Ernst Cassirer

SIMBOLIKE FORME

Student: Andrea Dugandid
Profesor: dr. sc. Blaenka Perica
Kolegij: Pojam umjetnosti 1, diplomski studij
Umjetnika akademija u Splitu, 2014. g.

SADRAJ:
1 Kant
2 Uvod u Cassirerovu filozofiju simbolikih oblika
3 Simbolike forme
4 Cassirer: mit kao bitan segment kulture
3.1. ovjek i kultura
3.2. Mit - kult i rtva
3.3. Mit i religija
3.4. Mit i individua
3.5. Mit i zajednica
3.6. Kultura, kriza


1 KANT
Kantov kopernikanski obrt- : ne ravna se spoznaja prema predmetu, ved
predmet prema naoj spoznaji.

Aficiranje [lat. Afficere : djelovati] je pojam iz Kantove filozofije : objektivni
predmeti ''aficiraju'' naa osjetila tj.djeluju na njih potiudi ih na aktivnost, i
tako nastaju osjeti.

Kantovsku poziciju karakterizira primat funkcije u odnosu na predmet.



2 UVOD U CASSIREROVU FILOZOFIJU
SIMBOLIKIH OBLIKA
Djelo Ernsta Cassirera proizalo je iz osnovnih postavki novokantovske
Marburke kole - Kritika istog uma, Kritika praktikog uma i Kritika
rasudne snage
U procesu reprezentiranja sudjeluju simboli kao ulno opaljivi predmeti i
znaenje kao ono to je simbolizirano.

Cassirer je napustio ideju transcendentnosti (lat.transcendere: premaiti)
oznaava ono to nadilazi ljudske spoznajne mogunosti jer je nadosjetno,
nadiskustveno)
animal symbollicum- definicija nije supstancijalna ved je upravo kao i duh
funkcionalna; kod ovjeka ne pitamo o njegovoj metafizikoj biti nego o
njegovom duhovnom inu. U tom inu ga ne zanima prvobitno njegov
povijesni razvoj ved struktura iz koje de proizadi unutarnje jedinstvo
temeljnih simbolikih oblika jezika, mita i znanosti
3 SIMBOLIKE FORME
Um raspren u mnotvo simbolikih formi: u jezik, mit, umjetnost, religiju, te
znanstvenu spoznaju.

Kulturu Cassirer shvada na nain blizak strukturalizmu/semiotici: kao sustav
simbolikih sustava.

Cassirerova se pozicija moe saeti sljededim dvjema osnovnim postavkama:

1. Svaki sadraj kulture ima za pretpostavku jedan prvobitni in duha.
2. Svaki sadraj kulture jest oblik konstituiranja svijeta kao svijeta.


4 CASSIRER: MIT KAO BITAN SEGMENT
KULTURE
4.1. ovjek i kultura
. Za ovjeka kao predmet spoznaje vrijedi ono to i za svaki predmet
spoznaje: on nije dat svijesti neposredno, nego se konstituira kroz osnovne
kategorije svijesti

Da bi se svijest, prije svega, uobliila, ona mora fiksirati svoje bitne
momente, a ona to ini pomodu simbola

Dakle, svaki oblik svijesti jeste simboliki oblik, a sam ovjek, kako sebi
tako i svijetu u kojem ivi, pristupa tek preko nekog od ovih oblika, on je
animal symbolicum

Cjelina simbolikih oblika je ono to nazivamo kulturom
4.2. Mit - kult i rtva



Mitska pria je vedinom nastala kao odraz kultnog odnosa prema svijetu.

Smisao mitskog simbolikog oblika treba traiti u smislu koji se daje kultu, a taj
smisao je i smisao koji ovjeanstvo daje sebi i svojoj egzistenciji.

Cassirer je impresioniran opisom rituala.


4.3. Mit i religija

RAZLIKA IZMEU RELIGIJE I MITA

MIT RELIGIJA
Ne poznaje individualno Ja Poznaje, no njena tenja je utapanje
individualnosti u odreeni duhovni
princip
Ne izdvaja, ne daje posebno mjesto
ovjeku ni zajednici
Prvi korak u stjecanju samosvijesti kako
individue tako i zajednice
ivi u prirodnoj zajednici iji su
ravnopravni lanovi i ovjek i biljka i
ivotinja
Temeljni je oblik iz kojeg izrasta
nacionalni identitet
Istina je na ulnoj strani Istina je na duhovnoj strani
Religija ne moe bez mita

4.4. Mit i individua

Mit kao dinamiki proces je u svom razvoju postavio razliita odreenja
ovjeka
-pasivnost elje ( elja je ono to ovjeka pokrede
k djelatnosti)
ovjek vjeruje da je posjednut modi koja sve ima u rukama i da samo
treba obaviti odreeni obred da bi se sve njegove elje ostvarile.

4.5. Mit i zajednica

Osjedanje zajednitva je jedan vid onog temeljnog mitskog suosjedanja sa
ivotom

Samosvijesti ljudske zajednice u smislu svijesti o posebnom poloaju svog
plemena ili ak ljudske vrste u svijetu u ranom stadiju mitsko-religioznog
procesa nije bilo -Totemizam


4.6. Kultura, kriza

Zaboravljanje prvobitnog osjedaja jedinstva ivota- negativan izraz
samosvijesti

Do samosvijesti se dolazi odvajajui se od onog to ne ulazi u Ja i
fiksiranjem tog negativnog momenta kao odreujudeg.