BEZICNE KOMUNIKACIJE

NEDADA EHI
Rezime:
U ovom seminarskom radu ce biti razradjene sve metode bezicne komunikacije, izmedju dva
ili vise uredjaja.Pocevsi od FDMA, CDMA, WI-FI komunikacije, !U"#$$#%
komunikacije.#akodjer ce biti s&omenuta bezina komunikacija u industriji i njena vaznost za
bolji is'od kada su u &itanju troskovi za zicnu komunikaciju.
Kljune rijei:
FDMA (Fre)uenc* Division Multi&le Access+- dva ure,aja koja komuniciraju koriste jedan
kanal ne&rekidno bez obzira &ostoji li si-nal ili ne.
CDMA (Code Division Multi&le Access+-za komunikaciju koriste cijeli ras&olozivi
ne&odijeljeni .rekventni s&ektar
WI-FI komunikacije-je bezicna mreza -dje se &odaci izmedju dva ili vise racunara &renose
&omocu radio .rekvencije i od-ovarajuci' antena
!U"#$$#%-ti& bezicne komunikcije izmedju dva ili vise uredjaja
UVOD:
/ekad davno, rabila se je be0i1na komunikacija, u-lavnom u vojne svr'e. Pa kad se &o-leda
neki ratni .ilm na temu II svjetsko- rata nezaobilazno ostaje u sje2anju komunikacija koja je
zavr3avala s rije1i 4$5"64. #o je zna1ilo da -ovornik ot&u3ta botun za &relazak iz &redajno-
moda rada u &rijamni. Dakle ure,aj je imao &redajni i &rijamni dio koji su se me'ani1kim
&reklo&nikom naizmjeni1no &riklju1ivali na antenu (%A!F-DUP!"7+. U svakodnevnu
u&orabu &rvi &roboj be0i1ni' komunikacija bi je be0i1ni tele.on. 8u2i3te tele.ona imalo je
&renosivu slu3alicu s akumulatorom i oba dijela imali su &rijamni i &redajni ure,aj, ali je sama
&riroda 0i1no- tele.onsko- kanala omo-u2avala istovremeni raz-ovor i slu3anje oba u1esnika
u komunikaciji (DUP!"7+. /a1in ostvarivanja istovremene dvosmjerne komunikacije &reko
jedne &arice omo-u2ava 4.antomski vod4
1
U!INK I DO"N!INK
8omunikacijski kanal je .rekventni ras&on u visoko-.rekventnom &odru1ju koji omo-u2ava
da se us&je3no &renese si-nal &oruke. /a &rimjer, #5 si-nal za'tijeva kanal 3irine 9 M%z u
U%F &odru1ju (:;< M%z-=9< M%z+ ozna1ene brojevima >?-9=, dakle uku&no :@ kanala, za
:@ si-nala &oruke. Ai-nal je u osnovi sinusno- oblika visoke .rekvencije, moduliran s
analo-nim ili di-italnim si-nalom &oruke niske .rekvencije. /isko.rekventni si-nal &oruke
4utisnut4 je u visoko.rekventni si-nal koji ima svojstvo 3irenja &rostorom te na neki na1in 4nosi4
nisko.rekventni si-nal &oruke, no ovo je &redmet bavljenja telekomunikacija
Alika ?. (bezicna komunikacija+B?C
#DMA $#re%uen&' Di(i)i*n Mul+i,le A&&e))-
Dva ure,aja koja komuniciraju koriste jedan kanal ne&rekidno bez obzira &ostoji li si-nal ili
ne.$vo rjesenje kada D mobilna ure,aja koja s nadre,enim sustavom komuniciraju &reko
zasebni' kanala (svaki kanal sastavljen je od dva &odkanala, za oba smjera komuniciranja -
du&leE+ je vrlo ne&rakti1no u mobilnim vezama jer kanal ve2i dio vremena nije u .unkciji.
5e2inom se koristi u analo-nim sustavima.Ako se di-italni si-nal &oruke 3alje u kratkim
vremenskim intervalima, mo-u2e je kroz isti kanal omo-u2iti da svaki od ure,aja slijedno
3alje svoj dio si-nala u vremenskom ciklusu od recimo D se-menta. 8ako se slijed &rima
odma' se razvrstava &rema &ri&adnom odredi3tu. Dakle, u&orabljivost kanala je &ove2ana, a
od D kanala sa FDMA ti&a mo0e se dobiti = 4kanala4 #DMA ti&a za'valjuju2i
56"M"/A8$M MU!#IP!"8AU. $vo ne bi bilo mo-u2e da se analo-ni si-nal &oruke ne
&retvori u di-italni koji nakon kom&resije treba &uno manje 4vremensko- &rostora4 za istu
&oruku.
CDMA $C*.e Di(i)i*n Mul+i,le A&&e))- /
/e koristi kanale za komunikaciju ve2e se svi kanali, bolje re1eno cijeli ras&olo0ivi
ne&odijeljeni .rekventni s&ektar, koriste za komunikaciju. Avaki ure,aj koji trenutno
komunicira zauzme odre,eni broj slobodni' mali' dijelova .rekventno- &odru1ja u kratkom
vremenskom intervalu. Prvi zauzme nekoliko dijelova .rekventno- &odru1ja, a naredni ure,aji
uzimaju &rve ras&olo0ive slobodne dijelove .rekventno- &odru1ja koje na,u. /ema stro-o
de.inirani' kanala. Avakom di-italnom komunikacijskom si-nalu dodjeljuje se jedinstveni
kod ras&oznavanja. Ai-nal &oruke je di-italni. Iskoristivost ras&olo0ivo- .rekventno-
2
&odru1ja je velika. Dakle, vremenska razdioba du0 cijelo- ras&olo0ivo- .rekventno- s&ektra,
mje3avina rada &rva dva o&isana na1ina.
e0i1na komunikacija u ra1unalnim sustavima vrlo je srodna mobilnoj tele.oniji -lede medija
koji se koristi za &rijenos si-nala. Uobi1ajena kratica za be0i1ne ra1unalne mre0e
je W!A/ ("ireless !ocal AreaNetFork+, 3to ukazuje na njenu o-rani1enu zemljo&isnu
&risutnost u sustavu neke .irme ili ustanove, 3to se ne bi mo-lo kazati za mobilnu tele.oniju.
/e samo to, ve2 &onuditelj telekomunikacijski' uslu-a mo0e omo-u2iti i be0i1nu ra1unalnu
komunikaciju &reko kanala za mobilne tele.onske ure,aje. e0i1nu ra1unalnu mre0u u osnovi
treba &romatrati kao jednu vrlo korisnu mo-u2nost unutar strukture !A/-a ustanove. 8lju1ni
element koji omo-u2ava &ovezanost bez klasi1ni' 0ica je be0i1na &ristu&na to1ka (Access
Point+, a mo-u2a verzija &redvi,ena za u-radnju unutar z-rade &rikaza na narednoj slici.
Alika >. (bezicna &ristu&na tacka+B>C
e0i1ne &ristu&ne to1ke unutar ustanove moraju se &a0ljivo razmijesiti. Avaki od
ure,aja ima mo-u2e &odru1je komunikacije koji ne mo0e imati kru0ni oblik zbo- za&reka
(zidova+ koje remete ras&rostiranje elektroma-netski' valova. 6azmje3taj &ristu&ni' to1ki
o&2e namjene, za &rijenosnike na &rimjer, mora biti takav da se ova &odru1ja me,usobno
&rekla&aju, dok za &ristu&nu to1ku koja o&slu0uje jedan &isa1 to nije bitno. Da se &ristu&ne
to1ke ne bi me,usobno 4sva,ale4 zbo- &rekla&anja &odru1ja na mjestima -dje to nije &o0eljno
dobro je svaku od nji' &odesiti da radi na razli1iti radnim .rekvencijama - kanalima i &odesiti
sna-u &redajnika na 3to manju vrijednost.
Me'anizam be0i1ne komunikacije u osnovi je su&rotan "t'ernet me'anizmu
komunikacije. "t'ernet koristi me'anizam detekcije kolizije si-nala (CAMA G CD - Carrier
Aense Multi&le Access G Collision Detect+, dok W!A/ koristi me'anizam izbje-avanja
kolizije. Dakle, ure,aji koji &ristu&aju mre0i ne nadme2u se tko 2e &rvi &ristu&iti mediju ne-o
1ekaju kad 2e medij biti slobodan (CAMA G CA - Carrier-Aense Multi&le Access G Collision
Avoidance+, odnosno 1ekaju odsustvo komunikacijsko- si-nala (kakav si-nalH - vodeni,
strujni, elektroma-netski, svjetlosni, &odatkovni, akusti1ki ...+.
Po svojoj &rirodi ras&rostiranja elektroma-netski valovi ne mo-u se kanalizirati &a 2e
jedan dio 4curiti4 van 0eljeno- &odru1ja, 3to 1ini veliki si-urnosni &roblem. Problem si-urnosti
nije samo u tome 3to 2e netko u&orabiti resurse lokalne mre0e da slobodno &ristu&i Internetu,
ve2 u 1injenici da je mo-u2e na tu,em ra1unali ukrasti &odatke, namjerno i' uni3titi ili
4&osaditi kukavi1je jaje4 koje 2e se iskoristiti za na&ad na neke dru-e tu,e resurse. /a1ini
zlou&orabe vrlo su raznoliki i &rije kon.i-uriranja jedno- be0i1no- sustava treba temeljito
3
&rou1iti nje-ovu dokumentaciju i sa-ledati sve mo-u2e as&ekte zlou&orabe i za3tite u 3to
ve2oj mjeri i osi-urati 3to kvalitetniji nadzor. /aj-ore mo-u2e rje3enje je neza3ti2eni ili slabo
za3ti2eni be0i1ni sustav, 1e-a na0alost ima. U#P-A#P kabel i&ak je jo3 uvijek najsi-urnije
komunikacijsko rje3enje, a za manje .irme i najje.tinije, ako se -leda samo te'ni1ki as&ekt.
!judski .aktor je uvijek &resudan 0 4nezakr&an4 o&erativni sustav jedno- ra1unala zbo- &uke
lijenosti i neod-ovornosti nje-ovi' korisnika mo0e uzrokovati more nevolja. /o to je ve2
&redmet AIIU6/$A/" P$!I#I8".
Jbo- si-urnosti be0i1ne komunikacije &o0eljno je u&orabiti najna&redniji ras&olo0ivi
me'anizam enkri&cije &rometa i osi-urati &ristu& samo autoriziranim korisnicima.
Autorizacija se mo0e ostvariti &osredstvom u&isivanja MAC adrese ure,aja koji &ristu&a u
listu dozvoljeni' u1esnika mre0e ili nekim me'anizmom &rijave korisnika na sustav (!DAP-
6ADIUA+, a si-urnost se mo0e dodatno &os&je3iti nadzorom &ristu&ni' to1aka stro-o
namjenskim W!A/ kontrolnim sustavom (WCA - Wireless Control A*stem+ u s&rezi s
&ri&adnim mu be0i1nim &ristu&nim to1kama koje je u stanju nad-ledati. /o to su ve2
&ro.esionalna i sku&a rje3enja. Ja male .irme ili ku2ne korisnike dovoljno je rje3enje o&isano
u narednom &o-lavlju.
8ako je &ristu&na to1ka u su3tini maleni &rimo-&redajnik koji mora imati izvor
na&ajanja, vrlo je nez-odno rje3enje dovoditi na&ojni &riklju1ak od >>< 5 za nje-ov is&ravlja1
u nje-ovu blizinu. olje rje3enje je u&oraba razdjelnika koji omo-u2ava da se iz
komunikacijsko- ormara &reko U#P kabela dovede istosmjerni na&on do &ristu&ne to1ke koja
2e znati razlu1iti korisni si-nal od na&ajanja 0 me'anizam na&ajanja &reko "t'erneta (Po" -
PoFer over "t'ernet+. 5rlo dobro rje3enje je u&oraba &reklo&nika koji je u stanju na&ajati
&ristu&nu to1ku, ali je lo3a strana ovo- rje3enja 3to &reklo&nik i &ristu&na to1ka moraju biti od
isto- &roizvo,a1a da se izbje-nu mo-u2e razlike u na&onu na&ajanja i dozvoljenoj &otro3nji
ener-ije, 3to u kona1nici mo0e biti jako sku&o ako se o tome ne vodi ra1una.
Pojam be0ine &ristu&ne to1ke nije osobitost koja se koristi samo u &ro.esionalne
svr'e. Avako doma2instvo danas koristi neki od ADA! ure,aja , bili da radi i 4brid-e4 ili
4router4 modu, koji od na&redniji' mo-u2nosti ima WI-FI (Wireless Fidelit*+ be0i1nu
komunikaciju zasnovanu na mre0nom be0i1nom &rotokolu I""" @<>.??. 6as&on us&je3ne
komunikacije ostvariv je u kru-u &romjera ><-;< m. 8oristi se visoko.rekventni si-nal od
>.: I'z, D.; I%z ili K I%z kao nositelj di-italno- si-nala &oruke, naj1e32e koriste2i $FDM
($rt'o-onal .re)uenc*-division multi&leEin-+ modulaciju, sli1no D5 standardu. $visno
&rimijenjenoj o reviziji &rotokola (od 4a4 do 4n4 su.iksa+ razli1ita je radna .rekvencija koja se
koristi i razli1ite su i brzine &rijenosa &odataka (od ?-?K< Mb&s+. A$%$ ure,aji obi1no imaju
i vi3e &riklju1aka za "t'ernet 0i1nu komunikaciju i omo-u2avaju nesmetanu komunikaciju
izme,u be0i1ne i 0i1ne veze.
"I1#I 2*muni23&ije
WI-FI komunikacije koriste MAC adresu kao temelj &re&oznavanja ure,aja te se &o
tome mo0e &re&oznati dali je u A$%$ ure,aj mo0da 4zalutao4 neki susjedov ure,aj. Pristu&
ure,aju ostvaruje sekri&tiranom &rijavom &rema W"P (Wired ")uivalent Privac*+ iGili WPA
(Wi-Fi Protected Access+ modelu. W"P koristi :< bit-nu enkri&ciju a WPA ?>@ bit-nu
4
enkri&ciju. WPA tijekom rada dinami1ki mijenja &ristu&ne klju1eve, a i na1in kontrole na
-re3ku je razli1it. W"P koristi C6C (C*clic 6edundanc* C'eck+ metodu a WAP koristi MIC
(Messa-e Inte-rit* Code+. Iz navedeno- je jasno koja je vrsta &ristu&a mre0i si-urnija, mada
je u osnovi svaka be0i1na komunikacija &otecijalna si-urnosa 4ru&a4.
/asljednik WI-FI te'nolo-ije, koje- odlikuje daleko ve2i komunikacijski domete je
WiMaE (WorldFide Intero&erabilit* .or MicroFave Access+, de.iniran I""" @<>.?9 sku&om
&rotokola. Podr0ava brzine komunikacije oko :< Mb&s. Domet je sli1an mobilnim ure,ajima,
ovisno o uvjetima i &reko ?< km, i koristi re&etitore sli1ne njima. Dakle, vrlo &o-odan
me'anizam komunikacije s ne&ristu&a1nim ili manje naseljenim mjestima. WiMaE se
&onekad naziva 4Wi-Fi na steroidima4 i mo0e se koristiti za niz &rimjena, uklju1uju2i
3iroko&ojasne veze, &ristu&ne to1ke i dru-o. $sim to-a omo-u2ava istovremeno raznolike
uslu-e kao &ristu& Internetu, 5oIP i #5 (tri&le &la* service+. 8omunikacijska antena i ure,aj
obi1no su ne3to ve2i od UA stika, objedinjeni u jedinstvenu cjelinu i s jednostavnom
si-nalizacijom rada. 8orisnik &osjeduje AU ure,aj (Aubscriber Unit+, koji obi1no koristi UA
&ort za komunikaciju s ra1unalom, a visoko.rekventnim si-nalom komunicira s re&etitorom.
Ja rad koristi se .rekventni ras&on od ?< I%z do 99 I%z i A$FDMA (Acalable $rt'o-onal
Fre)uenc*-Division Multi&le Access+ modulaciju. 8ako bi se omo-u2io istovremeni &ristu&
vi3e korisnik, koriste se razli1iti visoko.rekventni nose2i si-nali unutar jedno- kanala.
/aravno, ra1unalo i re&etitor &re&oznaju ure,aj &reko nje-ove MAC adrese koju nadzire IAP
(Internet Aervice Provider+.
B!UE4OO4H
Ja male &rijenosne ure,aje koristi se !U"#$$#% ti& be0i1ne komunikacije izme,u
dva ili vi3e ure,aja. Ja razliku od WI-FI nema enkri&cije i domet je vrlo mali, do ?< m, a
koristi se visoko.rekventni si-nal u ras&onu od >.: I%z do >.:@ I%z, uz &ro&usnost od
&ribli0no ?-> Mb&s. 5e2ina dana3nji' moderni' ra1unala, mobitela, m&D &la*er-a i sli1ni'
ure,aja imaju mo-u2nost komunikacije &omo2u luetoot'-a, dakle isklju1ivo PA/ mre0a.
8oristi IFA8 (Iaussian Fre)uenc* A'i.t 8e*in-+ modulaciju kod koje se binarna jedinica
&redstavlja kao &ozitivna .rekventna devijacija a binarna nula kao ne-ativna .rekventna
devijacija u odnosu na .rekvenciju nose2e- si-nala, &ri 1emu je minimalna devijacija
??K k%z. Ledno od obilje0ja ove te'nolo-ije je mala antena koja naj1e32e sli1i memorijskom
stiku i obi1no se uklju1i u UA &ort ra1unala. 8od &rijenosnika antena je ukom&onirana u
nje-ovo ku2i3te i sustav se uklju1uje &ritiskom na neku od ti&ki i na nje-ov rad obi1no
ukazuje si-nalna !"D dioda koja emitira &lavo svijetlo.
BE5I6NE KOMUNIKACIJE U INDU74RIJI
-sada nude &rakti1na rje3enja za &ovezivanje industrijske automatike. 8lju1ne koristi novi'
rje3enja su manja cijena instaliranja, minimalni tro3kovi rada, te visoka &ouzdanost, koja je
si-urno e0i1ne mre0e su ve2 &odobro i istinski u3le u industrijsku arenu, a sada se 1ine
zna1ajni na&ori na inte-raciji i &ravljenju standarda.e0i1ne komunikacije u industrijskom
5
okru0enju &ostale su stvarnost. /ova te'nolo-ija najzna1ajnija za krajnje- korisnika. e0i1ne
komunikacije su je.tinije za instalaciju od tradicionalni' o0i1eni' sistema jer, &rosto, nema
kablovaM 8ad nema kablova, nema ni kablovski' cijevi, o0i1eni' stalaka ili ko&anja za
&odzemne kablovske vodove, 3to su sve sku&e stavke u uku&noj cijeni ko3tanja automatike,
&osebno ako se instalacija vr3i unutar &ostoje2e- &ostrojenja ili .abrike. #ro3kovi rada i
odr0avanja tako,er se zna1ajno smanjuju, jer nema kablova koje treba zamijeniti zbo-
slu1ajno- o3te2enja ili &reo&tere2enja. Udari -roma, udari na&ajanja ili kontakt sa
industrijskim vozilima, kao 3to su ko&a1i ili teretni kamioni koji &relaze &reko nji', mo-u
uni3titi kablove. 8ada se kontrolni si-nali &renose kao radiosi-nali, nijedan od ovi' .izi1ki'
&roblema nije &risutan. Lednom kada se instalira be0i1na mre0a, cijena dodavanja ure,aja je
minimalna, 3to 1ini instalaciju vrlo .leksibilnom. 8orisnik mo0e za'tijevati dodatni senzor ili
aktuator na dru-oj strani &ostrojenja. /ji'ovo &ovezivanje na tradicionalni o0i1eni sistem
tra0ilo bi stotine metara dodatno- kabla. e0i1nim &ovezivanjem, cijena se dramati1no
smanjuje. 8ao i svaku novu te'nolo-iju, i ovu &rate odre,ene smetnje i nizbrdice. #e'nike
be0i1ni' veza su nove za industrijsko okru0enje te sto-a nisu dobro s'va2ene u dosta sektora.
8ada manjka iskustva kod korisnika, uvijek &ostoji rizik za im&lementaciju sistema. /ajve2u
muku za be0i1nu instalaciju, mo0da, &redstavljaju kon.liktni standardi, jer, ne samo da &ostoje
ras&olo0ive sasvim razli1ite te'nolo-ije iz iste oblasti, ne-o, tako,er, &ostoje razli1ite
or-anizacije koje rade na standardima, a koji 2e mo0da biti kori3teni za budu2u neo&'odnu
inte-raciju. $vaj #C je osnovan jo3 ?=9@. -odine i izra,uje standarde za industrijsku
automatiku i s&eci.i1ne standarde za industriju. Ave ve2e 3irenje -lobalno- tr0i3ta za o&remu
industrijske automatike za'tijeva dalju me,unarodnu 'armonizaciju si-urnosni' as&ekata,
kao i intero&erabilnosti i jednostavnijeinte-racije sistema i ure,aja u okru0enjima sa vi3e
is&oru1ilacaG&roizvo,a1a o&reme. Inter.ejsi za me,usobno &ovezivanje i -eneri1ki (o&2eniti+
modeli &ostaju najva0niji za standardizaciju zbo- &ove2ano- usvajanja ve2 3iroko
ras&rostranjeni' rje3enja koja &ru0a in.ormaciona te'nolo-ija i de .acto standarda u
&rimjenama u automatici. Promjena sa &roizvo,a1ki' inter.ejsa na NotvoreneO inter.ejse za
automatizaciju ima &odr3ku 3irom svijeta, kako od veliki' tako i od mali' &roizvo,a1a.
8orisnici i &roizvo,a1i industrijske automatike suo1eni su sa ekstremno brzim inovacijama i
tr0i3nom konkurencijom, za koju je tradicionalni &roces 'armonizacije na bazi sveuku&no-
konsenzusa 1esto vrlo s&or 5rlo je te3ko &rivoljeti krajnje korisnike na aktivno u1e32e u
standardizacijskom radu, ito je bitna &ote3ko2a za rad komiteta. Publikacije (standardi,
s&eci.ikacije, izvje3taji+ se na3iroko &rimjenjuju na re-ionalnom i nacionalnom nivou, ali
&ostoji rizik od &rekla&anja standardizacijsko- rada izme,u I"C-a i Me,unarodne
or-anizacije za standardizaciju (IA$+, 1iji se te'ni1ki komiteti bave o&2enitim as&ektima
industrijske automatizacije. Dana3nja te'nolo-ija automatike tako,er uzima u obzir &itanja
kao 3to su za3tita okoline i u3teda ener-ije i resursa, &ored izvorni' ciljeva u&ravljanja
&roizvodnim &rocesima na najekonomi1niji na1in, vode2i ra1una &osebno o si-urnosti i
kvalitetu.
Atandardi se dalje kom&liciraju &ostojanjem ve2 ukorijenjeni' &rotokola za djelovanje
'ardvera i komunikacije &utem radiotalasa. /iz novi' te'ni1ki' rje3enja za be0i1no
umre0avanje u automatici razvijen je u laboratorijama, institutima i .abrikama 3irom svijeta.
6
Predstoji o-roman rad na standardizaciji. #reba, me,utim, imati &ovjerenja u im&resivnu listu
od &reko ?<< eks&erata iz ?= razli1iti' zemalja
!i+er3+ur3:
B?C
B>C
7