Professional Documents
Culture Documents
Diskretne Matematicke Strukture
Diskretne Matematicke Strukture
Diskretne Matematicke Strukture
1. UVOD....................................................................................................................................................................3
1.1. RELACIJA. OPERACIJA. FUNKCIJA.......................................................................................................................3
1.2. OSNOVNI POJMOVI LOGIKE................................................................................................................................5
2. MATEMATIČKA LOGIKA.....................................................................................................................................6
2.1. ISKAZNI RAČUN.................................................................................................................................................6
2.1.1. Iskazna algebra......................................................................................................................................6
2.1.2. Iskazna formula i njena vrijednost.........................................................................................................7
2.1.3. Prekidačke mreže...................................................................................................................................9
2.1.4. Bool-ove funkcije..................................................................................................................................10
2.1.5. Izvođenje zaključaka............................................................................................................................11
2.5. PREDIKATSKI RAČUN (KVANTIFIKATORSKI RAČUN).............................................................................................12
2.5.1. Predikatske formule.............................................................................................................................12
2.5.2. Pojavljivanje promjenjivih u predikatskoj formuli.................................................................................13
2.5.3. Interpretacija predikatske formule.......................................................................................................14
2.5.4. Istinitosna vrijednost predikatske formule...........................................................................................15
3. ALGEBARSKE STRUKTURE.............................................................................................................................16
3.1. GRUPA...........................................................................................................................................................16
3.1. PRSTEN. TIJELO. POLJE. BOOL-OVA ALGEBRA..................................................................................................17
4. RELACIJSKE STRUKTURE................................................................................................................................18
4.1 PARCIJALNO UREĐENI SKUP..............................................................................................................................18
4.2 SUPREMUM. INFIMUM. REŠETKA.......................................................................................................................19
5. OSNOVI TEORIJE GRAFOVA...........................................................................................................................20
5.1 DEFINICIJA GRAFA............................................................................................................................................20
Elementi skupa X su čvorovi , a elementi skupa grane (ivice) grafa............................................................20
5.2. MATRIČNA INTERPRETACIJA GRAFA..................................................................................................................22
5.3 PUTEVI U GRAFU..............................................................................................................................................23
5.4 NEKI SPECIJALNI GRAFOVI.................................................................................................................................24
5.5 STABLO (DRVO)...............................................................................................................................................25
6. TEORIJA KONAČNIH AUTOMATA.................................................................................................................27
6.1 KONAČNA MAŠINA...........................................................................................................................................27
6.2 KONAČNI AUTOMAT................................................................................................................................31
7. FORMALNI JEZICI. GRAMATIKE......................................................................................................................33
7.1 FORMALNI JEZICI..............................................................................................................................................33
7.2 GRAMATIKE.....................................................................................................................................................34
7.3 Veza između automata i regularnih gramatika...........................................................................................36
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
1. Uvod
Def. Uređena n-torka (x1, x2,..., xn) je niz elemenata čiji se redoslijed tačno zna.
Def. (x1, x2,..., xn) = (y1, y2,..., yn) ako je x1 = y1, x2 = y2,..., xn = yn.
R 3 a ,b , c a ,b ,c R - realni prostor
Primjeri:
f x, y R 2 x 2 y 2 1 - krug u ravni sa centrom (0,0)
f x , y R 2
x y - poluravan iznad prave y = x.
Def. f je relacija dužine n nad skupovima A1, A2,...,An ako je f A1 A2 ... An . Ako je
A1 A2 ... An A , tada je f relacija dužine n nad A.
Ako je f 0 , to je prazna relacija.
Ako je f A1 A2 ... An , to je univerzalna relacija.
Ako je n 1 tj. f A , to je unarna relacija nad A.
A B
f
a b
2
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
A B
Primjeri: f : N N , f ( x ) x 1
f ( x) x 2
Za n 1 , f je unarna operacija.
Primjeri: z x y : R2 R
3
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
z x y : PA PA PA
z x operacija promene znaka je unarna.
Def. Iskaz je rečenica koja ima smisla i koja je ili istinita ili neistinita (ne može biti i jedno i
drugo ili ni jedno ni drugo).
Iskaz obilježavamo sa P, Q, R, S.
Primjeri:
Za svaki realni broj x, x 2 9 . (iskaz koji je lažan)
Kroz tačku A van prave p prolaze bar dvije različite prave koje ne sijeku pravu p.
(aksiom – dogovoreno tačan iskaz u geom. Lobačevskog)
Ova rečenica je lažna (semantički paradoks – circulus vitiosus – nije iskaz)
Def. Predikat je rečenica koja ima smisla, sadrži jednu ili više promjenjivih i njena istinitost
zavisi od konkretnih vrijednosti tih promjenjivih.
Primjeri:
x i y su realni brojevi i x 2 y 2 1 (predikat istinit za x y 0 , a za x y 1 je
lažan).
Za svaki prirodni broj x, x > y (za y 1 , predikat je istinit, a za y 1 je lažno).
4
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
2. Matematička logika
elmenat iz
0, 1
1 0
0 1
elemenat iz
0, 1 2
(1, 1) 1 1 1 1
(1, 0) 0 1 0 0
(0, 1) 0 1 1 0
(0, 0) 0 0 1 1
Operacije iskazne algebre mogu, u opštem slučaju, biti bilo koje operacije sa
prethodnim tablicama. One ovde nose oznake logičkih operacija, jer logičke operacije
imaju iste tablice nad skupom {istinito, neistinito}.
5
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Iskazna formula je niz sastavljen od iskaznih slova, simbola operacija i zagrada koji je
formiran prema sljedećim konvencijama formalnog zapisivanja:
1. Iskazna slova su formule
2. Ako su A i B iskazne formule, tada su i A, ( A B ), ( A B ), ( A B ), ( A B )
iskazne formule.
3. Iskazne formule se jedino obrazuju konačnom primjenom 1. i 2.
Primjeri:
Iskazna formula za iskaznu algebru predstavlja ono što predstavlja algebarski izraz za
algebru brojeva.
Primjer:
(( p q ) ( r q )) za p q 1, r 0
v (( p q ) ( r q )) (( 1 1) ( 0 1)) ( 0 1) 1 1 0 0
Primjer:
6
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Data su dva trougla ABC i A1B1C1. Ako je 1 i AB = A1B1, tada su trouglovi ABC i
A1B1C1 podudarni ako i samo ako je 1 .
Formalizacija:
za p q r s 1 , v (( p q ) ( r s)) (1 1) (1 1) 1 1 1
za p q 1, r 1, s 0 , v (( p q ) ( r s)) (1 1) (1 0) 1 0 0
Def. Tautologija je iskazna formula koja za sve moguće vrijednosti svojih promjenjivih ima
vrijednost 1. (Tautologija predstavlja zakone pravilnog formalnog zaključivanja.)
1. p p (refleksivnost)
2. p p (isključenje trećeg)
3. ( p p ) (neprotivurečnost)
4. p p (dvojna negacija)
5. ( p q) ( q r ) ( p r ) (tranzitivnost za )
6. ( p q ) ( q p ) (kontrapozicija)
7. ( p q ) ( q r ) ( p r ) (tranzitivnost za )
8. p p p , p p p (idempotencija za , )
9. p q q p , p q q p (komutativnost za , )
( p q ) r p (q r )
10. ( p q ) r p (q r )
(asiocijativnost za , )
13. p q p q
( p q ) p q
14. (De Morganovi obrasci)
( p q ) p q
15. ( p q ) ( p q ) ( q p )
7
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Iskazna slova i njihove negacije se interpretiraju kao dvopolni prekidači koji mogu
biti otvoreni (kada ne provode struju) i zatvoreni kada provode struju. Ako iskazno slovo
ima vrijednost 1, prekidač je zatvoren, a ako je 0, on je otvoren.
- Za A B, A B - redna veza
mreža
- Za A B, - paralelna
mreža A veza
Prekidačka mreža sadrži redno ili paralelno vezane prekidače, pri čemu su svi
prekidači označeni istim slovom istovremeno uključeni ili isključeni. Prekidač sa
oznakom p je uključen akko je prekidač sa
p isključen i obrnuto.
Tautologijama odgovara prekidačka mreža koja provodi uvijek struju bez obzira na
stanje svojih prekidača.
a) p (p q) p q
p
p p q
q
b) ((p q) (p q)) p p p - tautologija
p
p
p p
q q p
8
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Svaka iskazna formula je jedna Bool-ova funkcija čiji je broj promjenjivih jednak
broju različitih iskaznih slova koje formula sadrži, tj. svakoj iskaznoj formuli F odgovara
Bool-ova funkcija f tako da je v ( F ) f ( p1 , p 2 , , p n ) za sve vrijednosti iskaznih slova
p1 , p2 , , p n iz formule F.
2
Bool-ove funkcije dvije promjenjive (ima ih 2 2 16 )
p q
1 2 5 1 1
0 6
1 1 1 1 1 0 0
1 0 1 1 0 1 0
0 1 1 1 1 1 0
0 0 1 0 1 0 0
9
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
B2 ( e1 , e2 , , en ) 0,1 ,i p i0 p i , pi1 pi .
n
f ( e1 , e2 , , en ) 0
Tada je
1. Za B1 0 , f ( p1 , p 2 , , p n ) v en
( p1 p2 pn )
e1 e1
( e1 ,e2 ,,en )B1
- savršena disjunktivna normalna forma
2. Za
, f ( p1 , p 2 , , p n ) v
B2 0
( e , e ,, e )B
1 2 n 2
( p1e1 p 2e1 p nen
)
- savršena konjuktivna normalna forma.
Primjer:
p q
5
5 je implikacija
1 1 1
1 0 0
0 1 1
0 0 1
B1 (11
, ),( 0,1),( 0,0), 5 ( p1 q1 ) ( p 0 q1 ) ( p 0 q 0 )
5 ( p q ) ( p q ) ( p q )
B2 (1,0 ) 5 p 1 q 0 p 0 q1 p q
Def. Formula F je semantička poslijedica skupa formula F ako važi: Za sve vrijednosti
iskaznih slova za koje je v ( H ) 1 za svako H F , važi da je i v ( F ) 1 .
2. p q, q r |= p r - hipotetički silogizam
Primjer:
p q : Ako je a 2 , tada je a 2 4
q r : Ako je a 2 4 , tada je a 3 4a
|= p r : Ako je a 2 , tada je a 3 4a
4. p q, q p |= p q - ekvivalencija
Primjer:
Trougao je jednakostraničan akko su mu svi uglovi jednaki
1. promjenjive: x, y , z, x1 , y1 , z1 , , x n , y n , z n ,
2. konstante: a, b, c, a1 , b1 , c1 , , a n , bn , c n ,
3. operacijski simboli: f , g , h, f 1 , g 1 , h1 , , f n , g n , hn ,
4. relacijski simboli: , , , 1 , 1 , 1 , i
5. simboli logičkih operacija i kvantifikatori : , , , , , .
6. pomoćni simboli: male zagrade i zarezi.
11
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Izraz je niz promjenjivih, konstanti, operacijskih simbola, zagrada i zareza koji se
formira prema sljedećim konvencijama:
1. Konstante i promjenjive su izrazi (termi)
2. Ako su t1 , t 2 , , t n izrazi, a f operacijski simbol dužine n, tada je f ( t1 , t 2 , , t n ) izraz
3. Izrazi se dobijaju samo pomoću konačno mnogo primjena 1. i 2.
Ako je f operacijski simbol dužine 1, tada se, umesto f ( x ) , može pisati f x, a ako
je f operacijski simbol dužine 2, tada se, umesto f ( x , y ) , može pisati x f y.
Primjeri: ( x , y ), ( f ( x , y )), ( f ( x , y ), a ), ( x , y , f ( x ), z )
Primjeri:
(a) ( x )( y )( ( x , y ) ( f ( x ), f ( y ))
(b) ( x )( x , y ) ( y ) ( x , y )
(c) ( x , y ) ( z )( y , f ( x , z ))
( x ) ili ( x ) ili
Def. Pojavljivanje promjenjive x u formuli F je vezano, ako je oblika
ako se x pojavljuje u nekoj formuli A, pri čemu je ( x ) A ili ( x ) A podformula
formule F.
Ako pojavljivanje x nije vezano ono je slobodno.
Def. Slobodna promjenjiva formule F je promjenjiva koja ima bar jedno slobodno
pojavljivanje u toj formuli.
Vezana promjenjiva formule F je promjenjiva čija su sva pojavljivanja u toj formuli vezana.
Primjeri:
12
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Ako su sve promjenjive u jednoj formuli vezane, tada se ova formula zove
zatvorena formula. Takve formule predstavljaju rečenice kojima se može direktno
odrediti istinitosna vrijednost, pa one, u stvari, predstavljaju iskaze.
Primjeri:
( x )( y ) ( f ( x , y ), f ( y , x ))
1. D = R, : f ,
( x )( y ) x y y x
2. D = PA, : f ,
( x )( y ) x y y x
3. D 0,1 , : f ,
(x )(y ) x y y x
Def. Broj slobodnih promjenjivih u jednom predikatu predstavlja dužinu tog predikata.
13
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjeri: ( f ( x , y ), z )) ( y , f ( x , z )) ( y , z )
Za x = 1, y = 3, z = 2: 1 + 3 < 2 3 < 3 3 = 2
v (1 3 2 3 3 3 2) v ( 4 2 3 3 3 2) 0 0 0 0 0 1
Za x = 1, y = 2, z = 4: 1 + 2 < 4 2 < 1 + 4 2 = 4
v(3 4 2 5 2 4) 1 1 0 1 0 0
2.
( x ) A( x ) ( x )A( x )
( x ) A( x ) ( x )A( x )
( x ) ( y ) A( x , y ) ( y )( x ) A(
( x ) ( A( x ) B( x )) ( x ) A( x )
( x )( A( x ) B( x )) ( x ) A( x )
valjane formule
14
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
3. Algebarske strukture
Def. Neprazan skup S snabdjeven sa jednom ili više zatvorenih operacija f1, f2, ..., fn bilo
koje dužine naziva se algebarska struktura (ili algebra), u oznaci (S, f1, f2, ..., fn).
3.1. Grupa
Primjeri:
Dokaz: Ako postoje dva inverzna elementa a11 , a 21 elemente a tada je
a a11 a11 a e a a 21 a 21 a e
a 11 a11 e a11 ( a * a 21 ) ( a 11 * a ) * a 21 e a 21 a 21 a11 a 21
Def. Ako je (S1,*) i (S2,) dva grupoida, tada su ovi grupoidi izomorfni, ako postoji bijekcija
f S1 na S2 tako da važi:
(x, y S 1 ) f ( x y ) f ( x ) f ( y )
Primjer:
(R+, ) je izomorfno sa (R, +), jer postoji bijekcija lnx: R+R, tako da je ln(xz)=lnx +lny.
Izomorfni grupoidi su iste strukture. Ako je jedan od njih grupa, i onaj drugi mora
biti grupa.
Primjeri: (Z, +, )
Primjeri: (R, +, )
(x S ) (x ' S )( x * x ' e 2 x x ' e1 )
4. Relacijske strukture
Def. Neprazan skup S snabdjeven nekom relacijom poretka naziva se parcijalno uređen
skup, u oznaci (S, ).
Def. Parcijalno uređen skup (S, ) je lanac ako su mu svaka dva elementa urediva tj. važi.
( x , y S ) ( x y y z)
Def.
Najmanji element a skupa (S, ):(yS) ay.
Najveći element a skupa (S, ):(yS) ya.
Minimalni element a skupa (S, ):(yS) (ya ya)
Maksimalni element a skupa (S, ):(yS) (ya ay).
17
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Neka je (S, ) parcijalno uređen skup i S1S. Tada je aS gornja (donja) međa skupa
S1, ako je
(y S 1 ) y a tj. (y S 1 ) a y
Supremum skupa S1 je najmanji element u skupu gornjih međa skupa S1.
Infimum skupa S1 je najveći element u skupu donjih međa skupa S1.
Primjeri:
- (R, ), S1=-1, 1: donje međe a-1, inf S1= -1
gornje međe a1, sup S1= 1
Def. Parcijalno uređen skup (S, ) je mreža ili rešetka ako svaka dva njegova elementa
imaju supremum i infimum.
Primjeri:
a) (N, ), sup (a, b) = najmanji zajednički sadržalac (a,b)
inf (a, b) = najveći zajednički dijelilac (a,b)
b) (S, ) S1 = 0, 2, 6, = (0, 0), (2, 0), (6, 0), (2, 2), (2, 6), (6, 6)
18
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Ako je X neprazan konačan skup i binarne relacije u X, tada se uređeni par G=(x,)
naziva graf.
Elementi skupa X su čvorovi , a elementi skupa grane (ivice) grafa.
c
b
d
Primjer:
X 0,2,6 , p (0,0), ( 2,0), (6,0), ( 2,2), ( 2,6), (6,6)
-Relacija poretka
2
0
19
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Kod neorijentisanog grafa se svi parovi grana koje spajaju čvorove zamjenjuju
jedinstvenim neorijentisanim granama.
Primjer:
c zamjenjuje se c
a a
b b
Primjer:
Uređeni par (X, U), gdje je X neprazan skup, a U x , y , x, y X tj. U je podskup skupa
neuređenih parova iz X, je neorijentisani graf.
Primjeri:
(X,U), X a , b, c , U ( a , a ), ( a , b), ( a , c), ( b, c)
a
- neorijentisan graf.
b
c
5.2. Matrična interpretacija grafa
Def. Neka su svi čvorovi nekog grafa (X,) uređeni po nekom proizvoljnom poretku u niz
x1, x2,...,xn.
1, ( x i x j ) , .
Matrica , kod koje je a ij 0, drugacije
A a ij
nxm
je matrica susedstva grafa (X, ).
20
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Matrica susedstva neorijentisanog grafa je simetrična tj. aij =aji za svako i,j
1,2,..,n.
Za matricu susedstva orijentisanog grafa važi da je (i, j, i j ) aij=1 aji=0.
Za aii=1, postoji petlja u čvoru xi
.
Def. Neka su svi čvorovi i ivice neorijentisanog grafa (X,) uređeni u nizove x1, x2,..., xn tj.
i1,i2,..., im.
Matrica B b ij
nxm , kod koje je
1, ako je x i jedna od krajnjih tacaka ivice i j .
b ij
0, drugacije
Primjer:
a b c d
a a 1 1 0 1
b 0 0 1 0
c A
b c 0 0 0 0
d 0 0 1 0
a ( a , b) (a, c) (b, c )
a 1 1 0
A b 1 0 1
b c 0 1 1
c
Def. Zadat je graf G=(X,). Niz ivica iz (x1, x2), (x2, x3), ..., (xn-1, xn) je put dužine n grafa G
od x1 do xn. (x1 je početni, a xn završni čvor).
Ivice i čvorovi u putu se mogu ponavljati.
Def. Ako se svi čvorovi nekog puta različiti, tada je to elementarni put (prolazi kroz svaki
čvor puta samo jedan put).
Def. Ako je x1 =xn , tada se put naziva zatvoteni put.
Umesto (x1, x2), (x2, x3), ..., (xn-1, xn) piše se x1, x2, ..., xn.
Primjer:
Def. Neka je G=(X,U) neorijentisani graf. Niz ivica iz U x1, x2, x2, x3, ..., xn-1, xn je
lanac u G od x1 do xn. (x1 je početni, a xn završni čvor).
Ivice i čvorovi u putu se mogu ponavljati.
Def. Ako se svi čvorovi lanca različiti, to je elementarni lanac.
Def. Ako je x1=xn , lanac se naziva ciklus.
Primjer:
c d
Def. Ako je (X,) neorijentisani graf bez petlji, lanac koji prolazi tačno jedan put kroz sve
ivice grafa je Euler- ov lanac. (isto važi i za orijentisani graf i Eulerov put)
Def. Ako je (X, ) neorijentisani graf, lanac (ciklus) koji kroz sve čvorove prolazi tačno jedan
put je Hamiltonov lanac (ciklus).
(Isto važi i za orijentisani graf, Eulerov put i Hamiltonov put)
Primjeri:
a Eulerov put: a-b-c-d-b-f-e-b
b
Hamiltonov put: ne postoji
c
e f
c Nema ni Eulerov ni Hamiltonov put
a
b
22
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
f d
K
Potpuni n, Skup čvorova se može podijeliti na dva skupa, tako da čvorovi u
biparitni m istom skupu nisu spojeni, a svaka dva čvora iz različitih skupova su
graf spojeni
K
3,
K zvijezda
1,
23
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Stablo je neorijentisani graf bez petlji kod koga između bilo koja dva čvora postoji
jedinstveni elementarni lanac.
Primjeri:
Def. Stablo sa korijenom (ukorijenjeno ili orijentisano stablo) je stablo kod koga postoji
specijalno uočeni čvor koji predstavlja korijen.
24
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjer:
Nivoi
a 0 Visina stabla: 3
b c d 1
e f 2
g h 3
Def. Nivo čvora x nekog stabla je dužina elementarnog lanca od korijena do tog čvora
(korijen ima nivo 0).
Visina (dužina) stabla je najveći nivo čvora u stablu.
Def. Čvor x nekog stabla zajedno sa svim svojim potomcima predstavlja podstablo ovog
stabla sa korijenom x.
Def. Binarno stablo je ukorijenjeno stablo gdje svaki čvor ima najviše dva djeteta Čvor x
nekog (lijevo ili desno).
25
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjeri:
17 O
4 23
A u
2 7 19 45
AB AN T T
6 9 37 99
- formuliše apstraktne modele rada sistema koji se može opisati na sljedeći način:
Sada se abstraktni model koji opisuje rad ovakvog sistema može definisati na
sljedeći način:
26
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
U f g i f(0,a)= g(0,a)=
l 0 0
S i
a b a b f(0,b)= g(0,b)=
1 1
1 0 1 f(1,a)= g(1,a)=
0 0 1 1
1 1 0 f(1,b)= g(1,b)=
1 1 1 0
a/0 a/1
b/1
0 1
b/0
27
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Niz y1, y2, …, yn, je izlazni niz mašine M koji odgovara ulaznom nizu x1, x2, …, xn ako
postoji niz stanja 0, 1,…, n, S tako da je
0 =*
i = f(i-1, xi), i= 1, n
yi = g(i-1, xi), i= 1, n
Mnoge operacije koje se više u digitalnom računaru mogu se prikazati kao konačne
mašine.
Primjer:
xt
zt
yt sabirac
c t-1 ct
zastoj
Serijski sabirač sabira dva binarna broja x=0 x n xn-1 …x0 i y=0 yn yn-1 …y0. Na ulazu se u
diskretnim vremenskim trenucima t=0,1,…,n+1 nalaze parovi (x 0, y0), …,(xn, zn), (0, 0).
Stanje sabirača u trenutku t se karakteriše prenosnim bitom ct, tj. prenosom na sljedeće
cifarsko mesto pri sabiranju u trenutku t. Sabiranjem binarnih cifara x t, yt i prethodnog
stanja ct-1, dobija se kao izlaz binarna cifra z t i mijenja se stanje sabirača u c t. Rezultat
sabiranja je izlazni niz zn+1 zn, …,z0.
Sabirač se može prikazati kao konačna mašina na sljedeći način:
Skupovi ulaznih i izlaznih simbola su U=00,01,10,11 i I=0,1. Skup stanja je S=0,1,
gdje 0 označava da nema prenosa na sljedeće cifarsko mesto, dok 1 označava da takav
prenos postoji.
Sada se dijagram prelaza ove mašine može prikazati kao:
28
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
01/0
00/0 01/1
00/1 10/0
0 1
11/0
10/1 11/1
Ako treba sabrati dva linerna broja x=0010 i y=0111, tada ovom sabiranju
odgovara ulazni niz (0,1), (1,1), (1,0), (0,0), a njemu odgovarajući izlazni niz prethodno
definisane konačne mašine je z =1001, što je i rezultat sabiranja.
1/0 1/1
0/0
1/0 0/0 1/1
0 1 2 3
0/1
0/0
daje na izlazu 1 čim registruje 101 u ulaznom nizu i nadalje. U ostalim slučajevima daje 0.
Primjer:
Ne postoji konačna mašina koja na ulazu ima niz 0 i 1 i daje izlaz 1 uvijek kada je
broj 1 i 0 jednaki, u ostalim slučajevima daje 0.
Stvarno, stanja ovakve mašine trebalo bi da budu
0 – isti broj 1 i 0
1 – broj 1 veći za 1 od broja 0 1 – broj 0 veći za 1 od broja
1
2 – broj 1 veći za 2 od broja 2 – broj 0 veći za 2 od broja
0 1
29
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
1/0 1/0
0 1 2 ...
0/1 0/0
1/1
0/0
1/0
0/0
...
Specijalni slučaj konačne mašine su konačni automati. Oni su od posebnog ineresa, jer
su vezani za formalne jezike i gramatike.
Def.1 Konačni automat A=( U,I,S,f,g,*) je takva konačna mašina kod koje je I= 0, 1 i
gdje je izlaz određen sljedećim stanjem mašine.
Drugim rečima, kod konačnih automata važi da, bilo kako došli u neko stanje, daju uvijek
isti izlaz tj. u njihovom dijagramu prelaza sve ivice koje ulaze u isto stanje imaju isti izlaz.
Primjer:
b/0 a/1
a/1 a/1
0 1 2
b/0
b/0
U ovoj konačnoj mašini za svako stanje važi da sve ivice koje ulaze u njega imaju
isti izlaz. Zato ona predsatvlja konačni automat.
Stanja za koja važi da uvijek kada je automat u njima daju izlaz 1 zovu se
prihvatajuća stanja.
Sada se konačni automat može definisati na drugačiji način:
Def.2 Konačni automat A se sastoji od:
konačnog skupa U ulaznih simbola,
konačnog skupa S stanja,
funkcije prelaza stanja f: U S S,
podskupa AS prihvatajućih stanja,
polaznog stanja *S.
U oznaci A= (U,S,f,A,*).
30
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
a
0 1 b
b a
a a
0 2
b
b
Svakom ulaznom nizu konačnog automata A odgovara jedan orijentisani put koji
polazi od početnog stanja o. Ako se taj put završava u nekom prihvatajućem stanju,
tada A prihvata (prepoznaje) taj ulazni niz.
Def. Automat A=(U,S,f,A,*) prihvata (prepoznaje) ulazni niz x1, x2 ,… , xn, ako postoji niz
stanja o,1,…, n,takvih da je
o=*
f(i-1 xi)= i, i = B b ij nxm
n A.
Primjer:
Konačni automat iz prethodnog primjera prihvata ulazni niz aabbba, jer se odgovarajući
niz stanja završava sa 1. Ovaj automat ne prihvata baabbabb, jer se odgovarajući niz
stanja završava u o .
Konačni automat je u suštini jedan algoritam koji odlučuje da li je ili ne zadati niz
prihvatljiv. Često treba naći takav konačni automat koji prepoznaje (prihvata) sve nizove
sa tačno određenim osobinama i samo njih.
Primjer:
Automat koji prepoznaje sve nizove nad skupom a, b koji sadrže neparan broj a može
se definisati sljedećim dijagramom prelaza.
31
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
b b
a
0 1
a
gdje o označava stanje u kome je broj a paran, a 1 stanje u kome je broj a neparan.
Def. Dva konačna automata A i A su ekvivalentna ako prepoznaju isti skup nizova tj.
Ac(A) =Ac(A)
Primjer:
Dva automata
b a
a
0 1 b
i
b b a
0 a a 2
1 b
U opštem slučaju jezik je skup reči i metoda za njihovo kombinovanje koji se koristi i
"razume" od strane određene zajednice. Pravila formiranja reči u ovakvim prirodnim
jezicima su veoma kompleksna i teška za karakterizaciju.
Formalni jezici i gramatike modijeliraju i formalno opisuju prirodne jezike i pravila
formiranja njihovih reči, a u cilju lakše komunikacije sa računarom.
Def. Neka je A neki konačan skup. Formalni jezici L nad azbukom A je poskup od A*, gdje je
A* skup svih nizova (reči) nad A..
Primjer:
Za A=a,b, jezik L može da sadrži skup svih nizova nad A koji imaju neparan broj a tj.
L= a, ab, ba, abb, bab, bba,...
32
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
7.2 Gramatike
Primjer 1:
Gramatika G= (N, T, P, *) je zadata sa N=*, S, T=a, b i P=*b*, *aS,
SbS, Sb.
Na osnovu pravila SbS niz abSbb je direktno izvodiv iz aSbb tj. aSbb abSbb.
Takođe, * bbab pomoću niza izvođenja * b* bb* bbaS bbab.
Odredimo opšti oblik reči nad T izvedene iz početnog slova * ove gramatike:
* b* ... bn* bnaS bnabS ... bnabmS bnabm+1, za m0 i n0,
gdje bk označava k uzastopnih pojavljivanja slova b u reči.
To znači da jezik L(G) generisan gramatikom G sadrži sve reči ovoga oblika i samo njih tj.
sadrži sve one nizove nad a,b koji sadrže samo jedno a a završavaju se sa b.
Napomenimo da je u opštem slučaju za zadatu bilo kakvu gramatiku G teško naći oblik
opšteg člana njenog jezika L(G).
Osnovu jedne gramatike čine njen skup pravila izvođenja. Pomoću ovih pravila se,
polazeći od početnog slova i koristeći dva disjunktna skupa slova, izvode reči jezika ove
gramatike i to nad skupom završnih slova kao njegovom azbukom. Nezavršna slova
služe samo kao pomoćni simboli pri ovom izvođenju.
33
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjer:
Gramatika iz Primjera 1. može se prikayati u obliku BNF kao
*::=b*aS
S::=bSb
Mnogi poznati skupovi iz algebre brojeva mogu se prikazati kao jezici generisani
određenim gramatikama koje definišu pravila formiranja elemenata ovih skupova.
Primjer 2:
Ako se cijeli broj shvati kao niz cifara od 0 do 9, ispred koga stoji (neobavezno) + ili -,
tada se skup svih cijelih brojeva može smatrati jezikom generisanim sljedećom
gramatikom:
cifra::=0123456789
cijeli broj::=označen cijeli brojneoznačen cijeli broj
neoznačen cijeli broj::=cifracifraneoznačen cijeli broj
Polazno slovo : cijeli broj
Sada se cijeli broj – 980 može izvesti iz početnog slova sljedećim nizom
izvođenja:
cijeli brojoznačen cijeli broj-neoznačen cijeli broj-cifraneoznačen
cijeli broj-cifracifraneoznačen cijeli broj-cifracifracifra-
9cifracifra
-98cifra-980.
U zavisnosti od oblika pravila neke gramatike postoje tri tipa gramatike (prema
klasifikaciji Čomskog):
34
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Def. Jezik L je kontekstno zavisan (slobodan, regularan) ako postoji kontekstno zavisna
(slobodna, regularna) gramatika G tako da je L=L(G).
Primjer 3:
U Primjeru 1 prikazano je da postoji jedna kontekstno slobodna gramatika koja generiše
skup cijelih brojeva. Međutim, skup cijelih brojeva može se generisati i sljedećom
gramatikom:
Primjer: Gramatike iz Primjera 2 i 3 su ekvivalentne, jer generišu isti skup – skup cijelih
brojeva.
Tvrdnja: Neka je A=(U,S,f,A,*) konačni automat i G=(N, T, P, *) gramatika kod koje je
N=S, T=U, * početno slovo, a skup svih pravila izvođenja P definiše se na sljedeći način:
ako f(s,x)=s¸ tada sx sP,
ako f(s,x)=s i sA¸ tada sx s, sxP.
Tada je skup svih nizova koje prepoznaje automat A jednak jeziku L(G) generisanom
gramatikom G.
Primjer: Automatu A koji prepoznaje sve nizove nad a,b takve da sadrže neparan broj
a, zadatom dijagramom prelaza
b b
a
0 1
a
odgovara sljedeća gramatika G=(N, T, P, *):
N=0, 1, T=a, b, *=0 i P= 0a1, 0a, 0b0, 1a0, 1b1, 1b .
Obrnuto, ako je zadata neka regularna gramatika G, onda se konstrukcija automata A
takvog da je Ac(A)=L(G), ne može izvesti direktno.
35
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjer: NA=(U, S, f, A, *) je određeno sa U=a, b, S=*, C, F, A= F i funkcijom f
definisanom sa
U f
a b
S
C
C C, F
F
b b
a b
C F
Primjer:
Zadata je G=(N, T, P, *) sa T=a, b, N=*, C, * kao početnim slovom i pravilima P=
*b*, *aC, CbC, Cb.
Nederministički automat NA koji odgovara ovoj gramatici je dat u prethodnom primjeru
tj. njegov dijagram prelaza je:
b b
a b
C F
36
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Primjer: Automat A=(U, S, f, A, *), ekvivalentan automatu NP iz prethodnog
primjera, može se definisati na sljedeći način:
U=a,b, S=, *, C, F, *, C, *, F, C, F, *, C, F,
A= F, *, F, C, F, *, C, F, *= * , a funkcija f se može definisati
dijagramom prelaza:
b
b
a a
{ *} {C} { *,C,F}
a a a
b a b
b
{ *,F} b { *,C}
a
a
b
{ C ,F} b
{ F}
Pošto, polazeći od * A očigledno nikada ne može doći u stanja *, F, *, C,
*,C, F i F, tada se dijagram prelaza može konačno redukovati na:
b
b
a
b
a b
{ *} {C} { C,F}
37