1

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Zahvaljujemo se gospoi Emily Vargas-Barn, direktorici Instituta za rekonstrukciju i
meunarodnu bezbjednost kroz obrazovanje (RISE Institut), koja nam je pomogla pri izradi
programa integriranih centara ranog djeijeg rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
Posebno smo zahvalni gospoi Elviri Snchez-Igual menaderici za komunikaciju iz Svjetskog
udruenja edukatora za rano djetinjstvo (AMEI-WAECE), koja je odobrila prevod ovog materijala
iz projekta "Uimo ivjeti zajedno u miru, od ranog djetinjstva" i njegovo koritenje u integriranim
centrima ranog djeijeg rasta i razvoja za roditelje i djecu u BiH.
Prevod i tampu materijala omoguio UNICEF


MATERIJAL ZA NASTAVNIKE:
AKTIVNOSTI SA DJECOM





2

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)








Uvaavanje etnikih i kulturnih razliitosti, graansko vaspitanje i obrazovanje,
primjerenost vaspitno-obrazovnog programa razliitim drutvenim i kulturnim
realnostima iz kojih djeca dolaze kao i unapreenje komunikacije na temeljima
meusobnog uvaavanja i uzajamnog razumijevanja predstavljaju osnovne elemente
koje treba da sadri vrti danas.

Neophodno je od malih nogu uiti dijete da ljude ne smijemo diskriminisati zbog boje
njihove koe ili etnikog porijekla. Potrebno je boriti se protiv rasizma koji je vijekovima
uzimao korijena u naim kulturama.

Neophodno je uiti dijete da uvaava razliitost, da razumije da se razliitost ogleda u
postojanju raznih kultura i rasa i da se ljudi razlikuju zato to su vaspitani u razliitim
kulturama i da je normalno da se ljudi razlikuju po svojim kulturnim vrijednostima.

Neophodno je nauiti ih da vole svoje prijatelje bez obzira na to da li su tamnoputi,
Kinezi, bijelci, Arapi ili uroenici i da potuju njihove kulture i tradicije.

Vaspita ima presudan zadatak da vaspita djecu da uvaavaju razliitosti zato to
svakog dana sve vie porodica emigrira u velike gradove ili druge zemlje u potrazi za
boljom budunosti. Vaspita stoga mora djecu nauiti da prihvataju djecu iz ovih
porodica, njihove kulture i tradicije i da ih integriu u svoju grupu.

Neophodno je potovati kulture i tradicije razliitih etnikih grupa, ali je neophodno da ih
vrti integrie u svoj rad. To znai da od malih nogu moramo djecu poduavati da
uvaavaju razliitosti.








3

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Aktivnost br. 1
"Za djecu svijeta"



Kratak pregled aktivnosti:

Vaspita(ica) e djeci objasniti obiaje i naine ivota djece iz drugih kultura, pokazae
im slike, fotografije ili filmove djece u tradicionalnim narodnim nonjama. U drugom
dijelu aktivnosti odvijae se radionica pod imenom "Za djecu svijeta", djeca e pisati
pisma, priati prie, crtati, praviti karte, recitovati itd. U treem dijelu aktivnosti odrae
se priredba sa narodnim nonjama i plesovima iz drugih zemalja. Na kraju, u etvrtom
dijelu, djeca e razgovarati o aktivnosti.

Ciljevi:

Razviti kod djece pojmove kulturne raznolikosti.
Razviti kod djece pojmove rasne raznolikosti.
Izgraditi kod djece potovanje prema kulturnoj i rasnoj raznolikosti.

Procedure:
4

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)


Razgovor
Posmatranje
Ples
Praktine radnje

Potrebni materijali:

Papir, olovke, tanki karton, ljepilo, vodene bojice, narodne nonje.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

U prvom dijelu vaspita(ica) objanjava djeci da u drugim zemljama svijeta postoje djeca
koja pripadaju drugim kulturama koje se razlikuju od nae, da oni govore druge jezike,
da se drugaije odijevaju i da imaju drugaije obiaje.

Vaspita(ica) moe djeci pokazati slike, fotografije ili video kasete, istiui pri tom
etnike, rasne i kulturne razlike.

Vaspita(ica) e razgovarati s djecom o djeci iz Azije s kosim oima, utom koom,
sitnim koracima, govorie im o njihovom jeziku, narodnim nonjama, kuama itd.

Zatim e im priati o afrikoj djeci koja imaju crnu kou i kovrdavu kosu, govorie im o
nainu na koji govore, kako se oblae itd.

Govorie im i o uroenicima (Indijancima), njihovoj bakarnoj koi, o odjei koju nose,
mjestima u kojima ive, o njihovim dijalektima, obiajima i tradicijama itd.

Priae im o arapskoj djeci, boji njihove koe, njihovom jeziku i nainu oblaenja itd.

Govorie im i o eskimskoj djeci, njihovim kosim oima, boji njihove koe, nainu
oblaenja, kako se hrane, gdje ive itd.

Rezimirajui ovaj dio aktivnosti, vaspita(ica) objanjava djeci da su sva djeca svijeta
nai prijatelji, da je nemogue misliti da oni nisu dobri ili inteligentni samo zato to se
razlikuju od nas.

Objasnie im da se ljudi vrednuju po svojim osobinama (da li su dobri ili loi, prijatelji ili
neprijatelji, velikoduni ili sebini itd.), a ne po odjei koju nose i(li) boji koe ili po tome
da li su siromani ili bogati.

Drugi dio

U ovom dijelu aktivnosti odrava se radionica u kojoj e djeca uz pomo vaspitaice
izraivati pisma za prijatelje u drugim dijelovima svijeta. Druga djeca e izraivati karte i
5

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

obiljeivae za knjige koje e dati prijateljima iz drugih zemalja. Ostala djeca e praviti
crtee. Vaspita(ica) treba uvijek da istie da e ovi radovi biti pokloni za drugu djecu.

U ovom dijelu vaspita(ica) ponovo istie postojanje kulturne i rasne raznolikosti u
svijetu (djeca sa razliitim obiajima i nainima ivota, sa razliitim kulturnim tradicijama
i bojom koe) i napominje da je vano da nikoga ne diskriminiemo zbog boje njegove
koe ili zato to imaju drugaije obiaje i naine ivota.

Trei dio

Vaspita(ica) organizuje festival narodnih nonji i plesova iz nekoliko zemalja uz uee
djece i njihovih roditelja.

etvrti dio

Vaspita(ica) razgovara s djecom i postavlja sljedea pitanja:

Da li vam se svidjela aktivnost?
ta smo nauili?
ta moemo da kaemo o djeci iz drugih dijelova svijeta?
Zato ne treba da odbacujemo drugu djecu zbog toga to su bijele, crne, ute ili crvene
boje koe?
Zato ne treba da odbacujemo drugu djecu zbog toga to se drugaije odijevaju ili
govore drugim jezikom itd.?

Djeca e slobodno odgovarati na pitanja, a nakon toga e vaspita(ica) rezimirati njihove
odgovore i istai neophodnost uvaavanja svih ljudi. Sva djece u svijetu imaju ista prava
koja su utvrena na velikim svjetskim konferencijama (Vaspita(ica) e objasniti djeci da
su to vani sastanci na kojima predstavnici djece iz razliitih zemalja diskutuju o
problemima djece u svijetu). Na jednoj od ovih konferencija usvojena je povelja o
ljudskim pravima, a jedno od osnovnih prava je da niko ne bude diskriminisan zbog
kulturnih i rasnih razlika.

Aktivnost br. 2
PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
Usvojili su pojmove kulturne raznolikosti.
Usvojili su pojmove rasne raznolikosti.
Shvatili su neophodnost uvaavanja
razliitosti.

Bila im je potrebna pomo da shvate
neophodnost uvaavanja razliitosti.

Sa zadovoljstvom su uestvovali u radionici.
6

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

"Upoznaj se sa svojim pravima"


Kratak pregled aktivnosti:

U ovoj aktivnosti vaspita(ica) upoznaje djecu sa ljudskim pravima koja govore o
uvaavanju razliitosti.

Ciljevi:

Da se djeca upoznaju sa uvaavanjem razliitosti kao steenim pravom.

Procedure:

Objanjavanje
Pitanja i odgovori

Potrebni materijali:

Konvencije o djejim i ljudskim pravima iz kojih e vaspita(ica) itati samo dio koji se
tie uvaavanja razliitosti.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

7

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Vaspita(ica) e proitati tekst u kom se govori o uvaavanju razliitosti, a nakon toga e
jednostavnim rijeima djeci objasniti sljedee:

"ta je pravo? Kae se da imamo pravo ili prava kada moemo da uradimo neto to
nam niko ne moe zabraniti. Ta prava smo stekli samim inom roenja, samim tim to
smo ljudi i ta prava su zajamena zakonom. Zbog toga kaemo "nije pravedno" kada
nam neko uradi neto to nismo zasluili".

"Sva ljudska bia, ukljuujui starije ljude, imaju prava. Najbitnija su ljudska prava koja
se jo nazivaju fundamentalna ili temeljna prava. Jedno od njih je pravo na uvaavanje i
neodbacivanje zbog pola, boje koe, starosti, vjere ili mjesta roenja. Ova prava se
nazivaju ljudskim pravima zato to pripadaju svim ljudima, djeacima i djevojicama,
mukarcima i enama, nezavisno od toga gdje su roeni ili gdje ive. Ali, naalost,
postoje zemlje u kojima se ljudska prava ne potuju kao u drugim zemljama".

Drugi dio

Vaspita(ica) poziva djecu da pitaju ta god ele o ljudskim pravima.

Vaspita(ica) e im objasniti da su u prethodnoj aktivnosti ve govorili o uvaavanju
razliitosti (razliite rase i kulture u svijetu) i pravu sve djece svijeta da ne budu
diskriminisana.

Nakon toga im pria sljedeu anegdotu:

"Djeca imaju ovo i jo neka druga prava. Ne tako davno, 1989. godine, u gradu koji se
zove Be sastali su se predstavnici djece iz raznih zemalja svijeta da razgovaraju o
djejim pravima i da ih zapiu.

Ovaj sastanak je poznat kao Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. Na njoj su
predstavnici djece govorili o osnovnim djejim pravima u pogledu ivota, kolovanja i
zatite od loih ljudi koji u nekim zemljama svijeta izrabljuju djecu jer ih tjeraju da se
bave tekim poslovima i maltretiraju ih."

Nakon toga, djeca e u grupi razgovarati i iznijeti svoje vienje o svemu to je reeno u
prethodnim dvjema aktivnostima.

8

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)


















Aktivnost br. 3
"Obiaji i tradicije"

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
Pokazali su interes da se upoznaju sa
svojim pravima.

Shvatili su znaenje prava na razliitost.
Bila im je potrebna pomo da shvate
znaenje ovog prava.

Naveli su primjere prava kako ih oni
doivljavaju u svom svakodnevnom ivotu.

9

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)



Kratak pregled aktivnosti:

U ovoj aktivnosti vaspita(ica) djeci objanjava i pokazuje obiaje i tradicije ljudi koji ive
u drugim zemljama.

Ciljevi:

Da se djeca upoznaju s obiajima i tradicijama drugih zemalja.
Nauiti djecu da potuju obiaje i tradicije drugih zemalja.

Procedure:

Objanjavanje
Posmatranje

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

Vaspita(ica) objanjava djeci obiaje drugih zemalja.

"Ako ljetujete uvijek na istom mjestu, primijetiete da se odreene proslave, muzika,
10

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

plesovi i narodne nonje ponavljaju. To su tradicije koje su se odrale tokom vremena, a
za njihovo prenoenje zadueni su stariji ljudi. Da li vam se sviaju obiaji i obredi. Oni
su vani zato to su svojstveni odreenom gradu; oni su znakovi identiteta tog grada i
predstavljaju primjer ljudske razliitosti.

Veoma esto, ulice i trgovi u paniji i zemljama Latinske Amerike se ispune ljudima koji
se sastaju kako bi podijelili svoje emocije i zajedno proslavili zajednike obiaje:
ponekad su razlozi okupljanja vjerske prirode, a ponekad svjetovne".

Drugi dio

Vaspita(ica) pokazuje fotografije, slike i video-kasete koje prikazuju multikulturalne
sadraje.

Nakon toga e uz pomo slika ispriati djeci o multikulturalnim iskustvima, na primjer:

"Da li ste znali da se u mnogim dijelovima svijeta proslavlja dolazak proljea? U Andima
uroenici slave Tumarinu kada polja poinju da cvjetaju: ene skupljaju cvijee, potapaju
ga u rijeku i onda utrljavaju ljudima po tjemenu. Na taj nain prizivaju dobru ljetinu.

U panskom gradu Sevilji postoji aprilski sajam: najpoznatije su borbe bikova i rejoneo
(jaha se bori protiv bikova jaui na konju). Pored toga, ljudi pjevaju i pleu u kuicama,
u kojima ene nose nonju koja se zove faralaes (sa arenim volanima) i piju fino vino
koje se naziva manzanilla (dry sherry). Dolazak proljea se takoe proslavlja festivalom
po imenu Fallas u Valensiji (Festival Svetog Josifa u Valensiji): ulice ovog panskog
grada su pune ogromnih skulptura izraenih od papir-maea koje se spaljuju 19. marta,
a koje se nazivaju ninots (one predstavljaju karikature politiara, umjetnika ili drugih
poznatih savremenika).

Na zabavi Charra u Meksiku, jahai se oblae na veoma osoben nain: nose jarano
(visoki eir irokog oboda) i kratak prsluk. Pjevaju meksike narodne pjesme, npr.
"Adelita". Da li znate da djeaci i djevojice vole da uestvuju u takmienju jahaa?

Sanfermines u Pamploni, koji poinju 7. jula, su jedni od poznatijih panskih festivala.
Ali, znate li za zabavu Mavara i Hriana? Da li znate za uroenike proslave kojima se
proslavlja Pachamama (Zemlja)? Da li znate da postoje uroenici koji svoje kue grade
samo za punog mjeseca kako bi drvo koje koriste u izgradnji bilo dugotrajnije?



Trei dio

Vaspita(ica) e djeci pokazati fotografije, slike i video snimke kako bi djeca mogla da
razmiljaju o razliitim proslavama i vjerskim obiajima. Vaspita(ica) moe koristiti
sljedee prie:
11

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)


"Kada su zemlje Latinske Amerike bile kolonizovane, preuzele su mnoge katolike
svetkovine koje su se slavile u paniji. Koji je svetac zatitnik vaeg grada? Jeste li znali
da je Sveti Antonije zatitnik ivotinja i da se svake godine 17. januara u njegovo ime
blagoslove maskote u crkvama?

Boi je 25. decembra. Da li na Badnjak pjevate boine pjesme i idete na pononu
slubu? U Meksiku, svetkovine poinju devet dana prije roenja Isusovog i kae se da je
to vrijeme Posadas (svratita). Da li i vi traite svratite? Nemojte odustajati ako im treba
dugo da otvore vrata, kao to se desilo Djevici i Svetom Josifu Nakon toga je proslava
i piatas (posude koje vise i koje treba udariti tapom da bi iz njih ispali slatkii)!

Tri Mudraca dolaze 6. januara, nakon sveane povorke prethodnog dana, i slavi se
jedenje "Roscn de Reyes" (velika okrugla pogaa koja se pee na Bogojavljenje).
Koliko su pari cipela napunili poklonima i slatkiima?

U danima Karnevala, ljudi se maskiraju i podiu atmosferu plesovima i maskaradama i
paradiraju na velikim arenim splavovima na kojima se nalaze karnevalske figure sa
velikim glavama i dinovi. Znate li neki bolji nain da se pripremite za vaskrnji post?

Vjerska bratstva su udruenja ljudi koji organizuju vaskrnje proslave. Tokom povorki oni
iznose slike i glume scene Hristovog stradanja, smrti i vaskrsnua. U Latinskoj Americi
ulice su ukraene cvijeem, a u Andaluziji ljudi improvizuju saetas (flamenko pjesme sa
arapskim uticajima).

Svetkovina Svetog Jovana Krstitelja (24. jun), dan kada poinje ljeto, se slavi na razliite
naine: u Latinskoj Americi sa ritualnim kupkama i izvrtanjem kanti s vodom u vazduhu.
U paniji, ljudi preskau vatru ili bacaju predmete u plamen."

etvrti dio

Fotografije, slike ili video snimci plesova i popularne muzike.

"elite li da nauite latino-amerike ritmove? Ima ih mnogo, ali je bitno da nauimo
nekoliko osnovnih koji se udaraju uz pratnju instrumenata: quena (frula), harfa, marimba
(ksilofon), maraca...

U Meksiku postoje rancheras (meksike narodne pjesme) koje izvode tzv. mariachi. Na
karipskim plaama se pleu rumba, salsa i cha-cha-cha. Merenge je dominikanski ritam.
U Panami i Kolumbiji poznat je ritam koji se zove cumbia (muzika i ples koji su
karakteristini za karipsku obalu Kolumbije). ivahna samba se slua u Andima. U
Argentini pleu tango Kada smo u Brazilu, treba da pleemo sambu, bossu ili
lambadu.

Treba da potujemo ove obiaje koje smo danas nauili kad idemo u druge zemlje ili
12

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

kad u vrtiu, na ulici ili u komiluku vidimo ljude koji dolaze iz ovih mjesta zato to ni vi
ne biste voljeli da se neko ismijava vaim obiajima".

Na kraju ove aktivnosti djeca e u grupi iznijeti miljenje o svemu to su ula i vidjela i
predloiti razne aktivnosti na temu razliitosti za naredne dane. Vaspitaica e zapisati
nekoliko prijedloga kako bi se kasnije mogla dogovoriti s djecom ta e raditi narednih
dana.













Aktivnost br. 4
"Pjesme i recitacije"

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
Pokazali su interesovanje za obiaje i
tradicije drugih zemalja.

Ispriali su sopstvena iskustva o ovim
aktivnostima.

Izrazili su elju da uestvuju u takvim
aktivnostima.

Predloili su aktivnosti za naredne dane.
Crtali su i priali prie o razliitosti na
sopstvenu inicijativu.

13

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)



Kratak pregled aktivnosti:

Djeca e recitovati i sluati pjesme ili muziku iz drugih zemalja.

Ciljevi:

Razviti kod djece osjeaj uvaavanja i prijateljstva prema djeci iz drugih zemalja.

Procedure:

Sluanje
Recitovanje
Krug

Potrebni materijali:

Kasetofon. Pjesme za recitovanje. Muzike pjesme.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

Djeca e nauiti dvije recitacije o razliitosti i prijateljstvu.

Drugi dio
14

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)


Djeca recituju prvu pjesmu, a zatim se hvataju za ruke, staju u krug i recituju drugu.

Trei dio

Djeca sluaju karakteristine pjesme i muziku iz drugih zemalja (one koje vaspita(ica)
uspije da nabavi).

etvrti dio

Djeca e razgovarati sa vaspitaicom o sadraju recitacija i pjesama. Vaspita(ica) e
postaviti sljedea pitanja:

Za koga je bila recitacija?
Da li biste dali neke svoje stvari ljudima iz drugih zemalja
Zato sva djeca svijeta moraju da budu prijatelji?

Ista pitanja e postaviti i za muzike pjesme.

Vaspita(ica) rezimira:

"Sva djeca svijeta moraju biti prijatelji, svako eli i ima pravo da ivi u miru i da se
njegova tradicija i obiaji potuju".



Aktivnost br. 5
"Djeca se dre za ruke"

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
Shvatili su poruku recitacija.
Bila im je potrebna pomo da shvate poruku
recitacija.

Znali su da objasne poruku muzikih
pjesama.

Bila im je potrebna pomo da shvate poruku
muzikih pjesama.

Pokazali su osjeanje potovanja i
prijateljstva prema djeci iz drugih zemalja.

15

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)



Kratak pregled aktivnosti:

Djeca e u horu pjevati pjesmu: "Daj mi ruku". Nakon toga e im vaspita(ica) objasniti
znaenje rijei pjesme.

Ciljevi:

Razviti kod djece pojmove razliitosti i jedinstva.

Procedure:

Objanjavanje
Hor
Krug

Potrebni materijali:

Ukrasi za uionicu u kojoj e se odvijati aktivnost, npr. cvijee i djeji crtei.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio
16

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)


U ovom dijelu aktivnosti vaspita(ica) ui djecu da horski pjevaju pjesmu.

Sva djeca ili pola grupe, kako god odredi vaspita(ica), e stati u krug. Kada dijete kae
prvi stih, svi se hvataju za ruke i okreu se.

Jedno dijete kae: Daj mi ruku da zapleemo!
Daj mi ruku i zavoljee me!

Djeca idu prema sreditu kruga s ispruenim rukama i pjevaju:

Kao jedan cvijet mi emo biti
Kao cvijet i nita drugo

Krug se otvara i djeca se nastavljaju okretati.

Dijete: Pjevaemo stihove razne
I plesae razne korake

Krug ostaje na mjestu, djeca se ne okreu nego za vrijeme pjevanja stihova stavljaju
ruke na struk i njiu se tijelom dok pjevaju:

Kao klas ita se njiemo
Kao glas ita i nita drugo

Dre se za ruke i nastavljaju se okretati. Zatim dvoje djece kae:

Ti se zove Lee, a ja se zovem Hope
Ti ivi u Aziji, a ja u paniji

Sva djeca dodaju:

Ali zaboravie svoje ime
Kada svi postanemo ples

Dok izgovaraju posljednje stihove prilaze zajedno sreditu kruga s ispruenim rukama:

Na brdu i nita drugo!

Krug se otvara i prva i druga strofa se ponavljaju:

Daj mi ruku da zapleemo!
Daj mi ruku i zavoljee me!

Kao jedan cvijet mi emo biti
17

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Kao cvijet i nita drugo

Drugi dio

Nakon to ih naui da horski pjevaju pjesmicu, vaspita(ica) e sa djecom analizirati
znaenje pjesme kako bi djeca shvatila poruku.

Trei dio

Djeca e uraditi aktivnost i pozvae sve roditelje i osoblje koje radi u vrtiu.

Vaspita(ica) e gostima objasniti da je svrha i cilj ove aktivnosti da se pokae
prijateljstvo meu svom djecom svijeta i da djeca vide da uprkos razliitostima mogu da
postignu jedinstvo gdje nijedno dijete nee biti diskriminisano.











Aktivnost br. 6
Iskustvo od kljunog znaaja za ocjenu bloka
"ta biste vi uradili?"

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
Shvatili su znaenje horske pjesme.
Bila im je potrebna pomo da shvate
znaenje horske pjesme.

Spontano su izrazili miljenje o prihvatanju
multikulturalnosti.

Predloili su druge aktivnosti na ovu temu.
18

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)



Kratak pregled aktivnosti:

Vaspita(ica) e predstaviti nekoliko kljunih situacija pomou kojih e saznati koji stav
su zauzela djeca. Na kraju aktivnosti, vaspita(ica) e razgovarati s djecom o tim
stavovima.

Ciljevi:

Ocijeniti znanja i osjeanja koja su djeca usvojila u pogledu razliitosti.

Procedure:

Pria
Pitanja i odgovori

Potrebni materijali:

Tekstovi pria, knjiga anegdota, fotografije, video snimci.

Razvoj aktivnosti: Prvi dio

19

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)

Vaspita(ica) e djeci prestaviti sljedee kljune situacije:

ta biste uradili da vam tamnoputo dijete pokae privrenost i prijateljstvo?
ta biste uradili kada bi uroeniko (indijansko) dijete eljelo da se sprijatelji s vama?
ta biste uradili da vam azijatsko dijete poalje pismo prijateljstva?
Da ste na urci i latinoameriko dijete vas pozove na ples, ta biste uradili?
ta biste uradili da vas dijete na ulici zamoli za novac?
ta biste rekli i uradili da u centru Madrida ugledate osobu obuenu u narodnu nonju?
ta biste uradili da u vau grupu doe dijete koje ne govori va jezik najbolje zato to
dolazi iz druge zemlje?
Kako biste se ponaali prema djetetu koje se nedavno doselilo u vau ulicu i ne zna
vae igre?
ta biste uradili da na ulici u svom gradu ili lokalnoj zajednici sretnete nekoliko ljudi iz
druge zemlje i da vas pitaju da im pomognete nai odreenu adresu?

Vaspita(ica) moe smisliti koliko eli ovakvih kljunih situacija, ali je bitno da uvijek
postoji potreba da djeca izraze svoje miljenje ili iskustvo u vezi sa prikazanim
multikulturnim situacijama.

Vaspita(ica) treba da nastoji da sva djeca izraze svoje miljenje, bilo da radi s njima
pojedinano, u manjim grupama ili u cijeloj grupi, zavisno od toga ta je prikladnije.

Drugi dio

Djeca e uz pomo vaspitaice kritiki analizirati sopstvene odgovore.

Trei dio

Nakon to djeca iznesu svoje miljenje, vaspita(ica) e rezimirati aktivnost, objasniti
eventualne nejasnoe i dopuniti kritine odgovore i miljenja djece.

PROCJENA PO KRITERIJUMIMA
Opservirano ponaanje Da Ne Napomene
U svojim odgovorima pokazali su pozitivne
stavove prema razliitosti.

Samostalno su iznosili svoja miljenja.
Bila im je potrebna pomo da iznesu
miljenje.

Pokazali su sklonost ka prihvatanju
razliitosti.

Pokazali su elju da prihvate djecu iz drugih
kultura i etnikih grupa.

Spontano su kritikovali one koji ne
prihvataju razliitost.

20

Svjetsko udruenje vaspitaa u ranom djetinjstvu (AMEI-WAECE)