

Radi provoenja mjera sigurnosti na radu, upravljanje se
mora moi posve onemoguiti, elektrotehnikim mjerama
(iskljuenjem pomonog napona za upravljanje) ili
fizikim mjerama (zakljuavanjem mehanizma u
odreenom poloaju, ili izolacijskom pregradom koja
spreava zatvaranje noeva rastavljaa).

Elektrini nalog za upravljanje moe biti jednopolni ili
dvopolni. Jednopolni je jednostavniji, pouzdaniji ali
nesigurniji (lake moe zbog nekog kvara doi do
neeljenog naloga). Obino se nalozi zatite provode
jednopolno, a za upravljanje rastavljaima dvopolno.
Nalozi: tipkalima

ili komandno-potvrdnim preklopkama.
Jednopolno upravljanje prekidaem
P
N
IS UK
IS UK
IS UK
Jednopolno upravljanje rastavljaem
P
N
IS
UK
M M
IS
UK
N
L
IS UK
Dvopolno upravljanje rastavljaem,
isklop

(analogno: uklop)
P
N
M
IS1
N
L
IS2
IS
IS
Komandno-potvrdna preklopka
=A
-Q
1
2
3
4
7
8 10
-YA -YE
0
A
0
1
1
A
0
A
0 1
1
A
1
4 6 8
10 12 14 16
13 9 5
a
b
P
N
MS=mirno svjetlo
TS=titrajue svijetlo
NS=minus signalizacije
Blokada
Blokada sprijeava

izvrenje pogrenih ili opasnih upravljakih
naloga.
Tipian i najbrojniji primjer je blokada naloga za iskljuenje
rastavljaa kojim tee struja, odnosno blokada naloga za njegovo
ukljuenje na optereenje. Provodi se blokiranjem manevra
rastavljaem ako je prekida

koji je u seriji s tim rastavljaem
ukljuen (a doputanjem manevra rastavljaem ako je taj prekida

iskljuen). Ostali ei primjeri:
-blokada ukljuenja noeva za uzemljenje, ako su glavni noevi
ukljueni (rastavlja

s noevima za uzemljenje obino je opremljen
takvom mehanikom blokadom)
-blokada ukljuenja uzemljenja dijela postrojenja koji je pod
naponom
-blokada iskljuenja ili ukljuenja uzdunog sabirnikog

rastavljaa
ako su na obje sekcije prikljueni odvodi.
Blokada u postrojenjima s
dvostrukim sabirnicama
U postrojenjima s dvostrukim sabirnicama uobiajene su blokade:
-imeu rastavljaa u odreenom polju (sabirnikih

i vodnih) i
prekidaa tog polja
-izmeu sabirnikih

rastavljaa odreenog polja i spojnog polja
(sabirnikim

rastavljaima polja smije se manipulirati ako je spojno
polje ukljueno, ali tako da je barem jedan sabirniki

rastavlja

uvijek ukljuen -

drugi se tada mora moi ukljuiti ili iskljuiti)
-izmeu spojnog polja i sabirnikih

rastavljaa bilo kojeg polja
(spojno polje se ne smije moi iskljuiti ako su u bar jednom polju
oba sabirnika

rastavljaa ukljuena).
Primjer blokade
Provedba blokade

Elektrika provedba blokade rastavljaa (ne provodi se blokada
prekidaa!) izvodi se prema slijedeim naelima:
-izostanak pomonog napona ne smije voditi deblokadi
-upravljaki napon vodi se preko kontakata, ije zatvaranje vodi
deblokadi, spojenih u seriju
-na mjestu grananja uvjeta i blokadni

elektrini krug se grana,
deblokada moe se postii po barem jednoj od paralelnih grana.

Blokadni

krugovi sadre esto mnogo kontakata spojenih u seriju (i
vie od desetak), stoga je pouzdano stanje tih kontakata i sigurnost
njihova uklopnog

poloaja u vezi s izvornim stanjem aparata od
presudnog znaaja za dobro funkcioniranje blokade. Opasno je
privikavanje na nepouzdanu blokadu i provoenje manevara
usprkos tome to deblokadni

uvjeti nisu ostvareni, jer je to izlaganje
opasnosti od nedoputenog manevra i time havarije i/ili ljudske
ozljede.
Regulacija

Regulacijski krug je sustav u kojem se trajno usporeuje tekua
vrijednost poticajne veliine s namjetenom vrijednou te veliine i
ako je odstupanje vee od namjetenog i traje dulje od namjetenog
vremena, regulator daje regulacijski nalog koji djeluje na promjenu
regulirane veliine u pravom smjeru (vie-nie).

Regulacija moe biti runa, regulator je ovjek -

svi ostali elementi
regulacijskog kruga su rijeeni tehniki, ili automatska, regulator je
podesivi automat. Uobiajena oprema automatskog regulatora:
-podeenje

regulacijskih parametara
-izbor rune ili automatske regulacije (ako je runa regulacija:
lokalno ili daljinski)
-izbor eventualno moguih razliitih programa autom.regulacije.
Primjeri regulacije
Primjeri automatske (rune) regulacije u elektrinim
postrojenjima:
-regulacija napona (regulacijskim transformatorima)
-regulacija kompenzacije (kondenzatorskim baterijama).
Regulacija regulacijskih transformatora mora se moi
obaviti i posve runo, runim (mehanikim)
prebacivanjem regulacijske sklopke u eljeni poloaj,
zatim runom davanjem elektrinog naloga
elektromotornom pogonu regulacijske sklopke i
automatskim elektrinim nalogom iz regulatora napona.
Regulacija transformatora
Dakako, regulacija transformatora se obavlja bez prekida
pogona. Za vrijeme prebacivanja kontakata regulacijske
sklopke u novi poloaj (vieg ili nieg napona u odnosu
na zateeno stanje) kratkotrajno e jedan namotni

segment biti premoten. Kako to ne bi bio potpuni kratki
spoj, regulacijska sklopka sadri otpornik preko kojeg se
odvija to kratkotrajno premotenje. Sklopka ne smije
dugo ostati u takvu meupoloaju, jer bi se taj otpornik
pregrijao i izgorio. Sklopka i otpornik smjeteni su u
kotao s uljem, zajedno s aktivnim dijelom transformatora
ili uz pregradu (radi omoguenja

odvojenog tretiranja ta
dva uljna prostora).
Regulacija kompenzacije

Regulirani slogovi kondenzatorskih baterija moraju biti
snabdjeveni otpornicima za pranjenje baterija, jer se
ukljuivanje ne smije initi na nabijenu bateriju. Mogao bi
se napon nabijene baterije i trenutna vrijednost mrenog
napona u trenutku ukljuenja tako kombinirati da doe
do opasno velike udarne struje ukljuenja.

Ako se pojedini baterijski elementi izaberu prikladnih
jedininih snaga, moe se ostvariti regulacija jalove
snage u vrlo finim stupnjevima. Imamo li etiri osnovne
jedinice snaga 1, 2, 4 i 8 kvar (ili takvog omjera snaga),
mogu se regulacijskim ukljuivanjem ostvariti sve snage
do ukupno 15 kvar, u skokovima od po 1 kvar: 1, 2, 1+2,
4, 1+4, 2+4, 1+2+4, 8, 1+8, 2+8, 1+2+8, 4+8, 1+4+8,
2+4+8 i 1+2+4+8.
Lokalna automatizacija

Lokalna automatizacija omoguuje rastereenje ovjeka
ako je lokalno prisutan (dakle prisutan u postrojenju) ili
njegovu zamjenu ako je postrojenje bez ljudske posade.
Atribut "lokalna" naglaava da se ne radi o automatizaciji
koja bi bila provedena daljinskim automatom,
posredovanjem sustava daljinskog voenja.

Lokalna automatiziranost upravo se poeljno proima s
daljinskim voenjem: dio zahvata u postrojenjima obavi
se posredovanjem lokalne automatike i takvim se
zahvatima ne optereuje osoblje u centrima daljinskog
voenja ili se takvi zahvati obave automatski i u sluaju
kada sustav daljinskog voenja nije raspoloiv.
Primjeri lok.automatizacije

sporo automatsko ponovno ukljuenje (sporo APU), najee 3
minute nakon ispada voda djelovanjem odreenih zatita

brzo automatsko ponovno ukljuenje (brzo APU), ispod 1 sekunde
nakon najee jednopolnog (ali i tropolnog) iskljuenja voda
zatitom

automatsko ukljuenje rezervnog voda (ili transformatora) nakon
nestanka napona na osnovnom dovodu elektrine energije

automatsko ukljuenje-iskljuenje paralelnom transformatora, radi
ekonominijeg pogona i sigurnosti

automatski start dizelskog agregata nakon nestanka pomonog
napona iz elektrine mree

automatsko gaenje poara transformatora

automatske sklopne sekvencije

(npr.ukljuenje

vodnog polja na
sistem 2 sabirnica, kao kompleksni nalog itsl).
Automatska registracija

Automatska registracija (na prikladni nain biljeenje) nastup
alarmnih signala, promjene uklopnih

stanja, mjernih vrijednosti i
djelovanja zatite.

Automatska registracija moe biti:
-uz automatsko pridruivanje vremena iznenadnog nastanka
dogaaja koji je registriran
-s ciklikim oitavanjem u namjestivom

ciklusu (npr.automatska

registracija mjernih vrijednosti svakog punog sata, ili svake minute)
-s poznatim prethodnim razdobljem u kojem se ostvario registrirani
dogaaj (npr.od

prvoga dana tekueg mjeseca do dana
promatranja).

Obino se automatska registracija moe svrstati u dvije grupe:
automatski zapis mjernih vrijednosti i automatska registracija
dogaaja-stanja.

Tzv.oscilo-perturbograf

("zapisiva

oscilacija smetnji") u
konvencinalnoj

izvedbi ili mikroprocesorski registrator uzima mjerne
vrijednosti npr.svake

milisekunde, dakle dvadeset u jednoj periodi
50-hercne

pojave.
Daljinsko voenje
Jednosmjernom komunikacijom radi prijenosa mjerenja
i/ili signalizacija iz postrojenja omoguen je daljinski
nadzor; ako se tome doda i komunikacija prema
postrojenju radi prijenosa naloga za promjenu stanja
(upravljanje, regulacija) omogueno je daljinsko voenje
pogona elektrinih postrojenja.
(Razlikovati od lokalno udaljenog mjesta voenja,
lokalnog sredinjeg mjesta nadzora i upravljanja, lokalne
upravljake prostorije.)
SDV u postrojenju
Sustav daljinskog voenja u voenom postrojenju sastoji se iz:
-ulazno/izlaznih (engl. i/o) jedinica, koji ulazi mogu biti analogni (iz
A/A mjernih pretvornika ili mjernih transformatora), digitalni (iz A/D
mjernih pretvornika, te signali poloaja, stanja i alarma) ili impulsni
(iz impulsnih brojila kod kojih davanje jednog impulsa znai protok
odreene koliine elektrine energije) a izlazi su digitalni (upravljaki
nalozi, nalozi regulacije ili nalozi za postavljanja parametara)
-jedinice za lokalnu obradu: logiku, numeriku, kontrolu suvislosti i
pragova, registracija
-jedinice za lokalnu ovjek-stroj komunikaciju (engl. MMI) obradu;
radi alarmiranja i vidnog prikaza, te za izdavanje naloga
-jedinice za komunikaciju s centrom daljinskog voenja
-jedinice za tampanje i pamenje (memorijske jedinice).
SDV u centru
U centru daljinskog voenja su glavni elementi:
-jedinice za komunikaciju s voenim postrojenjima
-jedinice za ovjek-stroj komunikaciju; omoguen opi
nadzor, prioritetan prijem alarma, detaljni nadzor po
izboru i izdavanje upravljakih i regulacijskih naloga
prema voenim postrojenjima
-jedinice za registraciju (periodiki, ili spontano nakon
iznenadnih dogaaja, ili po izboru operativnog osoblja).
Telekomunikacije

Elekrino rasklopno postrojenje je dio sustava koji mora usklaeno
funkcionirati s ostalim dijelovima sustava. Stoga, od samih poetaka
koritenja elektrinih postrojenja postavljala se potreba govornog
komuniciranja izmeu pojedinih postrojenja te izmeu postrojenja

i
nekog sredinjeg mjesta voenja pogona.

Govornim vezama prenosio se nalog za promjenu uklopnog

stanja,
obavjetavalo se o provedbi tog naloga, o stanju postrojenja i o
pogonskim elektrinim parametrima, te o kritinim i alarmnim
stanjima (havarije, poari, ozljede osoba).

Razvojem mogunosti i postavljanjem novih zahtjeva: uspostavljanje
veza radi procesnih potreba (barem za daljinski nadzor i za daljinsko
voenje pogona).

Dananje procesne potrebe su toliko sloene i isprepletene da su
brojnije od govornih (npr: komunikacija zatitnih ureaja na poetku
i kraju voda radi usklaenog naloga za iskljuenje voda i naloga za
brzo APU ili komunikacija raunala u sustavu dalj.voenja).
Prijenosni telekom.putevi

NF-veze, noseih frekvencija do nekoliko kiloherca; izvorno predviene za
govorne potrebe, za procesne potrebe koriste se posredovanjem modema
(modulator/demodulator

niskofrekventnog signala), to je javna telefonska
mrea ili privatna/zatvorena telefonska mrea

VF-veze putem nadzemnih VN-dalekovoda, frekvencije od nekoliko
desetaka kiloherca

do 500 kiloherca, ispod emisijskih frekvencija dugih
valova, a iznad ujne zvune frekvencije, vodii dalekovoda koriste se i za
prijenos takvog VF-signala, moduliranog govornim i/ili procesnim signalima

kabelske veze, vieinim

("telefonske parice", koje se koriste u NF-

podruju) ili koaksijalnim kabelskim vodovima (koji se koriste u VF-podruju)

usmjerene radio-veze, frekvencije izmeu 0,5 MHz

i 22 GHz, takve veze
razlikovati od mobilnih radio-veza, ponajprije za govorno komuniciranje pri
pogonu i odravanju postrojenja i vodova

veze putem svjetlovoda, frekvencije reda veliine 200 THz, poloenih kao
podzemnih kabela, uz energetske kabele ili u zajednikoj izvedbi, ili
postavljenih u zatitnom uetu nadzemnih elektroenergetskih dalekovoda.
VF-veza putem dalekovoda,
VF-prigunica

i spojni kondenzator
Prikljuak VF-ureaja na DV
Napajanje el.energijom

Pomona postrojenja su tako konstruirana da energiju za vlastiti
pogon u pravilu uzimaju u elektrinom obliku. Ako su pojedina
rjeenja takva da i koriste ulje pod tlakom ili stlaeni zrak, opet se
primarno za takvo stlaivanje koristi elektrina energija.

Bitne grupe potroaa elektrine energije u postrojenjima su:
-ureaji zatite
-pogonski mehanizmi prekidaa i, eventualno, rastavljaa
-ureaji nadzora, upravljanja i blokade
-ostali ureaji pomonog postrojenja
-ureaji telekomunikacija i daljinskog voenja
-osnovna rasvjeta i nuna rasvjeta
-hlaenje energetskih transformatora, ako ono nije s prirodnim
strujanjem zraka i ulja
-ostali i opi ureaji (npr.vodoopskrba).
Nunost istosmjerne struje
Veina ureaja moraju funkcionirati ili biti spremni za
funkcioniranje i u prilikama kada postrojenje nije
prikljueno na elektrinu mreu ili kada je iz bilo kojih
razloga taj prikljuak neraspoloiv. Stoga se njihove
potrebe moraju namirivati iz sustava koji moe
akumulirati energiju i trenutno je davati u elektrinom
obliku. Tako dolazimo do primjene ispravljaa s
akumulatorskom baterijom u elektrinim postrojenjima i
rjeenjem najvanijih potroaa primjenom istosmjerne
struje (zatita, upravljanje, signalizacija, nuna rasvjeta).
Akumulatorska baterija
Razvod istosmjernog napona

Na glavne sabirnice P, N prikljuuje se paralelni spoj
ispravljaa i akumulatora. Izvodi se formiraju u pravilu za
svako pojedino polje glavnog postrojenja i, odvojeno, za
ostale zajednike potrebe.

Izvod za pojedino polje nastoji se tititi automatskom
zatitnom sklopkom (kako bi postojala mogunost
signalizacije njezina ispada, to nije mogue ako se
primjene rastalni

osigurai) i time se formira napajanje
kljunih potreba u polju: P1, N1 -

zatita i upravljanje.

Manje bitne potrebe u polju nastoje se napajati odvojeno
od toga, te se formira podkrug

iza P1, N1 koji se titi
rastalnim

(ili automatskim) osiguraima P2, N2 -

signalizacija i ostalo.
Glavni razvod DC napona
=
~
=
~
Prema razvodu
Glavni razvod
DC napona
Aku. baterija
Vrlo kritini
AC potroai
Glavni razvod
AC napona
P
N
Iz K.Tr.
P N
Razvod DC napona po poljima
P
N
MS
TS
NS
A2
Iz glavnog razvoda P1 N1 P2 N2 MS1 TS1 NS1
P N
Oba pola

neuzemljena!
Uobiajeno je da su pozitivni i negativni pol istosmjernog razvoda
neuzemljeni (za razliku od niskonaponskog izmjeninog razvoda
gdje je nulvodi

uzemljen).
To se izvodi stoga da kod jednog kvara s probojem izolacije prema
uzemljenim dijelovima postrojenja i dalje bude mogu

pogon
pomonog postrojenja ali i omogueno signaliziranje takva kvara, te
njegovo traenje i otklanjanje. Prije nego doe do jo

jednog takvog
kvara na suprotnom polu, to onda znai kratki spoj i izbacivanje iz
pogona dijela pomonog postrojenja i onemoguenje funkcioniranja
odreenog dijela glavnog postrojenja dok se kvar ne otkloni.
Ako bi se istosmjerni razvod izveo s uzemljenim jednim polom, svaki
proboj suprotnog pola prema masi znaio bi takvu redukciju pogona.
Potroai izmjenine struje
Vei potroai i oni ije eventualno elektrino
funkcioniranje nije presudno, znaju se izvesti s
univerzalnim elektromotorima, te se u odreenom
postrojenju moe izabrati, ili ak naknadno promijeniti,
povoljniji nain prikljuka.
Najvei potroai (ventilatori, pumpe, osnovna rasvjeta)
obino se izvode kao troila izmjenine struje i pri
nestanku izmjeninog pomonog napona oni ne mogu
biti u pogonu ili se u postrojenje ugrauje i dizelski
agregat za namirenje takvih potreba u nudi.
Razvod izmjeninog napona
Snagu kunih transformatora srednji napon/niski napon
ili doputeno trajno optereenje voda za prikljuak na
niskonaponsku elektrinu mreu odreuje zbroj
istodobno prikljuenih potroaa izmjenine struje, ali se
mora kontrolirati i na iznimne potrebe, npr.potrebe

prilikom periodikih odravanja; prikljuak nekih
specifinih pomagala ili alata.
Razvod izmjeninog napona nema nekih naglaenih
osobitosti u odnosu prema rjeenjima iz opih elektrinih
instalacija izmjenine struje.
Kuni transformator 35/0,4 kV
Dizelski agregat 250 kVA
Sigurnost napajanja

razdvajanjem bitnog od nebitnog, kritinog za pogon od
nekritinog

udvajanjem kljunih elemenata: dvije akumulatorske
baterije s ispravljaima, dva kuna transformatora,
dodavanje dizelskog agregata snabdijevanju iz
elektrine mree, dvostrukim dovodima do kljunih
potroaa

provedbeno: poloajem razdjelnica i polaganjem kabela
za napajanje dovoljno daleko od mjesta na kojima moe
nastupiti elektrini luk, eksplozija ili poar, paljivo
izabranom selektivnou zatite pojedinih strujnih
krugova

sa stalnom kontrolom stanja u pogonu, signalizacijom
nestanka napona i iskljuenja automatskih zatitnih
sklopki.
Udvojeno napajanje
Izvedbe pomo.postrojenja

Konvencionalna rjeenja izvedena su iz elemenata koji,
svaki za sebe, predstavljaju jedan od podsustava ili
(ee) njegov element. S glavnim postrojenjem i
meusobno povezani su oienjem. Svojstvena je
izdvojenost elemenata, ulazno/izlaznih prikljunica, te
mnogobrojni spojni vodii i kabeli.

Suvremena rjeenja uzimaju pojedinu informaciju o
stanju samo jednom i daji

potrebne izlazne
obavijesti/naloge, te registriraju i komuniciraju, uz logiku
namjestivu

programskom podrkom, a ne oienjem i
bez fizike razdvojenosti po podsustavima. S glavnim
postrojenjem i meusobno povezani su (u pravilu)
svjetlovodiima.
Primjer TS 400/110 kV

Ernestinovo
Suvremeni upravljaki prostor
Ugradnja elemenata pom.postr.

Primjeren smjetaj, pogodan za nadzor i odravanje.

Udvojena rjeenja za najzahtjevnije funkcije.

Izbjegavati paralelno voenje signalnih i energetskih
(napojnih) kabela.

Signalni kabeli: oklopljeni (ne elik) a oklopi uzemljeni.

Najvanije: pouzdanost napajanja!

Paljivo s akumulatorskim baterijama.

Pojedinano napajanje, a ne niranjem.

Napojni

kabeli neizloeni potencijalnom razvoju
elektrikog luka ili poara.

Selektivnost u razvodu+signalizacija

nestanka napona.
Koritenje pomo.postrojenja

Svaku ispravnu ili lanu proradu zatite

analizirati!

Netona mjerenja i signalizacije, neproslijeene naloge
za uklop/isklop

otklanjati.

Uvjete za rad (temperatura i sl.)

trajno odravati!

Periodiki nadzor (dnevni, tjedni, mjeseni), osobito
osiguraa i automatskih sklopki

provoditi!

Pokusni start dizelskog agregata

jednom tjedno.

Napone i struje u pomonom postrojenju

periodiki
oitavati.

Tlak komprimiranog zraka i plinova, ulja u
uljnohidraulinim

pogonima

kontrolirati.
Odravanje pomo.postrojenja

Jedanput godinje

revizija zatite i svih podsustava
pomonog postrojenja!

Ispravnost pomonog postrojenja utvrivati i nakon
svake havarije ili preureenja u postrojenju.

Osobito: istinitost svih signala, naziva mjerenja i ispravna
upuivanja upravljakih naloga.

Ne otvarati sekundarne krugove SMT.

Ne uklanjati zatitna uzemljenja u sekund.krugovima.

Panja: nesmotreno privoenje izmjeninog napona na
sekundar NMT vodi visokom primarnom naponu!

Ne uklanjati napise i oznake, a izmjene u naravi unositi u
pogonsku dokumentaciju.