PRIKAZI SIGNALA

Osnovni komunikacijski model moemo predstaviti slijedeom blok shemom:

Npr. govornik pria pa zbog uma pojaa svoj glas ili pak ponavlja ono to je
rekao. To bi bilo zatitno kodiranje kod obinog razgovora. Istu logiku
primjenjujemo i kod telekomunikacijskih i informacijskih sustava. (opisati
G!"
Jednostavan blok prikaz sustava za prijenos informacija od toke do toke (point
to-point u kojem ukljuujemo i za!titno kodiranje bi bio slijedei"
#$"% &lok shema sustava za prijenos informacija
'ko bismo htjeli definirati pojam komunikacije moda bi jednu definiciju mo(li
sroiti ovako: komunikacija je razmjena informacija koje se prenose
posredstvom neko( signala (medija) koji se prenosi preko sustava (kanala" *a
ukupni sadraj informacije koju dobiva prijamnik utjeu parametri iz sva tri
podruja" (teorija informacija# teorija signala i teorija sustava" *pr" brzina)
tonost i ekonominost prijenosa su uvjetovane karakteristikama si(nala i
sustava" #to(a je nez(odno ova tri podruja obra+ivati posve odvojeno"
,ako su isto: prijenos) prerada i prijam informacija u informacijskim sustavima
nerazdvojivo povezani s pojmom si(nala" -azliiti oblici informacije se mo(u
ostvariti pomou si(nala) pa moemo rei da su si(nali materijalni nosioci
informacije"
.adatak svako( sustava je da prenese vjerno si(nale uz maksimalan sadraj
informacije" /a bi se to posti(lo potrebno je sustav prila(oditi vrsti si(nala" 0
1.2O-
1*3O"
4O/5-
1.2O-'
6O/0$'
,O-
.'7,1,
*1
4O/5-
8-1J5*O#
/56O
/0$'
,O-
.'7,1,*1
/54O/5-
8-1J'6*1
/54O/5-
4O-1#*14
1*3O-6'9
1J'
8-1J5*O#
1zvor
Odredi!te
8-1J5*O#
8-5/'J*14 8-1J'6*14
706
realnim informacijskim sustavima si(nali se prenose na vee ili manje
udaljenosti naje!e u obliku elektroma(netskih titranja" .bo( to(a se kao
fizikalne veliine koje odre+uju karakter si(nala obino uzimaju napon ili struja)
koji se mijenjaju u vremenu po odre+enom zakonu) ovisno o prirodi preno!ene
vijesti" 3izikalne karakteristike si(nala emo opisati matematikom modelima
koji e s dovoljno tonosti prikazati osnovna svojstva realnih si(nala"
#i(nali imaju prostornu i vremensku razdiobu" 1nformacija je sadrana u onom
parametru si(nala koji poprima promjenljivu vrijednost" ,a promjena ovisi o
karakteru i koliini informacije" #i(nali kod kojih su nosioci informacija samo
koordinate mjesta nazivamo konfiguracijama" 'ko je informacija opisana samo
vremenskom koordinatom ili vremensko prostornim koordinatama onda se
si(nali kojima se prenose takve informacije nazivaju zbivanja" 8omou tih
koordinata opisujemo i fizikalna svojstva si(nala odnosno tako razlikujemo
si(nale po njihovim fizikalnim svojstvima (pritisak zvuka) elektrini napon)
temperatura itd"" #i(nale potom moemo razlikovati i po tome da li posjeduju
ili ne posjeduju ener(iju potrebnu za otkrivanje informacije koju prenose" (ive-
preno!ene informacije i mrtve pohranjene informacije
#i(nale emo nazvati determiniranima ako su parametri koji ih odre+uju poznati
u svakom trenutku vremena i oni pripadaju poznatoj vijesti" 'ko su pak
parametri si(nala u promatranim trenutcima vremena sluajne veliine onda
takve si(nale nazivamo sluajni"
0 realnim uvjetima nemo(ue je predvidjeti vremenske promjene si(nala koji
pripadaju odre+enim vijestima" #to(a je nuno da se realni si(nal promatra kao
sluajni proces odre+en vjerojatnosnim karakteristikama"
8rikazivanje determinirano( si(nala pomou odre+ene vremenske funkcije
nazvat emo vremenskim prikazom si(nala (prikaz si(nala u vremenskoj
domeni" 1z matematike nam je poznato da vremenski o(ranienu funkciju
moemo prikazati pomou orto(onalnih funkcija kao !to su npr"
tri(onometrijske funkcije koje nazivamo harmonici" #kup svih harmonika) (koji
su odre+eni amplitudom) fazom i frekvencijom) kojim je odre+ena vremenska
funkcija prikazana ini frekvencijski spektar vremenske funkcije (si(nala" *a
taj nain se moe prikaz funkcije (si(nala u vremenskoj domeni zamijeniti
prikazom u frekvencijskoj domeni) odnosno frekvencijskim spektrom dato(
si(nala u vremenu" Oba prikaza su adekvatna) a esto je korisno primijeniti oba
u rje!avanju neko( problema
8-1J5$'. 1. 2-565*#45 0 3-5425*91J#40 /O65*0 #1:*'$'
*apraviti emo jednu analo(iju da bi lak!e usvojili prijelaz si(nala iz vremenske
u frekvencijsku domenu (dimenziju i obrnuto" 4ada raz(ovaramo o brojevima i
recimo da sad prebrojimo koliko nas ima u uionici i ako nas je npr"%;
(petnaest taj iznos nam je odmah pojmljiv jer mi funkcioniramo i razmi!ljamo u
dekadskom brojevnom sustavu" 'ko bi sad isti taj broj zapisali u recimo
binarnom brojevnom sustavu (%%%% veina ljudi ne bi pojmila tu vrijednost kao
petnaest mada smo broj petnaest napisali ali na dru(i nain (dru(aijim
parametrima" ,ako+er poznato nam je kako broj zapisan u jednom brojevnom
sustavu prevodimo (pi!emo u dru(i binarni sustav"
8oku!ajmo tako razmi!ljati i kod analize si(nala" /akle si(nal moemo
promatrati u vremenu (osciloskopom ili isti taj si(nal moemo promatrati u
frekvenciji (analizatorom spektra i tako+er moemo prelaziti iz vremensko(
promatranja u frekvencijsko i obrnuto"
#ve si(nale sukladno njihovoj prirodi tj" su!tini moemo podijeliti u dvije
skupine: determinirani i sluajni.
1 jedne i dru(e moemo predstaviti funkcijama s vremenskom domenom te ih
tako prevodimo u domen matematike" 6atematikom analizom tih funkcija
opisujemo si(nale odnosno pojave tj" informacije koje predstavljamo si(nalima"
$eterminirani signali
/eterminirani si(nali se mo(u definirati nekom vremenskom funkcijom i kad
poznajemo tu funkciju onda je njihova vrijednost definirana u bilo kom trenutku
(pro!lost) sada!njost i budunost"
4od sluajnih si(nala vrijednosti nisu predvidive (determinirane i ne moemo
poznavati njihove vrijednosti unaprijed prije ne(o se do(a+aj do(odi"
.a ispitivanje osobina determiniranih si(nala) ustvari za prijelaz zapisa si(nala
iz vremenske domene u domenu frekvencija koristimo se harmonijskom
analizom funkcija koje predstavljaju takve si(nale) a harmonijska analiza
zasniva se na teoriji 3ourierovih redova i transformacija" /eterminirani si(nali
mo(u biti periodini i neperiodini"
8eriodini 3ourierovi redovi
/eterminirani si(nali:
*eperiodini 3ourierova transformacija
8eriodina funkcija s vremenskom domenom (u vremenu) moe se prikazati
zbrojem harmonikih komponenata pomou razvoja u 3ourierov red" *a taj
nain prelazimo iz vremenske u frekvencijsku domenu) odnosno datu vremensku
funkciju predstavljamo tj" preslikavamo u domen frekvencija" /obiveni niz
harmonika (eksponencijala u frekvenciji potpuno definira analiziranu
vremensku funkciju" .ato je to slika vremenske funkcije u domenu frekvencija
(uestalosti"
4ao rezultat razvoja vremenske funkcije u 3ourierov red dobijamo to da
funkcije sloeno( valno( oblika u vremenu moemo na jednostavan nain
predstaviti u frekvenciji kao niz harmonika) te analizu si(nala umjesto u
vremenu raditi u frekvenciji"
Ova pria vrijedi i obrnuto) tj" iz frekvencijske domene moemo prei u
vremensku domenu" .nai ako poznajemo si(nal u frekvenciji onda inverznim
postupkom si(nal moemo preslikati u vrijeme" Oito je da je ovo preslikavanje
vrijeme frekvencija funkcija jedan na jedan pa kaemo da imamo
transformacijski par f(t 3(f
*a slici % su prikazani harmonijski sinusni si(nali <
%
(t) <
=
(t i <
>
(t u vremenskoj domeni) a na
slici = su ti si(nali prikazani u frekvenciji"
lika % &rikaz signala u vremenu
lika ' &rikaz signala u frekvenciji
luajni signali
2einu tehnikih problema u istraivanjima realnih informacijskih sustava ne
moemo do kraja zadovoljavajue rije!iti samo pomou metoda s
determiniranim si(nalima" 0 realnim sustavima se nikad unaprijed ne moe
znati kakav e biti si(nal u pojedinim tokama sustava) a po(otovo ne moemo
ta zbivanja predvidjeti" *aime) pojam informacije temelji se na od(ovarajuoj
prethodnoj neodre+enosti podataka) pa kako su si(nali materijalni nosioci
informacije) to oni tako+er moraju poprimiti sluajni karakter" 4ada bi se na
izlazu sustava unaprijed znalo kakav e se si(nal predati) sustav ne bi bio ni
potreban" 8rema tome sustav je potreban zato da se sustavom prenose unaprijed
nepoznati si(nali) a samim tim za odredi!te novi podaci"
6e+utim) mi ipak od poetka prijenosa informacija raspolaemo nekim
podacima o si(nalima" 8oznat je skup mo(uih si(nala) tj" skup si(nala koji
mo(u biti predani u sustav" *pr" tele(rafski sustav ima takvu strukturu da se
njime mo(u prenositi u kodiranom obliku svi znakovi abecede" ,ako dolazimo
do pojma statistikih karakteristika si(nala koje su sadrane u apriornim
podacima o si(nalima" -adi to(a e) u opem sluaju) u prouavanju djelovanja
realnih sustava na si(nale koji njima prolaze biti potrebno primijeniti statistike
metode"
#amo opisivanje sluajnih procesa odnosno matematikih funkcija kojim ih
predstavljamo je dosta sloeno" #reom) mno(e praktine probleme moemo
rije!iti primjenom pojednostavljenih metoda koje nam omo(uavaju
jednostavnije karakteristike sluajnih procesa" ,o su u prvom redu: statistike
srednje vrijednosti i korelacijske funkcije) zatim srednje vrijednosti po vremenu)
funkcije razdiobe i spektralne (ustoe"
8-16J5-1 8-14'.12'*J' #1:*'$' 0 2-565*0 1 3-5425*91J1
*a slici > (lijevo je prikazano kako zbrajanjem si(nala f
%
(t i f
=
(t u vremenu
dobijamo si(nal f
>
(t? f
%
(t@f
=
(t i kaemo da su si(nali f
%
(t i f
=
(t harmonike
komponente si(nala f
>
(t" *a istoj slici (desno prikazani su ti si(nali u
frekvenciji" 6oemo zakljuiti da bilo kakav periodiki si(nal u vremenu
moemo dobiti kao zbroj nje(ovih harmonikih komponenata odnosno da
sloenoperiodini si(nal razlaemo na nje(ove sastavne elemente (harmonike
komponente" ,ako+er uoavamo da je analiza si(nala u frekvenciji mno(o
jednostavnija od analize si(nala u vremenu"
#lika > #i(nal u vremenu (lijevo i njihove slike u frekvenciji (desno
*a slici A (lijevo je prikazano razla(anje pravokutno( periodiko( si(nala na nje(ove
sastavne harmonijske komponente a na desnoj strani su prikazani harmonici u frekvenciji"
8arni harmonici su nula zato !to je omjer perioda si(nala , i nje(ovo( trajanja ,B= jednak =
!to se vidi na (ornjoj slici lijevo b(t" 2idimo da povorku pravokutnih si(nala moemo dobiti
zbrajanjem harmonijskih komponenti frekvencija: f
C
) = f
C)
>f
C)
A f
C)
; f
C)
D f
C
itd" amplituda '
%
)
'
=
) '
>
) '
A
) '
;
) '
D
)Eitd i od(ovarajuih faza" *a na!oj slici mi smo prikazali rezultantni
si(nal od prvih pet harmonika" Jasno je da e rezultantni si(nal vi!e liiti ori(inalnom si(nalu
ako (a predstavimo s veim brojem harmonika"
*a slici ; je) (na primjeru pravokutno( periodiko( si(nala kojem mijenjamo period tj"
frekvenciju ponavljanja) prikazan pojednostavljen prijelaz periodiko( u aperiodiki si(nal
odnosno prijelaz iz 3ourieovo( reda u 3ouriovu transformaciju"
#lika A